METODOLOGIJA IZVOĐENJA RADOVA

PROJEKAT: IZGRADNJA MJERA ZAŠTITE OD POPLAVA U BIJELJINI TG19 - LOT 2

Rekonstrukcija kanala Majevica (AM2) i kanala Glogovac (AM4)

LOKACIJA: Bijeljina, Republika Srpska

INVESTITOR: Javna Ustanova VODE SRPSKE, Bijeljina

NADZOR: eptisa-ZAVOD ZA VODOPRIVREDU-Witteveen+Bos

IZVOĐAČ: MG MIND d.o.o., Mrkonjić Grad

TEHNOLOGIJU IZVOĐENJA URADIO: ODOBRAVA NADZOR:

___________________________________ _________________________
/ Dragan Kotur, dipl.inž.građ. PM /

Prnjavor, Avgust, 2018.

Oznaka: MGM-09 Izdanje: 04

 SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................................... 1
1. PRIPREMA GRADILIŠTA .................................................................................................... 2
2. ORGANIZACIONA ŠEMA I PROCEDURE RUKOVOĐENJA GRAĐENJEM ................ 3
3.1.Odgovorna pravna i fizička lica ............................................................................................ 3
3. NABAVKA MATERIJALA ................................................................................................... 4
4. RESURSI ................................................................................................................................ 5
5.1 Meteorološki uslovi i radno vrijeme ..................................................................................... 5
5.2 Radne grupe na projektu ....................................................................................................... 5
6. TEHNOLOGIJA IZVOĐENJA GLAVNIH RADOVA ............................................................. 7
6.1 Osiguranje dna regulisanog korita kanala ............................................................................. 7
6.2 Osiguranje kosina regulisanog korita kanala ........................................................................ 7
6.3 Objekti ................................................................................................................................... 8
5.3.1 Sanacija erodovanih kosina kanala MOK ...................................................................... 8
6.3.2 Objekat uzvodne prelazne dionice na Dionici 2 kanala MOK, u zoni kaskade koja se
uklanja ..................................................................................................................................... 8
6.3.3 Objekat izmještanja transportnog cjevovoda preko kanala MOK – Dionica 2 .............. 9
6.3.4 Objekti zaobalnih voda................................................................................................... 9
6.3.5 Objekat uređenja korita pritoka ...................................................................................... 9
6.3.6 Objekat rekonstrukcije kaskade i ušća zagonske Dašnice – Dionica 1 ........................ 10
6.3.7 Objekat parapetnog zida ............................................................................................... 10
6.3.8 Tipski objekat zaobalnih voda kroz parapetni zid ........................................................ 11
6.3.9 Objekat prolaza kroz parapetni zid i silazno stepenište ............................................... 11
6.3.10 Tipska veza parapetnog zida i nasipa ......................................................................... 11
6.3.11 Objekat uzvodne prelazne dionice kanala Glogovac ................................................. 12
5.4 Ostali radovi ....................................................................................................................... 12
5.5 Rezime ................................................................................................................................ 12
 1. UVOD

Predmet ovog ugovora je izgradnja mjera zaštite od poplava u Bijeljini LOT2, odnosno:
- Komponenta 1: Rekonstrukcija Majevičkog lateralnog kanala (AM2)
- Komponenta 2: Rekonstrukcija latelarnog kanala Glogovac (AM4)

Grad Bijeljina je smješten na području Semberije. Semberija je ravničanski dio sjeveroistočne

Republike Srpske okružen rijekama Sava i Drina kao i planinom Majevica. Semberija je region
sa vrlo plodnim poljoprivrednim zemljištem i umjereno-kontinentalnom klimom. Grad Bijeljina
graniči sa Distriktom Brčko, Opštinama Lopare, Ugljevik i Zvornik. Prema preliminarnom
popisu stanovništva izvršenim 2013. godine u Bijeljini živi 114,663 stanovnika. Bijeljina se
nalazi na prosječno 90 m.n.v.

Rekonstruisana mreža kanala će biti u nadležnosti JU „Vode Srpske“ Bijeljina koja je i Investitor
predmetnog projekta.

Rekonstrukcija Majevičkog latalarnog kanala obuhvata:

- Dionicu 1( 11+151,66 – 12+694,22 )
- Dionicu 2 ( 8+729,66 – 10+639,22 )
- Dionicu 3 ( 0+000,00 – 8+729,66 )
- Regulacija GOK kanala

Rekonstrukcijom latelarnog kanala Glogovac pored pripremnih i glavnih zemljanih radova biće
obuhvaćena i izgradnja:
- Tipskog objekta poprečnog stabilizacionog praga
- Tipskog objekta drenaže zaobalnih kroz parapetni zid
- Standardnog objekta zaobalnih voda kroz nasip
- Tipskog objekta šest prolaza kroz parapetni zid i silazna stepeništa
- Devet silaznih stepeništa preko nasipa
- Uzvodne prelazne dionice
- Standardne veze parapetnog zida i nasipa
- Nadvišenja ušća i desne obale kanala Drina-Glogovac

Projektom predviđeni radovi na rekonstrukciji kanalske mreže obuhvataju radove u svrhu

postizanja povećanja maksimalnih mogućih proticaja vode kao i obezbjeđenje sigurnosti
kanalske mreže u slučaju pojave velikih voda kako ne bi došlo do štetnih posljedica koje bi bile
prouzrokovane eventualnim izlijevanjem vode iz kanala.

1
 1. PRIPREMA GRADILIŠTA

Za izvođenje radova potrebno je izvršiti određene predradnje kako bi se radovi izveli kvalitetno i
u roku, a pri čemu bi svi zaposleni i učesnici u građenju imali osigurane uslove kako u
tehnološkom pogledu tako i sa aspekta zaštite na radu.

S tim u vezi biće izvršene sljedeće radnje :

- Izvršiće se obilazak predmetnih lokacija sa predstavnicima Investitora i Nadzora kako bi

se dobio bolji uvid u pogledu pristupačnosti lokacijama.

- Biće obezbijeđen smještaj za radnike i restoran za ishranu.

- Biće prikupljeni podatci o ukrštanju i približavanju drugim instalacijama i objektima,

odnosno ako postoji mogućnost obezbjediće se kopija katastarskog plana podzemnih
instalacija od nadležnih službi. Ostale informacije vezane za podzemne instalacije i
objekte će se prikupiti razgovorom sa lokalnim stanovnicima-starosjediocima.

- Izvršiće se priprema i uređenje prostorija za Izvođača i Inženjera.

- Obzirom da se gradilište proteže duž naseljenog mjesta izvršiti će se postavljanje

gradilišnih tabli za svaku dionicu na lokaciju u dogovoru sa Inženjerom.

- Biće obezbijeđene deponije za odlaganje viška materijala iz iskopa, a u dogovoru sa

Investitorom i Inženjerom.

- Biće obezbjeđena pozajmišta zemljanih materijala koja će se koristiti pri izradi nasipa.

- Biće obezbjeđena nalazišta kamenih materijala.

- Biće angažovana treća strana za geodetske poslove kao i za ispitivanje materijala koji će
se upotrebljavati pri izradi nasipa.

- Ostale predradnje neophodne za uspješan početak izvođenja radova.

2
 2. ORGANIZACIONA ŠEMA I PROCEDURE RUKOVOĐENJA GRAĐENJEM

3.1.Odgovorna pravna i fizička lica

Za provođenje prethodnih, tekućih i kontrolnih ispitivanja materijala predviđenih za ugradnju na

gradilištu kao i kvalitet upotrebljenih materijala:

Unutar preduzeća:
• Svemir Cvijetić
• Galić Miroslav

Van preduzeća:
• Ovlaštena institucija
Za izvođenje radova po projektu i u skladu sa važećim propisima i standardima, kao i za
kompletno izvođenje radova u cjelini:
• Dragan Kotur d.i.g., projekt menadžer,
• Milan Hrvačević d.i.g., inženjer na gradilištu

Za stvaranje preduslova za siguran rad i obezbjeđenje materijalno-tehničkih sredstava :

• Radomir Zeljković, direktor preduzeća MG MIND d.o.o. Mrkonjić Grad

Za ispravnost mehanizacije:
• Mladen Galić
• Dragoslav Videkanjić

Za provođenje mjera zaštite na radu i mjera zaštite životne sredine:

• V&Z zaštita, Banja Luka

Odgovorni rukovodilac građenja je zadužen za nesmetano i kontinuirano snabdijevanje gradilišta

materijalom, radnom snagom i mašinama kao i za obezbjeđivanje ostvarenja svih uslova iz ovog
projekta.

3
 3. NABAVKA MATERIJALA

Na realizaciji projekta rekonstrukcija kanala Majevica i Glogovac planira se ugradnja sledećih

materijala i opreme c.c.a.:

Materijal Količina Jed.mj.

Skidanje humusa 152.712,00 m2
Iskopi 36.140,00 m3
Rad pumpe za vodu 2.400,00 Eh
Kameni materijali 46.320,00 m3
Glinoviti materijali 90.513,00 m3
Humuniziranje i zatravnjivanje 211.635,00 m2
Beton C20/25 i C25/30 7.021,40 m3
Armatura 288,09 t
Geotekstil 31.732,00 m2
Betonski proizvodi 10.582,00 kom(m2)
Cijevi 759,00 m
Asfalt 335,00 t

Kameni materijali (šljunak,pijesak,tucanik...) neophodni za izvođenje radova će se nabavljati

od dobavljača na teritoriji Bijeljine koji će se naknadno utvrditi. Uz zahtjev za odobrenje
materijala nadzornom Inženjeru će biti dostavljene neophodni atesti za spomenute materijale.

Glinoviti materijali neophodni za izradu nasipa će se dobavljati na lokalnim pozajmištima u

blizini rekonstruisanog objekta kako bi se transportna dužina svela na minimum. Uz zahtjev za
odobrenje za upotrebu materijala nadzornom Inženjeru će biti dostavljeni pripadajući atesti,
sertifikati, uzorci i izvještaji o prethodnom ispitivanju zemlje.

Humus neophodan za rekonstrukciju kanala će se dobavljati na lokalnim pozajmištima u blizini

rekonstruisanog objekta kao i humus koji će se uklanjati i privremeno deponovati. Uz zahtjev za
odobrenje za upotrebu materijala nadzornom Inženjeru će biti dostavljeni pripadajući atesti,
sertifikati i uzorci.

Beton neophodan za rekonstrukciju kanala će se dobavljati iz lokalne betonare u blizini

rekonstruisanog objekta. Uz zahtjev za odobrenje za upotrebu materijala nadzornom Inženjeru će
biti dostavljeni pripadajući atesti, sertifikati i uzorci.

Armatura neophodna za izradu armirano-betonskih konstrukcija i dijelova konstrukcija na

projektu rekonstrukcije kanala će se nabavljati na lokalnom tržištu od renomiranih dobavljača
koji za tražene materijale imaju adekvatne dokaze o kvalitetu.

Geotekstil potreban za rekonstrukciju kanala će se nabavljati na lokalnom tržištu od renomiranih

dobavljača koji za tražene materijale imaju adekvatne dokaze o kvalitetu.

Cijevi potrebne za rekonstrukciju kanala će se nabavljati na lokalnom tržištu od renomiranih

dobavljača koji za tražene materijale imaju adekvatne dokaze o kvalitetu.

Asfalt potreban za izradu asfaltnih površina i saobraćajnica na projektu rekonstrukcije kanala će

dobavljati iz lokalne asfaltne baze. Uz zahtjev za odobrenje za upotrebu materijala nadzornom
Inženjeru će biti dostavljeni pripadajući atesti, sertifikati i uzorci.

4
 4. RESURSI

5.1 Meteorološki uslovi i radno vrijeme

Predviđa se izvođenje projektovanih građevinskih radova u dnevnom radnom intervalu od 7 do

17 časova: 10 časovno radno vrijeme od ponedjeljka do petka dok će subotom radno vrijeme
biti 8 časovno i to u intervalu od 7 do 15 časova.

Nedjelja će biti neradna.

Zbog dinamike izvođenja radova ostavlja se mogućnost korekcije radnog vremena i to

povećanjem broja radnih sati subotom, uvođenje radne nedjelje ili čak uvođenja druge smjene.
Projekt menadžer i nadzorni Inženjer će vršiti praćenje dinamike radova i po potrebi korigovati
radno vrijeme.

Moguće je u slučaju velikih hladnoća, vrućina i drugih vremenskih nepogodnosti korekcija

radnog vremena sa stvaranjem vremenske pauze od 1-2 časa u toku dana a sve u dogovoru i uz
saglasnost nadzornog Inženjera.

Izvođač će konstantno pratiti dugoročne vremenske prognoze kako ne bi došlo do situacije da

područje oko kanala bude ugroženo porastom nivoa vode u kanalu. S tim u vezi biće preduzete
sve mjere da ne dođe do takve mogućnosti.

5.2 Radne grupe na projektu

Za izvođenje planiranih radova na rekonstrukciji nasipa planira se korišćenje mašina, uređaja i

razne druge opreme kojom raspolaže preduzeće „MGMIND“ d.o.o. i to:

TRAKTOR NEW HOLLAND sa opremom za uklanjanje trave i korova

PUMPE ZA PUMPANJE VODE (broj prema potrebi i uslovima rada)
INSTRUMENTI ZA NIVELISANJE
SKIP MAŠINA 8,8t Komatsu ili slična (broj prema potrebi i uslovima rada)
KAMION KIPER 3osovine (broj prema potrebi i uslovima rada)
KAMION KIPER 4osovine (broj prema potrebi i uslovima rada)
KAMION DAMPER (broj prema potrebi i uslovima rada)
ROVOKOPAČI PC 210, PC230, PC340 (broj prema potrebi i uslovima rada)
ROVOKOPAČI PW160 16t (broj prema potrebi i uslovima rada)
BULDOZER (broj prema potrebi i uslovima rada)
GREDER (broj prema potrebi i uslovima rada)
JEŽ VALJCI (broj prema potrebi i uslovima rada)
GLATKI VALJACI RAZNIH TEŽINA (broj prema potrebi i uslovima rada)
CISTERNA ZA DOPREMANJE VODE (broj prema potrebi i uslovima rada)
CISTERNA ZA DOPREMANJE GORIVA (broj prema potrebi i uslovima rada)
RAZNE VRSTE OPLATA, OPLATNIH SISTEMA I DRUGA POTREBNA OPREMA
MINIBUSEVI ZA TRANSPORT RADNIKA

Kapaciteti mehanizacije naše firme uveliko prevazilaze kapacitete neophodne za izvršenje ovog
posla te kako posao bude tekao broj i vrste mašina će se mijenati u onom obimu u kojem to bude
potrebno da se ispoštuje planirana dinamika.

5
Radovi se planiraju izvoditi sa više građevinskih grupa. Građevinska grupa se sastoji od pet
ljudi, koji su opremljeni putarskim vozilom i svom opremom i alatima neophodnim za rad. Broj
timova na terenu će zavisiti od broja napadnih tačaka. Broj će biti usaglašen sa Investitorom i
nadzornim Inženjerom.

6
6. TEHNOLOGIJA IZVOĐENJA GLAVNIH RADOVA

6.1 Osiguranje dna regulisanog korita kanala

Osiguranje dna regulisanog korita predviđeno je podužnim armirano betonskim

stabilizacionim pragom (glavna podužna stabilizaciona greda) od betona MB 30, visine 1,10 m i
širine 0,40 m, koji je armiran konstruktivnom armaturom. Podužni stabilizacioni prag je
postavljen vertikalno, a kruna praga je izdignuta iznad dna korita za 40 cm, tako da korito ima
trapezni oblik. Ispod dna korita kanala prag je ukopan 0,70 m, sa strane vodenog toka pragovi su
obloženi kamenom oblogom-naslagom od kamena srednjeg prečnika zrna 20 cm. Drugi tip AB
konstrukcije je poprečni AB stabilizacioni prag, visine 0,60 m, širine 0,40 m, dužine u
regulisanom minor koritu 4.00 m. Poprečni pragovi su projektovani samo u dnu regulisanog
korita do spoja sa podužnom stabilizacionom gredom, armirani su konstruktivnom armaturom.
Pragovi su sa uzvodne i nizvodne strane obloženi kamenom naslagom dsr = 20 cm, minimalne
širine 0,50 m.
Izvođač je upoznat sa činjenicom da će biti neophodno obezbijediti protoke u rekonstruisanim
kanalima od 500 l/s, 1 m3/s pa u pojedinim situacijama i mnogo veće. Planiraju se preduzeti sve
mjere da se potreban protok na kanalima i obezbijedi kako ne bi došlo do neželjenih posljedica
koje se najviše odnose na ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta kao i sprječavanja
eventualnog izlijevanja vode iz kanala na okolna područja.
S tim u vezi, Izvođač planira da u zavisnosti od izrade konkretne pozicije izvrši pregrađivanje
kanala po osovini kako bi se vodotok usmjerio na polovinu poprečnog profila kanala. U tom
periodu bi se izvodile aktivnosti na suvoj polovini poprečnog profila kanala. Dužina ovog načina
regulacije vodotoka u kanalima će se vršiti u kampadama čija će dužina biti određena u
zavisnosti od konkretne dionice i trenutnog vodostaja u kanalima, a sve u dogovoru sa
Inženjerom. Nakon završenog betoniranja, njege betona, demontaže oplate i oblaganja AB praga
kamenom oblogom pristupilo bi se preusmjeravanju vodotoka na stranu gdje su aktivnosti
završene, a potom bi se iste aktivnosti sprovodile na drugoj polovini poprečnog profila kanala.
Nakon završene jedne etape isti princip bi se primjenjivao u narednim aktivnostima ove vrste.
Osovinsko pregrađivanje kanala vršilo bi se čelinim talpama koje bi se pobijale u dno
rekonstuisanog kanala i osigurale čeličnim šinama koje bi bile raspoređene ravnomjerno i na
rastojanjima koja se utvrde proračunom za ovakav sistem opreme u zavisnoti od protoka koji se
pregrađuje. Cjelokupan proces bi bio u većoj mjeri rađen upotrebom odgovarajuće građevinske
mehanizacije.
Armaturni i betonski radovi će biti izvođeni po standardima i propisima koji važe za ovu
vrstu radova u smislu postizanja zahtjevane marke MB betona i pravilnog skladištenja i ugradnje
betonskog čelika.

6.2 Osiguranje kosina regulisanog korita kanala

Na krunu podužnog praga se naslanja obloga kosine od betonskih šestougaonih prizmi,

stranica 20 cm i debljine 20 cm. Iznad betonskih prizmi, predviđena je podužna završna betonska
greda MB 30 koja je konstruktivno armirana, veličine 0,30 x 0,40 m. Ispod podužnog
stabilizacionog praga, obloge od betonskih prizmi i podužne betonske zaštitne grede, na cijeloj
dužini zaštite, kao filterski sloj, predviđen je geotekstil mase 150 gr/m2. Visina projektovane
zaštitne obloge u koritu iznosi h = 1,90 m, računajući podužnu betonsku stabilizacionu gredu,
oblogu od šestougaonih prizmi i zaštitnu završnu betonsku gredu. Duž podužnih betonskih
stabilizacionih pragova, na svakih 2,00 m, u podužnom stabilizacionom pragu ostavljeni su
drenažni otvori prečnika 60 mm i dužine 40 cm. Kroz drenažni otvor pruža se uz kosinu
postavljena perforirana PEHD drenažna cijev dužine 0,75 m i prečnika 50 mm.
Princip sanacije destabilizovanih obala se bazira na prihvatanju procjednih voda i njihovom što
bržem disponiranju u osnovno korito. Putem poprečnih perforiranih drenažnih cijevi PEHD

7
Φ100, postavljenih u temeljnu sanacionu jamu i zaštićenih ručnom kamenom naslagom dsr=30
cm zaobalna voda se u najkraćem roku prihvata i transferuje u osnovno korito. Temeljna jama za
postavljanje drenažnih cijevi je dimenzija 60 x 60 cm, a na svom gornjem dijelu u zoni bankine
nasipa ili servisnog puta sa lijeve obale cijev se postavlja u 40 cm visoki sloj tampona od šljunka
koji vrši funkciju „upojnog bunara“ za vodu koja se zadržava u zaleđu. Ručna kamena naslaga se
na svom donjem dijelu naslanja na postojeću AB podužnu stabilizacionu gredu.
Sav proces oblaganja kosina šestougaonim prizmama kao i aktivnosti koje prate taj proces
planiraju se raditi neposredno nakon očvršćavanja betona u AB podužnom pragu u periodu dok
je postavljena podužna pregrada.
Ručno oblaganje kosina kamenom naslagom će se takođe raditi u zavisnosti od protoka vode u
kanalu u datom trenutku u potpunosti ili djelimično u periodu postojanja podužne pregrade na
način da se sav posao koji bude moguće uraditi nakon uklanjanja pregrade uradi u uslovima
slobodnog toka vode u kanalu odnosno paralelno sa nekom drugom aktivnosti.
Sav posao će se vršiti upotrebom adekvatne građevinske mehanizacije i specijalizovanih grupa
radnika za ovu vrstu posla.

6.3 Objekti

5.3.1 Sanacija erodovanih kosina kanala MOK

Prospekcijom stanja na terenu uočeno je više lokaliteta na Dionici 1 gdje će biti potrebno
izvesti sanacione radove na sprečavanju erodovanja kosina obala. Princip sanacije
destabilizovanih obala se bazira na prihvatanju procjednih voda i njihovom što bržem
disponiranju u osnovno korito. Putem poprečnih perforiranih drenažnih cijevi PEHD Φ100,
postavljenih u temeljnu sanacionu jamu i zaštićenih ručnom kamenom naslagom dsr=30 cm
zaobalna voda se u najkraćem roku prihvata i transferuje u osnovno korito. Temeljna jama za
postavljanje drenažnih cijevi je dimenzija 60 x 60 cm, a na svom gornjem dijelu u zoni bankine
nasipa ili servisnog puta sa lijeve obale cijev se postavlja u 40 cm visoki sloj tampona od šljunka
koji vrši funkciju „upojnog bunara“ za vodu koja se zadržava u zaleđu. Ručna kamena naslaga se
na svom donjem dijelu naslanja na postojeću AB podužnu stabilizacionu gredu tako da će dio
ovih radova raditi u fazi regulacije proticaja vode u kanalu podužnom pregradom, svakako donji
dio stabilizacije, dok će se gornji dijelovi koji neće biti zahvaćeni vodom pri slobodnom toku
kroz kanal raditi paralelno sa nekim drugim aktivnostima. Sve u cilju poboljšanja dinamike
izvođenja radova.

6.3.2 Objekat uzvodne prelazne dionice na Dionici 2 kanala MOK, u zoni kaskade koja se
uklanja

Uklapanje budućeg regulisanog korita kanala MOK na Dionici 2 sa postojećom

regulacijom Dionice 1, nalazi se u zoni kaskade koja se uklanja ( uzvodno od mosta za Ugljevik)
između profila P262 (11+151,66) i profila P263 (11+186,53). Objektom uzvodne prelazne
dionice (UPD) vrši se prelaz sa 7,0 m na 4,0 m širine u dnu pri tome savladavajući visinsku
razliku od 40 cm na dužini od 34,87 m.
Kako na dijelu kanala MOK gdje se planira izvesti objekat uzvodne prelazne dionice već postoje
podužne stabilizacione grede na međusobnoj udaljenosti od 4,00 i 7,00 m na profilima P262 i
P263 respektivno, objekat uzvodne prelazne dionice će se formirati izgradnjom poprečnih
stabilizacionih pragova sa krilima i AB pločom po dnu prelazne dionice. Predviđeno je da na
profilu P262 (11+151,66) se izgradi AB poprečni stabilizacioni prag širine u dnu 4,00 i sa
bočnim krilima do visine 2,00 m iznad nivelete, dok se na profilu P263 (11+186,53) formira isti
prag širine u dnu 7,00 m. Ovim poprečnim pragovima izvršiće se ukrućenje postojećih podužnih
stabilizacionih greda te napraviti veza sa uzvodnom Dionicom 1. Za poboljšanje hidrauličke
slike tečenja i lakšeg održavanja korita predviđeno je da se po dnu korita izvede AB ploča MB30

8
debljine 30 cm postavljena na 10 cm sloj betona MB20 koji se nalazi na 30 cm šljunčanog
tampon sloja. Ploča UPD je oivičena postojećim podužnim gredama i projetovanim poprečnim
stabilizacionim pragovima.
Ove radove Izvođač planira da izvede tako što će regulisati tok kanala MOK na dijelu gdje se
objekat nalazi na način da će podužnom pregradom usmjeriti tok vode u kanalu na jednu stranu i
u tom momentu izvoditi aktivnosti na drugoj suvoj strani, a sve uz pomoć pumpi za vodu koje će
izbacivati eventualno vodu koja bi se mogla pojaviti procurivanjem kroz podužnu barijeru.
Nakon završenih aktivnosti na jednoj strani tok će usmjeriti na suprotnu, sada već rekonstruisanu
stranu, a potrebne aktivnosti će se izvoditi na drugoj strani. Sav posao će se izvoditi upotrebom
adekvatne građevinske mehanizacije i specijalizovanim grupama radnika za ovu vrstu posla.

6.3.3 Objekat izmještanja transportnog cjevovoda preko kanala MOK – Dionica 2

Preko objekta kaskade, uzvodno od mosta na putu Bijeljina – Ugljevik pozicioniran je

transportni cjevovod AC Φ300 mm. Nakon uklanjanja kaskade postojeći cjevovod se mora
ukloniti i rješiti njegov prelaz preko kanala MOK. Po projektu je predviđen prelazak cjevovoda
ispod dna korita kanala MOK. Postojeća AC cijev zamjenjuje se PE-HD cijevi DN 315/277,6
mm, NP 10bara, koja je na samom dnu uvedena u zaštitnu betonsku cijev DN 670/500 mm, L =
7m. Na lijevoj obali planirano je izvođenje revizionog okna muljnog ispusta dimenzija 3,50 x
2,40 m, ukupne visine 5,55 cm.
Prije demontaže postojećeg cjevovoda biće izvršene aktivnosti na postavljanju novih cijevi, kako
zaštitne betonske cijevi, tako i PE-HD cijevi DN 315/277,6 mm i druge armature koja čini ovaj
sistem. Kada sve bude spremno izvšiće se privremeno zaustavljanje protoka kroz postojeći
cjevovod i prespajanje na novoizgrađeni.
Radovi na postavljanju cijevi ispod postojećih podužnih AB greda će se izvoditi uglavnom u
vlažnim uslovima rada gdje će protok vode biti regulisan vještačkim preprekama i pumpama za
vodu.

6.3.4 Objekti zaobalnih voda

Tipski objekat zaobalnih voda sastoji se od betonske ulazne glave-betonskih krila,

korugovane PE cijevi i žabljeg poklopca na izlivu u koritu kanala MOK. Betonski čeoni zid
ulazne glave je svjetlih dimenzija 80×80 cm, a betonska krila dimenzija 155×(80 i 40) cm, sa
betonskim dnom trapeznog oblika 280×80x120 cm, i sa debljinom zidova i ploče od 20 cm. Na
ulaznoj cijevi ulazne glave ostavljaju se žljebovi za ugradnju rešetke dimenzija 500/400 mm.
Kroz objekat nasipa se ugrađuje polietilenske korugovane PE cijev 340/300mm, SN 8, dužine
14,5m sa lijeve obale i 18,0 m sa desne. Izlazna glava je pravouglog oblika dimenzija 120×100
cm, čeoni zid je takođe 80×80 cm na koju se fiksira HDPE žablji poklopac 340/300 mm, SN 8.
Dno ispusne glave je svjetlog otvora 100×80 cm, debljine zidova i ploče po 20 cm.
Ovi radovi će izvoditi u vlažnim uslovima gdje će tok vode kroz kanal biti lokalno regulisan
vještačkim preprekama i uz pomoć pumpi za vodu će se stvoriti neophodni uslovi za rad.
Prvenstveno se misli na radove pri izgradnji AB izlazne glave. Ostali radovi će se manje više
odvijati u suvoj sredini, a sve upotrebom adekvatne građevinske mehanizacije.

6.3.5 Objekat uređenja korita pritoka

U sklopu uređenja kanala MOK na Dionici 2 i 3 izvršiće se i uređenje – regulacija lijevih

pritoka kanala. Predviđeno je da se radovi na uređenju pritoka urade kroz profilisanje i
stabilizaciju osnovnog korita pritoka. Osiguranje je projektovano od ručne kamene naslage
srednjeg prečnika zrna dsr = 20 cm zalivene u cement malter. Debljina kamena u cement malteru
iznosi 50 cm, ukopanog ispod postojeće nivelete korita. Širina u dnu normalnog profila je
promjenjiva, a nagib kosina iznosi 1 : 1,5, do visine od 1,0 m iznad nivelete dna korita.

9
Ovi radovi će se raditi u periodu malih vodostaja kada će postavljanje kamene naslage vršiti
osnosimetrično regulacijom protoka vještačkim preprekama.

6.3.6 Objekat rekonstrukcije kaskade i ušća zagonske Dašnice – Dionica 1

U sklopu regulacionih radova na Dionici 1 izvešće se rekonstrukcija postojeće kaskade i

brzotoka uzvodno od ušća kanala SPOK.
Rekonstrukcioni radovi obuhvataju dodatnu stabilizaciju dna korita kanala MOK od
projektovanog poprečnog stabilizacionog praga PSP 2-u (St.12+641,81) do postojećeg praga
PSP (St.12+726,41). Stabilizacija je planirana da se uradi u sloju debljine 70 cm od kamenog
nabačaja dsr= 40- 50 cm.
Uzvodno od postojećeg PSP na St.12+726,41 kanal poseduje dno od AB ploče ograničeno sa
bokova postojećom AB podužnom gredom, a sa uzvodne strane objektom postojećeg PSP na
St.12+760,80. Na ovom dijelu rekonstrukcije projektovano je osiguranje kosina korita od
kamena u cement malteru do visine od 2,0 m u odnosu na krunu postojeće stabilizacione AB
podužne grede. Pri vrhu kamenog osiguranja kosine postavlja se AB završna greda dimenzija 50
x 30 cm. Dužina završne grede na lijevoj i desnoj obali iznosi po 34,0 m. Nagib kosina korita na
ovom dijelu iznosi 1:2.
Uzvodno od postojećeg PSP na St.12+760,80 izvršiće se stabilizacija kosina od kamena u
cement malteru na kompletnom pokosu sve do posojeće kaskade na St.788,63. Na ovom potezu
zadržava se postojeća obloga dna korita i kosina od betonskih ploča, te se planiraju izgraditi AB
podužne stabilizacione grede u dužinama 14,90 m na lijevoj i 17,30 m na desnoj obali kako veza
i dodatno ukrućenje postojećih betonskih elemenata objekta. Nagib kosina korita na ovom dijelu
iznosi 1:1,5.
Na dijelu objekta kaskade i ušća zagonske Dašnice od postojeće kaskade na St.12+788,63 pa
uzvodno do završetka postojeće betonske obloge dna korita na St.12+813,19, rekonstruisaće se
desna obala ručnom kamenom naslagom u cement malteru do vrha pokosa. Nagib osiguranja
iznosi 1 : 1,5, a obloga se sastoji od tampon sloja šljunka debljine 10 cm i srednje krupnoće zrna
dsr=4 cm, na koji se postavlja 10 cm betona MB20 u koji se utapa 40 cm debeo sloj ručne
kamene naslage u cement malteru.
Uzvodno od St.12+813,19 sve do St.12+844,26 na kojoj se nalazi postojeća kaskada izvršiće se
projektovanje podužnih AB stabilizacionih greda na mjestima gdje ne postoje ( lijeva obala
15,35 + 14,15 m i desna obala 16,20 m projektovane podužne AB grede) te osiguranje dna i
kosina objekta.
Svi radovi na ovom objektu će se izvoditi u uslovima regulisanog toka vode u kanalu na mjestu
objekta na način da će određenim podužnim vještačkim preprekama, postavljanjem privremenih
cijevnih propusta i uz pomoć pumpi za vodu stvoriti maksimalno mogući suvi uslovi pogotovo
za AB radove i radove u donjim dijelovima objekta. U svemu će se pratiti prirodni protok vode
kroz kanal te će se težiti da se radovi izvode u periodima najnižih protoka kako bi se i vrijeme i
energija potrebni za regulaciju protoka sveli na minimum. Sav posao će se obavljati uz pomoć
adekvatne građevinske mehanizacije i specijalizovanih radnih grupa za ovu vrstu posla.

6.3.7 Objekat parapetnog zida

Objekat parapetnog zida na lijevoj i desnoj obali se izvodi kao armirano-betonska

konstrukcija koja se sastoji od temeljne stope širine 120 cm i debljine 40 cm, te vertikalnog zida
debljine 30 cm u promjenjivoj visini od 140 cm do 180 cm. Kota fundiranja zidova na lijevoj i
desnoj obali je konstantna 94,80 m.n.m, dok se kota krune zida kreće od 96,60 m.n.m do 97,00
m.n.m. Parapetni zidovi se izvode u kampadama dužne 6,00 m.
Ovdje se radi o armirano betonskim radovima koji će se raditi u suvim uslovima. Najprije će se
vršiti betoniranje temeljne stope zida takođe u kampadama čiji broj će biti utvrđen na licu mjesta
u zavisnoti od opremljenosti Izvođača opremom, kvalifikovanom radnom snagom, dostupnosti

10
betona u datom momentu i biće podložno izmjenama u dinamičkom smislu. Nakon armiranja i
betoniranja temeljnih stopa pristupiće se armiranju, montaži oplate i betoniranju temeljnih
zidova. Paralelno će pristupiti armiranju i betoniranju temeljnih stopa narednih kampada kako bi
se stvorili preduslovi za kontinualnu izradu temeljnih zidova. Sve aktivnosti će se sprovoditi u
skladu sa propisima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske za betonske i armirano betonske
radove uz korištenje adekvatne građevinske mehanizacije i specijalizovanih radnih grupa za ovu
vrstu posla.

6.3.8 Tipski objekat zaobalnih voda kroz parapetni zid

Tipski objekat zaobalnih voda sastoji se od betonske ulazne glave-revizionog okna sa

rešetkom sa branjene strane parapetnog zida, korugovane PE cijevi i žabljeg poklopca na izlivu u
koritu kanala Glogovac. Betonska ulazna glava je dimenzija svijetlog otvora 45 x 35 cm sa
armirano betonskim zidovima i dnom debljine 20 cm. Na gornjoj ploči betonske ulazne glave
ostavljaju se žljebovi od 2,5 cm za ugradnju rešetke dimenzija 500/400 mm, nosivosti 50kN,
debljine 4 cm. Kroz objekat parapetnog zida se ostavlja kružni otvor za ugradnju polietilenske
korugovane cijevi 340/300mm, SN 8, dužine 0,60 m, na koju se vari HDPE žablji poklopac
340/300 mm, SN 8.
Kao i za prethodne armirano betonske radove ne postoji ključna razlika ni za izvođenje ovih
objekata. Dinamika izvođenja objekata pratiće dinamiku izrade parapetnih zidova.

6.3.9 Objekat prolaza kroz parapetni zid i silazno stepenište

Objekat prolaza je uniformisan, širine svijetlog otvora 140 cm, promjenjive visine, sa
nišom visine 20 cm prema minor koritu. U prolaz koji se formira prekidom parapetnog zida sa
ojačanim a.b. stubom širine 67 i 50 cm, planirana su po dva utora opšivena pljosnim željezom, sa
dva tipa montažnih elemenata i to po jednom prolazu 4 L profila dimnezija 200 mmx7mmx1500
mm i 2 U profila dimenzija 350mmx 7mmx1500 mm. Betonski utori su širine 11 cm i dubine po
10 cm, u koje će se po potrebi smjestiti daske promjenjive visine prema uzdužnom profilu,
debljine 10 cm i dužine 158 cm.
Silazno stepenište je planirano u dva tipa i to silazak sa lokacije propusta na parapetnom zidu do
podužne stabilizacione grede (TIP 1) koja se nalazi 40 cm iznad nivelete uređenja dna kanala i
drugi tip silazak sa nasipa do podužne stabilizacione grede kanala Glogovac (TIP2).
Stepenište na dijelu gdje je pasivni vid zaštite od plavljenja planiran izgradnjom parapetnog zida
je dužine 485 i širine 180 cm, prosječne visine 320 cm, sa stepenicima dimenzija visine 17,7 cm
i širine 26,5 cm, podestima dimenzija 27 cm donji i 34,5 cm gornji podest.
Stepenište koje je projektovano na nasipu je dužine 609,5 i širine 180 cm, prosječne visine 410
cm, sa stepenicima dimenzija visine 17,7 cm i širine 26,5 cm, podestima dimenzija 26,5 cm donji
i 100 cm gornji podest.
Radovi će se izvoditi u skladu sa propisima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske za betonske
i armirano betonske radove uz korištenje adekvatne građevinske mehanizacije i specijalizovanih
radnih grupa za ovu vrstu posla. Dinamika izvođenja radova će biti usklađena sa dinamikom
izrade parapetnih zidova i izrade nasipa.

6.3.10 Tipska veza parapetnog zida i nasipa

Prelazna dionica je riješena tako da se parapetni zid nastavlja pod uglom od 900 prema
čelu nasipa (nadvišene saobraćajnice), čime se u potpunosti parapetnim zidom zatvara kruna
nasipa. Pored toga iz „okomitog“ dijela parapetnog zida na 2 metra od ivice krune nasipa ka
nebranjenom području je projektovan vertikalni „istak“ – a.b. zid u krunu nasipa u dužini od 2
metra, visine kao kruna nasipa 1,10 do 1,50cm i širine 30 cm. Na ovaj način je riješen skladan

11
prelazak i osigurana vododrživost projektovanih objekata parapetnog zida i nasipa, naročito na
sastavima betona i zemljanog nasipa.
Radovi će se izvoditi u skladu sa propisima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske za betonske
i armirano betonske radove uz korištenje adekvatne građevinske mehanizacije i specijalizovanih
radnih grupa za ovu vrstu posla. Očekuju se suvi uslovi rada tako da neće biti potrebne
regulacione mjere vodotoka. Dinamika izvođenja radova će biti usklađena sa dinamikom izrade
nasipa.

6.3.11 Objekat uzvodne prelazne dionice kanala Glogovac

Prelazna dionica je riješena kao AB ploča u dnu korita, debljine 30 cm, dužine 6,60 m i
promjenjive širine u dnu ( od 5,50 m na nizvodnom kraju gdje se uvezuje za PSP 16 do 4,00 m
na uzvodnom kraju gdje se naslanja na objekat postojeće kaskade).
Uzvodna prelazna dionica savladava razliku u dnu na uzvodnom i nizvodnom kraju od 20 cm na
dužini od 6,60 m što znači da se nalazi u podužnom padu nivelete od 3,03%.
Radovi se planiraju izvoditi u uslovima niskih vodostaja u kanalu Glogovac na mjestu objekta na
način da se izvrši regulacija vodotoka u kanalu i predviđena AB ploča izvede iz kampada.
Planiraju se dobra priprema i brze reakcije kako ne bi došlo do posebnog ugrožavanja prirodnog
toka vode u kanalu, a samim tim i živog svijeta u kanalu. Sve radnje će se izvoditi poštujući
propise Bosne i Hercegovine i Republike Srpske za ovu vrstu posla uz specijalizovanu
mehanizaciju i radne grupe.

5.4 Ostali radovi

Svi ostali razni radovi koji se pojavljuju pri izgradnji ovakvih objekata vršiće se u skladu
sa tehničkim uslovima i važećim propisima.

5.5 Rezime

Izvođač će profesionalno pristupiti realizaciji predmetnog projekta da u što većoj mjeri

ispoštuje zahtjevane tehničke uslove propisane projektnom dokumentacijom. Ukoliko se tokom
izvođenja radova pojavi situacija da izvođač bude iz tehničkog ili nekog drugog razloga
onemogućen da ispoštuje konkretno propisan tehnički uslov ili izvođač uz stručno obrazloženje
predloži bolji način realizacije pojedine pozicije radova, sve će biti prenešeno Inženjeru i
evidentirano u građevinskom dnevniku.

12