Professional Documents
Culture Documents
Metodika Adnan Medić
Metodika Adnan Medić
Bosanska Krupa
ILUSTROVANA METODIKA
TERENSKIH TAKSACIONIH
SNIMANJA
UVOD
Granica SGP
{| {| {|
! ! !
Granica GJ
Granica odjela
! ! ! ! ! ! ! !
Granica odsjeka
Granica privatnog
Granice sa topografskih karata prenose se na teren i predstavljene su odgovarajućim
znakovima. Svaki znak odgovara odgovarajućoj uređajnoj jedinici, a znakovi su takođe
propisane u okviru Uređivanja šuma. Kako bi se taksator uspješno mogao kretati po terenu,
čitajući radnu skicu, potrebno je da na terenu prepozna te znakove i odredi svoj položaj.
Prostprne i klasifikacione uređajne jedinice predstavljene su slijedećim znakovima:
Prije nego što se pristupi iskolčavanju centara probnih krugova na terenu, prethodno
se u kancelariji mora odrediti veličina uzorka tj. u praktičnom smislu, mora se odrediti
horizontalno rastojanje između centara probnih krugova, te izraditi radna skica svakog
pojedinog odjeljenja sa ucrtanom mrežom centara probnih krugova, te posebno obilježenim
detaljnim i nedetaljnim (u daljem tekstu "običnim") probnim krugovima (Slika 1.). Na osnovu
te skice i pregledne topografske karte, snimač-taksator pristupa iskolčavanju pojedinih centara
probnih krugova na terenu.
Iskolčavanje prvog centra treba da bude urađeno «vezanjem» za neki objekat (mjesto)
na terenu koje se lahko uočava na terenu i prepoznaje na karti/ skici. Na skici se taj objekat
obilježava kao početna tačka. Danas se početna tačka može pomoću GPS-a locirati po
sopstvenom navođenju, ali ju je potrebno vidno označiti na terenu (zabosti zdarv ili zafarbani
drveni kočić koji traje najmanje godinu dana) i jasno obilježiti na skici tako da se mogu očitati
koordinate početne tačke. Sa skice se očita horizontalna udaljenost i smjer kretanja do
najbližeg (prvog) centra, a zatim se pristupa horizontalnom odmjeravanju potrebne
udaljenosti. U ovu svrhu danas se koristi daljinomjer sa koncem ali to može biti i pantljika
(Slika 2. i Prilog 1.).
Slika 1. Radna skica sa ucrtanom mrežom centara probnih krugova, te posebno obilježenim
(●) detaljnim i (+) nedetaljnim ("običnim") probnim krugovima
Slika 2. Obilježavanje početne tačke (P)na radnoj skici, pravilno vođenje radne skice i
pravilno postavljen kočić koji označava početnu tačku na terenu
Ako odmjeravanje između dva centra probnih krugova završimo u blizini ili na samoj
granici između šume i goleti ili privatnog posjeda, moramo centar probnog kruga pomjeriti
unutar šume i to toliko da nam najveći radijus kruga (25 m) ne zahvata prostor van šume ili u
privatnom posjedu. Sto znači da se moramo pomjeriti toliko da nam centar bude okomito na
granicu najmanje 25 m udaljen od nje. Novi položaj centra (koji sada nije u mreži) moramo
ucrtati na skici. Daljnje odmjeranje, do sljedećeg centra probnog kruga počinjemo od mjesta
gdje smo prethodno završili odmjeranje, a ne od položaja pomjerenog centra.
Ako je položaj centra «ispao iz šume na golet, tada se on i ne postavlja, već se od tog
mjesta, nastavlja sa odmjeranjem (iskolčavanjem) do položaja sljedećeg centra.
Ako nađena granica šume ili posjeda nije bila ranije ucrtana na skici, ili njen položaj
nije bio dobro ucrtan, taksator mora ucrtati položaj te granice, a prema sopstvenoj mreži koju
je vodio.
Ovdje važi ono što je rečeno i u prethodnom slučaju jer je kamionski put trajna ne
produktivna površina, sa izuzetkom što se centar može pomjeriti na bilo koju stranu puta,
ovisno od toga da li se odmjeranjem prešlo preko osovine puta ili ne. Ovo važi za slučaj kad
kamionski put nije istovremeno i granica odjeljenja. Položaj pomjerenog centra se ucrtava na
skici. Ovo pravilo ne važi za traktorske vlake jer su one dio produktivne površine sastojine.
Napomena:
Ako se iskolčavanjem centra probnog kruga dođe na mjesto gdje nema stabala iznad
taksacionog praga a ono se nalazi u manjoj plešini - površini unutar šume, koja je već
podmlađena ili je sposobna za prirodno ili vještačko pošumljavanje, centar kruga treba da se
postavi na to mjesto i izvrši potrebno mjerenje, koje će se svesti na mjerenje stepena
prekrivenosti, procjenu dijela kruga koju treba pošumiti (u manualu indikacija kruga) ili ako
se radi o detaljnom probnom krugu, na evidentiranje brojnosti i stanja podmlatka (Prilog 3.).
Slika 4. Radijusi koncentričnih krugova sa stablima koja ulaze odnosno ne ulaze u uzorak
Adnan Medić dipl.ing. šum. 9
Radni materijal (za internu upotrebu) Wald - Projekt d.o.o. Bosanska Krupa
U redovnoj taksaciji evidentiraju se samo ekonomski važne vrste drveća dok se ostale
vrste drveća koje se nađu prilikom premjera svrstavaju u odgovarajuće grupe.
Napomena: Iako se u manual unose sifre grupa za određene vrste, za sve vrste iz ovih grupa
potrebno je pored šifre grupe napisati i naziv vrste (Prilog 4.).
2.2 Kratak opis pravila i načina mjerenja i procjene pojedinih taksacionih elemenata
stabala i sastojine koji se utvržufu na probnim krugovima
Slika 5: Mjerenje stepena zastrtosti zemljišta krošnjama stabala (Lojo A. radni mat.)
2.2.2. Procjena dijela površine kruga (ili čitavog kruga) koju treba pošumiti
Prsni prečnik se mjeri svim onim stablima na krugu ukoliko je njihovo odstojanje od
centra probnog kruga manje od potrebnog radijusa kojim je definisana njegova pripadnost
datom koncentričnom krugu. Na najbližem pripadnom stablu do centra kruga, zaparačem na
kori se upisuje redni broj kruga arapskim brojevima (npr: K-63), ispod oznake kruga upisuje
se rimski broj 1 (I). Svako sljedeće stablo kome je mjeren prsni prečnik, označava se
zaparačem na kori rimskim brojevima od jedan pa naviše (u smjeru kretanja kazaljke na satu
počevši od najbližeg stabla centru probnog kruga) i to na onoj strani stabla okrenutoj prema
centru probnog kruga. Broj stabla na krugu treba da odgovara rednom broju stabla upisanog u
manual.
Primjer:
Na probnom krugu izmjereni prsni prečnik stabla ima vrijednost od 25 cm. Njegov
granični radijus iznosi 5,5 m. Ako horizontalno odstojanje od centra probnog kruga
(vertikalan osa postavljenog kočića) do središnje ose stabla iznosi tačno 5,50 m, onda se bez
sumnje radi o "graničnom" stablu. Ako je centar kruga reambuliran na jako strmom terenu,
onda se pomoću instrumenta za mjerenje pada terena (vertikalnih uglova) prethodno utvrdi
ugao nagiba terena po pravcu mjerenja i ako je izmjereni ugao ima vrijednost a=25°, onda se
prvo utvrdi granični radijus za takav nagib teren (očitanjem iz posebnih tablica za redukciju
koso mjerenih dužina, koja je sastavni dio manuala Prilog 6), ili dijeljenjem koso mjerene
dužine sa cosa. Iz tablica ili računskim putem je utvrđen granični radijus od 6.068
m (5,5/cos25° = 5,5/0,9063=6,068). Prema tome, stablo će biti "granično" ukoliko koso
izmjereno odstojanje od centra probnog kruga do centralne ose stabla iznosi tačno 6,068 m.
Na nagnutom terenu prsni prečnici se po pravilu mjere sa gornje strane uvijek na istoj
visini od 1,30 m. Ta visina treba biti vidno označena na radnom odijelu člana taksatorske
sekcije koji mjeri prsne prečnike.
Stablima koja nisu kružnog presjeka već imaju manje-više nepravilan presjek, mjere se
unakrsno dva prečnika (najveći i najmanji) i kao konačan prečnik upisuje se srednja vrijednost
zaokružena na puni niži cm.
Primjer: Ako su na stablu izmjerena dva unakrsna prečnika (najveći i najmanji) na prsnoj
visini, sa vrijednošći d1= 24,8 cm i d2 = 25.9 cm, tada srednji prečnik iznosi: d1,30 = (24+25)/2
=24.5cm =24 cm. Vrijednost 24 cm upisujemo u manual.
Napomena: Kod mjerenja prsnog prečnika sve vrijednosti iza zareza zaokruzuju se naniže tj.
i 24,3 cm zaokružuje se na 24 cm i 24, 8 zaokruzuje se na 24 cm. Naime matematičko
zaokruživanje ako su vrijednosti veće od 0,5 naviše i ako su vrijednosti manje od 0,5 naniže u
ovom slučaju ne vrijedi.
Ako je na prsnoj visini stablo nenormalnog presjeka (usljed raznih zadebljanja, gula i
oštećenja koja su proizvod zaraze ili napada insekata, divljači, mehaničkog oštećenja i sl.),
onda se prečnik mjeri na jednakom odstojanju iznad i ispod takvog mjesta i kao konačna
upisuje se srednja vrijednost zaokružena na puni niži cm.
pantljikom
Ako se ispod visine od 1,30 m stablo račva, onda je svaka račva predmet mjerenja kao
svako pojedinačno stablo. Kod ekstremno nagnutih stabala, prsni prečnik se mjeri sa gornje
strane stim što se kraći prečnice postavljaju okomito na uzdužnu os stabla (Slika 7.).
Općenito, pri mjerenju prsnih prečnika kraci prečnice moraju biti okomito postavljeni
na uzdužnu os debla a lenjir prečnice oslonjen na deblo slika 8.
Za stabla koja imaju prsni prečnik iznad 99 cm u manulu se upisuje stvarna veličina
radi naknadne kontrole mjerenja a u program za obradu podataka upisuje se prečnik 99 cm.
Visine stabla se mjere na svakom detaljnom krugu, osim u slučaju kada je zbog male
površine odsjeka potrebno izmjeriti veći broj visina za dotičnu vrstu drveća, tako da se visine
mogu mijeriti i na običnom krugu.
Primjer: Ako odsjek ima dva kruga, jedan detaljni i jedan obicni, potrebno je i na običnom
krugu izmjeriti visine stabala radi povećanja kvaliteta uzorka.
Bez obzira na vrstu instrumenta (visinomjera) kojim se mjere visine, prilikom mjerenja visina
treba se pridržavati poznatih pravila iz dendrometrije kao što su:
Kod primjene Vertex-a kao instrumenta za mjerenje visina treba obrati posebnu pažnju
na sljedeće:
Pošto je mjerenje visine stabla mjerenje dužine debla stabla od panja do vršnog
izbojka, to se kod nagnutih stabala može napraviti greška ako se za visinu uzme vertikalna
duž (ravan panja, vrh stabla) koju mjeri instrument, kao na slici 11. u slučaju h 3. U ovom
slučaju se visina (dužina debla) se može odrediti pomoću Pitagorine teoreme, gdje su katete:
vertikalna duž vrh stabla ravan pridanka i horizontalno odstojanje od pridanka do mjesta gdje
se vertikalno projicira vrh stabla. Hipotenuza tih kateta je stvarna visina stabla.
Slika 11. Visina stabla kod četinara i lišćara sa primjerom nespravne visine stabla četinara
Napomena: U II UTK (na osnovu priloženih tabela) svrstavaju se sva stabla koja
ne pripadaju prvoj niti trećoj UTK.
Adnan Medić dipl.ing. šum. 19
Radni materijal (za internu upotrebu) Wald - Projekt d.o.o. Bosanska Krupa
Za svako pojedino ŠGP potrebno je obratiti pažnju na najvažnije uzročnike šteta koje
se ogledaju u smanjenju veličine zalihe, zapreminskog prirasta i kvaliteta stabala sastojine.
Novina koja je uvedena Pravilnikom o elementima izrade SGO za šume u FBiH, radi
uvida u razloge lošeg ili dobrog stanja kvaliteta zalihe sastojine. Utvrđuju (evidentiraju) se
samo ona mehanička oštećenja pojedinih stabala (obuhvaćenih na probnoj površini) koja su
razlog svrstavanja stabala u III-u uzgojno-tehnčku kvalitetnu klasu (značajna oštećenja).
Tako evidentiranje (registrovanje vrši se na sljedeći način:
Oznaka: 0 - neoštećeno stablo
1 - stablo oštećeno na deblu (zguljena kora) prilikom izvođenja radova u šumi
2 - stablo oštećene krošnje (usljed sječe i obaranja susjednih stabala);
3 - mehanički oštećeno stablo od abiotskih faktora (snjegolom, vjetrolom,
upala kore, mrazopucine), od životinja (oštećenja od puha ili vjeveric) i sva
ostala mehanička oštećenja koja nisu nastala pri radovima u šumi.
Slika 13. Stablo oštećeno na deblu (lijevo) i uslijed siječe i obaranja susjednih stabala (desno)
Slika 14. Mehanički oštećeno stablo od abiotskih faktora (lijevo) i smolarena stabla bora
(desno)
2.2.8.2 Šumski red, zaraženost i prisustvo nekih od najvažnijih bolesti, odnosno analiza i
ocjena zdravstvenog stanja šuma
Za analizu i ocjenu stanja šuma i izradu plana zaštite šuma na detaljnim krugovima se
prikupljaju sljedeći podaci.
Šumski red
Da li je šumski red dobar ili loš, procjenjuje se prema stanju sastojine na krugu
radijusa 25 m. U sastojini nije dobar šumski red ako:
Ostaci iza sječe četinarskog drveća nisu složeni u kupe (gomile),
Panjevi i ostaci debla četinarskog drveća, koji ne predstavljaju sortimente
(trulež, tumor, prelom i si.), nisu okorani (Slika 15.),
Kao grupa osušenih stabala registrovaće se dva ili više stabala raspoređenih u
neposrednoj blizini koja su osušena ili su u procesu sušenja a nalaze se na krugu radijusa 25
m. Treba evidentirati samo svježe sušike, odnosno one koje potiču iz prethodne ili tekuće
vegetacione sezone. To se može ocijeniti prema prisustvu osušenih iglica ili lišća ili pak
najtanjih grana ukoliko su iglice i lišće već opali.
Zaraženost i bolesti
Slika 16. Morfološke promjene: lijevo, tumor debla i desno prisustvo plodišta gljiva
Imela
Bijela imela - Viscum album je koja u krošnjama drveća formira zimzelene žbunove sa
kožastim lišćem različitih veličina ovisno od starosti grma (Slika 20. i 21.). Bobice - sjeme je
bijele boje (Slika 22.). U šumarstvu se najčešće javlja na jeli, u gornjim dijelovima krošnje i
na voćkaricama.
Slika 20. Zimzeleni žbunovi imele na napadnutoj biljci Slika 22. Izgled boboica imele
I ako tako zastarčenih stabala ima više od polovine. Ocjena se daje posebno po
vrstama drveća i za sve navedene kategorije podmlatka uzevši ih zajedno.
Slika 25. Zastarčen podmladak jele (lijevo), nezastarčen podmladak jele (desno)
4. ŠUMSKE KULTURE
1. Ako je kultura mlađa i sastavljena od četinarskih vrsta drveća, starost možemo utvrditi
brojanjem glavnih pršljenova grana od vrha do pridanka stabala na probnim krugovima.
Dovoljno je pršljenove izbrojati na nekoliko stabala. Njihova starost bi trebala biti ista.
2. Ako je kultura starija te se pršljenovi grana u donjem dijelu debla ne vide, starost se može
utvrditi pomoću preslerovog svrla, bušenjem u pridanku stabala (Slika 31), ako je moguće do
centra stabla. Zatim se izbroje svi godovi na izvrtku i doda ocijenjeni broj godina koliko treba
stablu da naraste do visine mjesta bušenja. Treba imati u vidu da su sva stabla iste starosti te
da u tom slučaju za bušenje treba izabrati tanje stablo, da bi se svrdlom moglo doseći do
centra stabla. Ako to nije moguće ni u kojem slučaju tada se starost procjenjuje dodavanjem
pretpostavljenog broja godova do centra stabla na broj izbrojanih godova na izvrtku, a prema
širini godova koji su bliže centru stabla.
Ako je kultura mlada te u njoj još uvijek nema stabala iznad taksacionog praga (5 cm)
tada treba zapisato daje kultura ispod taksacionog praga i opisno evidentirati o kakvoj se
kulturi radi sljedećim informacijama:
Kojoj vrsti (vrstama drveća se radi)
Koja je starost kulture i
Da li postoji potreba da dodatnim pošumljavanjem (u % od površine).
Da li postoji hitna potreba za čišćenjem kulture? Odgovor na ovo pitanje je
pozitivan ako su stabla koja su vještački unesena ugrožena od izbojaka sa
starih panjeva u toj mjeri da predstoji potpuno «gušenje» kulture u
nekoliko narednih godina.
Da li je kultura već zagušena zbog neprovođenja mjera njege kultura, tako
daje većina stabala već osušena, i praktično nastala izdanačka sastojina?
Izdanačke sastojine sačinjavaju stabla nastala od izbojaka sa panja ili žila. Ako se u
sastojini nalazi više od 2/3 ovakvih stabala (manje od 1/3 stabala nastalih iz sjemena)
sastojina se svrstava u izdanačku.
Na detaljnim krugovima se pored ovih taksacionih elemenata mjere i visine pripadnih stabala
(Prilog 10).
Sposobne za pošumljavanje
Nesposobne za pošumljavanje -ostalu namjenu
Taksator posebno treba da vodi računa o položaju granica ovih površina odnosno tačnosti
prikaza skice/karte, i da evidentira eventualne promjene.
NAPOMENA:
Način unosa podataka, tj. evidentiranje ostalih, pojedinih snimljenih podataka može biti
vršeno na različite načine, što svakako treba definisati unaprijed, prije početka terenski
radova. Tako ćemo obične probne krugove prilikom unosa u manual označiti sa −, a
detaljne probne krugove sa X.
Prema tome, razmjera pokazuje koliko puta je neki objekat s terena umanjen i
predstavljen na karti.
Razmjera može biti brojna i grafička. Kako se u taksaciji najčešće koristi brojna razmjera, ona
će biti obrazložena i objašnjena.
Gazdinska klasa, npr. 2413 (Degradirane mješovite šume hrasta kitnjaka i običnog
graba na pretežno dubokom kalkokambisolu i luvisolu na jedrim krečnjacima i dolomitima)
pripada užoj kategoriji 2400 (Visoke degradirane šume hrastova), a ona široj kategoriji 2000 -
Visoke degradirane šume. U visokim degradiranim šumama taksacione elemente mjerimo
i procjenjujemo na način kako je to objašnjeno u poglavlju 3.
Gazdinska klasa, npr. 3301 (Šumski zasadi crnog bora sa procijenjenom drvnom
masom čiste ili sa primjesom bijelog bora na staništima crnog bora na rankeru, plitkom
eutričnom kambisolu i njihovim kombinacijama na ultrabazičnim magmatskim stijenama;
(peridotit-serpentinit) pripada užoj kategoriji 3300 (Šumski zasadi (kulture) u pojasu šuma
borova), a ona široj kategoriji 3000 - Šumski zasadi (kilture). U šumskim zasadima
(kulturama) taksacione elemente mjerimo i procjenujemo na način kako je to opisano i
objašnjeno u poglavlju 4.
Gazdinska klasa, npr. 4105 (Izdanačke čiste šume bukve montanog pojasa na pretežno
plitkom distričnom kambisolu na silikatnim i silikatno-karbonatnim supstratima i kiselim
eruptivnim i metamorfnim stijenama) pripada užoj kategoriji 4100 (Izdanačke šume bukve
primarne i sekundarne), a ona široj kategoriji 4000 - Izdanačke šume. U izdančkim šumama
taksacione elemente mjerimo i procjenjujemo na način kako je to opisano i objašnjeno u
poglavlju 5.
Gazdinska klasa, npr. 6203 (Goleti unutar šuma bukve i jele i bukve i jele sa smrčom
na pretežno dubokom kalkokambisolu i luvisolu i njihovim kombinacijma na jedrim
krečnjcima i dolomitima) pripada užoj kategoriji 6200 (Goleti unutar šuma bukve i jele i
bukve i jele sa smrčom), a ona široj kategoriji 6000 - Goleti unutar pojasa šuma. Na goletima
unutar pojasa šuma procjenjuju se taksacioni elementi kako je to opisano u poglavlju 7.
PRILOZI
Na kraju tačno odmjerene horizontalne udaljenosti (gdje god on bio), postavlja se uočljivi marker (štap).
On treba da bude čvrsto i vertikalno pobijen u tlo tako da traje bar jednu godinu. Ovo je vrlo važno zbog
izbjegavanja greške u odmjeranju horizontalne udaljenosti od centra do pojedinih okolnih stabala. Na radnoj
skici se pored centara probnih krugova upisuje redni broj centra kao i u manualu te strelicom smjer kretanja
taksatora po terenu. Skicu treba voditi uredno i pedantno.
Primjer:
Ako se iskolčavanjem centra probnog kruga dođe na mjesto gdje nema stabala iznad
taksacionog praga a on se nalazi u manjoj plešini - površini unutar šume, koja je već
podmlađena ili je sposobna za prirodno ili vještačko pošumljavanje, centar kruga treba da se
postavi na to mjesto i izvrši potrebno mjerenje, koje će se svesti na mjerenje stepena
prekrivenosti, procjenu dijela kruga koju treba pošumiti na običnom krugu i ako se radi o
detaljnom probnom krugu, na evidentiranje brojnosti i stanja podmlatka.
SKLOP
Nezastarčeno = 0
ODSJEK
Zastarčeno = 1
Neoštećen = 0
Pojedinačno = 0
Grupimičan = 1
Oštećen = 1
Vrsta Radijus kruga Radijus kruga Radijus kruga
(%)
0 - 70 cm 71 - 90 cm 91 - 120 cm
Prekriveno Neprekriv. drvrća
(m) (m) Visina Visina Prsni prečnik
10-49 cm 50 -130 cm 0 - 5 cm
KLASA Bolest
Nezaražem =2
Da=1, Ne=0
Zaražen =1
oštećenja
Doznaka
Vrsta
Uzgojna
Tip
drveća 1 2
(cm) (mm) (m)
1 Stabla se ne mjere
SKLOP
Nezastarčeno = 0
ODSJEK
Zastarčeno = 1
Neoštećen = 0
Pojedinačno = 0
Grupimičan = 1
Oštećen = 1
0 - 70 cm 71 - 90 cm 91 - 120 cm
Prekriveno Neprekriv. drvrća
(m) (m) Visina Visina Prsni prečnik
10-49 cm 50 -130 cm 0 - 5 cm
0 1 X 0 6 4 4 04 21 0 1 0 0 1 0
22 0 2 0 0 1 0
Šumski red ( dobar=o, loš=1)
procjenjuje
41 0 0 4 0 0 1
Ne
Treba pošumiti
Nezastarčeno = 0
SKLOP
ODSJEK
Zastarčeno = 1
Neoštećen = 0
Pojedinačno = 0
Grupimičan = 1
Oštećen = 1
Vrsta Radijus kruga Radijus kruga Radijus kruga
(%)
0 - 70 cm 71 - 90 cm 91 - 120 cm
Prekriveno Neprekriv. drvrća
Visina Visina Prsni prečnik
(m) (m)
10-49 cm 50 -130 cm 0 - 5 cm
0 1 --- 3 8 1 2 00
KLASA Bolest
Nezaražem =2
Da=1, Ne=0
Zaražen =1
oštećenja
Doznaka
Redni broj stabla
Vrsta
Tip
Prečnik godova stabla
drveća 1 2
(cm) (mm) (m)
1 23 022
2 23 022
3 47 041 Breza
4 23 010
5 23 032
6 46 027 Brekinja
7 23 034
8 23 034
9 23 041
10 23 032
11 47 015 Jasika
12
13
14
15
Treba pošumiti
Nezastarčeno = 0
SKLOP
ODSJEK
Zastarčeno = 1
Neoštećen = 0
Pojedinačno = 0
Grupimičan = 1
Oštećen = 1
Vrsta Radijus kruga Radijus kruga Radijus kruga
(%)
0 - 70 cm 71 - 90 cm 91 - 120 cm
Prekriveno Neprekriv. drvrća
Visina Visina Prsni prečnik
(m) (m)
10-49 cm 50 -130 cm 0 - 5 cm
0 1 X 3 9 1 1 00 23 0 0 0 0 0 1
KLASA Bolest
Nezaražem =2
Da=1, Ne=0
Zaražen =1
oštećenja
Doznaka
Vrsta
Redni broj
Tip
Prečnik godova stabla
stabla
drveća 1 2
(cm) (mm) (m)
1 23 019 020 3 3 1 13 0 0 0 0
2 23 023 010 3 3 0 14 0 0 0 0
3 23 033 014 3 2 0 15 3 0 0 0
4 47 jasika 028 013 3 3 0 12 0 0 0 0
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
P R E Č N I K S T A B L A N A 1,30 m
5-10 11 - 2 0 21 - 3 0 31 - 5 0 51-80 81>
NAGIB R A D I J U S K R U G A (m) 20 m
(stepeni) 2,50 4,50 5,50 9,00 15,00 25,00
K O S A D U Ž I N A (m) _
5 2,51 4,52 5,52 9,03 15,06 25,10 20,08
10 2,54 4,57 5,58 9,14 15,23 25,39 20,31
15 2,59 4,66 5,69 9,32 15,53 25,88 20,71
20 2,66 4,79 5,85 9,58 15,93 26,60 21,28
25 2,76 4,97 6,07 9,93 16,55 27,58 22,07
30 2,89 5,20 6,35 10,39 17,32 28,87 23,09
35 3,05 5,49 6,71 10,99 18,31 30,52 24,41
40 3,26 5,87 7,18 11,75 19,58 32,64 26,11
45 3,54 6,36 7,79 12,73 21,21 35,56 28,28
50 3,89 7,00 8,56 14,00 23,34 38,89 31,11
a) Sva ostala stabla, odnosno stabla a) Stabla III UTK za koja smo sigurni da
4 iz čije donje 2/3 H ne možemo se iz njihove donje ½ visine ne može
izdvojiti prav i punodrvan dio od dobiti komad minimalne dužine 3 m,
bar 3 m kvaliteta koji odgovara drugoj tehničkoj
klasi (trula i natrula debla)
Tabela 2.
Vrsta
TKK 5 –10; 10 - 20 cm 20-30, 30 – 50; 50 – 80; preko 80 cm
drveća
a) Sva ostala stabla, odnosno stabla a) Stabla III UTK za koja smo sigurni da
4 iz čije donje 2/3 H ne možemo se iz njihove donje ½ visine ne može
izdvojiti prav i punodrvan dio od dobiti komad minimalne dužine 3 m,
bar 3 m. kvaliteta koji odgovara drugoj
tehničkoj klasi (trula i natrula debla)
Tabela 3.
Vrsta
TKK 5 –10; 10-20 cm 20-30, 30 – 50; 50 – 80; preko 80 cm
drveta
a) Sva ostala stabla, odnosno stabla a) Stabla III UTK za koja smo sigurni da
4 iz čije donje 2/3 H ne možemo se iz njihove donje ¼ visine ne može
izdvojiti prav i punodrvan dio od dobiti komad minimalne dužine 2 m,
bar 2 m kvaliteta koji odgovara drugoj
tehničkoj klasi (trula i natrula debla)
Treba pošumiti
Nezastarčeno = 0
SKLOP
ODSJEK
Zastarčeno = 1
Neoštećen = 0
Pojedinačno = 0
Grupimičan = 1
Oštećen = 1
Vrsta Radijus kruga Radijus kruga Radijus kruga
(%)
0 - 70 cm 71 - 90 cm 91 - 120 cm
Prekriveno Neprekriv. drvrća
Visina Visina Prsni prečnik
(m) (m)
10-49 cm 50 -130 cm 0 - 5 cm
0 1 X 3 9 1 1 00
KLASA Bolest
Nezaražem =2
Da=1, Ne=0
Zaražen =1
oštećenja
Doznaka
Vrsta
Redni broj
Tip
drveća 1 2
(cm) (mm) (m)
1 23 019 020 3 3 13 0 0 0 0
2 23 023 010 3 3 14 0 0 0 0
3 23 033 014 3 2 15 3 0 0 0
4 23 028 013 3 3 12 0 0 0 0
5 24 045 031 2 1 30 0 0 0 0
6
7
8
9
10
Treba pošumiti
Nezastarčeno = 0
SKLOP
ODSJEK
Zastarčeno = 1
Neoštećen = 0
Pojedinačno = 0
Grupimičan = 1
Oštećen = 1
Vrsta Radijus kruga Radijus kruga Radijus kruga
(%)
0 - 70 cm 71 - 90 cm 91 - 120 cm
Prekriveno Neprekriv. drvrća
Visina Visina Prsni prečnik
(m) (m)
10-49 cm 50 -130 cm 0 - 5 cm
0 1 X 3 9 1 1
KLASA Bolest
Nezaražem =2
Da=1, Ne=0
Zaražen =1
oštećenja
Doznaka
Vrsta
Redni broj
Tip
drveća 1 2
(cm) (mm) (m)
1 22 019 020 3 3 0 13 0 0 0 0
2 22 023 010 3 3 1 14 0 0 0 0
3 22 033 014 3 2 0 15 3 0 0 0
4 22 028 013 3 3 0 12 0 0 0 0
5 22 045 031 2 1 0 30 0 0 0 0
6
7
8
9
10
Na detaljnim krugovima se pored ovih taksacionih elemenata mjere i visine pripadnih stabala.
Nezastarčeno = 0
SKLOP
ODSJEK
Zastarčeno = 1
Neoštećen = 0
Pojedinačno = 0
Grupimičan = 1
Oštećen = 1
Vrsta Radijus kruga Radijus kruga Radijus kruga
(%)
0 - 70 cm 71 - 90 cm 91 - 120 cm
Prekriveno Neprekriv. drvrća
Visina Visina Prsni prečnik
(m) (m)
10-49 cm 50 -130 cm 0 - 5 cm
0 1 X 3 2 1 8
Zaražen =1
Nezaražem
oštećenja
Doznaka
Vrsta
Redni broj
Tip
=2
Prečnik godova stabla
stabla
drveća 1 2
(cm) (mm) (m)
1 41 014 12
2 41 022 15
3 41 021 15
4 41 015 14
5 41 022 15
6 41 08 9
7 41 015 12
8 41 020 14
9 41 018 14
10 41 014 17
Dvorac Crkva
Kapela Turbe
utvrda: ruševina:
a) točkastim znakom a) točkastim znakom
b) površinskim znakom b) površinskim znakom
dalekovod: hidroelektrana
a) prijelomni ili uočljivi stup
b) transformator
c) oznaka za meterijal stupova
(B - beton; D - drvo; G - željezo) bušotina za eksploataciju nafte i
d) manji razvodni uređaj plina:
e) oznaka napona u kV a) s tornjem
f) veći razvodni uređaj b) bez tornja
g) transformator na podzemnom spremnik goriva
dalekovodu (N - nafta; Bz - benzin; Pl - plin)
plinovod: naftovod:
a) nadzemni a) nadzemni
b) podzemni b) podzemni
napušteni rudnik kamenolom; kop
(K - kamen; M - mramor; P -
pilana pijesak;
Š - šljunak)
2) Znakovi za prometnice
tunel: galerija:
a) točkastim znakom a) točkastim znakom
b) površinskim znakom b) površinskim znakom
uzak most za pješake i stoku; proširenje na cesti
viseći most
Brvno suženje na cesti
propust na željezničkoj pruzi ili zaštitni zid
cesti (broj označava visinu zida u m)
strma kosina potporni zid
(broj označava dubinu u m) (broj označava visinu zida u m)
nasip (broj označava visinu u m): pruga ili cesta na nasipu
a) veći (broj označava visinu nasipa u m)
b) manji
pruga ili cesta u usijeku
(broj označava dubinu usjeka u m)
križanje cesta i preuge u razini
(primjer) prolaz cesta kroz naselje
(primjer)
3) Reljef
Vodene površine se crtaju plavom bojom. Kada se crta površinskim znakom rub vodene
površine naglašava se tamnijom plavom crtom. Hidrografski objekti se crtaju simbolima za te
objekte najčešće plavom ili crnom bojom.
slap; vodopad:
a) na rijeci čiji je tok prikazan
plovnost za veće brodove
površinskim znakom
b) na rijeci ili potoku čiji je tok
prikazan linijskim znakom
plovnost za menje brodove:
a) u oba smjera
plovnost na splavi
b) samo u jednom smjeru
obijač vode:
a) betonski ili kameni
ledobran ispred mosta
b) drveni
Pristanište gat:
a) čvrsto građen
b) od naslaganog kamenja
lukobran c) od nabacanog kamenja
d) drveni
e) prikazan točkastim znakom
bitva: svjetionik, svjetlo
a) u vodi
b) na kopnu hidrant
grmlje gusto:
a) određena granica grmlje različite gustoće:
b) neodređena granica a) s određenom granicom
(samo na 1:25000: broj označava b) bez određene granice
visinu grmlja u m)
vinograd
park
vinograd sa ogradama od
naslaganog kamenja i terasama
voćnjak
(primorski tip)
rižino polje
livada; pašnjak; utrina
Drvo