OPĆA EKOLOGIJA

 Dr. sc. Dragan Škobić

 dragan.skobic@fpmoz.sum.com
 Definicija

Ekologija

Zaštita prirode

Zaštita okoliša
 EKOLOGIJA

• grĉ. “oikos,” dom, kuća, nastamba, stanište ili domaćinstvo

• “logos,” znanje, govor ili smisao, znanost

Njemaĉki biolog E. Heckel, 1866 :

Ekologija kao znanost o domaćinstvu prirode, o meĊusobnim odnosima i

utjecajima ţive i neţive prirode, o ovisnosti ţivih bića i njihove ţivotne sredine;
Ekologija kao znanost o odnosima organizma prema vanjskom svijetu, u koji
u širem smislu ubrajamo sve egzistencijalne uvjete. Oni su djelomice organske,
djelomice anorganske prirode;
Ekologija kao znanost koja razumijeva vrlo raznolike i isprepletane odnose
organizama prema okolišu, prema organskim i anorganskim ţivotnim uvjetima;
takozvanu ekonomiju prirode, uzajamne odnose svih organizama, koji ţive
zajedno na jednom te istom staništu.
 EKOLOGIJA

- Najheterogenija i najopseţnija grana biologije

- Sloţena interdisciplinarna znanost

Zadatci:
-Istraţiti i dokazati antropogene promjene u prirodi
- Stvoriti kontrolne mehanizme za njihovo praćenje (monitoring)
- Izraditi pouzdane modele procesa
- Pravovremeno upozoravati na nastale ili moguće posljedice antropogenog
djelovanja
- Pruţati osnove za etiĉki opravdane društveno-politiĉke odluke za oĉuvanje
okoliša, ljudskog društva i biljnog i ţivotinjskog svijeta
 EKOLOGIJA

-Na temelju geofizikalnih znaĉajki: -Po sadrţaju i znanstvenom pristupu:

 terestriĉku (kopnenu) Opća
 akvatiĉku: Poredbena
 limniĉku i Teorijska
 marinsku ekologiju Primijenjena
 laboratorijska i terenska ekologija

-Na temelju prouĉavanih organizama:

Mikrobiološka ekologija
Fitoekologija
Zooekologija
Humana ekologija

Podjela ekologije
 EKOLOGIJA

- Na temelju stupnja organizacije sustava koji se istraţuje

Podjela ekologije
 Globalna ekologija

Bavi se domaćinstvom prirode na Zemlji

Ustrojstvom i funkcionalnim osobitostima ekosfere

Sastavnice ekosfere
 Zaštita prirode i okoliša

Zaštita prirode strukovno je podruĉje kojemu je zadaća oĉuvanje rijetkih i

ugroţenih biljnih i ţivotinjskih vrsta, rijetkih i ugroţenih ili primjerno graĊenih
ţivotnih zajednica i njihovih staništa, preostalih prvobitnih sustava, kao
oĉuvanje, njega i unaprjeĊenje krajobraznih prostora koji se odlikuju posebnom
ljepotom, biodiverzitetom, općim gospodarskim i rekreativnim znaĉenjem, ili
koji su po svojem prostranstvu, graĊi i funkcijama od opće vaţnosti za oĉuvanje
biosfere

Zaštita okoliša strukovno podruĉju kojemu je zadaća oĉuvanje

zdravog ţivotnog okruţja … te utvrĊuje pravila u ophodnji s raznim
biotskim i abiotskim ĉimbenicima ţivotne sredine.
 OSNOVNI POJMOVI U EKOLOGIJI

 OKOLIŠ
 EKOLOŠKI ĈIMBENICI
 STANIŠTE ili BIOTOP
 JEDINKA ili INDIVIDUA
 POPULACIJA
 ŢIVOTNA ZAJEDNICA ili BIOCENOZA
 EKOLOŠKI SUSTAV
 BIOSFERA
 OSNOVNI POJMOVI U EKOLOGIJI

OKOLIŠ

Prirodno okruţje; zrak, tlo, voda, klima i ţiva bića u ukupnosti

uzajamnog djelovanja

Svi ţivi i neţivi ekološki ĉimbenici koji djeluju na organizam

na podruĉju gdje on ţivi

Ujedinjeno mnoštvo razliĉitih ţivotnih fiziĉkih, kemijskih i

bioloških ĉimbenika
 OSNOVNI POJMOVI U EKOLOGIJI

EKOLOŠKI ČIMBENICI

Uvjeti ţivota u biotopu (staništu)

Mijenjaju se tijekom vremena pojedinaĉno i skupno

ABIOTIČKI (neţivi) BIOTIČKI (ţivi)

 OSNOVNI POJMOVI U EKOLOGIJI

JEDINKA
Pojedinaĉni organizam bilo koje vrste

POPULACIJA
skup svih jedinki neke vrste koje ţive na odreĊenom podruĉju u odreĊenom
vremenu
jedinke iste vrste razliĉite ţivotne dobi
ţive na istom staništu
vezane odnosima razmnoţavanja

VRSTA
Temeljna jedinica sustava taksonomske klasifikacije ţivih bića
Skupina populacija koja se meĊusobno slobodno stvarno ili potencijalno
rasploĊuju i razmnoţavaju, a reproduktivno su odvojene od drugih takvih
skupina
 OSNOVNI POJMOVI U EKOLOGIJI

STANIŠTE ILI BIOTOP

Prostor za koju je svojstvena odreĊena kombinacija fizikalnih i kemijskih

ĉimbenika

Prostor na kojem se organizam ili populacija prirodno pojavljuju

Dio biosfere naseljen određenim biljnim i životinjskim vrstama, te

mikroorganizmima

Ţivotni prostor s životnim uvjetima (ekološkim čimbenicima), u kojem jedinka

živi i na koji je prilagođena

Navedite neke tipove staništa?

 OSNOVNI POJMOVI U EKOLOGIJI

ŢIVOTNA ZAJEDNICA ILI BIOCENOZA

Skup biljaka (fitocenoza), životinja (zoocenoza) i

mikroorganizama (mikrobiocenoza) na nekom prostoru
u određenom vremenu

dinamičan sustav

Zoocenoza, fitocenoza i mikrobiocenoza

Pojmovi:
Fauna, flora, vegetacija, kozmopolitske vrste, endemske vrste, relikti
 OSNOVNI POJMOVI U EKOLOGIJI

EKOLOŠKI SUSTAV

EKOSUSTAV – Osnovna organizacijska jedinica prirode, u kojoj su ţiva

bića i njihov neţivi okoliš prostorno i vremenski ujedinjeni protokom
energije i kruţnim tokovima tvari te sadrţe sposobnost
samoorganizacije, samoobnove i samoodrţanja.

Predstavlja funkcionalno jedinstvo:

ţivotne zajednice
neţivog okoliša - ţivotnog staništa u uţem smislu
biocenoza + biotop
OSNOVNI POJMOVI U EKOLOGIJI
 OSNOVNI POJMOVI U EKOLOGIJI

Biom- skupina ekosustava koji ĉine cjelinu na jednom djelu Zemljine površine.

Najĉešće se dijele i opisuju na temelju klimazonalne vegetacije na kopnu

Mozaik ili skupina ekosustava odreĊenog klimatskog podruĉja

BIOSFERA (najčešći sinonim je ekosfera) skup svih ekosustava na Zemlji

 EKOLOŠKI ĈIMBENICI (FAKTORI)

-Ekološki minimum
-Ekološki maksimum
-Ekološki optimum
 EKOLOŠKI ĈIMBENICI (FAKTORI)

Ekološka valencija
• razvitak ţabljih jaja
optimum 22˚C
minimum 0˚C Eurivalentni organizmi
maksimum 30˚C imaju široku ekološku valenciju
tigar – tople prašume Indije i Sibir
• ograniĉavajući ĉimbenik
Stenovalentni organizmi
Libig - rast biljke ograniĉava ona imaju usku ekološku valenciju
tvar kojom biljka najmanje biljke i ţivotinje vezane za uska podruĉja
raspolaţe grebenski koralji, gusjenice dudova svilca
hranjive soli
gnoj za uzgoj biljaka –
nadoknađuje se taj gubitak
EKOLOŠKI ĈIMBENICI (FAKTORI)

 EKOLOŠKA VALENCIJA: od -
30 do + 35˚C

 EKOLOŠKI OPTIMUM: 20 -
30˚C i vlaţnost iznad 60%

 Ako se temperatura povisi

iznad 35˚C, a vlaţnost zraka
padne ispod 25%, komarac
ugiba
 EKOLOŠKI ĈIMBENICI (FAKTORI)

ABIOTIČKI (neţivi) BIOTIČKI (ţivi)

- temperatura -Odnosi meĊu jedinkama iste vrste
- voda i vlaţnost -Odnosi meĊu jedinkama razliĉitih vrsta
- svjetlost
………….
 EKOLOŠKI ĈIMBENICI (FAKTORI)

Temperatura

Na Zemlji temperatura varira od polarnih do ekstremnih pustinjskih

Ţivotne djelatnosti se uglavnom odvijaju od 00C do 500C

-poikilotermni organizmi -homeotermni organizmi

Bergmanovo pravilo
kopnene toplokrvne ţivotinje su većih
hibernacija
tjelesnih dimenzija ako ţive u hladnijim
estivacija
krajevima
npr. sova,vuk
 EKOLOŠKI ĈIMBENICI (FAKTORI)

Temperatura

Alenovo pravilo
-Zbog hladnoće smanjuju se tjelesni nastavci
- npr lisica ili zec

- euritermna vrsta
- Stenotermna vrsta

Spol ţivotinja
Fenološke pojave (redoslijed pojavljivanja)
 EKOLOŠKI ĈIMBENICI (FAKTORI)

voda i vlaţnost

Koliĉina oborina, te vlaţnost zraka i tla

Različito raspoređene na Zemlji

Izrazito vlaţni predjeli – kišne tropske šume

Izrazito sušni predjeli - pustinje

Prema potrebi za vodom vrste se dijele na:
-Kserofilne
-Mezofilne
-Higrofilne
-Hidrofite
 Temeljne karakteristike vode

kovalentna
veza
vodikova veza

 manja gustoća u krutom nego u tekućem

stanju – posljedica povezivanja molekula slabim
vodikovim vezama
 Temeljne karakteristike vode

 plivanje leda na vodi – uvjetovano većom gustoćom

tekuće vode u odnosu na led - svojstvo od iznimne vaţnosti
za ţiva bića

stabilna vodiko nestabiln

heksagon va a kubična
alna veza struktura
struktura

LED TEKUĆA
VODA
 Fizikalna svojstva vode

Fizikalna svojstva vode bitna za razliĉite oblike ţivota su:

- gustoća
- viskoznost
- ledište
- vrelište
- toplina topljenja
- toplina isparavanja
- specifiĉna toplina
- elektriĉna provodljivost
- površinska napetost
 Fizikalna svojstva
vode
Gustoća:
- na razini mora gustoća vode je oko 800 puta veća od zraka

Temperatura
Gustoća (kg/m3)
(°C)
100 958,4
60 983,2
30 995,6502
25 997,0479
20 998,2071 U vodenim biotopima ova
karakteristika vode je od velike
15 999,1026
vaţnosti
10 999,7026
4 999,9720
0 999,8395
−10 998,117
−30 983,854
Gustoća takoĊe ovisi i o koncentraciji soli (salinitetu):
 Fizikalna svojstva
vode
Viskoznost
- otpor vode pri kretanju ĉvrstih tijela u njoj
Temperatura Viskoznost[Pa·
[°C] s]
10 1,308 × 10−3
20 1,003 × 10−3
30 7,978 × 10−4
40 6,531 × 10−4
50 5,471 × 10−4 -Viskoznost takoĊer ovisi o
60 4,668 × 10−4 temperaturi
70 4,044 × 10−4 - Ribe koje ţive u hladnim vodama
(pastrve) moraju savladati veći otpor
80 3,550 × 10−4 od riba u toplijim vodama (šaranke)
90 3,150 × 10−4
100 2,822 × 10−4
 Fizikalna svojstva
vode

Specifiĉna toplina vode Specifiĉna toplina leda Specifiĉna toplina zraka pri 200C
1 kcal= 4,18kJ 0,484 kcal= 2,02 kJ 0,24 kcal = 1kJ

Specifiĉna toplina vode utjeĉe na mikroklimu

Toplinska provodljivost
izuzetno niska za vodu

Površinska napetost-vaţna za neke ţivotne oblike (neuston)

Elektriĉna provodljivost vode – slab vodiĉ struje

 VODENI SUSTAVI

 Ekosustav= funkcionalno jedinstvo ţive i neţive

tvari meĊusobno povezano sloţenim procesima
 Voda je najrasprostranjenija tvar u prirodi. Oko ¾
zemljine površine prekriveno je vodom, od sve
vode na Zemlji, oko 97,5% je slano, a od preostalih
2,5% slatke vode, oko 70% je zamrznuto u
polarnim ledenim kapama
 VODE NA KOPNU
 MORSKE VODE
 VODENI SUSTAVI

Ţivotni uvjeti u vodama na kopnu su kompleks fizikalnih,

kemijskih, hidroloških, geoloških, klimatskih i bioloških faktora
Vode na kopnu (slatke vode):
-izvori
-potoci
-rijeke
-jezera i bare
-podzemne vode
-voda u tlu

Kako fizikalna i kemijska svojstva vode odreĊuju i utjeĉu na sastav biljnog i ţivotinjskog
svijeta
Fizikalno-kemijska svojstva predstavljaju jedan od najvaţnijih, a ĉesto i jedan od
ograniĉavajućih ĉinitelja opstanka ţivih organizama općenito koji nastanjuje
vodeni svijet.
 Svjetlost

Svjetlost (sunĉeva/toplinska energija) osnovni preduvjet za postanak i razvoj

vodenih sustava

sunčevo zračenje je osnovni izvor energije i topline u prirodi

19% sunčeve energije gubi se pri prolazu kroz atmosferu
34% sunčeve energije se reflektira i vraća u svemir
47% sunčeve energije dopire na zemljinu površinu

Fotosinteza- 1-5 % prispjele energije ugradi se u kemijsku energiju (biomasa)

Za razvoj nekog vodenog sustava bitna su tri područja sunčanog zračenja:

- ultraljubičasti dio spektra iznosi 1 do 5% (zrake do 400 nm)
- vidljivi dio spektra iznosi od 16 do 45% (zrake od 400 do 800 nm)
- infracrveni dio spektra iznosi 49 do 84% (zrake od 800 nm )
 Temperatura

- Jedno od glavnih svojstava koja djeluju na sva ostala fizikalno-kemijska

svojstva vode u prvom redu na stopu otopljenog kisika i ugljikovog dioksida

-Temperature vodenih sustava su pod utjecajem :

-Svjetlosti
-Klime
-Geografskog poloţaja
- vegetacije

- Temperaturne oscilacije su najviše prisutne u rijeĉnim sustavima

 Plinovi u vodi
kisik i ugljikov monoksid

 KISIK :

 Bez znaĉajne razine otopljenog kisika, mnoge vrste vodnih

organizama ne mogu opstati u vodi.
 Topljivost kisika u vodi ovisi o temperaturi, parcijalnom tlaku kisika
u atmosferi, i sadrţaju soli u vodi
 Na višim temperaturama opadanje topljivosti kisika praćeno
povećanom brzinom respiracije vodnih organizama, vodi do
smanjenja koncentracije kisika u vodi.
 Dva su glavna izvora kisika: difuzija iz zraka i fotosinteza

 Mjeri se u postotcima i u mg/L

 Plinovi u vodi
kisik i ugljikov monoksid

 UGLJIKOV DIOKSID :
 Najvaţnija slaba kiselina u vodi je CO2.
 Glavni izvori CO2 su difuzija iz zraka, respiracija i razgradnja organskog materijala
 Zbog prisutnosti CO2 u zraku i njegove proizvodnje mikrobnim propadanjem
organske tvari, CO2 je prisutan u svim prirodnim vodama i otpadnim vodama
 pH

- pH = - log [H+]

- pH je uvjetovan sadrţajem karbonata i CO2

- Dobar pokazatelj oneĉišćenja vodenih

ekosustava usljed otpadnih komunalnih
voda

pH promjene su uvjetovane raznim zagaĊenjima:

- organski otpad
- deterdţenti
 Salinitet

-Salinitet je koliĉina anorganskih soli izraţena u gramima koja je

otopljena u 1 kg morske vode.
- Izraţava kao djelovi u tisuću (ppt) ili u promilima (‰).

-Salinitet se u otvorenim oceanima kreće u rasponu između 33 i 37 ‰,

- Lokalno salinitet može varirati i znatno više kao posljedica ravnoteže
između razrjeđivanja morske vode uslijed dotoka slatke vode putem rijeka,
oborina i podmorskih izvora

- U kopnenim vodama salinitet se kreće od 0 do nekoliko ‰; uvjetovano

podlogom i otpadnim vodama
 Elektriĉna provodljivost i TDS
Električna vodljivost je pokazatelj sadrţaja elektrolita u
vodi. Daje podatke o stupnju mineralizacije, a time i o
kvaliteti vode.

Izraţava se u μS/cm

Elektriĉna vodljivost
Vrsta vode
(mS/cm)
Jako ĉista voda
(demineralizirana < 0,05
voda)
Pitka voda < 1 000
Mineralna voda 1 000 – 3 000
Boĉata voda > 1 000
Morska voda > 50 000
 Tvrdoća vode

-Soli kalcija i magnezija

Tvrdoća °dH Kvaliteta vode
- CaHCO3-prolazna tvrdoća 0-5 vrlo meka
- mg CaCO3/dm3 5 - 10 meka
10 - 15 umjereno tvrda
mgCaCO3/d njemaĉki
m3 stupanj °dH 15 - 25 tvrda
1,0 0,056 preko 25 vrlo tvrda
 Otopljene soli

- spojevi dušika
- spojevi fosfata

Hranjive soli su vaţne za primarnu proizvodnju u vodenim

sustavima.
Najveću vaţnost imaju soli dušika i fosfora koje
predstavljaju ograniĉavajuće faktore za primarnu
proizvodnju u moru i kopnenim vodama

N - Strukturna komponenta proteina i nukleinskih

kiselina
P - Strukturna komponenta nukleinskih kiselina,
fosfolipida i kostiju
Eutrofikacija- povišenje primarne produkcije – “cvjetanje mora”

Štetni uĉinci spojeva dušika : oštećenje bubrega, probavne smetnje, oteţano disanje,
oštećenje krvnih kapilara
 Ekosustav

Ekosustav jezera Ekosustavi mora

 Ekosustav

Rijeĉni ekosustav “River continuum concept”

Dinamiĉka ravnoteţa
 13
Temperatura vode (OC)
Sadržaj otopljenog kisika (mg/l)

Primjer
12

11

Izmjerene vrijednosti
10

6 500
L1 L2 L3 R1 R2 R3 F1 F2 F3 T1 T2 V1 V2
Lištica Radobolja Fojnica Lašva 450
Istraživane postaje
400

Izmjerene vrijednosti
350

300 Električna vodljivost vode (S/cm)

Tvrdoća vode (mg/l CaCO3)
250

200

150

100
L1 L2 L3 R1 R2 R3 F1 F2 F3 T1 T2 V1 V2
10
Lištica Radobolja Fojnica Lašva
8 Istraživane postaje

Vrijednost pH vode
Izmjerene vrijednosti

6 Sadržaj nitrata (mg/l)

Sadržaj nitrita u vodi (mg/l)
Sadržaj amonijaka u vodi (mg/l)
4 Sadržaj fosfata u vodi (mg/l)

L1 L2 L3 R1 R2 R3 F1 F2 F3 T1 T2 V1 V2

Lištica Radobolja Fojnica Lašva

Istraživane postaje
 EKOLOŠKI ĈIMBENICI (FAKTORI)

svjetlost

- fotosinteza

Prilagodba biljaka na razliĉiti intenzitet svjetlosti:

-Fototropizam
-Biljke „sjene‟

Prilagodba ţivotinja na svjetlost:

-diuralne ţivotinje
-nokturalne ţivotinje
EKOLOŠKI ĈIMBENICI (FAKTORI)

BIOTIČKI ČIMBENICI (ţivi)

ĉine ţivi dio ekosustava odnosno njegovu biotiĉku

okolinu

virusi, mikroorganizmi, gljive, biljne i ţivotinjske vrste

djelovanje tijesno vezano s abiotiĉkim ĉimbenicima

ţivi organizmi ovise meĊusobno jedni o drugima i o

okolišu u kojem ţive
 POPULACIJA

POPULACIJA
skup svih jedinki neke vrste koje ţive na odreĊenom podruĉju u odreĊenom
vremenu
jedinke iste vrste razliĉite ţivotne dobi
ţive na istom staništu
vezane odnosima razmnoţavanja

Znaĉajke populacije:
-Veliĉina populacije
-Gustoća populacije
-Kretanje populacije (migracija, emigracija i imigracija)
-Odnos spolova i dobna struktura
-Rast populacije itd
 POPULACIJA

ODNOSI MEĐU POPULACIJAMA (INTERSPECIJSKI ODNOSI)

Postoji mnogo razliĉitih ovisnosti meĊu populacijama

Odnosi izmeĊu dvije populacije mogu biti:

-Korisni za obje populacije
-Korisni za jednu populaciju, a štetni za drugu
 POPULACIJA

INTERSPECIJSKI ODNOSI

Komenzalizam –jedna vrsta ima koristi,

Potpomaganje –mutualizam a druga nema, ali ne trpi ni štetu – bršljan i
-Zajednica dvije razliĉite vrste slak

- Simbioza
- Obje vrste imaju od zajednice koristi, a da
ne štete jedni drugima – rak samac i
moruzgva, lišaj – alga i gljiva
 POPULACIJA

INTERSPECIJSKI ODNOSI

Konkurentni odnosi (kompeticija)

- Iskorištavanje
- Dvije vrste su u suparništvu u istom
okolišu za npr. istu hranu, prostor,…
Jedna vrsta potiskuje drugu

Predatorstvo
-Predator (grabeţljivac) –svaki organizam
koji se hrani drugim organizmima
- Plijen ima razvijene prilagodbe za aktivnu
i pasivnu samoobranu
-maĉka–miš, ptice–kukci, lav–zebra
 POPULACIJA

INTERSPECIJSKI ODNOSI

Parazitizam
-paraziti (nametnici) ţive na raĉun
domaćina (domadara) i u pravilu ga
oštećuju
-ektoparaziti – parazitiraju na površini EKTOPARAZIT –BUHA
tijela - buha,uš (Pulex iritans)
-endoparaziti–parazitiraju u unutrašnjosti
tijela - trakavica, metilj, djeĉa glista
-poluparaziti (polunametnici) –imela
-Hiperparazitizam – nametnike napadaju
drugi nametnici
-U psećoj buhi (nametnik na psu) ţivi
liĉinka pseće trakavice
ENDOPARAZIT –DJEĈJA
GLISTA (Ascaris lumbricoides)
 PROTOK ENERGIJE I HRANIDBENE
STRUKTURE

-Pojam energije

-Energija prelazi iz jednog oblika u drugi

-Sunĉeva energija

-Protjecanje energije je pokretaĉ kruţenja svih tvari u prirodi

-Ostale vrste energije

 PROTOK ENERGIJE I HRANIDBENE
STRUKTURE

Ţivi organizmi ovise meĊusobno jedni o

drugima

Ovise o okolišu u kojem ţive

Fotosinteza
Primarna organska proizvodnja
Biljke - primarni organski proizvođači

Autotrofni organizmi
Heterotrofni organizmi
Razlagaĉi – heterotrofne bakterije
6CO2 + 6H2O + energija C6H12O6 + 6O2

C6H12O6 + 6O2 6CO2 + 6H2O + energija

 PROTOK ENERGIJE I HRANIDBENE
STRUKTURE

HRANIDBENI LANCI
Zatvoreni krug između proizvođača, potrošača i razlagača

Autotrofni organizmi – proizvode hranu fotosintezom

HERBIVORI
biljojedi/biljoţderi
hrane se biljkama

KARNIVORI
mesojedi/mesoŢderi i kukcojedi (INSEKTIVORI)
hrane se biljojedima
RAZLAGAČI - reducenti
OMNIVORI
mikroorganizmi – bakterije i gljivice
raznojedni organizmi
razgrađuju ostatke uginulih ţivotinja
hrane se biljnom i ţivotinjskom hranom
nastaju anorganske tvari i ugljikov dioksid
HRANIDBENI LANAC
HRANIDBENI LANAC
 HRANIDBENI LANAC

HRANIDBENA MREŢA
HRANIDBENI LANAC

potrošači
III. reda

potrošači II. reda

(mesoţderi i sveţderi)

potrošači I. reda (biljoţderi)

proizvoĎači (zelene biljke)

KRUŢENJE TVARI
KRUŢENJE TVARI

Kruţenje tvari ovisno o energiji

KRUŢENJE VODE
KRUŢENJE UGLJIKA
KRUŢENJE DUŠIKA
KRUŢENJE SUMPORA