Gibanje

Oznaka – s (spatium)
udaljenost – d, r; duljina – l ...

[s]=m (metar)

definira se etalonom
(Međunarodni ured za utege i mjere u Parizu)
izvorno: 1m = 1/10.000.000 udaljenosti od ekvatora
do pola duž meridijana kroz Pariz
danas: 1m = 1,650,763.73 valnih duljina narančasto-
crvenog zračenja atoma kriptona 86 u
vakuumu
Oznaka – t (tempus)

[t] = s (sekunda)
definira se etalonom

1s = 1/86.400 dana
1s = 9 192 631 770 perioda zračenja koje
odgovara prijelazu između dva hiperfina
nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133
 s s m
v = =
v= v = konst
t  s
- jednoliko gibanje
t

s s
v  konst , = ? v= - srednja (prosječna) brzina
t t
s
Brzina na dijelu puta Δs: v =
t
s ds
Trenutna brzina: v = lim  - derivacija (Newton)
t →0 t dt
Put: s = vt Ako v ≠ konst, koja v?

s =  v(t )dt

Za jednoliko gibanje: s = s0 + vt
𝑎=
Δ𝑣 v m
a  = = 2
Δ𝑡 t  s

a = konst - jednoliko ubrzano gibanje

v dv d 2 s
Općenito: a = lim
t →0 t
 = 2
dt dt

Brzina: v = at odnosno: v = v0 + at
 U izraz za put s = vt uvrstimo brzinu v = at

i dobijemo = at
sX 2
pogrešan rezultat

Zašto je pogrešan? Pomiješali smo različita gibanja!

Što trebamo napraviti? Računati put kao integral!

1 2
s =  v(t )dt =  atdt = a  tdt = at
2
1 2
Općenito: s = s0 + v0t + at
2
s s

t t

Jednoliko gibanje Jednoliko ubrzano gibanje

v v

s
s

t t

Jednoliko gibanje Jednoliko ubrzano gibanje

Put je površina ispod krivulje u v-t grafu

    
Položaj: r (t ) = x(t )i + y (t ) j + z (t )k

A = ( xA , y A , z A )

B = ( xB , y B , z B )
   
rA = x Ai + y A j + z A k
   
rB = xB i + y B j + z B k
        
r = rB − rA = ( xB − x A )i + ( y B − y A ) j + ( z B − z A )k = x i + y j + z k
 
Prijeđeni put (luk): s  r

Taj put tijelo prevali za vrijeme: t

 
t → 0  lim s = lim r  ds = dr
t →0 t →0

N
Ukupni put: s =  si
i =1
B B
N

t → 0 s = lim ( si ) =  ds =  dr
N →
si →0 i =1 A A
 s s ds
Brzina: v = t → 0  v = lim   s
t t →0 t dt
 
 r dr 
Brzina je vektor: v = lim  r
t →0 t dt
   
Sjetimo se: r (t ) = x(t )i + y (t ) j + z (t )k

 dr dx  dy  dz    
 v= = i+ j + k = vx i + v y j + vz k
dt dt dt dt

Iznos: v = v x2 + v y2 + v z2
 
 v
Ubrzanje: a=
t
 
 v dv  
t → 0  a = lim = v r
t →0 t dt

   
 a = axi + a y j + az k
2
dv x d x
ax = = 2 = x
dt dt
 [φ]= radian
360o
1 rad = = 57 o 17' 45"
2

s 
=
2 r 2
 s = r

Kut od jednog radiana

je kut čija je duljina luka
jednaka polumjeru.
 s r  d
Brzina: v = lim = lim = r lim =r
t →0 t t →0 t t →0 t dt

d
Kutna brzina:    v = r ,   = rad
dt s

Vektorski:
  
v =r
Ubrzanje – tangencijalno i radialno (centripetalno):
   
a = at + acp ( a = a = at2 + acp2 )

dv d (r ) d
at = = =r
dt dt dt
d
Kutno ubrzanje:  
dt

 at = r ,   = 2
rad   
Vektorski: at =   r
s
    
at = 0  v A = vB = v, v − r

 → 0  v → v   dv = vd

dv d
acp = =v = v
dt dt
2
v
v = r  acp = v = r =
2

r
  
Vektorski: acp =   v
Karakteristične veličine za opis kružnog gibanja:
tangencijalna brzina ( v ), kutna brzina ( )

tangencijalno ubrzanje (at ), centripetalno ubrzanje ( acp), kutno ubrzanje ( )

t
period (vrijeme potrebno za jedan krug): T= ( n - broj krugova)
n
  f  = = Hz
n 1 1
frekvencija (broj krugova u jedinici vremena): f = =
t T s

 2
Jednoliko kruženje (  = konst ): = = = 2 f
t T