SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

PAULINO BUKVI EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska SEMINARSKI RAD

Kolegij: Osnove izrade pisanog djela Mentor: prof. dr. sc. Zoran Ivanovi

Student: Paulino Bukvi Matini broj: 20642/09 Smjer: Menadment dogaaja i slobodnog vremena

Opatija, sijeanj 2011.

SADRAJ 1. RAUN DOBITI I GUBITKA KAO IZVOR FINANCIJSKIH INFORMACIJA....................6 ANALIZA FINANCIJSKOG POLOAJA....................................................................................13 Komparativna financijska analiza..................................................................................................13 LITERATURA...............................................................................................................................17 RAZVOJNA ANALIZA KRETANJA IMOVINE........................................................................10 Utvrivanje konanog dobitka..........................................................................................................7 UVOD...............................................................................................................................................5 ZAKLJUAK.................................................................................................................................16

UVOD

U ovom seminarskom radu rije je o euru kao valuti i europskoj monetarnoj uniji i Hrvatskoj. Uvoenjem zajednike valute, eura, na podruju EU poetkom 1999. godine u bezgotovinskom, te 2002. u gotovinskom obliku, uinjen je velik korak prema stvaranju jedinstvenog europskog gospodarstva. Plan stvaranja zajednikog europskoh gospodarstva poeo je stvaranjem zajednikog trita, nastavlja se uvoenjem zajednike valute, a ideja je da se nastavi daljnjim harmoniziranjem propisa koji reguliraju funkcioniranje internog trita. Jedanaest zemalja Europske unije ulo je na poetku 1999. godine u Europsku monetarnu uniju (EMU). To su: Njemaka, Francuska, Italija, panjolska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Portugal, Finska, Austrija i Irska, koje tvore takozvani Euroland. Kasnije im se pridruila Grka koja jedina na poetku nije uspijela zadovoljiti Maastrichtske kriterije. Danska i Velika Britanija su imale takoznu opt-out klauzulu po kojoj mogu same odluiti ele li ui u EMU odnosno kad to ele, dok je vedska izabrala da formalno ne ispuni Maastrichtske kriterije neukluivanjem u Exchange Rate Mechanism Europske unije, iako je mogla odravati teaj unutar fluktuacijskih margina teajnog sustava nakon njihova proirenja 1993. godine. Drugim rijeima, Velika Britanija, Danska i vedska su politiki odluile ne sudjelovati u EMU od njezinog samog poetka. Znanstvene metode koje su koritene u seminarskom radu su induktivna i deduktivna znanstvena metoda, metode analize i sinteze, metode generalizacije i specijalizacije, metode dokazivanja, matematike metode, statistike metode, metode brojenja, metoda promatranja, povijesna metoda, empirijska metoda, teorija sustava kao metoda. Svrha i cilj pisanja ovog djela je da se kroz zadanu temu primjeni znanje o izradi pisanog djela, te razradi sama tema koju emo kasnije izlagati. Seminarski rad se sastoji od dva tri glavna naslova od kojih prvi ima tri podnaslova, a drugi i trei po dva podnaslova. U prvom djelu govori se o isntitucionalnim i ekonomskim apektima europske Monetarne unije. Taj dio sastoji se od tri podnaslova, prvi podnaslov govori o nastanku europske Ekonomske i monetarne unije, drugi govori o koristima i trokovima europske Monetarne unije, dok trei govori o odnosu eura i Hrvatske. Prvi dio seminara je samo uvod u zadanu temu kako bismo to bolje razumjeli ono to slijedi. Drugi naslov govori o euru i financijskim tritima. Taj, drugi, dio sastoji se od dva podnaslova. Prvi podnaslov govori o TARGET-u i klirinkim kuama. Drugi podnaslov govori o novanom tritu. Trei dio govori o budunosti eura, sastoji se od dva podnaslova od kojih prvi govori o valutama kako se raaju i umiru, a drugi o budunosti eura u Hrvatskoj. Tema ovog seminarskog rada je zanimljiva je uz pomo literature bilo ju je lako pisati.

1. EUROPSKA MONETARNA UNIJA - INSTITUCIONALNI I EKONOMSKI ASPKETI

Monetarna intergracija zemalja EU u mnogim je svojim aspektima specifina u odnosu na integraciju ostalih podruja njihovih gospodarstava. Prvo, dok je u ostalim podrujima bio prisutan gotovo konstantan napredak koji povremene krize nisu uspijevale obrnuti te su ona relativno brzo skidana s jelovnika europskih institucija, monetrana je integracija vie puta doivjela neuspjeh. Nacionalne su vlasti tako vrlo esto drale uzde svojih monetarnih politika te su je ponekad koristile kao izrazito nacionalistiki instrument ratovanja s ostalim lanicama. Takoer, u mnogim pitanjima divergentne, europske su zemlje tijekom posljednjih trideset godina esto odabirale radikalno razliite uloge monetarnim vlastima. Zbog svih tih razloga u pojedinim trenucima dovrenje monetarne unije inilo malo izglednim Monetarno pribliavanje europskih zemalja bilo je est predmet akademskih rasprava, ali i visoke politike. Njihov odnos je, naravno, bio zamren tako da su ponekad akademska rijeenja bila primjenjena u praksi, ali je i snaan nacionalni interes dugo prkosio akademskim argumentima. U tom pogledu ostaje otvoreno pitanje hoe li definitivno izvlaenje monetarne politike iz ruku nacionalnih sredinjih banaka u potpunosti slomiti utjecaj koji je nacionalna politika imala na monetarna pitanja?

1.1. Kako je nastajala europska Ekonomska i monetarna unija? Stvaranje europske Ekonomske i monetarne unije (EMU) utemeljeno je na idejama o povezivanju i suradnji europskih zemalja, iji se suvremeni poeci pojavljuju poslije okonanja Drugog svjetskog rata. Jedan od zaetnika ideje o ujedinjenju Europe, britanski premijer W. Churchill, svojom je vizijom dravnika, sudionika Drugog svjetskog rata, uvidio znaenje europskog zajednitva u okvirima novih svjetskih odnosa. Prvi znaajan dogovor i formalne oznake jaeg ekonomskog povezivanja europskih zemalja 1 nalaze se u Schumanovoj deklaraciji iz 1950. godine. Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, predloio je povezivanje Francuske i Njemake u podruju industrije ugljena i elika, koje e ostati otvoreno i ostalim europskim dravama. Zagovornici vreg povezivanja izmeu europskih zemalja od samog su poetka naglaavali kako je ono nuno za stvaranje preduvjeta budueg suivota te stabilnog rasta i razvoja. Proces intergracije, tada zapoet, tekao je ponajprije u pravcu stvaranja jedinstvenog gospodarskog podruja, dok je napredak u stvaranju politike unije odgoen za budunost. Taj je put u proteklih pola stoljea bio oznaen raznim preprekama koje su nekad svladavane s vie, a ponekad manje uspjeha. Prvi formalni oblik meudravnog povezivanja bio je osnivanje Europske zajednice za ugljen i elik 1951. godine. Ona je prvi ugovorni oblik povezivanja kojim se realiziraju zahtjevi postavljeni u Schumanovoj deklaraciji. Svaki idui sporazum bio je korak
1

Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 39

blie ostvarenju cilja ekonomske unije, koji je tekao u nekoliko intefrativnih stupnjeva. Tijekom tih stupnjeva uklanjala su se ogranienja slobodnom kretanju ljudi, robe, usluga i kapitala. 2

Vaan korak u europskom povezivanju uinjen je 1963. godine objedivanjem svih dotadanjih oblika integracija, Europske zajednice za ugljen i elik te Euroatoma i Europske ekonomske zajednice (EEZ) stvorenih 1957. u Rimu, u novi oblik integracije: Europsku zajednicu (EZ). Time je jai naglasak stavljen na potrebu razvijanja slobodne trgovine uklanjanjem postojeih zapreka, zajedniku trgovinsku politiku prema zemljama nelanicama te slobodan protok rada i kapitala. Ostvareni koraci u velikoj su mjeri bilo ogranieni na gospodarsko povezivanje te su stoga bili prihvatljivi i skupinama koje se nisu eljele odrei nacionalnog suvereniteta. S druge strane, pobornici vrste integracije uinjene su korake smatrali premalim, ali korisnim napretkom ka konanom cilju potpunom uklanjanju granica meu europskim zemljama.

1.2. Koristi i trokovi EMU-e Jedan od temeljnih poticaja stvaranju jedinstvene monetarne politike bila je tvrdnja da e koristi od zajednike valute nadmaiti eventualne trokove. Ocjeni koristi i trokova mogue je pristupiti s vie razliitih aspekata. Veina koristi od zajednike valute lei na mikrorazini te su one nevidljive svakom pojedincu i poduzeu. Ukidanjem dvanaest nacionalnih valuta i njihovom zamjenom jedinstvenom valutom nestaju transakcijski trokovi konverzacije europskih valuta. To su trokovi koji su proizlazili iz razlike kupovnih i prodajnih teajeva strane valute, te naknada i provizija mjenjaa pri obavljanju konverzije. Jedinstvena valuta tako olakava meusobnu trgovinu i turizam, i to ne samo stoga to smanjuje transakcijske trokove ve i zato to pojednostavljuje nain plaanja. Daljnja predost je i vea jasnoa cijena, osnosno njihova laka usporedivost diljem Europe, jer su cijene svih vrsta robe i usluga izraene u istim novani9m jedinicama te nema potrebe za preraunavanjem. Jedinstvena valuta omoguuje lako usporeivanje cijena roba i usluga, svih oblika imovine, kao i proizvodnih faktora, te stvara podlogu njihovu racionalnom vrednovanju. Internacionalna usporedivost cijena poveava i konkurenciju, te stvara preduvjete za mogua smanjenja cijena, a time osigurava dodatan probitak za potroae. Smanjenje transkacijskih trokova ne pogoduje samo potroaima nego i sektoru poduzea. Ti su trokovi prepreka trgovini naruavajui odnose cijena jer uvode dodatan troak u kalkulacije. Osim nestanka 3direktnih trokova zamjene valuta, jedinstvena valuta uklanja i valutni rizik koji je proizlazio iz neizvjesnosti u meusobnim odnosima deviznih teajeva. Nestankom tog rizika nestaje i dio premije rizika koji je bio ugraen u cijene i kamatne stope u zemljama EMU-a. Sudionici na financijskim tritima ve ostvaruju velike izravne utede koritenjem zajednike valute , pored smanjenja trokova poslovanja poduzeima je olakan pristup izvorima financiranja. Uklanjanje teajnih rizika i transakcijskih torkova omoguilo je zapoinjanje
2 3

Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 40 Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 66

procesa integracije financijskih trita, a ako rezultat toga poveat e se raspon financijskih instrumenata izraenih u zajednikoj valuti. Poveana likvidnost na financijskim tritima prua vei izbor instrumenata financiranja i otvara mogunosti za pronalaenje novih izvora financiranja. Konkurencija financijskih posrednika stvara koristi za poduzea koja profitiraju od razvoja novih usluga i instrumenata financiranja, te novim poduzeima olakava pristup izvorima nnovca. Razvijenija i likvidnija financijska trita olakavaju pristup izvorima novca i tako posredno smanjuju trokove financiranja te pozitivno djeluju i na razvoj financijske industrije kao posrednika u alokaciji sredstava. Takoer, postoje naznake da e euro, nova valuta velikog zajednikog gospodarskog prostora, u budunosti stvoriti protuteu dominaciji dolara na svjetskim financijskim tritima. Iako jo uvijek njegova uloga kao rezervne valute i valute u kojoj se izraava meunarodna trgovina nije razvijena, euro je uspjeh postigao na tritu dravnih obveznica. Rast trine vrijednosti dravnih obveznica europskih zemalja denominiranih u euru i konvergencija njihovih prinosa govori kako je nova valuta zadobila povjerenje barem nekih segmenata trita.4

1.3. Euro i Hrvatska Stupanj utjecaja uvoenja eura na neko gospodarstvo u proporcionalnom je odnosu s razinom do koje su razvijene njegove gospodarske5 veze s zemljama EMU-a. Bez obzira na trenutak u budunosti kada Hrvatska postane dijelom EMU-a, zemlje lanice Europske unije i EMU-a ve su danas glavna gospodarska grupacija s kojom Hrvatska razmjenjuje dobar i usluge i ima razvijene financijske odnose. Zbog toga uvoenje eura ve sada utjee na hrvatsko gospodarstvo, a kako e mnogi utjecaji biti polagani i rasprostirati se desetljeima, glavninu utjecaja tek valja oekivati u budunosti.

Hrvatsko gospodarstvo moe se okarakterizirati visokim stupnjem europezacije, ako se promatra koritenje strane valute u ispunjavanju osnovnih funkcija novca, kao sredstvo razmjene i plaanja, jedinice obrauna i sredstva ouvanja vrijednosti. Vie od 60% pasive hrvatskih banaka iznose devizni izvori, pri emu najvei dio otpada upravo na valute zemalja lanica EMU, a oko 85% ukupne tednje u bankama jesu devizni depoziti. Vie od 85% kredita banaka ine devizni krediti ili kunski krediti vezani uz teaj strane valute, najee euro ili neku njegovu denominaciju. Njemaka marka koristila se kao sredstvo ouvanja vrijednosti, a nerijetko i kao srdestvo plaanja izmeu fizikih osoba. Cijene dobara i usluga vrlo esto su se vezale uz njemaku marku i u sluajevima kad nije postojala direktna veza izmeu cijena tog dobra ili usluge i teaja nejmake marke u odnosu na kunu. Nestankom orginalnih valuta, poglavito njemake marke, njihovo mjesto zauzima euro. Disproporcija u 6valutnoj strukturi aktive i pasive u bilancama poslovnih banaka ograniena je maksimalno doputenom izloenou banke po pojedinoj valuti. Uvoenje eura omoguilo je bankama prebijanje devizne izloenosti po pojedinim in-valutama, to nije sluaj s ostalim stranim valutama.
Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 67 Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 74 6 Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 75
4 5

U procesu uvoenja eura financijski posrednici snose posebnu odgovornost jer oni kanaliziraju veinu utjecaja EMU-a na hrvatsko gospodarstvo. Preko njih se odvija veina transakcija s inozemstvom te stvaraju izravne veze s financijskim institucijama i njihovim komitentima u zemljama EMU-a. Poslovne banke ine dio financijskog sektora za koji je ivot eura definitivno zapoeo jo prije tri godine. Jo su tada banke morale napraviti nune prilagodbe kako bi mogle primiti depozite koji su nastali kao rezultat uvoenja eura. Europske su banke uvoenju eura pristupile oprezno i planirale gubitke, a euro je pokrenuo val konsilidacije u bankovnom sustavu podruja EU. Hubitak provizija od konverzija valuta i intenziviranje konkurencije koja je dosad bila ograniena razliitim valutnim regulativama s ciljem ograniavanja rizika, moe biti produbljen potencijalnim okretanjem velikih poduzea, do sada tradicionalno oslonjenih na banke, financijskim tritima zemalja EMU-a koja e pod utjecajem uvoenja eura proi proces produbljivanja i proirivanja. Moe se bez pretjerivanja rei da je financijski sektor unutar EMU-a najvei gubitnik zbog uvoenja eura.7

Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 76

2. EURO I FINANCIJSKA TRITA

Postupak uvoenja eura bio je nedvojbeno veliki izazov za nacionalna financijska trita u zoni eura i opravdanost te monetarne operacije s aspekta financijskih trita moe se mjeriti stupnjem integracije pojedinih nacionalnih trita u jedinstveno financijsko trite. Za ostvarenje navedenog cilja potrebno je osigurati pouzdano, nesmetano i sigurno funkcioniranje takvog trita postavljanjem operativnog okvira koji zadovoljava potrebe sudionika, te uvaava sve razlike i obiljeja pojedinog nacionalnog trita. Prvi korak je bilo uspostavljanje Europskog sustava sredinjih banaka koji je omoguio povedbu jedinstvene monetarne politike u zemljama lanicama EMU i poloio temelje jedinstvenom euro novanom tritu. Za tehniku provedbu operacija ESSB nuno je postojanje efikasnog platnog sustava na paneuopskoj razini, te vii stupanj intergracije klirinke industrije koja odgovara zahtjevima novonastalog trita. Trendovi u europskom bankarstvu koji se poklapaju s uvoenjem eura odreuju obrasce poslovanja na europskom financijskom tritu. Vodei trini sudionici u fokus svojih interesa stavljaju financijske pokazatelje kao adekvatnost kapitala i povrat na dioniki kapital to u velikoj mjeri odreuje njihovo ponaanje na tritu. Posljedica toga je rastui segment repo aranmana, koritenje financijskih izvedenica i drugih proizvoda kojima manje optereuju stupanj adekvatnosti kapitala, to uvjetuje razvoj trine infrastruktura potrebne za trgovanje tim instrumentima. Jedinstvena europska valuta imala je snaan utjecaj na sve segmente financijskih trita: novano trite, trite duga i trite kapitala. Zahvaljujui dobroj pripremi i adekvatnoj infrastrukturi novano trite u potpunosti je apsorbiralo uvoenje nove valute. Trite duga i kapitala jo uvijek odraavaju nacionalne razlike temeljene na razliitoj regulatornoj, fiskalnoj i trinoj praksi, a tijekom procesa harmonizacije propisa ne ispunjava oekivanja trinih sudionika.8

2.1. TARGET i klirinke kue Uvoenje eura imalo je svakako dalekosene posljedice na obavljanje platnog prometa i promet vrijednosnim papirima i zbog same injenice da je cijelo podruje EMU postalo domae trite. Platni promet u zemljama Eurolanda prije uvoenja eura bio je prekogranini, odvijao se preko korespondentnih banaka. Primjerice talijanksa banka je morala u sluaju plaanja u Belgiju drati raun u belgijskim fancima u jednoj od belgijskih banaka, te u sluaju kad je ta banka bila razliita od benke belgijskog rezidenta primatelja sredstava, neophodan je bio transfer preko belgijskog domaeg sustava platnog prometa ili prijeboj izmeu dvije belgijske banke na bilateralnom naelu. Danas je to mogue izvriti direktno ukoliko obje banke koriste usluge
8

Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 127

10

paneuropskog platnog sustava TARGET (Trans-European Automated Real-Time Gross settelment Express Transfer). Osnovna znaajka TARGET-a je decentreliziranost: banke dre raune kod svojih nacionalnih centralnih banaka, dok se prekogranini promet tehniki odvija preko domaih sustava za velika plaanja, nakon ega nacionalne centralne banke obavljaju plaanje na bilateralnom naelu. Automatski sve kreditne institucije koje koriste nacionalne platne sustave imaju pristup TARGET-a za prekogranina plaanja. Platne transakcije preko TARGET-a izvravaju se po bruto naelu; nema pebijanja transakcija ve se svi nalazi izvravaju uz uvijet pokria na raunu. Za normalno funkcioniranje sustava potrebni uvijeti su: brz pristup likvidnosti (limiti kod eurosustava) i kritina masa plaanja i participanta. Posljednje je postignuto, velike banke koriste TARGET zbog efikasnijeg liqudity managmenta, dok su manje banke motivirane cijenom operacija i pouzdanou sustava. Sve operacije Eurosustava odvijaju se iskljuivo preko TARGET-a, dok banke za sve ostale transakcije banke mogu koristiti alternativne platne sustave ukljuujui korespondentne banke u zoni eura. Plaanje preko TARGET-a obavlja se iskljuivo u eurima, tretman svih plaanja jednak je neovisno o iznosu i plaanja 9se neopoziva od trenutka kad su sredstva tereena s rauna banke platitelja kod nacionalne centralne banke do trenutka kad su ista sredstva odobrena na raunu primatelja kod njegove centralne banke. U normalnim uvijetima transakcija se obavlja u roku od nekoliko minuta. Cijena usluga prosjene platne transakcije preko TARGET-a 0,85 eura, kree se u rangu od 1,73 eura do 080 eura i ovisi naravno o broju transakcija. Upravljanje dnevnom likvidnou (intra-day liquidity) u TARGET-u olakano je mogunou koritenja obvezne rezerve koja se odrava na raunu za namirenje i neogranienim intra-day limitom kod Eurosustava. Koritenje tog limita treba biti koletarilizirano, prihvatljivi kolateral koji se koristi za monetarne operacije takoer je upotrijebljiv u svrhu osiguravanja dnevne likvidnosti i brzog izvravnja platnih naloga. Koritenje tog limita ne naplauje se. Postoje odreeni indirektni trokovi vezani uz dranje odreenih dunikih instrumenata (naknada za skrbnitvo nad papirima kod klirinke kue) koji se evntualno dre s iskljuivom svrhom osiguranja dnevnog limita, ali takvi su trokovi zanemarivi. Uz TARGET postoje odreeni nacionalni paltni sustavi koji se koriste za procesiranje velikih plaanje; panjolski i finski koji su relativno mali i lokalnog karaktera te tri druga EURO I, Euro Access Frankfurt (EAF) i System Net Protege (SNP). Ti sistemi svoje pozicije namiruju koristei TARGET. Ukupan promet preko TARGET-a iznosi oko 160.000 plaanja na dan od kojih je 20-ak posto prekograninih plaanja. Vrijednost ukupnog prometa na prvi operativni dan sustava iznosila je 11,5 milijuna eura za prekogranine transakcije u zemljama EMU, dok je prosjeni platni nalog izvren u domaem platnom prometu preko TARGET-a iznosio 4 milijuna eura. Uspjean start i rad TARGET-a dokazuju da je platni sustav ispunio glavne ciljeve: doprinos integraciji novanih trita, sigurnost i efikasnost platnog prometa u zoni eura.10

2.2. Novano trite Pod novanim tritem smatramo trite neosiguranih depozita, repo aranmana i swap transakcija. S druge strane mogue je tu definiciju proiriti drugim instrumentima (primjerice

10

Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 128 Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 129

11

komerciojalni zapisi koporativnih izdavatelja, trezorski zapisi), a staviti ogranienje na ronost transakcija do godine dana. Swap transakcije podrazumijevaju istodobnu prodaju valute A i kupnju valute B, te kupnju valute A i prodaju valute B. Prvi dio transakcije A/B izvrava se odmah (uobiajeni period je dva radna dana nakon dogovorene transakcije), dok se drugi dio transakcije izvrava nakon isteka unaprijed dogovorenog vremena. De facto, valutne swap transakcije su objedinjene spot i forward transakcije u jednoj operaciji. Razlog koritenja swap transakcije pokazat emo primjerom: hrvatska kompanija dri na deviznom raunu saldo u dolarima, a javlja se potreba za izvrenje obveze u kunama. Mogue rijeenje je prodaja dolarskog salda za kune te izvrenje obveze, no kompanija zbog teajnih oekivanja ili preferencija dranja novanih vikova u dolaru ili pak zbog unaprijed poznate budue dolarske obveze trai alternativno rijeenje. Rijeenje koje se samo namee jest kunski kredit na osnovi zaloga dolarskog depozita. Jednostavnije rijeenje uz identian rezultat je valutni swap, gdje kompanija prodaje dolar i kupuje kunu uz istovremenu obvezu kupnje dolara i prodaje kuna 11nakon odreenog perioda, a razlika izmeu dvaju teajeva predstavlja kamatnu stopu koja kompanija plaa na kune i prima na dolare. Nijedna od strana ne preuzima teajni rizik glavnice, a razlika u kamatnim stopama izmeu dolarskog depozita i kunskog kredita obraunava se u obliku premije ili diskonta na vaei teaj amerikog dolara. Premija se obraunava kada je kunska kamatna stopa vea od dolarske, dok diskont znai negativnu razliku izme kunske kamatne stope i one na dolar. Trini sudionici u osiguravanju likvidnosti na meubankarskom novanom tritu mogu birati izmeu swap transakcije, repo aranmana ili meubankarskog neosiguranog depozita. Naravno, prethodne dvije mogunosti nose znatno manje rizika od posljednje, no namira i provedba tih transakcija neto je tea, samim time i skuplja. Trite preferira neosigurane meubankarske plasmane na kratke rokove, posebice mogunosti, najveim dijelom zbog tehnikih ogranienja procesuiranja drugih vrsta transakcija u jednom danu i kreditni rizik inherentan neosiguranim meubankarskim depozitima od jednog dana smatra se prihvatljivim. Namira repo transakcija ukljuuje odreene vrijednosne papire, to povlai potrebu upotrebe klirinke kue, tako je namira transakcije vrlo neizvjesna, dok neke kue propisuju pravilo minimalnog broja dana izmeu ugovaranja i provedbe transakcija . Takoer, budui da swap operacija ukljuuje dvije valute, u zemljama EMU vrlo esto je ona valuta kojom se trguje za euro iz druge vremenske zone pa takoer nije mogue izvriti plaanje u takvoj valuti isti dan budui da je trite ve zatvoreno ili se otvara kad je trite eura ve otvoreno.12

11 12

Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 138 Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 139

12

3. BUDUNOST EURA

Stvaranje eura kljuni je dogaaj u modernoj monetarnoj povijesti. Utrenutku pisanja ovog rada s visokim se stupnjem sigurnosti moe ustvrditi da je projekt nastanka eura poluio uspjeh. Stoga se postavlja pitanje: Kakva je budunost zajednike europske valute? Pitanje se moe razdvojiti na dva potpitanja: kakva je budunost eura u globalnim valutnim odnosima, prije svega u odnosu prema amerikom dolaru i japanskom jenu? I zatim, kakva je budunost eura u smislu irenja njegove uporabe u novim zemljama?

3.1. Kako se valute raaju i umiru

Novac radi tri korisne stvari: mjeri vrijednost, uva vrijednost i slui kao sredstvo razmjene. Povijest poznaje puno valuta koje su obavljale jednu ili dvije funkcije novca, no rijetke su one koje su duim razdobljima uspjele jednu ili dvije funkcije novca, no rijetke su one koje su duim razdobljima uspijele obavljati sve tri funkcije. ivotni vijek valuta je, povijesno13 gledano kratak. Razlog kratkog ivotnog vijeka novca lei u hirovitosti ljudske povijesti, odnosno poprilinoj nesreenosti ljudskog karaktera. Politike tvorevine na ijim zasadama poiva novac brzo su nastajale i nestajale kroz povijest. S njima su nestajale i njihove valute. Naprimjer, kuna se pojavila tek 1994, nakon to se tim imenom kratko poetkom etrdesetih godina XX.st., nazivala valuta NDH. Prije toga je stoljeima bila zaboravljena uporaba kovanice sa znakom kune, koja je sluila za plaanje nameta u ranom srednjem vijeku u Slavoniji. Drugi za nas zanimljiv primjer je njemaka marka simbol novane stabilnosti, koji je upravo stopljen u euro, a koji je aureolu povjerenja uspio stei tek tijekom kratkog ivota nakon Drugog svijetskog rata. Prije toga, marka je razarajuim hiperinflacijama dvaput unitila povjerenje u vlastitu vrijednost i korisnost.

Openito, stope nataliteta i mortaliteta valuta ovise o politikim, socijalnim i ekonomskim initeljima. Njihove je odnose i meudjelovanje vano razumijeti radi lakeg razumijevanja

13

Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 181

13

politikih, socijalnih i ekonomskih initelja koji lee iza nastanka eura. Njegova budunost upravo ovisi o tome.

Kada je rije o brzini raanja i umiranja valuta, u proteklih tisuu godina europske povijesti mogue je raspoznati tri razdoblja. Prvo razdoblje, u kojem je stopa prirodnog prirataja valuta bila pozitivna, smjeta se izmeu X. I XII. st. U drugom razdoblju, koje je trajalo do XIX.st., dolazi do okruonjavanja valutnih podruja i uspona nekoliko vodeih valuta. U treem razdoblju, koje se odnosi uglavnom na XX. st., broj valuta ponovo je poeo brzo rasti. Sada se nalazimo na kraju toga razdoblja. tovie, postoje naznake da e uvoenje eura jednoga 14dana biti tumaeno kao dogaaj koji je oznaio kraj ere brzog porasta broja valuta. 15 3.2. Hrvatska i Euro

injenica je da e zbog (male) veliine i tradicionalne sklonosti ka stranoj valuti u svim novanim funkcijama Hrvatska biti jedna od prvih drava na koje e relativna promjena gravitacijske sile djelovati privlanom snagom. Uostalom, hrvatski ministar financija16 bio je prvi ministar financija izvan EU koji je izdao preporuku da trgovci istaknu cijene i u eurima, pravdajui to otvorenou zemlje i velikim brojem stranaca koji nas posjeuju.

Minstrovova preporuka samo je ilustracija vanosti nastanka eura za Hrvatsku. Meutim, rasprava o euru u Hrvatskoj zaila je u slijepu ulicu. Naime, objektivno je jasno da Hrvatska nee tako skoro ui u EU. Kako europska administracija oekuje zadravanje nacionalne valute jo dvije godine nakon politikog prikljuivanja, izgleda da je rasprava o prihvaanju eura bespredmetna. Upravo je takvu poruku elio prenijeti predsjednik Europske sredinje banke Wim Duisenberg, koji je cijeli govor na Europskom bankarskom kongresu u Frankfurtu 23. studenoga 2001. posvetio tom pitanju. Poruka je bila nedvosmislena: ni ne pomiljajte uvesti euro prije vremena, odnosno prije dogovora sa slubenim institucijama EU. Jednostrana eurozacija nee biti dobrodola. Smatrat e se jednostaranim potezom izvan procesa definiranog Maastrchtskim sporazumom. Takav potez moe dovesti do preispitivanja stava da li zemlja kandidat slijedi duh suradnje na kojem poiva EU.

Domaoj strunoj javnosti poznata je odbojnost koju ECB gaji prema ideji uvoenja eura kao platenog sredstva izvan Eurolanda. U tome se kontekstu govor predsjednika ECB pojavljuje kao ponavljanje poznate lekcije. Meuti, ovoga je puta W. Duisenberg otiao korak dalje. Govor je

Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 182 Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 183 16 Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 204
14 15

14

sadravao jasnu i otru poruku, to pokazuje da je sroen s ciljem discipliniranja prebrzih trkaa koji bi pomislili uvesti euro prije vremena koje odredi Bruxelles.

Prema Duisenbergu, postoje tri razloga zbog kojih nije mogua brza eurozacija zemalja kanidata. Prvi je takozvani problem realne konvergencije. Odnosi se na sve strukturne i institucionalne promjene koje su potrebne da bi drave kandidati udovoljili kriterijima EU. Drugi je takozvani problem nominalne konvergencije. Problem se svodi na pitanje je li inflacija dovoljno niska za udovoljenje kriterijima iz Maastrichta.17 Trei se problem odnosi na strukturu i nain funkcioniranja financijskog sektora. Financijski je sektor u zemljama kandidatima navodno nerazvijen, to se oituje u razmjerno malom odnosu bankarske aktive i BDP-a, i isto tako razmjerno maloj vanosti nebankovnih financijskih posrednika, posebno trite kapitala, u usporedbi s bankama. Doktrina koju brani ECB krajnje je jednostavna: koritenje teaja kao instrumentalne varijable ekonomske politike moe biti korisno sve dotle dok se ne postigne realna konvergencija, inflacija svede u Maastrichtske okvire, a financijski sustav uskoro liberaliziran, ne dostigne razvojni stupanj kakav danas postiu financijski sustavi razvijenih zemalja. 18

17 18

Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 205 Vuji , Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. Zagreb, 2003., str 206

15

ZAKLJUAK

Monetarno pribliavanje europskih zemalja bilo je est predmet akademskih rasprava, ali i visoke politike. Njihov odnos je, naravno, bio zamren tako da su ponekad akademska rijeenja bila primjenjena u praksi, ali je i snaan nacionalni interes dugo prkosio akademskim argumentima. Postupak uvoenja eura bio je nedvojbeno veliki izazov za nacionalna financijska trita u zoni eura i opravdanost te monetarne operacije s aspekta financijskih trita moe se mjeriti stupnjem integracije pojedinih nacionalnih trita u jedinstveno financijsko trite. Za ostvarenje navedenog cilja potrebno je osigurati pouzdano, nesmetano i sigurno funkcioniranje takvog trita postavljanjem operativnog okvira koji zadovoljava potrebe sudionika, te uvaava sve razlike i obiljeja pojedinog nacionalnog trita. Za tehniku provedbu operacija ESSB nuno je postojanje efikasnog platnog sustava na paneuopskoj razini, te vii stupanj intergracije klirinke industrije koja odgovara zahtjevima novonastalog trita. Jedinstvena europska valuta imala je snaan utjecaj na sve segmente financijskih trita: novano trite, trite duga i trite kapitala. Zahvaljujui dobroj pripremi i adekvatnoj infrastrukturi novano trite u potpunosti je apsorbiralo uvoenje nove valute. injenica je da e zbog (male) veliine i tradicionalne sklonosti ka stranoj valuti u svim novanim funkcijama Hrvatska biti jedna od prvih drava na koje e relativna promjena gravitacijske sile djelovati privlanom snagom. Domaoj strunoj javnosti poznata je odbojnost koju ECB gaji prema ideji uvoenja eura kao platenog sredstva izvan Eurolanda. U tome se kontekstu govor predsjednika ECB pojavljuje kao ponavljanje poznate lekcije. Doktrina koju brani ECB krajnje je jednostavna: koritenje teaja kao instrumentalne varijable ekonomske politike moe biti korisno sve dotle dok se ne postigne realna konvergencija, inflacija svede u Maastrichtske okvire, a financijski sustav uskoro liberaliziran, ne dostigne razvojni stupanj kakav danas postiu financijski sustavi razvijenih zemalja.

16

LITERATURA Osnovni izvori: Vuji, Boris. EURO : Europska monetarna unija i Hrvatska. MASMEDIA: Ulica baruna Trenka 13, Zagreb, 2003. Ivanovi, Z., Metodologija izrade znanstvenog i strunog djela, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 1996.

17