FIZIKA - PITANJA ZA 3.

PISMENU PROVJERU
1. Kad se javlja sila trenja?
Trenje se javlja kada su dva tijela u dodiru, sila trenja se opire
gibanju tijela
2. Koja je oznaka za silu trenja?
Silu trenja označavamo oznakom Ftr, a iskazujemo ju mjernom
jedinicom njutn N
3. Kakvo je to statičko trenje, a kakvo dinamičko?
Statično trenje je sila koju moramo svladati da bi pokrenuli
trenje, a dinamičko trenje je sila koja se javlja pri gibanju tijela.
Statično je veće od dinamičkog trenja i trebamo veću silu da bi
svladali statično trenje.
4.Kad je tijelo u dinamičkoj ravnoteži?
Tijelo je u dinamičkoj ravnoteži kad se neko tijelo giba jednoliko
i rezultanta je nula. Tj. Kad je Fv = Ftr (kad je vučna sila jednaka sili trenja)
5. O čemu ovisi sila trenja?
Ovisi o težini tijela (G) i vrsti dodirnih površina dal su hrapave ili
glatke. Dakle o faktoru trenja (mi).
To se vidi iz formule Ftr= G
6.Što je to pritisna sila?
To je sila kojom tijelo pritišće podlogu - Fp. U slučaju kada je
tijelo horizontalno sa podlogom, pritisna sila jednaka je težini
tijela G.
7. Opiši kako možemo mjeriti silu dinamičkog trenja?
Dinamometrom. Vučna sila Fv koju pokazuje dinamometar je
jednaka sili dinamičkog trenja kad je tijelo vučeno JEDNOLIKOM
brzinom.
8. Kad je tijelo u dinamičkoj ravnoteži?
Tijelo je u dinamičkoj ravnoteži kad se neko tijelo giba jednoliko
i rezultanta je nula. Tj. Kad je Fv = Ftr (kad je vučna sila jednaka sili trenja)
9. Što je uzrok trenju? Objasni
tijelo se opire gibanju po površini drugog tijela i ovisi o
hrapavosti površina te težini tijela
10. Što iskazuje faktor trenja i koja je mjerna jedinica za faktor
trenja?
Faktor trenja daje karakteristike dodirnih ploha (da li je glatko,
hrapavo) Oznaka za faktor trenja je μ (grčko slovo čitamo "mi").
11. Zašto teže pogurnemo prazan ormar nego puni?
Jer je masa tj težina tijela manja. Što je težina tijela veća, biti će
veće trenje
12. Kad je trenje manje kod kotrljanja ili kod klizanja?
Trenje je manje kod kotrljanja. Znači, faktor trenja klizanja veći
je od faktora trenja kotrljanja. μklizanja>μkotrljanja
13.Zašto nam je lakše vući saonice po ledu nego po suhom asfaltu?
Jer je faktor trenja manji
14. Što je tlak?
Tlak je djelovanje okomite pritisne sile Fp na ploštinu plohe A.
Oznaka za tlak je p
p=Fp
A
15. Koja je oznaka, a koja osnovna mjerna jedinica za tlak?
p Pa (pascal)
16. Koje veće mjerne jedinice koristimo pri mjerenju tlaka?
Hektopaskale i kilopaskale te bari

1hPa=100Pa 1kPa=1000Pa

1bar = 100 000 Pa 1 mbar = 100 Pa

17. Kako tlak ovisi o pritisnoj sili, a kako o ploštini dodirne plohe?
Fp – pritisna sila povećava tlak, što je pritisna sila veća, tlak će
biti veći (proporcionalne veličine), a ploština ako je veća
smanjuje tlak, što je ploština veća, tlak se rasporedi po ploštini i
manji je. Ako je ploština manja, sav pritisak je koncentriran na
tu manju ploštinu.
18. Zašto u skijama ostavljamo plići trag u snijegu nego u cipelama?
Objasni zašto
 Jer je ploština ili površina skija veća od cipela i tlak se rasporedi
na veću površinu.
19. Kako nazivamo uređaj za mjerenje tlaka?
Tlakomjer ili barometar
20. Kako nazivamo tlak u tekućini?
Hidrostatički tlak
21. Što nam govori Pascalov zakon?
Da tlak u tekućinama djeluje u svim smjerovima, vodoravno,
okomito
22. O čemu ovisi hidrostatički tlak?
Ovisi o dubini tekućine ( h ), i o gustoći tekućine ( grčko slovo
ro)
23. Kako se hidrostatički tlak mijenja s dubinom u tekućini? Objasni
S dubinom tekućine hidrostatički tlak raste i veći je.
24. Posljedica čega je atmosferski tlak? Koja je oznaka?
Atmosferski tlak je posljedica težine zraka. Oznaka p a
25. Gdje je atmosferski tlak veći na razini mora ili na vrhu planine?
Veći je na razini mora i smanjuje se s porastom visine, dakle u
planini će biti manji.
26. Koliki je ukupni tlak na tijelo u tekućini? Objasni.
jednak je zbroju atmosferskog tlaka izvana na tekućinu i
hidrostatičkog tlaka tekućine na nekoj dubini h.
27. Kako glasi Arhimedov zakon?
Tekućine istiskuju uronjeno tijelo i to silom koja je jednaka
težini tekućine koju tijelo istisne vlastitim obujmom. Ta sila je
uzgon i suprotne orijentacije je od sile teže.
28. Zašto smo lakši kad smo uronjeni u tekućinu nego kad smo
izvan nje?
Jer se od naše težine G oduzima sila uzgona Fu. Težina tijela kad
je uronjeno u tekućinu GT = G-Fu
29. Što je to težište tijela?
Točka koja je jednako udaljena od sve mase tijela naziva se
težište. To je sjecište svih težišnica. Težište označavamo s T.
 30. Kad je neko tijelo u statičkoj ravnoteži?
Kada miruje, dakle, položaj u kojem tijelo miruje naziva
se ravnotežni položaj.
31. Što je to oslonac?
Oslonac je točka oko koje se tijelo može zakretati. O
32. Što je to težišnica i kako je određujemo?
Pravac na kojem djeluje sila teža jest težišnica. Određujemo je viskom,
prema sili teži
Kako određujemo težište tijela nepravilnog oblika?
preko takvog tijela razapnemo tanku žicu pa pokušamo to tijelo osloniti
na kažiprst.
33. Koje tri vrste ravnoteže postoje?
stabilna, labilna i indiferentna ravnoteža. Razlika je u položaju oslonca
tijela prema njegovu težištu.
34. Kakva je to stabilna ravnoteža? Objasni na primjeru
kada se oslonac O nalazi iznad težišta T. Kad pomaknemo tijelo ono
se spontano vraća u prethodni položaj.
35. Kakva je to labilna ravnoteža? Objasni na primjeru
Kada se oslonac O nalazi ispod težišta T. Pomaknemo li tijelo iz
položaja labilne ravnoteže ono se ne vraća u taj položaj već u stabilnu
ravnotežu. Tijelo uvijek nastoje postići stabilnu ravnotežu.
36. Kakva je to indiferentna ravnoteža? Objasni na primjeru
Kada su oslonac O i težište T u istoj točki. Pomaknemo li tijelo iz tog
položaja, ono ostaje u tom položaju.
37. Koji su elementi stabilnosti tijela?
Oslonac i težište
38. Što je to poluga? Kakve vrste poluge postoje?
Poluga je čvrsto tijelo i služi za svladavanje veće sile manjom silom.
Poluga je čvrsto tijelo koje ima oslonac oko kojeg se može zakretati. 
S obzirom na položaj oslonca, poluga može biti jednostrana i
dvostrana. 
39. Koja je razlika između dvostrane i jednostrane poluge?
Kod dvostrane poluge oslonac je između tereta i sile koja ga podiže
te oboje imaju istu orijentaciju. Dvostrane poluge su: vaga, škare,
kliješta.
Kod jednostrane poluge sila i teret djeluju s iste strane oslonca, ali su
suprotno orijentirani. Sila je manja ako je krak sile veći od kraka
tereta. Krak tereta k1 mjeri se od oslonca do točke dodira poluge i
tereta, a krak sile k2 od oslonca poluge do hvatišta sile.
Jednostrane poluge su: otvarač za boce, kantar, kvaka na vratima,
kolica za prijevoz (tačke).
40. Što je to krak sile? Koja je mjerna jedinica?
Udaljenost tereta od oslonca nazivamo krak tereta i označavamo ga s
k2.

41. Nacrtaj dvostranu polugu.

42. Nacrtaj jednostranu polugu
43. Kako glasi zakon poluge?
Poluga je u ravnoteži kad je umnožak sile i njezina kraka s jedne
strane oslonca jednak umnošku sile i njezina kraka s druge
strane oslonca poluge. To je zakon poluge.
F1⋅k1=F2⋅k2
44. Kako sila kojom savladavamo teret ovisi o kraku te sile? Objasni
na primjeru.
Što je krak sile dulji biti će nam potrebna manja sila da
svladamo teret.
45. Što je to moment sile? Koja je mjerna jedinica?
To je umnožak sile i njenog kraka F k
M= F k
46. Koliki je moment sile ako na istoj strani od oslonca poluge
djeluju dvije ili više sila na različitim krakovima?
F1 . k1 = F2 . K2

Masa (m) – mjerna jedinica je kilogram (kg)

1 kg = 100 dag = 1000 g
1 dag = 10 g
1 g = 1000 mg
1 tona = 1000 kg

Duljina (l) mjerna jedinica metar (m)

1 m = 10 dm=100 cm = 1000 mm

Površina / Ploština A = a b ( u m2)

1 m2 = 10 dm2 = 100 cm2 = 1000 mm2

Volumen V= a b c (u m3)
1 m3=10 dm3= 100 cm3 = 1000 mm3
100 mL = 100 cm3

Gustoća p (grčko slovo ro) u (kg/m3)

p=m:V
Voda ima gustoću 1 g/ cm3 ili 1000 kg/m3