PASMINE I OPĆA PASMINSKA

SVOJSTVA

Uvod u animalne znanosti

D.Karolyi

Vrsta i pasmina

• Vrste životinja: konj, govedo, svinja, kokoš….

• Bastardi: mazga (magarica x konj), mula (kobila x magarac)

• Pasmine (rase): arapski konj, lipicanac, posavski konj…

• Sojevi (tipovi): tovni tip, mliječni tip, kombinirani tip…
• Križanci (mješanci): landras x jorkšir….

1
 Appaloosa mula

Spol i kategorija

• Ranozrele i kasnozrele životinje

• Tri faze razvoja (stadija) životinje:
- sasvim mlade (bez spolnog nagona)
- mlade (pokazuju sp. nagon, nisu se parile, nisu tjelesno
dozrele)
- spolno zrele (tjelesno razvijena grla za rasplod)
• Kod svake pojedine vrste dom. životinja postoje specijalni
nazivi za svaki razvojni stadij (kategoriju) i spol

2
 Konj - nazivi
• Muške životinje • Ženske životinje
– Ždrijebe – Žensko ždrijebe
– Ždrepčić (ome) – Ždrebica (omica)
– Pastuh (ždrijebac) – Kobila
– Konj (kastrat,
kastrirani pastuh)

Magarac - nazivi
• Muške životinje • Ženske životinje
– Muško pule – Žensko pule
– Magare-ždrepčić – Magarica-ždrebica
(magare-ome) (magarica-omica)
– Magarac-pastuh – Magarica
– Magarac
(kastrirani)

3
 Mazga - nazivi
• Muške životinje • Ženske životinje
– Muško mule – Žensko mule
(mazgovče) – Mazga
– Mazgov

Mula - nazivi
– Muško mule – Žensko mule
(mulče)
– Mula
– Mulac

Govedo - nazivi
• Muške životinje • Ženske životinje
– Muško tele – Žensko tele
– Junac (bičić) – Junica
– Bik – Krava
– Vol (kastrirani bik)

4
 Ovce - nazivi
• Muške životinje • Ženske životinje
– Muško janje – Žensko janje
– Šilježe – Žensko šilježe
– Ovan – Ovca
– Škopac (brav,
kastrirani ovan)

Koze - nazivi
• Muške životinje • Ženske životinje
– Muško jare – Žensko jare
– Muško jare-šilježe – Žensko jare-šilježe
(jare-šiljeg) – Koza
– Jarac
– Jarac-škopac
(kastrirani jarac)

5
 Svinja - nazivi
• Dob (tjelesna masa):
- odojak (≤ 22 kg)
- prase (brav) (> 22 kg)
- tovljenik (≤ 120 kg)
• RASPLODNE KATEGORIJE:

• Muške životinje • Ženske životinje

– Nerastić – Nazimica
– Nerast (bicko, – Krmača (prasica)
vepar)
– Uštrojeni nerast
(prasac, krmak,
brav)

PASMINE
• Pasmina – temeljna sistematska jedinica u zootehnici

• ¨Pasmine su skupine životinja iste vrste koje se zbog

zajedničkog podrijetla i prilagodbe jednakim životnim prilikama

međusobno podudaraju u značajnim i bitnim pasminskim

oznakama i svojstvima morfološke i fiziološke naravi.

Ta svojstva moraju životinje jedne pasminske skupine sigurno

prenositi na potomstvo¨ (Hrasnica i Ogrizek, 1961)

6
 PASMINE
• Zoološka podjela – primjer goveda
- Rod (genus): goveda (Bos)
- Vrsta (species): Bos taurus
- Podvrsta: domaće govedo
- primigene pasmine goveda
- brahicerne pasmine goveda

Sistemske kategorije životinja

(Systema nature, Linné 1758)
• Carstvo – Animalium (životinje)
• Potcarstvo – Metazoa (višestanične životinje)
• Koljeno – Chordata (svitkovci)
• Potkoljeno – Vertebrata (kralješnjaci)
• Razred – Mammalia (sisavci)
• Nadred – Ungulata (kopitari)
• Red – Perissodactyla (neparnoprstaši)
• Porodica – Equidae (konji)
• Rod – Equus (pravi konji)
• Vrsta – Equus ferus (divlji konji)
• Podvrsta - Equus ferus caballus (domaći konj)

7
 PASMINE

• Zootehnička (stočarska) podjela:

- prema gojidbenoj izgradnji (genetskoj konstituciji)
- prema proizvodnoj namjeni (tipu)
- prema gospodarskoj vrijednosti
- prema geografskoj rasprostranjenosti
- prema orografskoj rasprostranjenosti
- prema eksterijernim karakteristikama
- prema temperamentu

Prema gojidbenoj izgradnji

(Genetskoj konstituciji)
• Čistokrvne pasmine – kada su se sva parenja/križanja
provodila samo unutar iste pasmine
• Križane pasmine – nastale parenjem između dvije ili više
pasmina, no ako su križanja prestala, novonastala svojstva
se ustalila, te se sigurno nasljeđuju u velikom broju
generacija, govorimo također o čistokrvnosti (npr. lipicanac
je nastao križanjem španjolskih i arapskih konja, a slično i
brojne druge pasmine)
• Punokrvno grlo – pripadnik pasmine kod kojeg su izuzetno
izražene sve pasminske oznake, koje se sa sigurnošću
prenose na potomstvo. To su grla konsolidiranog
(utvrđenog) porijekla s poznatim svim muškim i ženskim
precima (npr.engleski punokrvnjak može biti samo ono grlo
koje je upisano u glavnu rodoslovnu knjigu – General Stud
Book, koja se vodi od 1791. godine, a slično je i kod
arapskih punokrvnjaka ili konja priznatih pasmina kasača)

8
 Engleski punokrvnjak

PREMA PROIZVODNOJ NAMJENI

(TIPU ŽIVOTINJE)

• Tip životinje – živi model koji u pogledu

konstitucije i oznaka proizvodnje što bolje
odgovara zamišljenom, idealnom predstavniku
neke pasmine ili uzgoja
• Odraz je klimatskih, uzgojnih i prehrambenih
prilika
• Tipovi – nasljedne varijacije ustaljene u
pasminama

9
 Tipovi goveda
• Radni
• Mliječni
• Tovni
• Kombinirani Holštajn krava i bik

Simentalac bik i krava

Charolais bik i junica

RADNI TIP GOVEDA

• Kasnozrele životinje, grube

konstitucije i snažno razvijenog kostura
• Trup jače razvijen u prednjem nego u stražnjem
dijelu, snažan vrat (šija)
• Relativno plitke, visokonoge životinje, uske
duguljaste glave s dugim rogovima
• Čvrsta (deblja) koža, gusta jaka dlaka
• Vrlo otporne životinje

10
• Radni tip goveda potječe od
dugorožnih Bos primigenius goveda
• Skromna proizvodnja mlijeka i mesa: Tur

1000 do maks. 2000 l mlijeka

randman 42 % (♀ grla) do 50 % (♂)

Istarsko govedo Slavonsko-srijemski podolac

MLIJEČNI TIP GOVEDA

• Potječe od kratkorožnog (B. brachyceros) izvornog oblika
• Kasnozrele životinje, živahnog temperamenta
• Nježne (fine) tjelesne građe, suhe glave i naglašenih
koštanih izdanaka
• Dug i tanak vrat, dugačak trup, tanak, dug i kitnjast rep
• Stražnji dio trupa znatno razvijeniji (oblik trokuta)
• Razvijeno vime, naglašeni sekundarni znaci mliječnosti
• Rel. male tjelesne mase, randman oko 50 %, ali velika
proizvodnja mlijeka (prosjek 3500-5000 kg)

11
 Jersey

Holsein-Friesian

TOVNI TIP GOVEDA

• Ranozrelost, mirniji temperament, limfatična konstitucija
• Uzgojni rad je usmjeren u pravcu pojačane fiziološke
tovnosti, odnosno dobrog iskorištavanja hrane:
– Fiziološko-gospodarska tovna sposobnost – za tov se koristi faza
rasta, uz pojačanu hranidbu, npr. mesni tip simentalca
– Specifična tovnost – na bazi djelovanja na inkretornih žlijezda, prave
mesne pasmine:

Limousin Charollais Hereford Belgian blue

12
KOMBINIRANI TIP GOVEDA
• Podjednako zastupljeni svi pravci proizvodnje, iako u
modernom uzgoju radna sposobnost sve više gubi na
značaju, pa su naglašeniji pravci mlijeko i meso
• Snažna i harmonična tjelesna građa, trup podjednako dubok
u prednjem i stražnjem dijelu
• S obzirom na uzgojni cilj, postoje pasmine s naglašenijom
proizvodnjom mlijeka ili mesa:
– Mliječno-mesni tip (kasnozrelije životinje) npr. smeđe govedo
– Mesno-mliječni tip (ranozrelije životinje) npr.pincgavac, sivo govedo

Također, takvi podtipovi mogu postojati i unutar pasmine, npr.

više mliječni ili više mesni tip simentalca

Smeđe govedo
Sivo alpsko govedo

Pincgavsko govedo

13
 Simentalsko govedo
mliječni tip

Mesni simentalac

Pasmine svinja prema proizvodnoj namjeni

(tipu)
• Mesnate, mesnato-masne, masno-mesnate i masne
pasmine svinja

Pietrain Crna slavonska

Mangalica

14
MESNI TIP SVINJA
• Tip “rakete” – prednji dio trupa čini ~30 %, a stražnji 70 %
težine trupa
• Dugačak trup, snažna i široka kralježnica i butovi
• Ranozrele životinje, brzog porasta, povoljne konverzije
• Do mase od 100 kg udio masti u trupu oko 35-40 %
• Npr., njemački landras, veliki jorkšir, pietren,…današnji
hibridi

Povećanje broja kralježaka i duljine trupa selekcijom

2n=38 (n=19)

15
MESNO-MASNI TIP SVINJA
• Teži od pasmina mesnog tipa, teža, šira glava, kraći i deblji
vrat te kraća duljina tijela, > udio masti
• Primjer: srednji jorkšir

MASNO-MESNI TIP SVINJA

• Još teža glava i vrat, kraća dužina tijela, a prednji dio tijela
jače razvijen nego kod masnih tipova svinja
• Odnos meso : mast = 50 : 50 %
• Primjer: Berkšir, Crna slavonska svinja

16
MASNI TIP SVINJA
• Teška, široka glava, kratak i debeo vrat, kratak, valjkast trup
• Odnos meso : mast = 40 : 60 %
• Primjer: mangalica, poland china, turopoljska svinja

Bijela mangalica Poland china

Lasasta mangalica Turopoljska svinja

Pasmine ovaca prema proizvodnom tipu

• Vunski, mesni, mliječni i kombinirani tip ovaca

Australski merino Suffolk Sarda

Mesno-vunski tip
Ille de France
Pramenke -
meso, mlijeko i vuna

17
VUNSKI TIP
• Srednja tjelesna građa, slabije izražene dubinske i širinske
mjere i slabija mišićavost
• Kasnozrelost
• Vrlo kvalitetno runo – merino ovce
• Npr., australski merino 6 – 8 kg vune A sortimenta po ovci

MESNI TIP
• Tovne, uglavnom engleske pasmine dugih i kratih
pramenova
• Čvrsta konstitucija, izražene dubinske i širinske mjere i
naglašena mesnatost
• Ranozrelost, brz porast, s 3 mjeseca starosti janjad > 30 kg,
randman > 50 %

Suffolk Charollais

18
MLIJEČNI TIP
• Fine konstitucije, laganog kostura, naglašene razvijenosti
stražnjeg kraja
• Razvijene mliječne žlijezde, 500-600 (>1000) kg mlijeka u
laktaciji

Awassi ovca Istočno-frizijska ovca

KOMBINIRANI TIP
• Ugrađena sva tri tipa proizvodnje: vuna-mlijeko-meso
• od svega „pomalo”
• Primjer pramenke:
– 1-1,5 kg vune
– 8-10 kg mesa
– 50 kg mlijeka u laktaciji

Pramenka

19
 Tip visokoplodnih ovaca za proizvodnju kožica
(romansovska, finska ovca), te krzna (karakul)

Karakul ovca

Za proizvodnju krzna

Pasmine konja prema proizvodnoj namjeni

• Konji za sport (jahači), vuču* (tegleći) i tovarni* (samaraši)

npr. Eng. punokrvnjak npr. Shire npr. Bosanski-brdski

Visina gebena *Teški ≥ 160cm *Teško tovarni 142-158 cm
(nose do 160 kg)
prosjek oko 160 cm *Srednji 156 cm
*Laki 124-142cm, do 100kg
*Laki 145 cm

20
PERAD - NESILICE
• Srednja veličina tijela, oko 2 kg, slabije izražene srednji a
jače stražnji kraj, lagani kosturi slabija muskulatura
• Lagana glava, velika crvena krijesta
• Npr. leghorn i međulinijski F1 križanci

PERAD – TOVNI TIP

• Snažna konstitucija, ♀ oko 3 kg, a ♂ do 5 kg
• Podjednako izraženi prednji i stražnji dio, prsa duboka i
široka, glava razmjerno mala, vrat snažan
• Dobro razvijena muskulatura
• Lagana glava, velika crvena krijesta
• Npr. Sussex

21
PERAD – KOMBINIRANI TIP
• Podjednako dobre u proizvodnji mesa i jaja
• Npr. Plymouth Rock, Rhode Island

Podjela pasmina prema gospodarskoj

vrijednosti
Prema uzgojnim prilikama u kojima su se životinje razvijale:
• Prirodne ili primitivne pasmine
• Plemenite ili kulturne pasmine
• Prijelazne pasmine
• Primitivne pasmine – nastale su pod utjecajem
prirodne selekcije, bez utjecaja čovjeka. Nalikuju divljim
izvornim oblicima i nose obilježja sredine u kojoj su
nastale te su joj dobro prilagođene. Proizvodne
sposobnosti su im niske, zahtjevi mali, plodnost slaba,
kasno sazrijevaju... (buša, podolac, posavska gulja,
pramenka, bos.brdski konj, šiška), vrlo otporne

22
 Posavska gulja

Izumrla tijekom druge polovine XX. stoljeća uslijed intenzivnog

pretapanja posavske gulje simentalskom i holštajn pasminom goveda

Primitivne pasmine

Buša
Bosanski brdski konj

Lička pramenka Šiška

23
• Prijelazne pasmine
- primitivne pasmine koje su se oplemenjivale pod
utjecajem uzgajivača (križanja s plemenitim pasminama,
bolji uvjeti hranidbe i njege...)

- po proizvodnim svojstvima su između kulturnih i

primitivnih pasmina.

- to su ustvari početci uzgoja u nekoj domaćoj

(autohtonoj) pasmini koji su prethodili nastajanju
plemenitih pasmina. U nas su to npr. oplemenjena buša
(oberintalskim govedom), crna slavonska svinja,
dubrovačka ovca, mangulica, cigaja…)

Prijelazne pasmine

Cigaja

Crna slavonska svinja

Dubrovačka ovca - ruda

24
• Plemenite pasmine – nastale iz primitivnih i prijelaznih
pasmina kao rezultat čovjekovog sustavnog
uzgajivačkog rada (planske selekcije, uzgojnih metoda,
optimalne hranidbe, njege i smještaja)
• velik je utjecaj stočara a mali vanjskih uvjeta
• visoka produktivnost, dobra plodnost, ranozrelost ali
slabija otpornost u odnosu na primitivne. Sve pasmine
koje se danas uzgajaju na komercijalnim farmama jesu
plemenite (simentalac, holštajn, veliki jorkšir, landas...)
• mogu biti specijalizirane ili kombinirane

Plemenite pasmine

Veliki jorkšir
Landras

Holštajn Simentalac

25
Primitivne Prijelazne Plemenite

Šiška Crna slavonska Pietrain

Podjela pasmina prema geografskoj

rasprostranjenosti

Posavski konj Istarsko govedo

Belgijsko plavo govedo Istočno-frizijska ovca

26
Prema orografskoj
rasprostranjenosti
• Visinske i nizinske pasmine

Bosanski brdski konj

Posavski konj

Prema eksterijernim karakteristikama

• Razlike (specifičnosti) u tjelesnoj građi, boji dlake...
• Boja dlake je kod mnogih pasmina pasminsko svojstvo, jedino kod
konja izuzetak pa se unutar iste pasmine javlja često različita boja
dlake
• kratkorepe, dugorepe, masnorepe i masnotrtične pasmine ovaca
• bezrožna (tip akeratos) i dugorožna (longhorn) goveda
• boja (ili uzorak) dlake (crna slavonska svinja, large white, pietrain,
crveni i crni angus, simentalac...)

Crni angus Longhorn

27
 Dalmatiner

C.slavonska
Pincgavsko govedo

Masno-repa (npr. Awassi) i masno- Pietrain

trtična (gisavska) ovca

Baluchi pasmina

28
 Appaloosa pasmina

Palomino boja u
konja

Lipicanski konji

Prema temperamentu

Ardenski konj Arapski konj

29
Podjela pasmina na niže jedinice
Soj – skupina životinja, koja se razlikuje od druge skupine unutar iste
pasmine po nekim karakteristikama (boji dlake, tjelesnoj građi i obliku,
produktivnosti..). Npr. paška, lička ili šar-planinska pramenka, različiti
sojevi buše prema boji dlake (crni, sivi crveni...).
Uzgoj (gojidba) – je skupina životinja unutar jedne pasmine kod kojih se
sprovodi stroža selekcija, drugačiji način hranidbe i njege nego u ostalih
pripadnika iste pasmine na nekom području zbog čega su kod jedinki koje
su u uzgoju u nekim osobinama nastale pozitivne promjene, koje se
nasljeđuju. Grla za rasplod iz takve gojidbe bolje se prodaju.
Linija – čini ju potomstvo nekog značajnog rasplodnjaka (♂), a jedinke
unutar linije veže veći ili manji stupanj srodstva. Najčešće kod konja, svinja
Rod – muško i žensko potomstvo neke istaknute majke (♀) unutar
pasmine
Familija ili obitelj (porodica) – roditelji sa svojim potomstvom, npr. U
peradarstvu izraz stablo = pijetao sa svojim ženskim potomstvom

Opća pasminska svojstva

• Opća pasminska svojstva – zajednička za sve

pasmine, prirodna su svim živim bićima a
posljedica su nasljednih i/ili nenasljednih
čimbenika
• nasljedne varijacije (uslijed genskih mutacija)
moguće su kod svih pasmina
• nenasljedne promjene uslijed hranidbe, načina
držanja i drugih vanjskih faktora

30
 Opća pasminska svojstva

Nasljedne varijacije
• VARIJABILNOST (PROMJENLJIVOST)
• MUTACIJE
• DEGENERACIJA (ODROĐENJE)
Nenasljedne varijacije - MODIFIKACIJE
• AKOMODACIJE – prolazne promjene
• IMPRESIJE – trajne promjene (npr. zakržljanje)
• IZROĐENJE
• AKLIMATIZACIJA (PRILAGOĐAVANJE)

VARIJABILNOST (PROMJENLJIVOST)
• Jedno od temeljnih bioloških svojstava dom. životinja
• Brojne pasmine unutar vrsta
• Varijabilnost morfoloških, fizioloških i općih bioloških
svojstava
• U kvalitativnim (npr. boja) i kvantitativnim (npr. mliječnost)
svojstvima
• Čovjek – uzgajivač neprekidno koristi postojanje prirodne
varijabilnosti u selekciji u cilju stvaranje poželjnih
genotipova u populacijama stoke
• Osnova za uzgojno-selekcijski rad

31
 VARIJABILNOST
• Izmjerena vrijednost nekog svojstva (npr. količina
mlijeka) neke individue jeste njezina FENOTIPSKA
VRIJEDNOST ili FENOTIP (F), tj. - izgrađeni kapacitet
za proizvodnju (ali fenotip je i visina križa, položaj sisa,
lakoća teljenja, težina, razina hormona u krvi…tj. svaka
vanjska ili mjerljiva manifestacija nekog svojstva)
• Fenotipsku vrijednost čini GENOTIPSKA VRIJEDNOST
ili GENOTIP (G) i devijacije uslijed utjecaja vanjske
sredine – OKOLIŠA (E):
F=G + E
• Razlike u fenotipu koje postoje između individua
uvjetovane su njihovim genetskim razlikama, utjecajem
faktora sredine i interakcijom između genotipa i faktora
sredine

VARIJABILNOST
•Varijabilnost u kvantitativnoj genetici mjeri se i izražava varijancom,
koja predstavlja prosječno kvadrirano odstupanje od prosjeka populacije
•FENOTIPSKA VARIJABILNOST (Vf) sastoji se iz komponenti koje se
mogu odrediti analizom varijance pri čemu se kao izvori varijabilnosti
uzimaju:
–GENOTIPSKA VARIJABILNOST (Vg)
–EKOLOŠKA VARIJABILNOST (Ve) (okoliš)
–INTERAKCIJA GENOTIPSKE I EKOLOŠKE VARIJABILNOSTI (Vge):

Vf = Vg + Ve + Vge
Izvor Vg je u genetskoj konstituciji svojstva, a kako geni mogu iskazivati
aditivno djelovanje, dominaciju ili se može javiti interakcija između različitih
gena (epistaza) Vg se može izraziti kao Vg = Va + Vd + Vi, pa je

Vf = Va + Vd +Vi + Ve + Vge

32
 NORMALNA DISTRIBUCIJA*

Visina grebena simentalskih

krava (n=251)
*kod većine kvantitaivnih svojstava (npr. visina, prirast, mliječnost, nesivost,
tjelesna masa...

MUTACIJE
• Promjene u strukturi nasljednog materijala (genima),
spontane ili izazvane nekim sredstvima (kemijskim,
radioaktivnim ili drugim zračenjima…)
• Nisu naslijeđene od roditelja ali su nasljedne prirode,
novonastali geni prenose se na potomstvo
• Mogu biti pozitivne – stvaranje novih svojstava i
pasmina, povećanje nasljedne varijabilnosti i veća
mogućnost odabira budućih roditelja i selekcije u
stočarstvu
• Genetski štetne mutacije jesu degenracije ili odrođenje

33
 MUTACIJE
• Prema nastanku mogu biti:
– kromosomske mutacije (promjene u strukturi i broju kromosoma)
– mutacije gena (promjene u sekvenci DNA, mutacije u užem smislu)
• Prema uočljivosti na fenotipu dijele se na:
– makromutacije (u tzv. major genim, lako uočljive na fenotipu)
– mikromutacije (u tzv. minor genima ili poligenima, teško uočljive)
• Prema učinku mutiranog gena mogu biti:
– biokemijske (npr. u metabolizmu enzima, hormona, aminokiselina...)
– kondicionalne (npr. spriječavaju razvoj jedinke u jednoj sredini, a
omogućavaju u drugoj, ovise o nekom vanjskom faktoru, npr temp.)
– pozitivne i štetne

34
 DEGENERACIJA (ODROĐENJE)
• O degeneraciji ili odrođenju u biološkom smislu govorimo
onda, kada se kod životinja pojave neka nasljedna
patološka stanja (anomalije) koja u većoj ili manjoj mjeri,
izravno ili posredno ugrožavaju njihov opstanak
• Letalni faktori (geni) – uginuće tijekom graviditeta, poroda
ili ubrzo nakon poroda (100 %)
• Subletalni faktori (geni) – izazivaju uginuće mladih
životinja ili kasnije tijekom života (u najmanje 50 %
slučajeva)
• Subvitalni faktori (geni) – ne uzrokuju nužno smrt, ali
umanjuju životnu otpornost i vitalnost (uginuće do 50 %)
• Degeneracije mogu biti morfološke, fiziološke i psihičke
naravi (živčani sustav)

DEGENERACIJA (ODROĐENJE)
• MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
Izobličenost glave i tijela u cjelini:
AHONDROPLAZIJA (patuljasti rast) – srašćivanje kostiju, kratkonožnost
(mikromelija)
- poremećaj rasta hrskavica, izbočeno i
zaobljeno čelo, fiziološki poremećaji
- autosomalno nasljeđivanje
- često kod nekih pasmina goveda, u
Patuljasti rast homozigotnom obliku – letalno (tzv.
(„buldog” tip)

Dexter govedo

35
 Humani kariotip
2 * 22 + 2 = 46 kromosoma

Autosomi Spolni kromosomi

Autosomno-recesivno nasljeđivanje
Primjer: oba roditelja “zdravi” ali nositelji promijenjenog gena

Kod svakog potomka: 50%-tna vjerojatnost da će biti zdrav ali nositelj

bolesti, 25% da će biti bolestan i 25% da neće biti niti nositelj niti bolestan

36
 Primjer: samo jedan roditelj nositelj

Nema šanse da se kod potomaka javi recesivna bolest, ali je kod svakog
potomka 50%-tna vjerojatnost da bude nositelj recesivnog promijenjenog gena

Ahondroplazija kod Dexter pasmine goveda

Homozigoti - ugibaju Heterozigoti – patuljasti rast „normalni” homozigoti

– duge noge

37
 Holštajn pasmina

Nellore govedo

MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Skraćivanje donje vilice (Brachygnathia inferior)
- u svih domaćih životinja

• AGNATIA
- nedostatak donje čeljusti
- autosomalno recesivno letalno nasljeđivanje
- najčešće kod ovaca

38
39
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Cerebralna hernia (Hernia cerebralis)
- otvor na lubanji kroz koji moždano tkivo izlazi pod kožu na glavi

MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Hidrocefalus (Hydrocephalus)
- nakupljanje tekućine u tkivu velikog mozga, sve vrste dom.životinja
- autosomalno recesivno nasljeđivanje

40
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Povećan broj rogova (Polykeratia ili višerožnost)

MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Urođeno iskrivljenje vratne kralježnice (Torticollis)
- u svih vrsta dom. životinja
- nasljeđuje se autosomalno recesivno

41
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Rascijepljeno nepce ili uška
- često uz druge anomalije
- nasljeđuje se autosomalno recesivno

MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Janje bez uški ili s skraćenim uškama

42
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Degeneracije na ekstremitetima
POLIDAKTILIJA (Polydaktylia) - prekobrojni prsti, sve vrste dom.životinja,
- nasljeđuje se dominantno

MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Degeneracije na ekstremitetima
SINDAKTILIJA (Syndaktylia) - sraštene falange u papkara (i ptica)
- goveda, svinje, golubovi

43
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Degeneracije na ekstremitetima
Kruti zglobovi (Arthrogryposis)
Sve vrste dom. životinja, goveda češće
Kod konja autosomni gen s dominantnim nasljeđivanjem kod ženskih grla

Limax – izraslina među papcima: proliferacija i

orožnjavanje vezivnog tkiva (heritabilitet ~ 0,2)

Artrogripoza i tortikolis teleta (mrtvorođeno)

44
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Degeneracije na ekstremitetima
Slabija razvijenost nekog ekstremiteta (Phokomelia)
- smatra se semiletalnim faktorom

Peromelia goveda – nedostatak jednog ekstremiteta

45
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Degeneracije na ekstremitetima
Potpuni nedostatak prednjih ekstremiteta (Abrachia)
- recesivno autosomalno nasljeđivanje

Češće kod hladnokrvnih pasmina konja

MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Degeneracije na ekstremitetim
Potpuni nedostatak stražnjih ekstremiteta (Apodia)
- recesivno nasljeđivanje, poremećaji probavnog i urogenitalnog trakta

46
47
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Degeneracije na ekstremitetim
Potpuni nedostatak svih ekstremiteta (Amelia)
- autosomalno recesivno letalno nasljeđivanje, rijetko, uglavnom kod svinja

48
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Degeneracije na koži i dlaci
Urođena smanjena dlakavost ili bez dlaka (Hypotrichosis)
- autosomalno recesivno nasljeđivanje

Sphynx

Hiperkeratoza (Ichthyosis congenita)

najčešće u goveda i psa

MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Anomalije na mliječnoj žlijezdi
Veći broj sisa (Polythelia)
- često uz veći broj mamarnih kompleksa (polymastia)
- kod goveda, ovaca i koza
Može se odstraniti (amputacija) ali takve životinje nisu za daljnji rasplod

h2 od 0,23 do 0,5 kod simentalca

49
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Anomalije na mliječnoj žlijezdi
Ljevkasti vrh sisnog otvora

MORFOLOŠKE DEGENERACIJE

• Srašćenje analnog otvora (Atresia ani)

• kod raznih vrsta domaćih životinja
• autosomalno recesivno nasljeđivanje.
• kod muških grla – 100 % letalno

50
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Hermafroditizam životinje s razvijenim tkivom testisa i ovarija
u svih vrsta domaćih životinja
Može biti: lateralni – s jedne strane testis s druge ovarij
bilateralni – s obje strane ovotestis
unilateralno – samo na jednoj strani

51
 MORFOLOŠKE DEGENERACIJE
• Hernije (kilavost)
- pupčana kila (hernia umbilicalis), u svih vrsta dom.životinja,
autosomalno recesivno nasljeđivanje, ili većim dijelom pod utjecajem
vanjskih čimbenika – nasljedna sklonost za nastanak kile
• Kod muških grla (npr. ždrebadi) česta i skrotalna kila (h.scrotalis)

52
 DEGENERACIJE
• Degeneracije živčanog sustava
ATAKSIJA (Ataxia)
-nemogućnost kontrole pokreta i stajanja
-urođene deformacije atlantookcipitalnog zgloba
-najčešće u toplokrvnih konja, goveda i ovaca
-autosomalno recesivno nasljeđivanje

Ataksija teleta

53
 NENASLJEDNE VARIJACIJE - MODIFIKACIJE

• Osim genetske osnove na razvoj životinje djeluju i vanjski ili

ekološki čimbenici tj. okolina
• Djelovanje okoline može biti više ili manje povoljno
• Visoki genetski potencijal (npr. > UV za mliječnost) može doći
do izražaja samo kada su osigurani povoljni uvjeti vanjske
sredine (hranidba, smještaj, higijena, vet. preventiva…)
• Ako su genetski potencijal i nasljednost niski – niti najpovoljniji
uvjeti (hranidba, smještaj…) neće poboljšati tu osobinu
• Modifikacije – skup nenasljednih morfoloških i fizioloških
promjena na dom. životinji koje su posljedica različitih
čimbenika okoline
• Ekologija dom. životinja – proučava odnose između dom.
životinja i uvjeta sredine u kojoj žive

PROLAZNE PROMJENE
(AKOMODACIJE)
• Domaće životinje se svakodnevno prilagođavaju okolišnim
uvjetima, koji izazivaju nenasljedne promjene
Hranidba – najznačajniji čimbenik, utječe na:
- građu probavnog sustava
- rast i dozrelost (mlada grla)
- okvir (odnos bjelančevina i energije u obroku)
- kostur (Ca i P)
- plodnost (spolni ciklus, proizvodnja sjemena, razvoj ploda)
- proizvodnost (prirast, mliječnost, nesivost, rad...)
- bolesti uslijed nedostataka minerala i vitamina…

54
 PROLAZNE PROMJENE
(AKOMODACIJE)
Vrsta i Optimalna
Klimatski utjecaji: kategorija temperatura °C
- Temperatura (utječe na masu i
oblik živ., proizvodnost, Krave 10-12
metabolizam, spolno sazrijevanje,
kožu, dlaku, vunu, perje, papke, Telad 12-14
kopita)

Sisajuća prasad 34-25

- Vlaga (utječe na disanje, rad
srca, isparavanje kože…) Krmače i
16
optimum 60-80% nerstovi
> vlaga = razvoj štetnih Tovne
20-16
mikroorganizama, pad proizvodnje svinje
Perad do 1
28
mj.starosti

PROLAZNE PROMJENE (AKOMODACIJE)

Tlak zraka - (> nadmorska visina < tlak, < O2 i gustoća zraka = > sinteza
eritrocita, frekv. pulsa, disanje, tjelesna temperatura)
> visina = raste udio suhe tvari i vit. D u mlijeku ali pada mliječnost
Svjetlost – djeluje na kožu, životinje s tamnijim pigmentom (> melanina)
biološki su otpornije na UV zrake
sunčeva svjetlost ubrzava metabolizam i djeluje na izgradnju kostura (vit
D ili kalciferol neophodan za apsorpciju Ca i P iz probavnog trakta i
mineralizaciju kosti; sintetizira se u organizmu iz provitamina ergosterola
(biljke) i 7-dehidrokolesterola (životinje) pod utjecajem sunčevih UV
zraka, ili se unosi hranom), stimulira rad spolnih žlijezda (bolja plodnost)
i izmjenu tvari (svinje i perad bolje se tove u zamračenom prostoru)
umjetno produljenje svjetla zimi – povećava nesivost kokoši
Oborine, vjetar – mogu smanjiti otpornost (plemenite pasmine osjetljive)

55
 PROLAZNE PROMJENE (AKOMODACIJE)
Zemljište (kvaliteta tla) – neposredno konfiguracijom
(čvrstina kostura, zglobova, papaka, kopita..), posredno
(mineralne tvari, kvaliteta krmiva, vode…)
Utjecaj čovjeka – uzgajatelja – preko uvjeta smještaja,
njege, hranidbe, uzgojnih postupaka, treninga,
menađmenta…

Prestankom djelovanje određenog utjecaja promjene

(akomodacije) nestaju, najkasnije prestankom života
životinje – ne nasljeđuju se!

56
 TRAJNE PROMJENE (IMPRESIJE)
• trajne promjene nastale tijekom djelovanja okolišnih čimbenika:
- intrauterino – promjene tijekom razvoja ploda (veličina maternice, ishrana i
zdravlje majke, blizanci – maskulinizacija ženskog ploda…)
- ekstrauterino – ishrana i klima djeluju na stvaranje nutritivnih i ambijentalni
modifikacijskih tipova (voluminozna hrana = > težina i okvir, tromiji, mirniji
temperament; koncentrirana hrana = manji ali zbijeni, širi i dublji tip,
živahnog temperamenta); ovisi i o genetskom tipu grla (eurisomni ili
leptosomni tipovi)
Ambijentalni tipovi životinja – npr, unutar iste pasmine različiti tipovi trajno
prilagođeni određenim okolišnim uvjetima (u nizini ili u planinama…)
ZAKRŽLJANJE – ambijentalna modifikacija uslijed nepovoljne hranidbe i
držanja, često praćena pojavom parazitarnih bolesti
- češće se javlja kod parenja nezrelih životinja (i loših uzgajivača)
KASTRACIJA - također trajna promjena

57
• IZROĐENJE
- ireverzibilna trajna promjena u kojoj dolazi do biološke
regeneracije organizma.
- pojavljuje se kod visokoproduktivnih, profinjenih jedinki koje u
promijenjenim uvjetima okoline reagiraju smanjenom proizvodnjom
ali postaju otpornije i čvršće, dobivaju na tjelesnoj masi

NENASLJEDNE VARIJACIJE
• PRILAGOĐAVANJE (AKLIMATIZACIJA)
- uvjetovano promjenom klimatskih i hranidbeni prilika i prilagodbom
veće skupine životinja na promjene
- skupina životinja se prilagodila novonastalim okolišnim uvjetima ako
su kroz nekoliko generacija (3-4) praćenja otpornost, plodnost i
zdravlje ostali normalni
- aklimatizacija i ponovno uspostavljanje biološke ravnoteže ovise o
građi tijela, konstituciji, nasljednim sposobnostima, zdravlju…
- najlakše se aklimatiziraju konji, magarci, psi, mačke, ovce i perad
- svinje teže (posebice na visoke temperature), goveda osjetljiva na
hranidbu (posebice visokoproduktivna grla)
- > aklimatizacijska sposobnost kod vrsta i pasmina naviklih na veće
oscilacije ekoloških čimbenika, posebice temperature.

58