Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

UVOD U ANIMALNE
ZNANOSTI

OSOBINE ZA SELEKCIJU
DOMAĆIH ŽIVOTINJA

VANJŠTINA (EKSTERIJER)

Danijel Karolyi

OSOBINE ZA SELEKCIJU

OPĆE SPECIJALNE

• Vanjština (eksterijer) • Proizvodnja mlijeka

• Konstitucija • Proizvodnja mesa
• Kondicija • Proizvodnja vune i krzna
• Temperament i ćud • Proizvodnja jaja
• Dozrelost • Radna sposobnost
• Plodnost
• Iskorištavanje hrane

1
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

VANJŠTINA (EKSTERIJER)

• vanjski izgled odnosno veličina, razvijenost i

povezanost pojedinih dijelova tijela životinje
• obraslost i boja dlake (vune ili perja)
• vidljivi dijelovi tijela koji se mogu izmjeriti ili
ocijeniti

Vanjština domaćih životinja – značenje

• Zdravlje, otpornost, konstitucija, plodnost te proizvodnost

i vijek iskorištavanja životinja u velikoj mjeri ovise o
tjelesnoj građi, razvijenosti i povezanosti pojedinih
dijelova tijela

• Najtočniju sliku vrijednosti pojedinog grla dobivamo

ukoliko njenu uzgojnu vrijednost (UV) procijenimo:
– izravno – preko vlastite proizvodnje i svojstava (performansi),

– posredno – prema podrijetlu (pedigre), srodnicima i potomcima

– ocjenom vanjskog izgleda

2
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Ocjena vanjštine
• Najstariji način procjene uzgojnih vrijednosti dom.
životinja

• Već u 8 st. Arapi vrše izbor konja temeljem vanjštine

• 1768. godine knjiga ¨Eksterijer konja¨, Francuska

• U 19 st. - sve veća pozornost vezi između vanjštine i

proizvodnih osobina životinja – temelj za stvaranje tipova
životinja za određenu proizvodnju (meso, mlijeko, rad...)

• Pojedini autori su prema oblicima trupa prosuđivali

proizvodne osobine životinja (idealni oblik = pravokutni)

Ocjena vanjštine
• Formalizam u stočarstvu – pristup kod kojeg se pažnja pri selekciji u
prvome redu davala pasminskim morfološkim oznakama tjelesne
građe (boja, oblik…), što je bilo važno pri stvaranju različitih pasmina
• Prepreka daljnjem unapređivanju proizvodnih svojstava (mliječnost,
prirast, iskorištavanje hrane…)
• Krajem 19. i početkom 20. st. javlja se znatan broj protivnika
formalizma u stočarstvu – smatrali su da se samo na osnovi rezultata
ispitivanja proizvodnje može steći ispravno mišljenje o ekonomskoj i
priplodnoj vrijednosti nekog grla:
¨Ljepota životinje je u njenoj proizvodnji, a ne u vanjskom
izgledu¨

3
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Ocjena vanjštine

• Ocjenjivanje životinja prema vanjskom izgledu dobiva veliki

značaj s stvaranjem brojnih pasmina različitih vrsta
domaćih životinja
• Brojni su razlozi kada je potrebno ocjenjivati životinje
prema vanjskom izgledu:
– ocjenjuju se mlada grla (prije početka proizvodnje/rasploda),
– konstitucijska pripadnost i moguće konstitucijske greške (i zdravlje)
– rast (prirast, tjelesne mjere),
– temperament i ćud…

Ocjena vanjštine
• Ocjena – na otvorenom prostoru i odgovarajućoj podlozi
na pravilno postavljenoj životinji s udaljenosti ~ 5-8 m

• Procjenjuje se proizvodni tip:

– mliječni, mesni ili kombinirani tip goveda, mesni ili masni tip
svinja, mliječni ili mesni tip ovce...

• te oblik tijela životinje:

– glava, vrat, greben, leđa, slabine, sapi, prsa, trbuh, vime, noge,
papci, kopita, rogovi, koža i dlaka

• Kod oblika ocjenjuje se dijelovi tijela zasebno, a time i

kostur, konstitucija i moguće konstitucijske greške

4
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Ocjena vanjštine
• Kod ocjene eksterijera treba razlikovati pogreške i
karakteristike tjelesnog ustroja koje su posljedica vanjskih
utjecaja, ali se kao modifikacija ne prenose na potomstvo,
od konstitucijskih pogrešaka koje su nasljedne
• Pogreške treba uočiti, odrediti uzrok njihovog postanka i da li
su ublažene ili čak izjednačene tj. kompenzirane s nekim
drugim prednostima u građi (npr. dug slabinski dio se
nadoknađuje širinom, uska zdjelica većom dužinom crijevne
kosti, kraća bedrena kost duljom potkoljenicom, itd.)

• Za ocjenu vanjštine - potrebno iskustvo!

5
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Ocjena vanjštine
• Potrebno je ocijeniti životinju kao cjelinu, uzimajući u obzir
veličinu i građu kostura, a zatim razvijenost i povezanost
pojedinih dijelova, oblik i građu zglobova, kopita ili papaka,
mišića i tetiva, te stavove nogu i kretanje
• Odnos dužine i visine životinje = okvir (format)
– životinje velikog okvira (visoke i duge, dužina trupa > visina grebena)
– životinje malog okvira (niske i kratke, dužina trupa ≈ visina grebena)

Ocjena vanjštine
• Primarne i sekundarne spolne oznake – rezultat
djelovanja gonada i akcesornih spolnih žlijezdi, odnosno
normalne funkcije spolnih i hormona drugih endokrinih
žlijezda
• Sekundarne spolne oznake:
– Kod muških (♂) grla: jače razvijen koštani i mišićni sustav,
deblja koža, snažniji prednji dio trupa, naročito grudi i vrat (šija),
kraća i šira glava, jači očnjaci (konji, svinje, psi), kraći i deblji
rogovi, duža i gušća dlaka (griva kod pastuha, brada kod
jarčeva, veća kovrčavost dlaka na čelu kod bikova), razvijenija
krijesta u peradi, živahniji temerament i veća aktivnost...

6
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Ocjena vanjštine
• Sekundarne spolne oznake:
– Kod ženskih (♀) grla: finiji kostur, duža i uža glava, duži i tanji vrat,
duži i tanji rogovi, relativno šira zdjelica, tanja koža, mirniji
temperament...

• Tipične pasminske oznake

• Paminski standard (uzor) – vjerodostojan opis idealnog
pasminskog tipa koji u potpunosti odgovara postavljenom uzgojnom
cilju. Određuje se na temelju prosjeka najvažnijih morfoloških,
proizvodnih i reprodukcijskih pokazatelja izmjerenih na dovoljno
velikom uzorku odraslih, prosječnih i tipičnih grla te pasmine.

• Tip životinje - živi model životinje koji prema vanjskom izgledu,

konstituciji i proizvodnim osobinama u potpunosti odgovara namjeni za
koju se uzgaja.

VANJŠTINA (EKSTERIJER)
Temelj vanjštine životinje predstavlja kostur

7
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Dijelovi tijela
konja

Kostur goveda

8
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Dijelovi tijela
goveda

DIJELOVI TIJELA

sapi
križa glava
sjedna slabine leđa greben
kvrga
kuk vrat
bok lopatica

koljeno gubica
skočni lakat grlo
zglob
trbuh prsa
zapešće (karpus)
vime putište (metakarpus)
papci

9
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

PROSUĐIVANJE VANJŠTINE

• SUBJEKTIVNO
- prosudba tjelesne građe i razvijenosti gledanjem
(od oka - potrebno iskustvo)
• OBJEKTIVNO
- mjerenja pomoću mjernih pomagala (uvid u
građu i razvijenost tijela te brzinu rasta životinja,
usporedba životinja)
- vaganja
- fotografiranje

Mjerenje životinje
• Pravila kojih se treba pridržavati:
- životinju treba dovesti na otvoreno, na ravnu (čvrstu) površinu
- životinju dovesti u stav koji nam omogućuje mjerenje:
• životinja mora stajati mirno
• glava i tijelo moraju biti u fiziološkom prirodnom položaju
• prednje i stražnje noge trebaju biti paralelne (gledajući
sprijeda i straga), a gledajući sa strane, trebaju se
preklapati lijeve i desne noge
- Mjerenje vršimo uvijek s lijeve strane, pri čemu je uputno
pojedine mjere određivati stalnim, ustaljenim redoslijedom

10
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

MJERE
APSOLUTNE (kg, m, cm) RELATIVNE (%)
Dužinske
visina grebena Tjelesni indeksi
dubina prsa Izračunavanje %-tka
širina prsa jedne od temeljnih
dužina tijela (trupa) mjera*
dužina zdjelice
širina zdjelica *najčešće visine
opseg prsa grebena rjeđe dužine
opseg cjevanice trupa
dužina i širina glave olakšavaju usporedbu i
Težinske ocjenu
živa (i mrtva) vaga

Dužinske mjere
1. Visina grebena – od tla do najviše točke grebena, okomito držeći Lydtinov
štap (alternativno – može i mjernom vrpcom)
2. Dužina trupa – od prednje točke lopatično-ramenog zgloba do stražnjeg
dijela sjedne kosti (sjedne kvrge)
3. Visina križa – od tla do najviše točke križne kosti
4. Dužina prsa – od prednjeg ruba lopatično-ramenog zgloba do stražnjeg
ruba posljednjeg prsnog kralješka
5. Dužina zdjelice – od prednjeg ruba bočne kvrge (kuka) do krajnje točke
sjedne kvrge
6. Širina prsa – neposredno iza lopatica
7. Širina zdjelice – razmak između zdjeličnih zglobova (bokova)
8. Dubina prsa – od vrha grebena do donjeg ruba prsne kosti
9. Opseg prsa – vrpcom, na mjestu gdje se mjeri i dubina prsa
10. Opseg cjevanice – na najtanjem dijelu (vrpcom)
11. Tjelesna masa

11
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Dužinske mjere kod konja

• Širina zdjelice:
a) između kukova
b) Između bokova
• Opseg prsa: iza
lopatice (vrpcom)
• Opseg cjevanice: na
najtanjem dijelu
(lijeva)
• Dužina glave: čeona
kost vrh njuške
• Širina glave – između
očnih lukova

TJELESNE MJERE kod goveda

dužina trupa
dužina zdjelice

visina križa visina grebena

dubina
prsa

12
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

širina
kuk
prsa

visina
križa koljeno

širina
zdjelice

Pomagala za mjerenje
Stočne vage

13
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Pomagala za mjerenje
Dijelovi:

• Lydtinov štap tobolac, umetak, dva

poprečna nastavka
2 skale:
lijeva (za visinske
mjere, “0” je dolje,
desna (za širinske
mjere, “0” je na glavi
štapa
Kada je životinja
manja od tobolca,
oduzima se 1 cm (to
je širina poprečnog
nastavka), a kada je
životinja viša od
tobolca, od očitane
mjere ne oduzimamo
ništa

Pomagala za mjerenje

• Vrpca – gumirana traka

s podjelom u cm

14
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Pomagala za mjerenje

• šestar - mjerenja dimenzija glave i zdjelice

• kutomjeri

Za jednostavniju ocjenu karakteristika trupa i međusobnu

usporedbu životinja apsolutne mjere prikazuju se u
relativnim vrijednostima (indeksima):
1. prema visini grebena:
dobivena mjera x 100
= % visine grebena
visina grebena

2. prema dužini trupa:

dobivena mjera x 100

= % dužine trupa
dužina trupa

15
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

ODREĐIVANJE PRIBLIŽNE TJELESNE MASE

VRPCOM

• KONJI
– lakši konji: obujam prsa (cm) x 5,3 - 505 ≈ kg žive vage
– teži konji: obujam prsa x 6,4 - 689,6 ≈ kg žive vage
(pogreška ± 18-20kg)
• SVINJE
opseg prsa x dužina trupa*
≈ kg žive vage
160
*Razmak od atlanto-okcipitalnog zgloba do korijena repa
- veće pogreške kod masnijih svinja jer je mast
voluminoznija a specifično lakša od mišića

ODREĐIVANJE PRIBLIŽNE TJELESNE MASE

• GOVEDA
opseg prsa x dužina trupa*
≈ kg žive vage
50
*od najviše točke grebena do korijena repa
Npr. Opseg prsa nekog bika mjeren vrpcom 215 cm, a duljina trupa 195 cm:
(215 x 195) / 50 = cca 840 kg

16
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Sustavi bodovanja
• bodovanje = poentiranje = punktiranje = metoda kojom na
temelju analize različitih čimbenika, donosimo sud o:
• razvijenosti tijela u cjelini te pojedinih dijelova tijela
• pasminskoj pripadnosti
• zdravstvenom stanju
• konstitucijskom tipu
• podrijetlu
• proizvodnim sposobnostima
• sud o vrijednosti navedenih obilježja donosimo u vidu
bodovnog sustava

Sustavi bodovanja
• stručnjaci u komisiji za ocjenjivanje grla moraju za svaku
životinju znati:
– uzgojni cilj
– pasminske karakteristike i standarde
– procjenu razine proizvodnje

• broj bodova i način dodjeljivanja za pojedina svojstva

vrši se po određenom sustavu (postoje različiti sustavi..)
• bodovi se upisuju u obrasce i zbrajaju te se prema tome
životinja svrstava u određenu klasu ili razred

17
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Glava

• Izgled glave je važan u prosuđivanju

pasmine, spola, konstitucije, dobi,
plemenitosti, temperamenta, ćudi i zdravlja
životinje
• Procjenjuje se:
– veličina glave,
– građa i usklađenost koštanih dijelova,
– razvijenost mekih dijelova,
– oblik, položaj i povezanost s vratom

18
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Glava - konj
• Ogledalo grubosti ili nježnosti kostura, spola, pasmine
• Odaje plemenitost životinje
• Oblik glave se određuje:
– temeljem omjera ličnog (facijalnog) i čeono-tjemenog ili
moždanog (frontalno-cerebralnog) dijela lubanje, oblika gornje i
donje čeljusti i linije profila
• Veličina glave se određuje:
– po dužini od zatiljka do prednjeg dijela gornje usne
• Harmonična građa glave je kada su čeoni i lični dio
podjednaki (granica – u liniji očiju)

Glava - konj

• Prema razvijenosti mekih dijelova

razlikujemo:
– suhu (laku) glavu
– mesnatu (tešku) glavu

19
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Prema obliku glave:

• pravilna glava

• poluovčja glava
Konveksni
• ovčja ili ovnovska
profil
glava
(„ovnujski” profil)
Konkavni
profil
• štučja glava
• klinasta glava

Oblici glave konja

a) Uska i konkavna
b) Konveksna u nosnom dijelu (tzv.
„glava s rimskim nosom”
c) Duga i pravilna
d) Konveksna

20
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

• Prema ocjeni povezanosti s vratom:

- dobra (anatomska) povezanost glave s vratom
- loša povezanost glave s vratom
- slaba (mišićna) povezanost glave s vratom
• Prema ocjeni pojedinih područja glave:
- čelo (široko i dugačko – visoko)
- nozdrve (prostrane)
- usne (tanke, debele, pokretljive)
Punokrvnjak
- uši (magareće, kravlje-volovske, mišje)
- oči (volovske, svinjske)
• živahne oči, pokretljive uši, široke nozdrve, krupne oči te
kratak razmak između očiju i nozdrva znak su živahnog
temperamenta
• bolesne životinje često imaju suhe nozdrve

Glava - govedo
• Glava je skladna kada zamišljena
linija koja povezuje unutrašnje
kutove očiju dijeli glavu po dužini
na dva jednaka dijela (plemenite pasmine)
• Ranozrele životinje imaju široku i kratku a kasnozrele usku i
duguljastu glavu
• profilna linija: ravna, udubljena ili izbočena (rjeđe)
• mliječne pasmine – mala i laka glava
• tovne pasmine – kratka i široka glava Smeđe govedo
• bikovi: glava uvijek teža, šireg čela i
kraćeg ličnog dijela nego u krava
Tovni simentalac
• usne manje pokretljive nego u konja
• čelo kvadratično, široko, posebno kod tovnih pasmina Angus

• uši zaobljene, najčešće vodoravnog položaja, rogatost ili „šutost”

21
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Glava - ovce

• Plemenite mesne pasmine:

- kratko i široko čelo
• Primitivne pasmine:
- duga i uska glava
• Rogovi Istarska pramenka -ovan

• Profilna linija može biti:

- ovan: ispupčena (konveksna)
- ovca: ravna, ispupčena samo
u nosnom dijelu ili čeonom dijelu,
ili ispupčena
Cigaja

Glava - svinje
Šiška

• Primitivne kasnozrele pasmine

- dugačka i uska glava s ravnom
ili neznatno uleknutom profilnom
linijom (pogodna za rovanje)

• Plemenite ranozrele pasmine

dobrih tovnih sposobnosti:
- kraća glava, širokog čela s
više ili manje uleknutom
profilnom linijom
Uši: uspravne - primitivne pasmine
dugačke uspravne ili oborene – plemenite pasmine

22
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Glava - svinje

Pravilna i duga Neznatno ulegnuta Jako ulegnuta i

skraćena u ličnom
djelu („mops” gubica)

Vrat
• 7 vratnih kralježaka
• dužina vrata – od krila atlasa do prednjeg ruba lopatice
• širina vrata – promatrana sprijeda
• oblik vrata (gornja i donja linija)
• povezanost vrata s trupom
• muška grla imaju kraće i šire vratove od ženskih grla
• dugi, uski vratovi kod goveda, ovaca i svinja znak su lošeg
iskorištavanja hrane
• dobra razvijenost muskulature vrata kod tovnih životinja
znak je dobre mesnatosti

23
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Vrat - konj
• vrat ima značajnu ulogu u pokretanju pa je
naročito važan kod trkaćih konja
• dužina vrata:
- skladan vrat
- dugački vrat (trkaći konji)
- kratak vrat (teški tegleći konji)
• širina vrata:
- širok vrat (teški tegleći konji)
- uzak i daskast vrat (trkaći i primitivni konji)
• griva – stršeća kod ponija, kod ostalih pada na
jednu ili obje (npr. belgijski hladnokrvnjak) strane

Shire

Oblik vrata:

Ravni vrat Labuđi vrat Jelenji vrat

24
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Oblici vrata kod konja

a) Dug i uzak
b) Kratak i grbast
c) Piramidalni
e) Ovčji
f) Labuđi
g) Izvijeni

Vrat - govedo
• kraći nego u konja

• obično ima horizontalni položaj

• Plahtica (mliječna grla)

• Muška grla – šija (grebenski mišić) Jersey

• mliječne pasmine:

- srednje dug, uzak vrat

• mesne (tovne) pasmine:

- kratak, širok i mišićav vrat

Shorthorn

25
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Vrat - ovce
• U liniji grebena i leđa
• duži i uži (daskast) vrat kod primitivnih pasmina
• tovne pasmine - kratak širok vrat s razvijenom
muskulaturom

Pramenka

Dorset

Vrat - svinje

• horizontalni položaj
• dužina i širina ovise o pasmini:
- kratak, širok, mišićav u tovnih pasmina
- duži, uži vrat s oskudnom muskulaturom u primitivnih
pasmina

Pietrain Šiška

26
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

TRUP
Ocjenjuje se:
• greben (izraženost – visina, širina i dubina)
• leđa (grudni i slabinski dio – dužina, širina, mišićavost i
povezanost, linija i oblik leđa)
• sapi (dužina, širina, položaj, oblik i mišićavost)
• rep (nasađenost, nošenost)
• grudi (širina, dužina, dubina i obujam grudnog koša)
• trbuh (oblik)
• vime (građa, oblik, položaj i povezanost)

Greben
• Koštanu osnovu čini prvih 2 – 12 prsnih kralježaka (izraženi
više-manje koso postavljeni okomiti/trnasti nastavci)
• Može biti izražen ili neizražen (ovisno o vrsti i pasmini)
• Općenito, goveda, ovce i svinje imaju slabije izražen
greben u odnosu na konja
• Širok greben imaju tovna grla (bujna muskulatura)
• Šiljati greben (predugi nastavci) obično je vezan uz uska
prsa i slabiju razvijenost muskulature
• Lopatice mogu biti iznad okomitih nastavaka grebenskih
kralježaka = olučasti greben

27
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Greben - konj
• Najizraženiji vertikalni nastavci
od 2-8 leđnog kralješka
• Ovisno o pasmini i uporabi
može biti viši ili niži (npr. kod
teških hladnokrvnjaka)
• Poželjan što duži bez naglog
prelaska u leđa (kratak greben)
• Dug i visok kod trkaćih konja
• Kod arapa i lipicanaca je visok
Lipicanac ali kraći
• Širok ili uzak
•„Nadgrađen” konj = kada su
križa > grebena

Greške grebena - konj

a) Uglati (šiljati)
b) Prekratki
c) Dvostruki (olučasti)
d) Predugački

28
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Greben - goveda
• greben manje izražen
• u ravnini s leđima
• izraženiji i duži u bikova (šija –
područje grebenskog mišića)
• što širi kod tovnih
pasmina

Ayirshire

Ovce i svinje - u ravnini leđa

Hereford V. jorkšir

Leđa
• U užem smislu predstavljaju dio od grebena do početka
slabina, a u širem smislu uključuju i područje slabina do sapi
• dužina – obrnuto proporcionalna dužini grebena
• idealna su čvrsta, dobro zaobljena leđa
• širina – određena zaobljenošću rebara i muskulature
• slabine – kraće, široke i ravne, dobro povezane (pri hodu)
• nepoželjna ulegnuta (pre-sedlasta) i izbočena (šaranasta)
leđa, posebice kod mladih grla
• krovasta leđa javljaju se kada su bočni nastavci kralježaka
kratki a okomiti dugi. Povezana su sa uskim prsnim košem te
slabom razvijenošću mišića
• tovna grla imaju duga, široka, mišićava leđa

29
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Leđa - konj
• kod konja leđa su prirodno blago sedlasta, a od jahaćih
konja traži se da imaju srednje duga, jaka, čvrsta i
mišićava leđa, ravna i blago nagnuta naprijed od sapi
prema grebenu

Greške leđa - konj

a) Iskrivljena s istaknutim grebenom i ravnim sapima

b) Iskrivljena s prekosim (strmim) sapima

30
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Leđa - goveda, ovce i svinje

• grudni dio nejasno odvojen od grebena

• selekcija na > dužinu leđa (svinje)
• > širina leđa

Texel Landras

Povećanje broja kralježaka i duljine trupa selekcijom

2n=38 (n=19)

31
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Slabine
• Jesu područje od zadnjeg prsnog kralješka do križne
kosti. Koštanu osnovu čini 5-7 slabinskih kralježaka,
koji nisu vezani uz rebra, jače razvijenih transverzalnih
(bočnih) nastavaka
• Slabine (spoj) trebaju biti sto duže i šire kod tovnih grla
(goveda, svinje, ovce – najkvalitetnije partije mesa), a
kod konja što kraće i široke, što ukazuje na dobar spoj
prednjeg sa zadnjim dijelom trupa (dobra motorika)

Sapi
• čine križa (sacrum) i zdjelične kosti (stidna, crijevna i sjedna)
međusobno srasle u zdjeličnoj čašici – acetabulumu)
• sprijeda ograničene linijom koja spaja oba kuka
• dužina: razmak od prednjeg ruba kuka do sjedne kvrge
• 3 širine: prednja (od jednog do drugog kuka, najveća)
srednja (razmak između oba acetabuluma - bokova)
zadnja (razmak između dvije sjedne kvrge)
• sapi moraju biti dovoljno duge, s dobro razvijenim mišićjem (> radna sp.)
• poželjne su ravne sapi - križa i zdjelica blago nagnute prema nazad,
crijevna kost dovoljno duga
• ovalne sapi - spušteni kukovi
• strme sapi – križa i zdjelica strmo spušteni unazad
(osobina hladnokrvnjaka)
• rascijepljene sapi – gledano odzada, također kod hladnokrvnjaka

32
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Sapi - konj
• položaj sapi – položaj gornje linije ili linije koja spaja kuk i
sjednu kvrgu:
- vodoravne
- kose
- strme
• oblik sapi (straga):
- jabučaste
- krovaste (magareće,
križa su koso prema nazad, s okomitim izdancima višim od
unutarnjih kvrga crijevnih kosti)
- rascijepljene

Goveda, ovce i svinje - sapi

• kod goveda – križna kost uvijek se ističe, poželjne duže i

šire sapi i izražena mišićavost kod mesnih pasmina
• kod ovaca – sapi kratke i oborenije nego kod goveda
• kod svinja – sapi različitog oblika, dužine i širine
zaobljenije nego kod drugih vrsta

hibrid
Pincgavsko govedo Belokrajnska pramenka

33
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Sapi

Oblici sapi kod svinja

Rep
• Različit broj repnih kralježaka
• Obrastao strunom u konja, u goveda i svinja dlakom,
u ovaca vunom ili dlakom
• Nasađenost repa:
- pravilno nasađen
- visoko nasađen (arap)
- nisko nasađen (hl.krv.)
• Nošenost repa:
- visoko nošen (konj i pas)
- nisko nošen (govedo)
- zavrnut (svinja, pas)
Hampshire

34
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Grudi (prsa)

• koštanu osnovu čine gore (dorsalno) kralježnica, dolje

(ventralno) prsna kost - sternum, a sa strana (lateralno)
rebra.

• osiguravaju smještaj najvažnijih organa – pluća i srca

• trebaju biti što dublja, šira i duža, naročito kod konja
• od razvijenosti prsnog koša ovisi proizvodni kapacitet
životinje, zdravstveno stanje i otpornost
• nepoželjan je uzak i plitak prsni koš (deficitarna
hranidba tijekom rasta i razvoja u mladosti - kržljavost)

Grudi (prsa)
• širina grudi:
- sprijeda: razmak između oba ramena zgloba
- zadnja širina: mjeri se iza lopatica
• konstitucijskom pogreškom smatra se kada su rebra iza
laktova jako stisnuta te se takva nasljedna pogreška vrlo
strogo ocjenjuje
• oblik (sprijeda):
- široke (lavlje)
- uske (kozje)

• dubina: razmak od grebena do prsne kosti (sternuma)

35
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Grudi (prsa) konj

a) Bikovska (gruba)
b) Široka
c) Uska

Grudi (prsa)

• dužina: razmak od ramenog

zgloba do posljednjeg grudnog
kralješka (zadnje rebro)
• obim: rezultat širine i dubine
grudi
• razvijenost grudi ovisi o dužini,
zaobljenosti i kosini rebara
• kod svih životinja poželjno je
da su grudi dobro razvijene,
široke, duboke i dugačke

36
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Trbuh
• u njemu su smješteni probavni organi
• nema koštane osnove (građen iz mekih dijelova) – mijenja izgled pod
utjecajem prehrane/probave
• poželjno je da je donja linija trbuha u istoj ravnini s prsnom kosti, dok
u tovnih grla ta horizontala može biti i nešto niža
• kravlji ili bačvasti trbuh
• usukan ili hrtovski trbuh

• ¨dobro zatvorena životinja¨ – kada su slabine kratke, rebra povijena unazad

tako da je udaljenost do crijevnih kosti mala, te su gladne jame male a
trbušna muskulatura čvrsta. Odlika ranozrelih životinja.
• ¨slabo zatvorena životinja¨ - duge slabine, veliki razmak do crijevnih kosti,
velike (vidljive) gladne jame.

Gladna jama

37
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Ingvinalno područje (prepone)

• muške životinje ♂: skrotalne vreće s testisima,
a prema pupčanom dijelu penis s prepucijem
• ženske životinje ♀:
kobila, ovca, koza – vime s jednim parom sisa
krava – vime s dva para sisa
krmača i dr. – više pari sisa do ispod grudnog koša

Vime
• kod preživača je smješteno između zadnjih nogu, u području prepona, a kod
svinja i mesoždera duž donje strane trbuha

• u krava vime je podijeljeno u četiri četvrti od kojih svaka završava sisom,

• u krmača je vime uzdužno podijeljeno u dva dijela, a svaki ima 5-8 sisa.

• u ovaca, kobila i koza vime se sastoji iz dvije polovice koje završavaju sisom.

• izgled vimena povezan je s mliječnom sposobnosti a veličina mu se mijenja

ovisno u fazi produktivno-reproduktivnog ciklusa ženke

38
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Vime kod krava

• sve četvrti i sise moraju biti otprilike iste veličine
• građa vimena:
- žljezdano vime
- mesnato vime (> vezivnog tkiva)
• oblik vimena:
- dugo i plitko
- okruglo
- kratko i duboko
- pravilno vime treba biti prostrano,
duboko i dovoljno pruženo
naprijed, prema trbuhu i nazad, između nogu,
pravilno razvijenih sisa
• povezanost s trupom:
– dobro ili loše (viseće) povezano vime

Vime kod krava

39
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Dobra mliječnost:
• mliječne žile
• mliječne jame
• razvijeno mliječno zrcalo

Slaba mliječnost – obujam vimena se ne smanjuje jako

poslije mužnje, odlika mesnatih vimena s puno vezivnog i
masnog a manje žljezdanog tkiva.
Također, usko i zategnuto mliječno zrcalo znak je slabe
mliječnosti.

Noge
• o građi nogu ovise stavovi nogu a oni utječu na produktivni vijek, prirast,
reprodukciju, otpornost i općenito dugovječnost životinje u uzgoju

PREDNJA NOGA
10. lopatica
dužina (što veća – izdašni korak)
širina (što izraženija)
položaj (u odnosu na trup i položaj noge)
mišićavost (izdašnost lopatičnog grebena
i povezanost s grudnim košem
26. rameni zglob kut lopatica/ramena kost 115° kod konja
i 90-120° kod goveda
28. ramena kost (nadlaktica): dužina (2/3 dužine lopatice)
kosina (ovisi o kosini lopatice)
položaj i kut s podlakticom: 150° konj, 130-
145° govedo

40
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

PREDNJA NOGA
lakatni zglob, lakat izražen u goveda
29.
(odvaljeni, stisnuti lakat)
30. podlaktica
dužina (visokonoge i kratkonoge životinje)
položaj (okomit u konja, manje okomit u goveda, ovce)
mišićavost (izdašnost muskulature, širina i obujam)
31. zapešćajni zglob (karpus, u žargonu “prednje koljeno”)
prednja i bočna širina, oblik, izgled i
dubina zgloba (što > razmak podlaktica – cjevanica)
32. prednja cjevanica: dužina (kratka - poželjno)
obim (mjeri se u najužem dijelu)
položaj (okomit)
izraženost tetiva

PREDNJA NOGA
32/33. putični (metakarpalni) zglob što prostraniji i pravilno
zaobljen (loptast)
33. putica (kičica)
debljina i širina
dužina (razmak putični zglob-kruna što kraći)
položaj
u goveda putica šira, kraća i deblja nego u konja
- kruna – gledano sprijeda što šira
- kopito:
okruglasti oblik
veličina (malo/veliko, široko/spljošteno)
položaj (prednji i stražnji rub zatvaraju kut od 50º)
pigmentacija i građa rožine
strma i kosa kopita
- papak:
pravilnost građe
veličina i boja
- pravilno održavanje kopita/papaka

41
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

STRAŽNJA NOGA

25. butni zglob (osnovicu čini butna kost – femur i

acetabulum, položaj, mišićavost)
35. femur ili butna kost (dužina, položaj, kut perma
zdjelici 90-100° govedo, 110° konj)
34. koljeno
izražajnost, zaobljenost
položaj (odmaknuto od trbuha,stisnuto, izbačeno)
36. potkoljenica
dužina (> radne životinje), položaj, mišićavost
kut prema femuru (kut koljenog zgloba) 110-120°
kod goveda, 150-155° kod konja
37. skočni zglob (tarsus)
širina, položaj, kut 145-155° govedo, 150-165°
konj, izraženost građe
38. stražnja cjevanica
duža (~1/5) i tanja od prednje

STRAŽNJA NOGA

38/39. putični zglob

okrugliji nego kod prednjiih nogu
39. putica (kičica)
kraća, uža i strmija nego na prednjim nogama
• stražnje kopito
veće
strmije i jajolikog oblika

42
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

STAVOVI NOGU
• položaj koji noge imaju međusobno i u odnosu na tijelo
• ocjena stavova nogu – na ravnoj, ne pretvrdoj podlozi

STAVOVI NOGU

43
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

STAVOVI PREDNJIH NOGU

• gledano sprijeda: zamišljena okomica spuštena s lopatično-
ramenog zgloba treba prolaziti sredinom karpalnih zglobova i kopita
(papaka)
• širok stav (¨lavlja¨ prsa) i uzak stav
• zbliženi stav – kada su noge unutar zamišljene okomice
• razmaknuti stav – kada su noge izvan okomice
• bačvasti ili ¨O¨ stav kada su karpalni zglobovi (¨prednja koljena¨)
suviše razmaknuta a kopita primaknuta
• kravlji ili ¨X ¨ stav ako su karpalni zglobovi primaknuta a kopita
razmaknuta

44
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

STAVOVI PREDNJIH NOGU

• gledano sa strane zamišljena okomica spuštenu sa sredine lakatnog
zgloba treba prolaziti sredinom podlaktice, zapešća (karpusa) i padati
neposredno iza kopita ili papka (pravilan stav).
• nepoželjno je ako se karpalni zglob nalazi ispred a metakarpalni pozadi
(klecavi stav)
• obrnut je uvučeni stav (karpus iza, matakarpus ispred)
• ispruženi stav – kada se cjevanica i karpus nalaze ispred a podvučeni stav
kada su iza zamišljene okomice

Normalni klecavi uvučeni stav

pravilni preduge kičice prekratke kičice

stav mekani stav strmi stav
kut s tlom 50º < 45º > 50º

45
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Plantav (medvjeđi) stav – putice vodoravne, kopito strmo

46
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

STAVOVI ZADNJIH NOGU

• gledano odzada, zamišljena okomica sa sjednih kvrga treba prolaziti

sredinom skočnih zglobova i padati iza kopita/papka
• bačvasti (O) stav - ako su skočni zglobovi izvan okomica
• kravlji (X) stav – skočni zglobovi primaknuti, kopita/papci razmaknuti
• zbliženi stav – noge unutar okomice
• preuzak i preširok stav

Pravilni stav ¨X¨ - stav Bačvasti ¨O¨ - stav

47
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

STAVOVI ZADNJIH NOGU

• gledano sa strane, zamišljena okomica spuštena sa

sjednih kvrga dodiruje skočne zglobove i pada iza kopita (papka)
• ispruženi stav - skočni je zglob iza okomice
• podvučeni stav – skočni zglob i kopito jako ispred okomice
• sabljasti stav – skočni zglob iza a kopito ispred okomice; cjevanice
koso naprijed, kut skočnog zgloba manji od normalnog (< 150°)
• strmi stav – kut skočnog zgloba veći od normalnog (>165°), kut s
tlom > 55º
• plantav (medvjeđi)

sjedna kvrga
bočna kvrga

koljeni zglob

Pravilni stav Podvučeni stav Ispruženi (uprt) stav

48
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

strmi stav sabljasti stav

Kod ocjene eksterijera konja treba obratiti pozornost na

prisutnost različitih patoloških izraslina na nogama
(škripac ili karakuš – s unutarnje strane skočnog zgloba,
srneća kuka – s vanjske strane skočnog zgloba, zečja
kuka – iza skočnog zgloba).

Procjenjivanje hodova
• kod konja promatranje u pokretu u ravnoj liniji i u krug
• ` 3 osnovne vrste hoda : korak, kas i galop
– korak
• faze: rasterećenja i podizanja noge od zemlje,
lebdenja, spuštanja, odupiranja
• naizmjenično dijagonalno kretanje nogu, tijelo se
uvijek istovremeno oslanja na dvije noge, a čuju se
4 takta
• konj 6 km/h

49
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Procjenjivanje hodova
• kas
• noge se kreću zajedno dijagonalno, čuju se 2
takta
• oko 15 km/h

50
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Procjenjivanje hodova
• Galop
• lijevi i desni galop, 3 takta, najbrži hod
• 55-65 km/h

51
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Procjenjivanje hodova
• telt
– islandski poni
– slično kasu s istostranim, ali ne istodobnim
podizanjem i spuštanjem nogu – 4 takta
• rahvan ili inohodac
- vrsta kretanja, uglavnom u kasu, pri kojem konj istupa
istodobno objema desnim ili objema lijevim nogama
- čuju se po dva udarca kopitima
- i neke divlja životinje (žirafe, slonovi)

52
Uvod u animalne znanosti _Karolyi D

Ocjena kože i dlake

• izgled kože i dlake u vezi je s zdravljem i
otpornošću životinje, ali i plemenitošću, klimom,
sezonom
• meka i elastična koža, obrasla gustom, finom,
sjajnom, masnom i dobro prileglom dlakom –
znak je zdrave i dobro njegovane životinje
• znak smanjene otpornosti je rijetka i tanka dlaka,
naročito oko očiju i gubice

53