Kurikulum 2022 2027

DJEČJIm VRTIĆ „ZEKO“, VARAŽDIN
Kurikulum Dječjeg vrtića

„Zeko“
2022.do 2027.
VARAŽDIN, RUJAN 2022.G.

Kurikulum Dječjeg vrtića „Zeko“ 2022.do
2027.
Dječji vrtić „Zeko“
Upravno vijeće Dječjeg vrtića „Zeko“, na prijedlog ravnatelja i uz prethodnu raspravu i zaključke
Odgojiteljskog vijeća, na sjednici održanoj 23. rujna 2022.g. donosi Kurikulum Dječjeg vrtića „Zeko“.
Predsjednik Upravnog vijeća
Damir Tomasović, dipl.ing.
Ravnateljica:
Brankica Vidrač
1
2027.
Sadržaj:
r.br. str
1. Teorijska polazišta 3
2. Ozračje dječjeg vrtića, vizija i misija 4
3. Opći podaci 6
4. Odgojno-obrazovni rad 7
4.1. Planiranje, provedba i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa 9
4.2. Godišnji plan zaduženja 10
5. Europski razvojni plan Dječjeg vrtića Zeko 10
6. Dokumentiranje 12
7. Prostor DV Zeko u službi učenja djeteta i odgojitelja 16
8. Odnosi u DV-u Zeko 19
8.1. Odnos odgojitelj-dijete 20
8.2. Odnos dijete-dijete 21
8.3. Odnos odgojitelj-odgojitelj 22
8.4. Odnos odgojitelj-ostali djelatnici 22
9. Kurikulum za djecu rane i predškolske dobi prema razvojnim područjima 23
9.1. Odgojno-obrazovna područja, ciljevi, zadaci, metode i sadržaji 23
9.1.1. Digitalne kompetencije – obrazovni sadržaji 25
9.2. Kurikulum za djecu rane dobi 27
9.3. Kurikulum za djecu predškolske dobi 35
9.4.1. Centar za početno čitanje i pisanje 46
9.4.2. Centar za likovno izražavanje 47
9.4.3. Centar za dramske i obiteljske igre 50
9.4.4. Centar za matematiku i manipulativne igre 52
9.4.5. Centar za građenje 54
10. Roditelji u dječjem vrtiću 56
11. Suradnja s vanjskim ustanovama 57
12. Izleti, priredbe i predstave 57
13. Literatura 59
2
2027.
Kurikulum Dječjeg vrtića Zeko za ped. god. 2022.do2027.

1. Teorijska polazišta
U literaturi postoji mnogo različitih tumačenja kurikuluma i njegovih značajki. Prema nekim
autorima, kurikulum se može izjednačiti sa nastavnim planom i programom, drugi pak
smatraju da on uključuje i sve ono što nije prethodno planirano ili predviđeno, te da su
nepredvidivost i istraživačka priroda u razvoju kurikuluma neizbježni. Potonjim autorima
sklonija su i naša shvaćanja kurikuluma.
U izradi kurikuluma Ustanove vodimo se metodologijom mješovitog kurikuluma1: u radu

postoje okvirne upute, ciljevi i zadaci koji bi trebali biti ostvareni, no njihovo ostvarivanje ovisi
o uvjetima u praksi. Naš je kurikulum, s obzirom na njegovu namjenu2, integriran: to znači da
je interdisciplinaran, uključuje pedagoške, razvojne, psihološke i sve ostale aspekte življenja
djece te odgojitelja (i drugih zaposlenika) i roditelja. Promišljajući ga s pozicije cilja i svrhe3,
naš je kurikulum humanistički orijentirani, poštuje razvoj kapaciteta djeteta, pa je stoga
usmjeren na dijete: poštuje djetetov interes, nudi mogućnost izbora, odlučivanja i aktivno
učenje, vodi se samoostvarenjem djeteta i ima naglasak na osobnom razvoju pojedinog
djeteta. Prema filozofskoj koncepciji dječjeg vrtića, naš kurikulum opisuje usvajanje okvirnih
sadržaja i vještina koje se očekuju od djeteta, ali, što je još važnije, i vrijednosti koje im se
prenose, društvene uvjete življenja te međuljudske odnose4, kao i razvoj kompetencija5.
U odgoju i obrazovanju djece vrtić „Zeko“ trudi se uvažavati načelo poticanja cjelovitog
razvoja djeteta primjerenim poticajima razvoju, načelo individualiziranog i fleksibilnog
pristupa za zadovoljenje svih potreba djece, načelo važnosti igre kao modela učenja, a
poseban trud ulagati ćemo u izbjegavanje „školifikacije“ odgojno-obrazovnog procesa u
našem vrtiću6.
U oblikovanju kurikuluma u obzir uzimamo razvojne značajke djece rane i predškolske

dobi, te se u tu svrhu koristimo znanjima i idejama pedagoških autoriteta, kao i novijih
znanstvenih spoznaja iz područja ranog razvoja mozga i utjecaja okolišnih faktora na učenje
temeljnih vještina: Piagetova teorija o spoznajnom razvoju7 objašnjava nam neke aspekte
razvoja, zatim nam je važna Gardnerova teorija višestrukih inteligencija, vodimo se i
1
Previšić, 2007. https://hrcak.srce.hr/118360
2
isto
3
Hewitt, 2006. i Ellis, 2004. Prema: Slunjski, 2011. https://hrcak.srce.hr/138811
4
Sekulić-Majurec, 2007., u: Previšić, 2007. https://www.bib.irb.hr/402085
5
Nacionalni okvirni kurikulum, 2011.
https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf
6
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Hrvatski Sabor (NN124/2014)
https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf
7
Buggle, 2002. http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-11151
3
2027.
humanistički usmjerenim kurikulumom1, a neki aspekti Reggio2 pristupa, kao i zamisli Marije
Montessori pomažu nam u pristupu djeci i razumijevanju dječjeg razvoja.
Pluralizam metoda, pedagogija i škola naše je načelo i njihovim kombiniranjem

stvaramo praksu u odnosima i poticajima za djecu.
2. Ozračje dječjeg vrtića, vizija i misija

Upravno Vijeće Dječjeg vrtića „Zeko“ ispred svih zaposlenika potiče i podržava stalni
rast i napredak ukupnog kolektiva i tako osigurava kontinuirano povećanje razine kvalitete i
uvjeta življenja. Ukoliko rast i razvoj (praćeni ulaganjima u stručna usavršavanja odgojiteljskog
kadra) stagniraju, kvaliteta neminovno pada, čime se krši obaveza osiguravanja najviše razine
skrbi o djeci zajamčene Konvencijom o pravima djeteta3.
Neophodno je da se u vrtiću uspostavi ugodna „klima“. Desetsatni program

podrazumijeva aktivni boravak djece (i odgojitelja!) u vrtiću dvostruko (i više) dulje tijekom
dana, nego što borave kod kuće sa svojim obiteljima. Ovo nama koji smo zaduženi za
organizaciju vrtićkog konteksta nameće dužnost osiguravanja ugodne atmosfere u svim
prostorima vrtića, kako za djecu, tako i za odrasle.
Ugodna atmosfera podrazumijeva (pored uvjeta propisanih Državnim pedagoškim

standardom4 i): ugodne, pozivajuće i tople prostorije, sobe sa dovoljno dnevnog svjetla,
prostor za svako dijete i njegove interese, ugodan prostor za odraslog u svakoj SDB (stolac
primjerene veličine, „kutić“ za odgojitelja), „dašak“ prirode (živo bilje i/ili životinje) u svakoj
sobi, ugodne boje, smisleni raspored te održavanje i pridržavanje reda.
1
Miljak, 1996. https://www.scribd.com/document/369596355/Miljak-A-Humanisticki-Pristup-Teoriji-i-Praksi-
Predskolskog-Odgoja
2
http://www.skole.hr/obrazovanje-i-tehnologija?news_id=222
3
Konvencija o pravima djeteta (UNICEF), Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, zagreb, 2001.
https://unicef.at/fileadmin/media/Kinderrechte/crckroatisch.pdf
4
Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/2008) https://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2128.html
4
2027.
Vizija
Kvalitetom rada na dobrobit djece osvijestiti kod šire društvene zajednice važnost
predškolskog odgoja i obrazovanja u daljnjem cjelokupnom razvoju čovjeka.
Misija
Misija je Ustanove aktivnostima, odnosom i ukupnim ozračjem usaditi i odražavati

vrijednosti pripadnosti, humanizma i tolerancije, odgovornosti i autonomije, te kreativnosti i
znanja, kako bismo pomogli djeci da odrastu u sretne, sposobne i odgovorne mlade ljude koji
će nositi našu budućnost.
Kako je nastao Dječji vrtić „Zeko“, riječima osnivačice i prve ravnateljice vrtića
Želeći unaprijediti predškolski odgoj i osnovati još jednu ustanovu predškolskog odgoja u
gradu koja bi udovoljila željama i potrebama roditelja da uključe svoje dijete u predškolski
odgoj, a budući da je bilo i još uvijek je manjak kapaciteta za zadovoljavanje spomenutih
potreba djece i roditelja, počeli smo s radom 1997. godine u prilagođenom stambeno
poslovnom objektu. Uz spomenutu želju imali smo i jaku volju i energiju za rad i sve što uz to
ide (entuzijazam, spremnost na učenje, marljivost) te smo uz okolnosti i prilike koje su se
stvarale, a koje nismo željeli propustiti, rasli i širili obuhvat djece te povećavali broj objekata
u obuhvatu naše ustanove. Za cijelo vrijeme do danas puno smo učili prateći donošenje i
promjene za nas relevantnih zakona i propisa, kao i prateći suvremene spoznaje i trendove u
području naše djelatnosti. Trudili smo se ići u korak s vremenom, ispunjavati zahtjeve
korisnika, te osposobljavati naše stručne radnike za što kvalitetniji „naš način rada“. Što je to
naš način rada? Kad sam pisala Program rada naše ustanove prema kojem smo i dobili
dozvolu za rad od nadležnog ministarstva, željela sam da se naš rad temelji na najboljim
mogućim dosadašnjim spoznajama u predškolskom odgoju, kao i na postojećim raznim
metodama od kojih smo željeli izvući najbolje. Tako nismo slijedili nijedan program striktno,
nego stvarali naš, rukovodeći se humanističkim pristupom odgoju, zadovoljavanjem
osnovnih i posebnih potreba djece, te razvojem njihovih vještina i sposobnosti. Pokušavali
smo i pokušavamo osvijestiti kako našim korisnicima tako i našoj široj društvenoj zajednici
koliko je predškolski odgoj u institucijama kao što je dječji vrtić bitan za daljnji cjelokupni
razvoj djeteta (čovjeka). Dobivajući povratne informacije o izuzetno uspješnoj integraciji naše
djece u školski sustav, kao i o velikoj razlici u socijalizaciji i komunikaciji, pa i prethodnim
vještinama između djece koja nisu pohađali vrtić u odnosu na onu koja jesu i dalje radimo na
istom zadatku. U našim nastojanjima uvelike nas ometa nesređena financijska situacija u
našoj djelatnosti, te odnos lokalnih uprava i samouprava prema ustanovama privatnih
osnivača, što čini veliki disbalans između naših želja za svekoliko unapređenje djelatnosti i
naših mogućnosti. Budući da se trenutačni obuhvat djece, broj skupina i sl. bliži optimumu,
vizija nam je više poraditi na kvaliteti rada naših djelatnika, poticati ih na permanentno
usavršavanje, i praćenje novih trendova u našoj djelatnosti, za dobrobit naših korisnika.
5
2027.
3. Opći podaci
NAZIV: Dječji vrtić „Zeko“
SJEDIŠTE: J. Križanića 96, Varaždin
ŽUPANIJA : Varaždinska
RAVNATELJ: Brankica Vidrač
OSNIVAČ: dipl. ing. Damir Tomasović
GODINA OSNIVANJA: 1997.
ORGANIZACIJSKI USTROJ: vrtić s podružnicama
Dv Zeko – Varaždin, J. Križanića 96, centralni vrtić, 042 260 713, zeko.varazdin@gmail.com
Dv Zeko – PO Cestica, Dravska 2a, Cestica, 042 725 118, zeko.cestica@gmail.com
Dv Zeko – PO Trnovec, Bartolovečka 70, Trnovec B., 042 683 044, zeko.trnovec@gmail.com
UPRAVA, RAVNATELJ, STRUČNI SURADNIK
BROJ TELEFONA : 042 206 550
E MAIL : info@zeko.hr
djecji-vrtic-zeko@vz.t-com.hr
6
2027.
4. Odgojno-obrazovni rad
Odgojno-obrazovni rad u vrtiću organizirali smo tako da u skladu sa Nacionalnim
kurikulumom1 povećamo nastojanja u otvorenosti za kontinuirano učenje i spremnost odraslih
na unapređivanje prakse, fleksibilnosti, partnerstvo s roditeljima i lokalnom zajednicom.
DIGITALIZACIJA
Kroz ovu pedagošku godinu posebice ćemo se posvetiti istraživanju i implementiranju

suvremenih znanstvenih spoznaja o potrebi povezanosti čovjeka s prirodom, uz jačanje
digitalnih kompetencija djece i odgojitelja. S obzirom na nova znanja unutar kolektiva iz
područja kreativnog odgoja i mindfulness aktivnosti u ranom i predškolskom odgoju,
tehnološke naprave koje posjeduje vrtić služit će ostvarivanju upravo tih odgojnih svrha, a kroz
suvremene digitalne metode.
Zadatak je tehnologije u vrtiću da podupire zdravlje i pravilan rast i razvoj djece.

Potrebno je djecu upoznati sa zdravim odnosom korištenja ekrana u odnosu na boravak na
zraku i slobodnu igru (i kod kuće). Podsjetimo se, preporuka je da djeca mlađa od 6g. ne koriste
ekrane dulje od 30min2 u komadu, nakon čega znanstvenici preporučaju barem 150min
aktivnosti socijalizacije i igre na zraku. Istovremeno, za djecu mlađu od 2 godine uopće se ne
preporuča korištenje tehnologije/ekrana, o čemu je potreba educirati i roditelje.
EKOLOŠKI ODGOJ
Redovite tjedne poludnevne posjete prirodi, livadama, šumama u okolici, obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima, izletničkim lokalitetima, izvorima lokalnih rječica, i dr. dio su
redovnog rada vrtića. Odgovornost je vrtića da djeci nudi prilike za upoznavanje flore i faune
svoga kraja, kao i pravilne uzore za korektan odnos prema biljnim i životinjskim vrstama.
Poštivati prirodu znači poznavati ju, a što ćemo najbolje postići boravkom u njoj. Suživot s
prirodom uči se od malih nogu, provođenjem vremena u prirodi i učeći s njom i od nje.
Boravak djece u prirodnom okruženju obogaćen je važnim temama:
prikupljanje, razvrstavanje i recikliranje otpada; upoznavanje važnosti vode i njezino

očuvanje; upoznavanje vrsta energije i njena važnost za život čovjeka, te njeno očuvanje i
štednja; učenje o vrijednosti šuma i njihovo čuvanje; učenje o flori i fauni, biološkoj
raznolikosti; prijevoz i njegov utjecaj na prirodu; važnost prirode u očuvanju zdravlja
čovjeka/djeteta; te neizostavna integrirana tema: obrazovanje za ljudska prava i demokratsko
građanstvo.
Povezanost djece s prirodom ogleda se i u unutarnjem okruženju vrtića, sobama,

hodnicima. Dašak prirode i prirodnog odgoja, koji čine ugodno ozračje uvodi se u sobe
1
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, NN(05/2015)
2
https://www.commonsensemedia.org/screen-time/how-much-screen-time-is-ok-for-my-kids
7
2027.
dnevnog boravka, kao i u sve ostale prostore, hodnike, terase, ulazne prostore, kako bi se
djeca, ali i odrasli po ulasku u vrtić osjećali dobrodošlima. Postiže se to formiranjem „kutića“
za roditelje u svakom objektu - mjesta za sjedenje i odmor, sa pokojim časopisom roditeljske
tematike, gdje roditelj može sjesti dok čeka dijete, ili zajedno s djetetom porazgovarati o
događajima toga dana, prolistati dokumentaciju odgojne skupine, koju slikovnicu i sl.
RODITELJI
Vrtić je, kao dječja kuća, mjesto učenja, igre i druženja djece, to je njihov „drugi dom“, a kakav
je to dječji dom u kojem su roditelji nepoželjni? Stoga je vrlo važno, ujedno i vrlo teško, dati
roditeljima do znanja da su i dalje važni sudionici odgoja i obrazovanja svoje djece u vrtiću,
iako putem drugačijih metoda nego što je to bilo desetljećima do sada. Panoi s dječjim
radovima odjednom padaju u drugi plan, obavijesni panoi često bivaju „preskočeni“, važne
obavijesti se samo letimično pogledaju, centri za roditelje formiraju se u nuždi i na vanjskom
prostoru vrtića, roditelje se izbjegava pozivati na suradnju s vrtićem u pogledu prikupljanja
pedagoški neoblikovanog materijala, sudjelovanja u obrazovnim aktivnostima vrtića poput
čitanja priča ili igre unutar skupine, i drugim aktivnostima.
Stoga se još veća važnost pridaje kreativnim odgojiteljima, koji će ponuditi inovativne
metode suradnje s roditeljima, prema čemu se i vrijednost sudjelovanja roditelja u radu vrtića
ogleda u aktivnostima poput komunikacije mailom, pisanim porukama, putem Web stranice
vrtića ili Facebook grupe vrtića, i drugim suvremenim metodama.
RADNI LISTOVI
Radne listove koriste samo programi predškole. U integriranim programima predškole

koristiti ćemo izdanja Naklade Ljevak. Radni listovi, sastavljeni od tri dijela: dio za poticanje
spoznajnog razvoja, dio za razvoj grafomotoričkih vještina i dio za poticanje razvoja u području
socio-emocionalnih kompetencija.
Ove godine posebna pažnja, posebno u objektu u Varaždinu, posvećuje se ekološkom odgoju,
očuvanju prirodnih, kulturnih i materijalnih vrednota, motoričkom razvoju, prehrani i zdravlju
djece, brizi za okoliš. Vrtić također želi od najranijih dana pozitivno utjecati na razvoj odnosa
čovjeka/djeteta i prirode, a planiran je i projekt pod nazivom „Eko-Zeko“.
U objektu u Trnovcu posebna pažnja ove godine posvetit će se kreiranju poticaja za učenje o
sebi i svijetu oko sebe, bližim i poznatijim geografskim lokalitetima, pojmovima iz geografije,
te florom i faunom zemalja u našoj bližoj i daljoj okolici. Vrtić će također sudjelovati u projektu
Crvenog križa „Sigurnije škole i vrtići“.
8
2027.
4.1. Planiranje, provedba i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa
Dokumentiranje o.-o. procesa obavlja se prema Pravilniku1 te uključuje: matičnu knjigu
djece, imenik djece, knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine, godišnji plan i program
rada, godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa rada, program stručnog usavršavanja,
knjigu zapisnika, dosje djeteta s posebnim potrebama i ljetopis. Knjigu pedagoške
dokumentacije odgojne skupine vodi se na propisanom obrascu (tzv. žuta knjiga).
U svakoj skupini dogovoreno je vođenje i mape odgojne skupine s aktivnostima, projektnom

dokumentacijom, etnografskim zapisima, evidencijama praćenja razvoja djeteta i dr. U svakoj
odgojnoj skupini redovito se prikuplja dokumentacija i etnografski zapisi djece za lakše
praćenje napretka i kvalitete rada.
Odgojiteljice vode i dokumentaciju sa opisanom preraspodjelom radnog vremena s

obzirom na 40-satno tjedno radno vrijeme, gdje navode koliko su vremena provele stručno se
usavršavajući, vodeći pedagošku dokumentaciju, izrađujući didaktički materijal, surađujući s
roditeljima, ili na izletima i priredbama, sa konkretnim opisom svojih aktivnosti. Bilježi se vrsta
stručnog usavršavanja, datum i vrijeme, te naziv (literature, članka, webinara, i sl.).
Planiranje odgojno-obrazovnog rada obavlja se na godišnjoj, mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj

razini, sa odgovarajućim ostvarenjima.
Planiranje programa kraćih programa obavljaju voditeljice programa i dostavljaju

pedagoginji do kraja rujna za započetu ped. god., dok se izvješća o ostvarenju programa
dostavljaju tijekom kolovoza za proteklu pedagošku godinu.
Iz plana rada (pripreme za rad) mora biti vidljivo okvirno planiranje ponuda aktivnosti radnog
dana, a u realizaciji iskorištavanje situacije za stvaranje prikladnih poticaja i aktivnosti
proizašlih iz situacije (onaj dio koji se ne može planirati), tj. opisan način kako je to prepoznato,
iskorišteno i provedeno. Sve to mora biti u skladu s razvojnim stupnjem djeteta, što se treba
vidjeti u načinu provođenja i izboru poticaja (aktivnosti).
Vrednovanje rada odgojitelja ovisi o kvaliteti odnosa prema djeci i odraslima,

redovitosti i kvaliteti vođenja pedagoške dokumentacije, i ispunjavanju plana aktivnosti, i to
prema pravilu: jedna pripremljena aktivnost na dan, u tjednu - pet aktivnosti iz četiri razvojna
područja.
Odgojiteljice će na kraju pedagoške godine i tromjesečno vrednovati vlastiti rad prema

obrascu pedagoške dokumentacije, a po potrebi i prema posebno osmišljenom obrascu
pedagoginje izvan tih perioda. Pregled urednog i pravovremenog vođenja pedagoške
dokumentacije obavlja se dva puta tijekom pedagoške godine od strane pedagoginje odnosno
ravnateljice.
1
Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (NN 83/2001)
9
2027.
Prema preporukama iz Priručnika za samovrednovanje1 (NCVVO), prema potrebi ćemo
obavljati i ovakav način vrednovanja našeg rada i razine kvalitete.
4.2. Godišnji plan zaduženja za godinu 2022./2023.
Preraspodjela satnice radnog vremena odgojitelja prema mjesecima u pedagoškoj godini:
UKU
MJESEC 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
PNO
DANI U
30 31 30 31 31 28 31 30 31 30 31 31 365
MJESECU
RADNI
22 21 20 21 21 20 23 19 21 20 21 22 251
DANI
SATI RADA 176 168 160 168 168 160 184 152 168 160 168 176 2008
NEPOSRED
NI RAD
132 126 120 126 126 120 138 114 126 120 126 132 1506
(sati) s
pauzom
OSTALI
POSLOVI 44 42 40 42 42 40 46 38 42 40 42 44 502
(sati)
5. Europski razvojni plan
Dječji vrtić „Zeko“ Varaždin privatna je predškolska ustanova koja odgaja i obrazuje djecu s područja
Varaždinske županije već 24 godine. Duga tradicija potkrijepljena je visokom kvalitetom rada i
zadovoljstvom djece i roditelja, a prepoznatljivost rada vrtića čak i prelazi okvire županije.
Svakodnevno učenje parola je vrtića, koju svi zaposlenici s djecom zaista i žive.
Ljubav prema zvanju, srčanost i stručnost svih stručnih djelatnika vrtića raste iz godine u godinu.
Zaposlenici vrtića aktivno, a sve više online sudjeluju u stručnim usavršavanjima, edukacijama,
tečajevima, suradnjama s drugim vrtićima, lokalnim vlastima, ostvaruju se partnerstva na svim
razinama, a sve kako bi se odgojitelji kontinuirano profesionalno razvijali, te posljedično djeci nudili što
1
Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja
10
2027.
bogatije suvremeno vrtićko okruženje za puni razvoj njihovih potencijala uz poštivanje njihove
osobnosti.
Do danas je u vrtiću provedeno 27 eTwinning projekata. Ukupno je realizirano oko 40 mobilnosti

zaposlenica Dječjeg vrtića Zeko izvan države, na strukturiranim tečajevima, eTwinning konferencijama
i TCA aktivnostima. Četvrtina zaposlenica redovito se stručno usavršava putem webinara i online
tečajeva.
Dječji vrtić „Zeko“ potiče odgojiteljice na uključivanje, suradnje i projekte putem eTwinninga.
eTwinning mobilnosti jedan su od vidova europske suradnje Ustanove, kao dobra metoda
individualnog stručnog usavršavanja djelatnika i vid internacionalizacije ustanove. eTwinning projekti,
čije se sudjelovanje potiče, mogu predstavljati dobru dopunu odgojno-obrazovnom radu, bogaćenje
spoznajnog razvoja djece, jačanje njihovih kompetencija, ali i jačanje kompetencija odgajatelja
suradnjama s kolegama iz europskog kruga.
Erasmus+ projekti su unatrag četiri godine u vrtiću značajno doprinijeli jačanju pedagoških
kompetencija odgojitelja, ali i trajnim promjenama u kurikulumu. Vrtić će se u narednom razdoblju
uključivati prema potrebama u slične aktivnosti na europskoj razini.
Izvod iz Plana stručnog usavršavanja 2022./2023.:
PODRUČJE CILJEVI I ZADAĆE SADRŽAJI I METODE IZVODITELJ VRIJEME
Naobrazba i Odgojiteljska vijeća pripravnici, godišnje izvješće, Ravnatelj, najmanje dva

stručno GPIP puta tijekom
usavršavanje pedagog godine
odgojnih
djelatnika
Stručni aktivi uživo ili online na razini pedagog pet puta
ustanove tijekom godine
Teme: pedagoška
dokumentacija, Odnosi;
Okruženje;, diseminacija ili
po potrebi
Stručna predavanja i u organizaciji AZOO, i drugih Vanjske prema

seminari institucija ustanove interesu i
mogućnostima
Individualno stručne knjige, časopisi, pedagog Tijekom

usavršavanje djelatnika članci iz područja predškolske godine
pedagogije, psihologije,
defektologije i drugih srodnih
područja
11
2027.
nacionalna i europska razina: odgojitelji na prema ponudi
online seminari, webinari i poticaj eTwinning-a,
learning eventi, društvene pedagoga School
grupe odgojitelja Education
Gateway-a,
Future Learn, i
drugih
organizacija
individualni razgovori o s pedagogom prema potrebi

vlastitom str.us.
suradnje sa sustručnjacima odgojitelji prema

mogućnostima
izlaganje na stručnim odgojitelji prema

skupovima mogućnostima
Strateški plan ustanove u nacionalnom i europskom kontekstu
Europske aktivnosti vrtića u ovih su nekoliko godina izrazito utjecale na jačanje digitalnih, jezičnih i
pedagoških kompetencija nositelja tih aktivnosti u vrtiću, dok su one kod ostalih odgojitelja utjecale
djelomično. Diseminirane aktivnosti unutar ustanove poticale su na aktivniji i kvalitetniji rad onaj dio
odgojitelja koji već posjeduju određenu razinu digitalnih kompetencija.
6. Dokumentiranje
Etnografskim zapisima djece u vrtiću pridajemo veliko značenje. Svaku aktivnost,
događanje, istraživanje, posjetu, sve što dijete smatra vrijednim pažnje omogućujemo djeci da
zabilježe na sebi svojstven način. Djeca imaju osigurano mjesto za zapisivanje rezultata
istraživanja primjerice u kutiću istraživanja, mjesto za vođenje bilježaka o „pročitanome“ u
centru početnog čitanja i pisanja, uvijek dostupan materijal za bilježenje rezultata društvenih
igara, bilješke za popis namirnica u centru trgovine, stalno dostupan crtaći i slikarski pribor za
prikaz doživljaja nekog predmeta ili događaja, i još štošta čega se dosjete. Etnografski zapisi
djece uključuju i fotografije djece u aktivnostima. Fotografije iz završene aktivnosti izložene na
plakatu u nekom centru služe djeci da se prisjete što su naučila, da učine refleksiju, vrednuju,
i eventualno re-kreiraju objekt ili proces (najviša razina učenja), pomaže im da dosegnu meta
razinu učenja (svijest o tome kako se uči), te da prate vlastito sudjelovanje u aktivnostima kroz
vrijeme. Aktivnost koja je popraćena foto dokumentacijom, dostupnom djeci u svakom
trenutku (makar i u foto albumu), ostaje trajnije u sjećanju i dijete usvojene spoznaje uvijek
može „prizvati“ kada svoja znanja u budućnosti nadograđuje. Pored toga, aktivnost je u
sjećanju apstraktna te time daleka i sklona zaboravu, dok je aktivnost na dostupnim
12
2027.
fotografijama konkretna (prema razvojnoj psihologiji J. Piageta1, „naša“ su djeca uglavnom još
u fazi simboličkog, predoperacionalnog- konkretnog mišljenja) i bliskija.
Radna mapa/ fascikl aktivnosti/ mapa profesionalnog

razvoja
Mapa profesionalnog razvoja (portfolio, mapa stručnog razvoja, radna mapa .. ) je osmišljena i
integrirana zbirka radova odgajatelja. Ona je dokaz širokog raspona profesionalnih znanja i sposobnosti
koje odgajatelj posjeduje i predstavlja sliku odgajateljevog profesionalnog razvoja.
U mapi se nalaze informacije o odgojno-obrazovnoj praksi odgajatelja. Ona uključuje planove,

pripreme, potvrde stručnog usavršavanja, primjere dječjih radova koji ilustriraju provedene aktivnosti
i sl. Također može sadržavati i formalne evaluacije odgajateljeva rada od strane stručnih suradnika,
savjetnika i mentora.
Ono što Mapu profesionalnog razvoja razlikuje od jednostavne zbirke radova, odnosno albuma
događaja i aktivnosti, jesu odgajateljeva razmišljanja o praksi i profesionalnom razvoju, a koja se
također nalaze u ovoj mapi. Njezin osnovni cilj i jest da služi praktičarima kao uvid u njihov rad i da ih
motivira na promišljanje kvalitete vlastitog rada i osmišljavanje načina za njegovo unapređenje.
Koja je svrha Mape profesionalnog razvoja:
 Da pruži autentičan dokaz o znanjima, vještinama i profesionalnom razvoju odgajatelja.

 Da odgajatelje motivira na kritičko promišljanje o jakim stranama i slabostima vlastitog rada.
 Da ih motivira na postavljanje realističnih ciljeva u okviru vlastitog profesionalnog razvoja.
 Da odgajateljima omogući kompetentnu i cjelokupnu prezentaciju svoga rada.
1
Jean Piaget, teorija kognitivnog razvoja, prezentacija
13
2027.
Vodič za organizaciju mape profesionalnog razvoja
Aspekt 1: Individualizacija
Zabilješke o razgovoru s djetetom

o (npr. Nakon što sam primijetila da Marin ne nosi redovito naočale, razgovarala sam
s njime. Rekao mi je da ga je sram što nosi naočale i da misli da će mu se druga djeca
rugati zbog toga. Sljedeći dan smo u jutarnjem krugu razgovarali o različitostima u
oblačenju, izgledu, onome što volimo i ne volimo, stvarima koje trebamo ili ne
trebamo. )
Primjeri bilježaka iz grupe

o Četverogodišnji Ivan kod dolaska u vrtić ima poteškoća pri odvajanju od majke.
Primjećujem da se dječak umiruje kad uz sebe ima nešto od kuće. S dječakom
dogovaram da će na poleđinu trosjeda u centru početnog čitanja i pisanja zalijepiti
slike članova obitelji. To ga umiruje. 
Povratne informacije i reakcije djece
Aspekt 2: Okruženje za učenje
Fotografije grupe ili tlocrt sobe

Fotografije ili zabilješke o mijenjanju okruženja i materijala (npr. promjene koje su nastale
tijekom nekih projekata i sl.)
Aspekt 3: Sudjelovanje obitelji
Zabilješke o zajedničkom planiranju i praćenju napretka djeteta

Planovi, rasporedi rada i evaluacije s roditeljskih sastanaka
Primjerci upitnika, istraživanja i drugih instrumenata koji su korišteni za dobivanje
informacija od roditelja
Zabilješke o volonterskim aktivnostima roditelja u grupi
o Natašinoj mami pričam o igri „Brod“ te o tome što su djeca kroz tu igru naučila. Imamo
problem, stalno nam pada jarbol i nikako ga ne uspijevamo sastaviti. Mama nudi
pomoć: “Sutra ću vam doći pomoći da to popravimo.“ Uključuje se u igru i zajedno s
djecom „putuje“ do Paga. 
14
2027.
Aspekt 4: Strategije poučavanja za smisleno učenje
Primjeri bilježaka iz grupe

Dnevni i tjedni planovi
Opisi provedenih aktivnosti
Planovi i rezultati projekta
Refleksije o strategijama poučavanja i njihovoj djelotvornosti u grupi
(npr. „Tijekom promatranja djece u likovnom centru uvidjela sam da djeca
nisu imala dovoljno vremena završiti svoje radove. Mislim da bi bilo dobro
sljedeći put pokušati u likovnom centru osmisliti grupnu aktivnost“) 
Aspekt 5: Planiranje i procjenjivanje
Refleksije o povratnim informacijama i reakcijama djece
o (npr. „Mjesec dana nakon početka godine još uvijek nisam zadovoljna načinom
upravljanja grupom. Poteškoća u poštivanju pravila imaju tri dječaka…, ali i ostala
djeca. Odlučila sam s djecom porazgovarati o tom problemu. Smislila sam ova tri
primjera korištenja Centra za hlađenje koja ću im pokazati ovaj tjedan: …
(modeliranje)“ 
Primjeri individualnih planova za djecu

Instrumentariji za procjenu i primjeri procjena dječjeg napretka, znanja i vještina
Zabilješke o razgovoru s djetetom
o Primjećujem da Ivana često priča o pticama. Kako još nije ovladala orijentacijom u
prostoru potičem ju da na papiru nacrta drvo s kućicom za ptice. Uključujem ju u grupu
s prijateljem koji zna imenovati prostorne odnose. Predlažem da zajednički dogovore
hoće li kućicu postaviti na višu ili nižu granu, otvor na lijevu ili desnu stranu…
Aspekt 6: Profesionalni razvoj
Diplome i potvrde s treninga i stručnih usavršavanja

Popis stručnih usavršavanja
Plan profesionalnog razvoja
15
2027.
Objavljene i pročitane publikacije
Zabilješke o stručnom usavršavanju unutar vrtića
Formalne evaluacije od strane savjetnika, mentora, stručnih suradnika i sl.
Aspekt 7: Socijalna inkluzija
Zabilješke o razgovorima s djecom koji se tiču socijalne inkluzije

o Dino govori mješavinom talijanskog i hrvatskog jezika i miješa pojmove. Njegovu
opčinjenost gusarima koristim za igru traženja zakopanog blaga. Dok on usvaja nove
hrvatske riječi (jarbol, krma, sjever, …) potičem ga da prijatelje nauči kako se to kaže
na talijanskom. 
Zabilješke o razgovorima s roditeljima koji se tiču socijalne inkluzije
Plan roditeljskih sastanaka u kojem je vidljiv rad na ovoj temi
Slika okruženja, sobe u kojoj je vidljivo poštivanje socijalne inkluzije
Fotografije, dječji crteži koji ukazuju da je socijalna inkluzija prisutna u grupi
7. Prostor DV Zeko u službi učenja djeteta i odgojitelja

PROSTOR u službi učenja treba biti:
1. POTICAJAN: nudi pedagoški izbor (različitim tipovima učenja, različitim socijalnim oblicima),
razvojno je poticajan, odgojitelj dobro poznaje faze razvoja i prilagođava poticaje slijedećoj fazi
razvoja (nije prelagano);
2. STRUKTURIRAN: centar treba biti sa najmanje 3 strane zatvoren, omeđen na način da ne
sprečava vidljivost (visina punih ograda kod predškolaca neka ne bude viša od 1,20m, providne
ograde mogu biti više), treba biti jasno na prvi pogled što se u centru radi, što se očekuje od
djeteta (pl, poticaji trebaju biti izloženi i sortirani, djecu treba naučiti nakon korištenja pospremiti
na svoje mjesto
3. PROMIŠLJEN: veliko promišljanje je potrebno, da centar/prostor zadovolji dječje istraživanje : da
djeca uđu u DUBINU učenja, istraživanja, neke teme, a ne da samo vrludaju uokolo jurcajući od
centra do centra (ako se to događa, potrebno je obogatiti centre tako da nude dublje istraživanje
–prilagođeni narednoj fazi razvoja, izazovni, estetski privlačni, uredni, materijali pročišćeni,
sortirani i klasificirani)
Didaktički materijal
Didaktički materijal ima pedagoški NAJMANJU vrijednost- jer dijete najbolje uči CJELOVITO, životno,
kroz realno isprobavanje, iskušavanje vlastitim tijelom, svim osjetilima u 3 dimenzije. Realni svijet,
realni predmeti pružaju nezamjenjivi poticaj. Uvijek treba imati na umu odnos između REALNOSTI i
didaktičkog materijala, koji predstavlja svijet PLOŠNO, u 2 dimenzije (širinaxdužina). Stoga treba

primjeri navedeni u vodiču samo su smjernice za zabilješke u mapi profesionalnog razvoja
odgajatelja
16
2027.
uvijek najprije dati prednost realnom osjetilnom učenju, nego didaktičkom materijalu. Kod ponude
određene aktivnosti, dobro je najprije temu djecu predstaviti kroz njenu realnu primjenu (ono što je
djeci blisko, što mogu dirnuti, čuti, probati), nakon toga (ili ako realna primjena nije moguća) postoji
još cijeli dijapazon metoda učenja prije plošnog rada (video materijali, dokumentarni filmovi, i td.).
Kad se dijete upoznalo s temom kroz sve ove načine, može se prijeći na didaktički materijal (izrađen
od strane odgojitelja) kao potvrda teme. Velika je vrijednost didaktičkog materijala, kojeg je izradila
odgojiteljica za „svoju“ djecu, čije potrebe dobro poznaje. Redovita izrada didaktičkog materijala
dužnost je i posao odgojitelja. S obzirom na habanje materijala koji je kućne izrade, potrebno je
barem na dvotjednoj ili mjesečnoj razini izrađivati igre za učenje djece.
Dječji vrtić treba biti zanimljivo mjesto, sigurno, ugodno i privlačno za život djece, a ne
sterilni prostor rasporedom prostorija i očekivanom disciplinom sličan tvornici ili vojarni1.
Djeci je potrebno omogućiti slobodu kretanja, kako na dvorištu, tako i unutar prostora vrtića,
osigurati mnoštvo vanjskih i unutarnjih „radionica“ (kutića, centara) sa bogatstvom poticaja
koji pružaju mogućnost prilagođavanja, mijenjanja, istraživanja, učenja.
Također, prostor vrtića, kao i svaki pojedini centar aktivnosti treba svojim rasporedom
omogućavati individualan rad (istraživanje, učenje) djece, jednako kao i rad u paru i grupni rad
(male grupe do 6 djece). Potrebno je sve SDB razmještajem namještaja prilagoditi malim
grupama djece, jer nam je i cilj da se djeca prema svojim interesima i afinitetima (a ne isključivo
po kronološkoj dobi) grupiraju (a to su redovito male skupine, gotovo nikada više od 5-6 djece).
Prostor vrtića također treba omogućavati povremeno istovremeno druženje skupine djece u
zajedničkim igrama (cijela skupina), primjerice u holu, na terasi, dvorištu, dvorani.
Hodnici vrtića trebaju biti veseli, ukrašeni dječjim radovima (ukoliko je moguće, i
ponekim umjetničkim djelom/reprodukcijom), iskorišteni za aktivnosti djece (npr. igre sipkim
materijalom, centar tjelesnih aktivnosti, stolarska radionica, likovni centar, i dr.) i roditelja
(kutić roditelja). Udobna mjesta za zajedničko sjedenje roditelja i djeteta dati će dojam
prisnosti, bliskosti i dobrodošlice, dok hladan hodnik bez ijednog stolca, stolića, ukrasne biljke,
časopisa, fotografije djece u aktivnostima djeluje odbojno i odmaže u dobrom osjećanju u
vrtiću. Dojam o vrtiću stječe se ulaskom u prostor vrtićke zgrade; obratimo pozornost da taj
prostor bude pozivajući i nudi dobrodošlicu za djecu i odrasle. Naravno, sve ovo u pandemiji
ima drugačiju iskoristivost, no potrebno je (zapravo je sada još i važnije) zadržati duh vrtića
kao odgojno-obrazovne, a ne zdravstvene ustanove. Vrtić kao dječja kuća trebao bi ličiti na
dom.
Sigurni prostori za osamljivanje djece (kutići osame, šatori, dvorci) potrebni su u svakoj SDB.
Centri aktivnosti djece trebaju u isto vrijeme nuditi senzomotoričke razvojne poticaje,
kao i poticaje za vizualnu percepciju, auditivni doživljaj, taktilne poticaje, motoričke igre (fina
i gruba), poticaje verbalnog razvoja (komunikacije), te logičke i matematičke poticaje – u
svakom centru aktivnosti. Gdje je moguće, uvrštavamo u centre i poticaje za razvoj percepcije
1
Miljak, 2009., str.95 https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=407210
17
2027.
mirisa, okusa, te tako osiguravamo djetetu slobodu izbora načina učenja prema osjećaju i
sklonosti (netko lakše ući gledajući, drugi možda opipom, isprobavanjem, a netko slušajući).
Senzorna integracija i relaksacija omogućene su u (barem) jednom centru sobe, dok su
imitativne igre, igre konstruktora, igre sipkim materijalom, te likovni i glazbeni kutak
raspoređeni po sobi svaki u svojem centru.
Moramo podržavati različitosti u načinu učenja, umjesto da djecu privikavamo na sistem škole:
pružimo im najviše što možemo, kako bi iskoristili poticaje i naučili, isprobavali granice, vježbali
svoj mozak i stjecali iskustva koliko je to maksimalno moguće u svakom području. Školski
sistem ne prilagođava se individui, potrebno je da osvijestimo svoju razinu odgovornosti i
budemo taj grumen poticaja kako bi dijete u predškolskom periodu razvilo maksimalan broj
sinapsi, što kasnije zbog fiziologije mozga nije u toj mjeri moguće.
Želimo povećati nastojanja da prostor vrtića, osim što je ugodan djeci, bude ugodan i
odgojiteljicama. Opuštene i zadovoljne odgojiteljice dobar su uzor djetetovom ponašanju. U
svakoj sobi dnevnog boravka djece osmisliti ćemo i realizirati (tamo gdje još ne postoji) centar
(kutić) za odgojiteljice, mjesto označeno jednom ili dvije fotelje za odrasle, pokojom biljkom,
knjigom stručne literature ili stručnim časopisom, pladnjem s voćem ili nekim drugim
predmetima koji će doprinijeti ugodnijem osjećaju odgojiteljica. U nedostatku prostora za
centar, potrebno je barem označiti jedan dio zida koji će služiti odgojiteljicama, motivacijski
plakat, pano za bilješke, policu i sl.
U centar odgojitelja djeca su dobrodošla, da im se primjerice posveti individualno, u krilu

pročita priča, ili pruži utjeha u sjetnim trenucima, no i djeca poštuju ovaj centar i njegovu svrhu
i raspored kao i svaki drugi centar.
Osmišljavanjem kutka odgojitelja stručni djelatnici vrtića dobiti će mjesto u sobi koje je
jednako važno kao i svaki drugi centar, mjesto koje će moći osmisliti prema vlastitim
osjećajima, te ga ukrasiti prema svojim afinitetima. Pored toga, a još i važnije, djeca će vidjeti
da se odgojitelji u sobi osjećaju ugodno, da su „kao doma“, što će i njima samima olakšati
prilagodbu.
O cjelokupnom prostoru vrtića: kod osmišljavanja prostora bitno je voditi se, pored načela
otvorenosti i načelom fleksibilnosti (jednostavnog preoblikovanja i prenamjene).
Centri aktivnosti izmješteni van
Kvaliteta okruženja ovisi o kvaliteti i raznolikosti uređenja unutarnjeg, ali i vanjskog

prostora, koji također treba pružati izbor za samoorganizaciju aktivnosti. Odgojitelji su dužni i
vanjsku prostor vrtića staviti u funkciju učenja. Potrebno je iskoristiti sve što objekt nudi,
natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, sjenovite dijelove dvorišta, kao i osunčane.
Bilo bi dobro kada bi odgojitelji pitali djecu žele li više vremena provoditi vani, žele li
cijeli dan biti vani. Također je potrebno djecu uključiti u formiranje vanjskih centara, na način
18
2027.
da ih se pita koje centre bi željeli izmjestiti van, a koje centre žele da potpuno nove formiraju
vani. Potrebno je djecu uključiti u formiranje vanjskih centara, djeca će pomoći u prenašanju
namještaja, prilagođavanju poticaja, uređivanju centra, i naravno doprinijeti u cijelom procesu
vlastitim kreativnim idejama.
Vanjski prostor treba biti dostupan i povezan sa unutarnjim (kako bi se aktivnosti mogle
prenijeti iz jednog u drugi prostor bez narušavanja smještajno-vremenskog koncepta). Vanjski
prostor vrtića nužno ima veći broj „centara“. Vani se druže djeca iz različitih odgojnih skupina;
poticaji za vanjske aktivnosti trebaju stoga biti jednako tako osmišljeni i isplanirani kao i za
unutarnje. Potrebno je više nego do sada planirati i osmišljavati vanjski prostor za
svakodnevne obrazovne aktivnosti na otvorenom. Vanjski prostor trebamo iskoristiti više nego
samo za slobodnu igru djece. Iskoristimo sve datosti dvorišta, brda, stabla; ne branimo djeci
istraživanje granica svojeg tijela. Prenesimo „unutarnje“ poticaje u vanjski prostor, u prirodu,
i ista aktivnost ima sasvim drugačiji učinak, možda i drugačiji rezultat. Primjer: istraživačke
aktivnosti možemo smjestiti u unutarnji centar, no i kombinirati ih sa vanjskima, u svim
vremenskim uvjetima i godišnjim dobima. Centar početnog čitanja/pisanja proširimo na
vanjski prostor, likovne aktivnosti na otvorenom također ne zahtijevaju mnogo više pripreme
nego u SDB, a o aktivnostima za razvoj motorike i njihovoj prikladnosti vanjskom prostoru nije
ni potrebno govoriti.
Vanjski prostor vrtića djeca (i odgojiteljice) trebaju doživljavati kao proširenje obzora,
mogućnosti za učenje i istraživanje, a ne isključivo kao mjesto za slobodnu igru. Vanjski prostor
djeca koriste svakodnevno, bez obzira na vremenske uvjete.
Šetnje okolicom vrtića uključujemo u tjedni raspored aktivnosti, kako u gradskom, tako i u
objektima u općinama.
Konkretizacija aktivnosti mijenjanja okruženja
DV Zeko Trnovec:
Predsoblja soba starije i velike srednje skupine iskorištena su za centre aktivnosti djece, te
doživljavaju redovite promjene i povećavaju ukupnu neto površinu koja je djeci na
raspolaganju. Uređen je kutak za roditelje i djecu u holu vrtića sa stolom za igru i nekoliko
stolica. Stol se stavlja djeci na raspolaganje sukladno propisanim preporukama o korištenju
didaktičkih sredstava.
DV Zeko Cestica:
Tri sobe dnevnog boravka namijenjene su boravku djece jaslične dobi.
8. Odnosi u DV-u Zeko

Posebno u ovo neobično zahtjevno vrijeme, iznimno je važno održati odnose unutar
ustanove što pozitivnijima i ugodnijima. To je sada još mnogo veći izazov, no smatra se dijelom
19
2027.
poziva odgojitelja. Pozitivni odnosi u ustanovi uvijek su odgovornost odraslih, odgojitelja i
stručnog tima, i oni predstavljaju dužnost, koja, ako već nije naložena unutarnjim osjećajem
pojedinaca zaposlenih u ustanovi, onda je ona uvjet moralnih pravila i kodeksa struke.
Dječji vrtić Zeko kao odgojno-obrazovna ustanova treba reflektirati ugodno ozračje i
stvaranje povoljnih međuljudskih odnosa. U ustanovi koja odgaja budućnost naše lokalne
sredine odnosi odraslih moraju biti primjer prije svega djeci, koja, gledajući odnose odgojitelja
prema drugim odgojiteljima (i ostalim zaposlenicima) i prema njima samima uče prilagođavaju
svoja vlastita ponašanja i odnose. Osim toga, odnos i ophođenje odgojitelja i ostalih djelatnika
vrtića jednih prema drugima primjer je i svim drugim odraslima koji surađuju s vrtićem, čime
se zahtjev za visokom razinom ophođenja i rada opravdava i na lokalnoj razini.
Odnosi „nose“ klimu ustanove. Stoga želimo pojasniti sve razine odnosa koje su nam bitne.
8.1. Odnos odgojitelj-dijete

Poticaji socio-emocionalnog razvoja uključeni su u svakodnevni rad i odnos odgojitelja
prema djeci, pa ugodna društvena klima skupine uvelike ovisi upravo o ovom odnosu.
Odnos odgojitelja prema djeci nužno mora biti pozitivan, pun poštovanja i uvažavanja.
Odgojitelj je osoba koja ima afiniteta prema ljudskom rodu, koja voli djecu i voli provoditi
vrijeme s njima, ne iz razloga da ih nečemu pouči, jer misli da ima toliko znanja koje valja
podijeliti, nego jer ju zanima proces učenja i jer zna da upravo djeca nas odrasle mogu
mnogočemu poučiti.
Odgojiteljica treba uvažavati dijete: slušati ga pozorno kada joj se obraća, pitati ga za
mišljenje o svim stvarima koje ga se tiču, čuti i prihvatiti njegovo mišljenje, te razmisliti o
realizaciji i dogovoriti kompromis, odnosno prihvatiti ili odbaciti prijedlog potkrijepljeno
činjenicama.
Odgojitelj ne očekuje od djeteta ponašanje kakvo i sam ne pokazuje. Odgojitelj je uzor i

autoritet, ali ne i autoritaran.
Interakcija odgojitelja sa djetetom uključuje ugodnu i ljubaznu komunikaciju, koja obuhvaća

poticajne elemente: osmjeh, dodir, zagrljaj, obraćanje djetetu u razini njegovih očiju.
Odgojitelj odgovara na upite i zamolbe djeteta (ne ignorira), potiče na postavljanje pitanja, na
uključivanje u aktivnosti i razgovor. Odgojitelj potiče djecu da podijele svoja iskustva kao i
osjećaje i zamisli, ideje o svijetu oko sebe. Pozorno i s poštovanjem sluša se dijete (jednako
kao što sluša i odraslog).
U situacijama neočekivanog ponašanja, odrasli koriste pozitivno usmjeravanje,

poticanje poželjnog ponašanja, preusmjeravanje djeteta na aktivnosti i ponašanja koja su
prikladna, potiču rješavanje sukoba na društveno prihvatljiv i emocionalno prisan način, uz
poticanje empatije. Odgojitelji imaju jasne, razumljive i dosljedne upute o ponašanju (savjete),
umjesto da kritiziraju, kažnjavaju ili ponižavaju. Odgojitelji potiču odgovarajuću samostalnost
20
2027.
kod djece: briga o sebi – primarne potrebe, oblačenje, samoposluživanje kod obroka,
odgovornost za postupke – npr. očistiti za sobom, odgovornost prema predmetima –
pospremanje nakon korištenja igračke, samostalno rješavanje problema i sukoba – dati
djetetu priliku da uči stati iza svojeg ponašanja, zauzeti se za sebe, izložiti i zagovarati svoj stav
pred vršnjacima, te rješavati sukobe bez uplitanja odraslih.
Ovakav odnos odgojitelja prema djeci ključ je socijalnog učenja i doprinosi uspostavi ravnoteže
između suradničkih i natjecateljskih odnosa među djecom.
8.2. Odnos dijete-dijete

U situaciji gore opisanih odnosa odraslih prema djeci, djeca učenjem po modelu
preuzimaju obrasce ponašanja i prema svojim vršnjacima, odnose se s poštovanjem, jedni
drugima daju upute i savjete, te tako već i međusobno rješavaju neka neprihvatljiva
ponašanja.
Odnos vršnjaka karakterizira uključenost i sudjelovanje u igri. Od velikog je značaja razvoj

jezika, odnosno djetetove verbalne sposobnosti. Dijete izgovara (dijeli) svoja iskustva,
osjećaje, želje sa svojim vršnjacima na svoj način, pri tome sluša kako drugi iznose svoja
iskustva, te uči pristojnu komunikaciju i uvažavanje drugoga.
Ustrajnošću svih odraslih i međusobnim uvažavanjem, djeca prihvaćaju naučena ponašanja

kao dio života u vrtiću.
U praksi dječjih vrtića u Republici Hrvatskoj zamjetna je tendencija napuštanja podjele djece
u skupine prema kronološkoj dobi sa po jednom generacijom u skupini. Ovakav raspored
prenesen je iz školskih klupa i nije primjeren za djecu rane i predškolske dobi, posebice želimo
li im omogućiti opuštenu atmosferu i prilike za socijalne kontakte i učenje slične onima u
prirodnim okruženjima obitelji i rodbine, susjedstva i dr. Okrećemo se mješovitim odgojno-
obrazovnim skupinama, čije prednosti dokazuju i provedene znanstvene studije. Larry Cuban1,
primjerice, propitkuje sistem školske podjele na razrede po dobi, koja je ustanovljena prije tri
stotine godina, te donosi teorije o prednostima mješovitih skupina, koje su i potvrđene
istraživanjima.
Mješovite skupine obuhvaćaju djecu u dobnom rasponu više od jednog godišta. Djeca
u mješovitim skupinama uspješnija su u akademskim vještinama, imaju jače samopouzdanje,
bolje socijalne vještine, bolji odnos prema vrtiću, te kasnije prema školi, te u većem postotku
imaju pozitivnu sliku o sebi. Karakterizira ih timsko učenje, suradnja pri rješavanju problema.
Uloga svakog djeteta u skupini je jednako vrijedna. Napredak se procjenjuje individualno, a ne
1
https://larrycuban.wordpress.com/2012/02/01/a-successful-school-reform-the-age-
graded-school-part-1-2, Larry Cuban: Podjela djece u školska odjeljenja po dobi (slob. prij.)
21
2027.
u usporedbi s drugima. Prednosti mješovitih skupina za mlađu djecu: uče od starijih, mogu
birati prijatelje prema interesu, a ne samo prema dobi, vježbaju socijalne vještine, uče
opažanjem kako rješavati probleme, uče kako brinuti o sebi, uče prihvatljivo ponašanje.
Prednosti mješovitih skupina za stariju djecu: razvoj empatije, brinu se o drugima, pomažu,
dokazano je da cijene osobnost i ne sude druge prema dobi ili spolu, vježbaju samoregulaciju
ponašanja te razvijaju pozitivnu sliku o sebi u većoj mjeri nego djeca iz dobno homogenih
skupina.
8.3. Odnos odgojitelj-odgojitelj

Profesionalni odnos odgojitelja prema kolegama podrazumijeva se, no ipak ga želimo
detaljizirati. Međusobno uvažavanje, poštivanje, slušanje, izražavanje mišljenja bez straha od
osude, prihvaćanje različitosti, iskrenost, pomoć i podrška temeljne su karakteristike odnosa
koje nastojimo pobuditi kod naših odgojitelja.
U proteklih nekoliko pedagoških godina započeli smo u kolektivima objekata Trnovec,

Varaždin i Cestica sa radnim sastancima na kojima vježbamo timski rad kroz razvoj svih
navedenih vještina. Uvažavamo osobine karaktera svakog pojedinca, no usmjeravamo ih na
zajednički cilj i kolektivno pristojno i uzorno odnošenje, razgovaramo sa refleksivnim
prijateljicama i napredujemo u profesionalnom smislu. Radni sastanci ove su godine planirani
u sva tri objekta po rasporedu prema dogovoru s voditeljicama.
Refleksivni prijatelji vrlo su važna perla u ogrlici vrtićkih odnosa. Izabrana refleksivna
prijateljica kompatibilna je, zainteresirana za napredovanje kolegice, pomaže u osvješćivanju
rada, iskrena i direktna, no dobronamjerna. U ovom je odnosu ključno uzajamno povjerenje,
na čijem se temelju gradi podrška, uviđanje, a onda i profesionalni rast. Cilj je svakog
kvalitetnog odgojitelja, pored vlastitog profesionalnog rasta, postati i biti kvalitetan refleksivni
prijatelj.
Željeni odnos između odgojitelja karakterizira i pružanje podrške u raznim pitanjima suradnje
s vanjskim faktorima. Odgojitelji stoje iza kolege, „zagovaraju“ ga u profesionalnim pitanjima,
ne podmeću mu i ne potkopavaju njegov ugled, te stoje iza Ustanove.
Svi odgojitelji zajedno čine tim i djeluju sa zajedničkim ciljem odgoja sretne djece.
8.4. Odnos odgojitelj-ostali djelatnici

Bitna razina odnosa je ona između odgojitelja i ostalog osoblja vrtića. Međusobno
poštivanje u profesionalnim posebnostima svih zanimanja shvaćamo kao dužnost i obavezu.
Komunikacija odgojitelja i kuhara na profesionalnom je nivou stručna, s obzirom da svi zajedno
djeluju prema istom cilju.
Odnos odgojitelja i tehničke službe (domara) također je pun poštovanja i uvažavanja, razmjena
informacija je redovita.
22
2027.
Spremačice u vrtiću poštuju odluke vodstva i odgojiteljskog tima oko rasporeda namještaja i
količine i vrste manipulativnog materijala u SDB, te obavljaju svoje radne zadatke odgovorno.
Usmjeravanje u radu i ukazivanje na pogreške događa se poštujući osobnost drugoga, kao i

organizacijsku strukturu (hijerarhiju radnih mjesta).
Povezivanje i bolju suradnju svih zaposlenika vrtića potičemo organizacijom team building
druženja u prirodnom ambijentu uz prikladne igre poticanja zajedništva i timskog rada. Ovakva
druženja služe i za opuštanje zaposlenika, neformalne razgovore i međusobno upoznavanje.
9. Kurikulum za djecu rane i predškolske dobi prema razvojnim

područjima
Ovogodišnji kurikulum je nit vodilja u odgojno-obrazovnom radu ustanove, ali ne i strogi i
točan raspored aktivnosti i zadaća. S obzirom na aktualno izvanredno stanje, koje je na snazi
u vrijeme pripreme ovog dokumenta, ostvarivanje njegovih ciljeva više je upitno nego inače.
Ipak, i u slučaju da se ostvari pa i najmanji dio planiranog, čak i on treba biti u skladu sa općim
i specifičnim ciljevima procesa odgoja i obrazovanja u ovom vrtiću, poštujući i potičući sve
aspekte razvoja podjednako. To nastojanje je svakodnevno i prilikom svake aktivnosti u
mislima provoditelja procesa (odgojitelja), kao i u njegovim djelima.
9.1. Odgojno-obrazovna područja, ciljevi, zadaci, metode i sadržaji

Rast i razvoj djeteta u svim područjima naš je sveukupni cilj. Iako se na rast i razvoj
gleda kao na kontinuirano rastuću kategoriju1, ipak često načini učenja, obrasci stjecanja
iskustva, smjer i brzina učenja i razvoja variraju ovisno o danu, okolini, odgojitelju.
Odgojiteljice trebaju, svjesne ovih čimbenika, osmišljavati ponude aktivnosti, ali i korigirati
svoje ophođenje sa djecom koja/kada ne slijede uvriježene ili očekivane obrasce (a ne postoji
čovjek koji u svakoj svojoj interakciji slijedi potpuno jednake zakonitosti razvoja).
Nacionalni kurikulum
Nacionalni kurikulum krovni je dokument za planiranje rada. Svi odgojitelji su OBVEZANI na

poštivanje Nacionalnog kurikuluma! On opisuje VRIJEDNOSTI i NAČELA povezane s
RAZVOJNIM ZADAĆAMA koje si postavljamo za djecu na pojedinom stupnju razvoja. Te
razvojne zadaće trebaju biti usklađene s 8 KOMPETENCIJA (u dnevniku rada u tromjesečnom,
kao i tjednom planiranju). Razvojne zadaće odnose se na dijete –što dijete razvija KONKRETNO
(npr. zadaća je: upotreba monološkog govora; skakanje uvis 20cm; uočavanje potrebe za
nježnošću kod sebe i drugih, i sl.), a ne što odgojitelj čini. Zadaća se uvijek odnosi na dijete i
njegove sposobnosti, koje nam je zadaća jačati.
1
Te Whariki, Ministry of Education, New Zealand, Part A, Development
http://www.education.govt.nz/assets/Documents/Early-Childhood/te-whariki.pdf
23
2027.
Kod planiranja i programiranja rada, te odabira razvojnih zadaća, uvijek treba paziti da se
usredotočimo na svih 5 područja dječjeg razvoja, ne zapostavljajući neko nauštrb nekog
drugog.
Da bi se planiranje rada moglo dobro provesti, preduvjet je da odgojitelj jako dobro poznaje
razvojne karakteristike „svoje“ djece. Primarna pedagoška i razvojno-psihološka literatura u
tome će za odgojitelje igrati nezamjenjivu ulogu.
Kako bismo olakšali organizaciju, planiranje, provedbu i valorizaciju odgojno-obrazovnog rada

u odgojnim skupinama, specificirali smo okvirne teme, aktivnosti i njihovu predviđenu
učestalost.
Na dnevnom planu poticaja za aktivnosti neka se nađu motorički, komunikacijsko-

verbalni, matematičko-logičko-istraživački, kao i umjetnički sadržaji. Svakoga dana djeci od
najranije dobi trebaju biti slobodno ponuđeni poticaji za navedene četiri skupine aktivnosti, a
planirana/pripremljena aktivnost neka je jedna na dan, varirajući svaki dan drugu skupinu
(npr. ponedjeljak motorički, utorak jezično-komunikacijski, srijeda matematika/priroda,
četvrtak umjetnički –likovno-glazbeno-scensko-filmski poticaji). Ovi poticaji planirani su
unaprijed za svaki dan i njihov raspored jasno izvješen u prostoru skupine na pogled drugim
kolegama, a njihova uspješnost provedbe ovisiti će o djeci, no to ne smije spriječiti odgojitelja
da nudi i organizira potrebne materijale za dnevnu aktivnost.
Poticaji za aktivnosti planiraju se za svaki dan, kako zimi, tako i ljeti, kako tijekom procesa
adaptacija, tako i tijekom „redovnog“ rada. Kada bismo izbjegavali planiranje
poticaja/aktivnosti u određene dane, dogodilo bi se da trećinu ili četvrtinu godine ne bismo s
djecom radili obrazovne aktivnosti, za odgojno-obrazovnu ustanovu nedopustivo.
Svakodnevno osiguravamo djeci uvjete u slijedećim područjima razvoja:
 Razvoj samostalnosti
 Razvoj osobnog identiteta i svijest o sebi kao aktivnom „učeniku“
 Razvoj u području emocionalnog i kontrola emocija
 Razvoj dosljednosti i predvidljivosti ponašanja i odgovora na ponašanja drugih
 Prihvaćanje promjena
 Odgađanje potreba
 Razvoj memorije i osjećaja za vremenske odrednice prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
 Učestale društvene interakcije i razvoj suosjećanja
 Razvoj svijesti o svijetu oko sebe i mogućnosti grupiranja prema zajedničkim
interesima
 Razvoj komuniciranja, izgovorenim riječima ali i simbolima, gestama
 Razvoj kontrole pokreta i koordinacije
 Pružanje mogućnosti za skupljanje iskustva i razumijevanje ljudi, mjesta, događaja,
predmeta, pojava
24
2027.
 Aktivno stjecanje specifičnih znanja u području od interesa
 Razvoj korištenja logike i apstraktnog mišljenja
Naš kurikulum, uz ove razvojne stupove, treba biti i fleksibilan kako bi uravnotežio razlike u
individualnim ponašanjima i načinima učenja, potrebe za sigurnim, ponavljajućim obrascima
kako bi se dijete osjećalo sigurnim, te treba uravnotežiti različite potrebe za izazovima kao
preduvjet rasta.
9.1.1. Digitalne kompetencije i sadržaji
Dječji vrtić „Zeko“ osigurao je digitalno educirane odgojiteljice, koje su spremne djeci ponuditi
odgovarajuće poticaje u području razvoja digitalnih kompetencija. Ipak, važnije od snalaženja
na računalu, za djecu je u vrtiću mogućnost igre, isprobavanja i testiranja određenih
koncepata, koje su već dobro usvojili u realnom svijetu, a zatim su im slični koncepti ponuđeni
i putem tableta, robota i dr. Ponajprije se tu radi o konceptu kretanja u prostoru i usvajanja
apstraktnih pojmova ispred/iza/lijevo/desno/kraći put/dulji put, i sl., koji se - nakon igre u
realnom prostoru vlastitim osjetilima- igraju uz pomoć robota na podlozi. U informatici se
sličan koncept naziva kodiranjem, a u vrtiću bi svako dijete do škole trebalo biti upoznato s
njime.
Posebice je važno u digitalnoj edukaciji s djecom –i roditeljima(!) razgovarati o korištenju

ekrana i problemu „ekranizma“, educirati ih o primjerenoj duljini korištenja, o alternativama,
kao i poučiti ih sigurnom korištenju tehnologije. Kao odgovornoj odgojno-obrazovnoj
instituciji, ovo je u ovom vrtiću jedna od misija današnjice, s obzirom da se ne zatvaraju oči
pred dostupnošću tehnologije, nego se nastoji educirati korisnike da upotrijebe tehnologiju
na svoju najveću dobrobit.
Izvori provjerenih i besplatnih obrazovnih sadržaja za korištenje u vrtiću, od kojih su neki

potvrđeni žigom Common Sense (software za edukaciju):
Na prvom mjestu je https://projektidvzeko.weebly.com, vrtićka vlastita Web stranica sa

mnoštvom digitalnih sadržaja, koje su izradile vrtićke zaposlenice. Ovo je prva postaja svakog
odgojitelja u korištenju obrazovnih sadržaja za djecu ovog vrtića.
Neki od resursa su i:
-http://www.ict-aac.hr/index.php/hr/aplikacije/razvijene-aplikacije učenje kroz igre za djecu i osobe s

teškoćama
-https://code.org/, https://scratch.mit.edu/, http://lightbot.com/flash.html -igre za učenje osnova
računalne znanosti, igre kodiranja
-https://bookcreator.com/, https://storybird.com/create/, https://issuu.com/ -softveri za izradu
digitalnih slikovnica, knjiga, časopisa
-Microsoft Paint – softver za digitalno crtanje
-https://www.education.com/, https://www.peekapak.com/ softveri za odgojitelje i učitelje,
uključuje mnoštvo materijala, šablona, radnih listova za printanje, podijeljeno po područjima i dobi
djece
25
2027.
-https://animoto.com/business/education, https://vimeo.com/, Windows Movie Maker -izrada video
sadržaja
-https://play.google.com/store/apps/details?id=com.octoroid.komadori.lite&hl=en -izrada stop-
motion filmova
- https://www.anymeeting.com/, https://www.skype.com/en/ -softver za konferencije
- https://www.powtoon.com/home/, https://prezi.com/ -izrada prezentacija i animacija
- https://www.voki.com/ -izrada animacija (video i audio animiranje)
- https://kahoot.it/, https://quizizz.com/, izrada tekstovnih i slikovnih kvizova
- https://www.freckle.com/ matematičke i STEM igre
-http://www.petzanet.hr/Portals/0/Kurikulum/Igre/Modul1/1.3/index.html igre hrvatski
- https://www.academia.edu/ izvor svjetskih stručno-znanstvenih članaka po temama
- https://hrcak.srce.hr/ portal znanstvenih časopisa RH
-https://www.commonsensemedia.org/ platforma provjerenih digitalnih sadržaja (igre, članci) za
obitelj i vrtić/školu
- https://www.futurelearn.com/ platforma za online edukacije
- https://www.pinterest.com/ izvor ideja za rad
-https://www.schooleducationgateway.eu/en/pub/index.htm, https://live.etwinning.net/ platforme
za profesionalni razvoj
-https://europass.cedefop.europa.eu/hr/resources/digital-competences
-https://storybird.com za izradu digitalne slikovnice
https://www.wevideo.com video editor
https://www.magisto.com video editor
Snap Type app za izradu kartica (slika+tekst) i dodavanje glasa?
Anki app za memo kartice
https://padlet.com razmjena podataka, oglasna ploča, mikroblogging
https://www.powtoon.com animirane prezentacije
https://kahoot.it izrada kvizova
https://learningapps.org aplikacije za izradu križaljki, igara, kreiranje i korištenje postojećih, za sve
dobi
https://quizizz.com izrada kvizova
https://de.actionbound.com za izradu lova na blago
http://appinventor.mit.edu izrada aplikacija
https://scratch.mit.edu programiranje, kodiranje, igranje/ izrada igara
https://code.org programiranje, kodiranje, igranje/ izrada igara
https://www.genial.ly kreiranje interaktivnih multimedijskih sadržaja
https://www.weebly.com kreiranje web stranica, blog, online trgovina, sukladan GDPRu
https://wordpress.com kreiranje web stranica, blog
https://www.pinterest.com korištenje u obrazovanju
https://twitter.com kao alat za razmjenu informacija, ideja
https://www.linkedin.com poslovni alat, 35+, nove poslovne prilike
https://ed.ted.com lessons worth sharing, izrada ili edit predavanja
http://twinspace.etwinning.net/ projektna platforma
www.drive.google.com dokumenti za zajedničko uređivanje (oblak)
http://www.artsteps.com/ virtualni muzej
http://issuu.com/ izrada online knjiga i časopisa
https://www.google.com/calendar/ online kalendar, kalendar Dječjeg vrtića Zeko:
https://calendar.google.com/calendar?cid=dm9wcm8zYTJtdW5uNWY5NGI1NThwOG9yNWNAZ3JvdX
AuY2FsZW5kYXIuZ29vZ2xlLmNvbQ
https://play.google.com/store/apps/details?id=com.octoroid.komadori.lite&hl=en Komadori stop
motion maker
http://www.wordle.net/ generiranje oblaka riječi (wordclouds)
https://vocaroo.com/ snimanje zvuka
26
2027.
https://www.voki.com/ kreiranje avatara koji govore
https://slides.com/ jednostavne prezentacije, lako za umetanje u Web stranice i dr.
https://app.bookcreator.com izrada knjiga
http://www.duckduckmoose.com/ aplikacija za izradu stripova, prilagođeno za djecu
https://web.seesaw.me/ za učitelje i učenike –kolaboracija
https://www.autodraw.com/ aplikacija za slobodno crtanje
https://www.skype.com/ video konferencije
https://www.viber.com/ razmjena podataka, grupe
9.2. Kurikulum za djecu rane dobi

Razvoj i ponašanje djece rane dobi (1-3g) skloni su promjenama i razlikuju se od djeteta
do djeteta više nego što je to slučaj u djece predškolske dobi. S jedne strane, jaslička djeca
teže ostvariti neovisnost od odraslih, no s druge strane su ipak emocionalno vezani i traže
konstantnu podršku. Često je ta njihova želja za neovisnošću, kontrolom života i znanjem u
sukobu sa ovisnosti o odraslima. Veliki su zahtjevi na njihovom razvoju, i velik napredak se
događa tijekom tih godina. Djeca te dobi se često protive ritualima i rutinama, no istovremeno
su o njima i ovisna. Ovakvi ekstremi uzrokuju kod djece bujice suprotnih osjećaja, ideja i akcija,
i time predstavljaju pravi izazov znanju i snalažljivosti odgojitelja.
Djeca rane dobi imaju puno energije i stalno su u pokretu, istražuju svoje granice,
granice vlastitog tijela i granice okoline, te uče povezivati uzroke i posljedice i tako stječu
kontrolu nad svojim svijetom. Njihove su želje često ispred njihovih jezičnih i fizičkih
mogućnosti i sposobnosti. Oni su aktivni i znatiželjni, odlučni u težnji da postanu sposobni i da
shvate događaje, predmete i ideje u svijetu oko sebe. Njihovi su osjećaji snažni i nepredvidljivi,
traže prilike za istraživanje i kreativnost, impulzivni su i nemaju razvijenu samokontrolu.
Usredotočeni su na „sada“ i „ovdje“, uključuju se u socijalne interakcije i uče imitiranjem
drugih. Djeca rane dobi uče cijelim svojim bićem i to isprobavanjem, akcijom, činjenjem, a ne
slušanjem.
Djeca ove dobi imaju vrlo specifične zahtjeve prema vrtiću, pa u kurikulumu moramo
paziti da ga prilagodimo upravo njima: umjesto da variramo između presigurnog okruženja
oblikovanog za dojenčad i onog neovisnog i užurbanog kakvo stvaramo za djecu predškolske
dobi. Okolina koja je dizajnirana upravo za djecu rane dobi neće dopustiti da djeci bude
dosadno, neće ih frustrirati niti ih sprečavati i ograničavati, što se redovito događa kada je
okolina premalo ili previše zahtjevna.
Ova djeca ne razumiju koncept dijeljenja igračaka, ona su u fazi egocentrizma, pa je

besmisleno „učiti“ ih dijeljenju igračaka ili insistirati na tome da shvate tuđe emocije. Umjesto
toga, treba im se posvetiti ponaosob i osigurati jednak broj omiljenih predmeta za igru.
Djeca rane dobi trebaju:
 sigurno okruženje, u vrtiću koji nudi kako izazove tako i predvidljive događaje, rutine
 mnoštvo prilika za samostalno istraživanje i kretanje
27
2027.
 fleksibilan pristup koji prihvaća njihovu spontanost i hirove brzinom koja im dopušta
da sami isprobaju i izvježbaju
 odgojitelje koji potiču njihove kognitivne sposobnosti i jezični razvoj
 suosjećajne i predvidljive odgojitelje koji razumiju i prihvaćaju razvojne oscilacije
Primjeri aktivnosti sa djecom rane dobi po područjima:
KRETANJE
 vježbanje prirodnih oblika kretanja: hodanje, trčanje, puzanje, penjanje, bacanje,

skakanje, poskakivanje, valjanje i to u: prirodi, po različitim površinama; ispod, kroz, uz
pomoć raznih oruđa, po različitim dijelovima tijela, u raznim smjerovima, različitom
brzinom , s različitim rekvizitima
 dijete se uključuje u aktivnosti igre i manipulacije predmetima: štapićima, kuglama,
špagama, krpicama; i materijalima: voda, sapun, pijesak, itd., koji omogućavaju
pokrete ruku, dlanova, prstiju, nogu i stopala (gnječenje, nizanje, pretakanje,
presipavanje, itd.)
 dijete uspostavlja i zadržava ravnotežu na mjestu i u pokretu (stoj na jednoj nozi, hod
po crti, špagi, hod po niskoj gredi); uspostava ravnoteže na pomagalima (velika lopta,
štule, njihanje, vrtnja, itd.)
 igranje osnovnih igara (lovice, skrivača, grupno trčanje, bez i sa pomagalima)
 prikaz tijelom različitih predmeta, životinja, pojava, kreativno gibanje uz glazbenu
pratnju, jednostavne plesne igre
 izvođenje ritma rukama, nogama, s rekvizitima (štapovi, lopte), uz glazbenu ili pjevanu
pratnju
 igre loptom za poticanje osnovnih vrsta kretanja: nošenje, kotrljanje, bacanje,
odbijanje, dodavanje i hvatanje balona, lopti različite veličine, mase, oblika, materijala,
boje
 vožnja raznim dječjim vozilima, dvokolicama bez pedala, triciklima i malim biciklima s
pomoćnim kotačima
 igra pored vode i sa vodom, bez rekvizita i sa njima, manji bazeni, figurice za vodu
 igra i kretanje po snijegu
 šetnje u prirodi i u bližu okolicu
 aktivnosti opuštanja
JEZIK
 dijete se u vrtiću susreće sa različitim govorima kajkavskog narječja, kao i sa različitim

narječjima
 u svakodnevnoj komunikaciji svjedoči različitim situacijama formalnog i neformalnog
korištenja hrvatskog jezika
 dijete sluša priče, pjesme, zagonetke primjerene dobi i razvoju
28
2027.
 dijete sudjeluje u igrama prstićima, zajedničkim i individualnim plesnim i pokretnim
igrama
 komunicira s djecom i odraslima pomoću kontakta očima i pokretima
 igra se glasovima
 formira prve rečenice od nekoliko riječi, stvara nove riječi i rečenične uzorke, odaziva
se na pozive, inicira razgovor kada mu to odgovara, priča o svojim temama, postavlja
pitanja i daje odgovore
 komunicira s djecom u skupini
 igra jezične igre
 upoznaje se s knjigama, kako s beletristikom, tako i sa publicistikom
 dijete sluša jednostavne priče i razgovara s odraslima o predmetima na slikama i u
svojoj okolini
 priča i pjeva zagonetke, brojalice, rime, kratke pjesme i priče u kojima se ponavljaju
dijelovi riječi, koje izmišlja sam, ili ponavlja
 aktivno rješava probleme u procesu verbalne komunikacije (trudi se, ponavlja,
pojašnjava)
 uz pomoć knjiga i drugih tiskovina, koje su mu stalno dostupne za igru i „čitanje“,
upoznaje ulogu simbola i pisanog jezika
 dijete isprobava nove oblike verbalne komunikacije
 primjećuje i doživljava ritam riječi, glazbe i pjesama
UMJETNOST – primjeri aktivnosti sa djecom od 1. do 3. godine
 dijete promatra, komentira, uspoređuje, bira i opaža estetiku prirode, urbane sredine,
uporabnih predmeta, tehničkih i umjetničkih proizvoda, događanja, i dr.
 umjetničkim sredstvima izražava svoje osjećaje i misli, na način sebi svojstven i jezikom
koji mu odgovara
 izražava se spontano, bira sadržaje, motive, sredstva i vrijeme za izražavanje
 prikazuje doživljaj jedne umjetnosti u drugoj (ples u glini, glazbu u slikanju, lutku u
plesu)
 sudjeluje u različitim stupnjevima kreativnih procesa: planiranju, formulaciji ideja i
izvedbe, posredovanju i podjeli poslova, sudjeluje u razgovoru o poslu, procesu,
iskustvu
 promatra i prepoznaje posebnosti kod osoba, stvari, pojava, umjetničkih djela, koje
prikazuje u igri, slikanju, fotografiji, glazbi, plesu
 dijete preoblikuje dio predmeta ili cijelo, preoblikuje prostor, ples
 traži, otkriva, izmišlja sadržaj, namjenu i funkcionalnost poznatim i nepoznatim
stvarima, događajima i umjetničkim djelima
 uspoređuje umjetnička djela i njihova značenja (npr. dva oblika na istoj slici, dvije
pjesme, lutku i glumca, crtež i fotografiju, pokret i kip, predmet i kip, ples i crtež i
glazbu)
29
2027.
 interpretira znakove, simbole, događaje, djela, stvari iz života i umjetnosti
 „čita“, prepoznaje, izmišlja i koristi znakove i simbole
 Posjećuje predstavu, koncert, izložbu u vrtiću i autentičnim lokacijama
 Nastupa prema interesu pred publikom i kamerom
 Upoznaje kreatora, izvođača, faze nastajanja umjetničkog djela u vrtiću ili autentičnim
lokacijama
 Upoznaje se s umjetničkim djelima u vrtiću, muzeju, galeriji, kazalištu, kinu, knjižnici
 Dolazi u doticaj sa umjetnošću različitih kultura
 Dolazi u doticaj sa umjetnošću i obrtom
 Igra igre uloga sa umjetničkim zanimanjima
 Kreativno sudjeluje u završnim priredbama, posebnim događanjima u lokalnoj
zajednici
LIKOVNE I OBLIKOVNE DJELATNOSTI
 Dijete se igra, manipulira, promatra igračke, osobe, predmete, fotografije, ilustracije,

slike, knjige, događaje
 Piše s mekim olovkama, kredama, ugljenom, prstima
 Slika s prstima, dlanovima, spužvicama, vrlo širokim kistovima
 Ostavlja otiske s prstima, dlanovima, spužvama, predmetima, gužvanim papirom
 Gnječi, modelira tijesto, glinu, plastelin, sapun
 Sastavlja i rastavlja kocke, šalice, kantice
 Igra se, manipulira, promatra, crta, slika i stječe iskustva s jednostavnim linijskim,
plošnim i 3d oblicima, sa intenzivnim čistim bojama, jaki kontrast svijetlo-tama, izrazite
razlike u veličinama i strukturama površina
 Slobodno se igra, izmišlja, istražuje prirodne, umjetne i umjetničke materijale, igračke
 Crta, slika i modelira spontano
 Crta i slika nakon nekog intenzivnog doživljaja
 Radi otiske ruke, predmete, jednostavne žigove u snijeg, glinu, na papir
 Promatra odrasle i sudjeluje u izradi maske, lutke, čestitke, poklona, u ukrašavanju
prostora
GLAZBENE AKTIVNOSTI
 Kroz pjevanje, sviranje, slušanje i izmišljanje glazbe dijete doživljava, izrađuje, izražava
se i komunicira
 U ritmu izgovara jednostavne brojalice
 Pjevanje i ritmične pjesme prati glazbalima ili kretanjem
 Sluša, prati i razlikuje zvukove iz prirode i okoline
 Sluša izvedbe i snimke izabranih djela glazbene literature
 Pjeva pjesme unutar svojih glasovnih mogućnosti
 Izvodi ritmične uzorke s pljeskanjem, toptanjem, udaranjem i sviranjem malih glazbala
30
2027.
 Spontano izmišlja ritmično-melodijske uzorke
 Doživljava i promatra sviranje i pjevanje odraslih i starije djece
 Sluša glazbene priče i sudjeluje u njima
PLESNE AKTIVNOSTI
 Dijete izmišlja pokrete, sklopove pokreta i položaje

 Kreće se i pleše cijelim tijelom, istražuje mogućnosti kretanja pojedinih dijelova tijela
 Isprobava brze i spore kretnje, napetost i opuštenost, povezana i nepovezana gibanja
 Isprobava razliku između mirovanja i gibanja, između nelokomotornih kretnji
(savijanje, rastezanje, okretanje, njihanje u mjestu) i lokomotornih kretnji (ispružanje,
penjanje, hodanje, trčanje, skakanje u prostoru)
 Isprobava kretnje u različitim smjerovima (dizanje, spuštanje, zatvaranje, otvaranje,
kretanje naprijed i unatrag)
 Doživljava i promatra ples odgojiteljice i drugih odraslih
AUDIO-VIZUALNE AKTIVNOSTI
 Dijete promatra i komentira kaleidoskop i etnografski bilježi njegov doživljaj

 Dijete promatra i komentira odabrane fotografije, dječje filmove, TV emisije, i bilježi
njihov doživljaj
 Promatra i sudjeluje s odraslima u fotografiranju i snimanju
DRAMSKE AKTIVNOSTI
 Dijete se igra i oponaša životinje i ljude

 Igra jednostavne pokretne, govorne i ritmične igre
 Sudjeluje u igri s djecom i odgojiteljicama
 Koristi predmete tako da predstavljaju druge predmete
 Animira igračke, lutke, predmete
 U igri koristi jednostavna pomagala, scenske elemente i dijelove kostima
 Sudjeluje prema interesu u nastupima i obilježavanjima
 Sudjeluje u jednostavnoj lutkarskoj predstavi u vrtiću
DRUŠTVENE AKTIVNOSTI
 Dijete u svakodnevnim aktivnostima oblikuje samopoimanje, vlastite identitete i

samopoštovanje, sudjeluje u djelatnostima u kojima postaje svjesno sebe (imenuje
dijelove tijela, gleda se u ogledalu, sluša svoj snimljeni glas, odaziva se na svoje ime i
upoznaje imena drugih u skupini, izražava i prepoznaje svoje osjećaje, itd.)
 Sudjeluje u kraćim grupnim aktivnostima (pjevanje poznate pjesmice, slušanje priče,
pokretne igre)
 Upoznaje vrtić, bližu okolicu i usvaja različita iskustva o svijetu
 Promatra kako odrasli u vrtiću obavljaju određene radnje, te ih oponaša
31
2027.
 Upoznaje različite objekte u blizini vrtića, trgovine, knjižnice, galerije, farme, i sl.
 Sudjeluje u razgovorima o prošlim i budućim događajima
 Razgovara s odraslima o članovima obitelji i događajima kod kuće, ukoliko to želi, ili
sam inicira razgovor
 Upoznaje se sa različitim životnim navikama i oblicima društvenoga života u različitim
kulturama i društvenim skupinama
 Upoznaje stvari i razgovara o vlastitim ili tuđim predmetima
 Igra se s mlađom i starijom djecom, te prema mogućnosti i s djecom s posebnim
potrebama, različite nacionalnosti, itd.
 Stječe konkretna iskustva sa zamjenom uloga (spolne razlike), zamjena uloga u spolno
specifičnim igrama, igrama kućanskih poslova, njegovanju djece, zanimanjima i sl.
 Ima priliku upoznati razlike među ljudima
AKTIVNOSTI S PRIRODOM
 Dijete otkriva, upoznaje i uspoređuje živu i neživu prirodu

 Otkriva, upoznaje i uspoređuje živa bića, njihova staništa i sebe kao jednog od njih
 Spoznaje sebe, svoje tijelo, dijelove tijela i njihovu funkciju, upoznaje tjelesne razlike i
sličnosti među ljudima i jednakovrijednost svih
 Spoznaje da se živa bića međusobno sporazumijevaju
 Provodi vrijeme u prirodi i doživljava ju u različitim okolinama, godišnjim dobima,
vremenskim uvjetima
 istražuje prirodu i razgovara o svojim otkrićima
 svim svojim osjetilima upoznaje živa bića (poštujući sigurnost djeteta i živog bića) i
razgovara o tome kakva su, kako i gdje žive, kako se kreću, glasaju, kakvi su im potomci,
kako se hrane, i td.
 oponaša zvukove i gibanje životinja, predmeta, igračaka, strojeva, i dr.
 Igra se s različitim predmetima životinjskog, biljnog i umjetnog porijekla (koža,
kamenje, školjke, drvo), kao i s različitim tvarima (sapunica, voda) i pojavama (vjetar,
svjetlost, sjena)
 Sluša priče o prirodi
 Sudjeluje u razgovoru o tome što voli, što mu odgovara, a što ne, kao i o tome što može
učiniti kako bi se dobro osjećalo (pije dok je žedan, oblači se kad mu je hladno)
 Uči voditi brigu o higijeni tijela (pere ruke, briše nos, pere zube, i td.)
 Isprobava raznovrsnu hranu i o tome razgovara
 Prelijeva i presipa tekućine i sipke materijale u posude
 Igra se s vodom (stavlja različite predmete u vodu, suši ih, i td.), snijegom, ledom
 Igra se s mlinovima i brodićima
 Igra se s materijalima za modeliranje (plastelin, glina), preoblikuje krute (žica, glina, i
td.) i elastične materijale (guma)
 Opaža promjene na nebu i vremenske pojave
32
2027.
 Sudjeluje u uređenju prostora
 Igra se s konstruktorima (gradi i rastavlja), ambalažom, predmetima
 Giba se: njiše se, penje se, trči, puže, udara, spušta se toboganom, i td.
 Pomiče predmete kotrljanjem, vučenjem, guranjem, i td.
 Igra se s igračkama koje imaju vlastiti pogon
 Obavlja slijed aktivnosti kod svakodnevnih rutina (kad opere ruke, ide jesti; kad obuče
pidžamu, ide na spavanje, i sl.)
 Igra se u pješčaniku, koristi materijale za igru sapunicom
 Igra se s papirnatim avionima, puše balone od sapunice, promatra ptice, leptire,
avione, i td.
 Manipulira predmetima koji proizvode zvuk (limenke, kutije, gumice, i sl.)
 Manipulira sa zrcalima, igra se vlastitom sjenom
 Igra se tehnikom (sat, zvono, i dr.) i koristi različita oruđa (čekić, lopata, i dr.)
MATEMATIKA
 Dijete broji iz zabave, dok pjeva, skače

 Igra se i izrađuje ritmičke instrumente, te igra igre u kojima doživljava ritam te ga
ponavlja
 Opaža gdje se sve pojavljuju brojke (na igračkama, na kućama), igra se telefonom
 Imenuje predmete u neuređenom skupu, uz pomoć odrasloga pokazuje i imenuje
pojedine predmete
 Imenuje i dodaje jedan po jedan predmet u skup (torbu, kutiju), broji slične predmete
u šetnji (stabla, klupe, kuće), broji predmete kojih ima mali broj, kao i one kojih je
mnogo
 Broji jednake predmete (korake, daske u ogradi, stepenice dok po njima hoda), kao i
nejednake (oblake, kapi vode, cvijeće, osobe na fotografijama i umjetničkim slikama),
uz pomoć odrasle osobe pokazuje i broji predmete koje ne može dotaknuti
 Oponaša brojenje na prste i igra se sa sjenama prstiju
 Dijeli skup predmeta na dva ili više jednakih skupova, pri čemu opaža veličinu nastalih
skupova i ostatak
 čim više razvrstava stvari po pravilu „svakome jedno“ (dijeli igračke djeci, priprema stol
za ručak)
 igra se po principu „jedno meni, jedno tebi“
 izabire simbol za sebe i svoje stvari (simbol na ormariću, polici, džepiću za svoje stvari)
 opaža korištenje simbola i sudjeluje u razgovoru o značenju simbola (prometni znakovi,
oznake u vrtiću, u autu, na odjeći, na ambalaži)
 opaža i iskušava slijed događaja, razgovara o njihovoj međusobnoj povezanosti i
upoznaje izraze najprije, zatim, prije, prije nego, iza, nakon toga, na kraju
 razgovara i pojašnjava što se dogodilo najprije kao uzrok i što je nastalo kao posljedica
 igra s odgojiteljem igre zapitkivanja „zašto?“
33
2027.
 ima priliku u govoru odgojitelja slušati upotrebu riječi nikada, gotovo, moguće,
vjerojatno, i sl.
 predviđa (hoćemo li u šetnji opaziti koji lokvu, hoće li voda biti hladna, odgovara na
pitanja i najavljuje što se dogodi nakon toga)
 prikuplja iskustva o obavljanju manjih zadataka jedan iza drugog, kako bi moglo samo
obaviti cjelokupni zadatak (redoslijed oblačenja majica –jakna; čarape – cipele;
potražiti sve dijelove puzzle i okrenuti ih na pravu stranu prije nego počne stavljati u
okvir)
 skuplja iskustva o tome što je u kojim uvjetima istina, a što nije, i što je univerzalna
istina (voda je uvijek mokra, odgojitelja se uvijek sluša), pokušava opovrgnuti tvrdnje
 najavljuje rasplete radnje, nekog događaja (radova na cesti)
 potaknuto je da samo pronađe alatku kojom će obaviti to što želi (palicu da dosegne
igračku pod ormarom)
 opaža uzorke na odjeći, igračkama, slikama, fotografijama (ukrasi za zid, mozaik,
labirint, ograde tvrđava), u govoru, glazbi, pokretu, kod životinja, biljaka, oblikuje ih i
ponavlja
 iz dijelova sastavlja cjelinu, umeće predmete u otvore, dijelove jednostavne puzzle u
okvir
 koristi izraze za opis geometrijskih i fizikalnih svojstava i položaja (boja, oblik, površina
–mekano, mokro, veličina, ispod, iznad, lijevo, desno)
 puno se igra s materijalima (pijesak, voda, glina, snijeg) prelijeva vodu i pijesak u
posude različite veličine, modelira glinu, puni kalupe
 iskušava geometrijske osobine predmeta svim osjetilima
 igra se s geometrijskim tijelima i likovima, traži oblike u prirodi, imenuje ih, izrađuje,
crta
 igra se sa dvodimenzionalnim i trodimenzionalnim predmetima različite boje, oblika,
šuplji i puni
 opaža simetriju u predmetima, u prirodi, izrađuje simetrične slike, presavija mokru
sliku, opaža što se događa sa uzorcima u zrcalu
 istražuje SDB, vrtić, vrt, dvorište, ogradu, kutije, tunele, rupe, priča što je opazilo
 zauzima razne položaje iz kojih opaža, visoki tobogan, brdašce, dok leži pod krevetom,
pred velikim ogledalom, pleše u kutiji i izvan nje, hoda po označenom putu, po
labirintu, u snijegu
 opaža što je unutra, a što izvan, umeće stvari u kutiju i vadi van, sakriva predmete,
traži, uspoređuje po izgledu i sadržaju, jednake posude s različitim sadržajima (različite
boje u istim posudama), i različite vanjštine sa jednakim punjenjima
 svakodnevno uči pojmove lijevo, desno, ispod, iznad, ispred, iza
 posprema igračke u kutije, vreće, košare (kutija za kocke, vreća za lutke, polica za aute)
 raspoređuje predmete u male i velike skupine po osobinama (po boji, materijalu,
obliku)
34
2027.
 predmete raspoređuje u uzorke, razvrstava padajući ili rastući (po veličini)
 koristi izraze za usporedbu objekata (veliko, malo, više, manje, jednako, teže)
 igra se s vagama, menzurama, špagom, ima na raspolaganju lopatice, metre, vage,
posudice
 puni posude i broji uz pomoć, koliko lopatica pijeska stane u posudu, uspoređuje koliko
vode ima u njegovoj čaši u odnosu na drugo dijete,
9.3. Kurikulum za djecu predškolske dobi

Kod djece predškolske dobi rastu jezične sposobnosti, sposobnost istraživačkog
razmišljanja, raste sposobnost uživljavanja u tuđe stajalište. To je doba razvoja zanimanja za
simbole i reprezentacije poput slika, brojeva, slova, znakova, zastava, amblema i sl. Kurikulum
za djecu predškolske dobi nudi bogatstvo iskustava i prilika za učenje djece, kako bi razumjeli
svoj svijet i svijet oko sebe. Djeca ove dobne skupine još uvijek se povremeno vraćaju u
prijašnje razvojne faze, ovismo o raspoloženju i kontekstu, no već se bolje nose sa
nepredvidljivim situacijama i promjenama, posebice ukoliko imaju kraj sebe osobu za
emocionalnu potrebu, koja ih poštuje i prihvaća. Razvoj svijesti djeteta o sebi kao aktivnom
sudioniku učenja, odgovornom za naučeno, vidi se u razvijenoj sposobnosti planiranja i
kontroliranja vlastitih aktivnosti.
Djeca predškolske dobi prepoznaju mnoštvo obrazaca i pravilnosti u svijetu oko sebe.
Zbog toga propitkuju zagonetnosti i stvari koje se razlikuju od njihovih očekivanja, te
odgovaraju na „gluposti“, nelogičnosti i humor. Djeca ove dobi već jasnije vide svoju obitelj,
dom, vrtić kao dio neke veće cjeline, grada, svijeta. Povećana je sposobnost za korištenje
simbola i reprezentacija, izražavanje kroz umjetnost, glazbu ili ples, kao i izražavanje riječima
i razumijevanje brojeva. Rastu sposobnosti u jezičnom smislu. Jezik dobiva novi smisao: služi
za donošenje sudova, istraživanje govora, zagonetke. Povećanje memorije rezultira kod djece
predškolske dobi povećanim sposobnostima za pričanje priča, za složenije strategije rješavanja
problema, za dulju koncentraciju i pažnju i za trajniju znatiželju. Rastu socijalne vještine, pa
djeca uspostavljaju i zadržavaju prijateljstva i mogu se uživjeti u osjećaje drugih.
Djeca predškolske dobi učvršćuju i jačaju svoje motoričke vještine. U toj je dobi
karakterističan razvoj svijesti o sebi kao aktivnom učeniku, kroz pitanje, propitkivanje,
provjeravanje koje se reflektira u aktivnostima, igri i zadacima. Djeca koriste maštu i
zamišljanje kako bi istraživali vlastite i tuđe identitete.
U vrtiću imamo obavezu i odgovornost omogućiti okruženje za stvaranje prilika za nove

izazove, pothvate i dugoročnije projekte.
Djeca predškolske dobi trebaju:
 odrasle i okolinu koja nudi materijale, izazove i podršku proširivanju interesa i

samostalnom rješavanju problema
35
2027.
 prilike za učenje novih rutina, novih osobnih izazova, suradničkih pothvata i trajnijih
projekata
 odrasle koji podržavaju poticajne razgovore, pitanja, kompleksno razmišljanje,
koncepte pravednosti, različitosti i sličnosti
 prilike za korištenje jezika i poticaje za učenje i razmišljanje
 proširenje raspona resursa za kreativno izražavanje, korištenje simbola i reprezentacija
 poticanje razvoja smisla za šalu, koji proistječe iz stečenog razumijevanja kakve bi stvari
trebale biti
 prilike za izazove koji drže korak sa fizičkom koordinacijom i razvojem
Primjeri aktivnosti s djecom predškolske dobi 3-6g. po područjima:
KRETANJE
 dijete izvodi prirodne oblike kretanja, hodanje, trčanje, puzanje, penjanje, bacanje,
skakanje, poskakivanje, valjanje i to u: prirodi, po različitim površinama; ispod, kroz, uz
pomoć raznih oruđa, po različitim dijelovima tijela, u raznim smjerovima, različitom
brzinom , s različitim rekvizitima
 igra i manipulacija predmetima: kuglice, špagice; i materijalima: voda, sapun, pijesak, i
td., koji omogućavaju pokrete ruku, dlanova, prstiju, nogu i stopala (gnječenje,
pretakanje, presipavanje, hvatanje i td.)
 dijete uspostavlja i zadržava ravnotežu na mjestu i u pokretu (stoj na jednoj nozi, hod
po crti, špagi, hod po gredama različitih visina i širina); uspostava ravnoteže na
pomagalima (daska za ravnotežu, štule, tanjur, i td.), penjanje po penjalicama, njihanje,
vrtnja
 prevladavanje prepreka gmizanjem, penjanjem preko, preskakanjem, nošenjem
pomagala, lopte, palice, kocke, i td.
 izvođenje niza gimnastičkih vježbi (bez i sa rekvizitima, individualno, u paru, uz
glazbenu pratnju, uz brojanje, i td.)
 igranje osnovnih igara (lovice, skrivača, grupno trčanje, štafetne igre, igre ravnoteže,
preciznosti, refleksa, bez i sa pomagalima)
 prikaz tijelom različitih predmeta, životinja, pojava, kreativno gibanje uz glazbenu
pratnju, igre sa kretanjem, glazbeno-pokretne igre, igre ritma i pjevane igre;
jednostavni plesovi i društvene plesne igre
 izvođenje ritma rukama, nogama, s rekvizitima uz glazbenu pratnju
 igre loptom za poticanje osnovnih vrsta kretanja: nošenje, kotrljanje, bacanje,
odbijanje, dodavanje i hvatanje balona, lopti različite veličine, mase, oblika, materijala,
boje, s različitim dijelovima tijela, na mjestu i u pokretu, pomoću različitih rekvizita
 vožnja raznim dječjim vozilima, romobilima, triciklima i biciklima u olakšanim i
otežanim uvjetima
 igra pored vode i u vodi do razine prsa, igre sa vodom, igre prilagodbe na vodu, bez i
sa rekvizitima, plivanje u željenoj tehnici
36
2027.
 dijete neka sudjeluje u različitim igrama na asfaltu, ledu , izvođenje vježbi, poligon,
koturaljke, role, klizaljke, uz pomoć, samostalno, u otežanim uvjetima, isl.
 igra i kretanje po snijegu
 šetnje u prirodi i u bližu i dalju okolicu, orijentacijski izleti, izleti, čiji napor premašuje
svakodnevne uobičajene napore
 aktivnosti opuštanja
JEZIK
 dijete u svakodnevnoj komunikaciji svjedoči situacijama gdje se koristi standardni

hrvatski jezik, paralelno dobiva informaciju da u drugim područjima postoje drugi jezici
 sluša priče, zagonetke, pjesme. Sadržaje doživljava preko različitih medija (audio i
video), posjećuje kazališne predstave (igrane i lutkarske), posjet kinu, gleda obrazovno
opravdane crtane filmove, posjećuje gradsku/školsku knjižnicu
 dijete razlikuje narječja i standardni jezik, te njihove funkcije i korištenje u okruženjima
(u ustanovama – standard, neformalno – narječje)
 izvodi aktivnosti i simboličke igre i igre uloga u kojima „glumi“ osobe, životinje,
predmete
 sudjeluje u različitim govornim ulogama, inicira razgovor, uvodi nove teme, igra se i
zabavlja novim strukturama koje izmišlja, zapitkuje, pregovara
 sudjeluje u komunikaciji u manjim skupinama ili u paru i komunicira s odraslima i
djecom
 dijete sluša odrasle i drugu djecu, sluša i gleda primjerene audio i videozapise iz
književnosti i kulture
 samostalno priča priče, prepričava i izmišlja vlastite
 samostalno izrađuje knjigu ili strip
 sudjeluje u različitim društvenim i didaktičkim igrama, koje potiču bogaćenje rječnika,
ponavljanje i izmišljanje priča
 prilikom slušanja i pričanja doživljava ritam riječi, glazbe i pjesama
 dijete se igra s glasovima i slovima
 upoznaje pisani jezik i njegovu ulogu, slovo je simbol za glas
 spoznaje da izgovoreno može napisati i onda ponovno pročitati
 koristi različite vrste simbola kojima izražava svoje misli
LIKOVNE I OBLIKOVNE AKTIVNOSTI
 dijete se igra, zamišlja, oblikuje, stvara, izražava se, komunicira crtežom, grafikom,
slikom, kolažem, konstrukcijom, predmetom, prostorom
 opaža vizualne značajke živih bića, predmeta, događaja: oblike, boje, svjetlost,
smjerove, prostorne odnose, veličinu
 gnječi, lomi, tiska, miluje površine, materijale i oblike
 crta, modelira, reže, sastavlja, oblikuje manje oblike, detalje, uzorke
37
2027.
 koristi različite tehnike za crtanje, slikanje, tisak, lijepljenje, konstruiranje, modeliranje,
oblikovanje i mnoge druge umjetničke materijale
 promatra svijet i kreira dvodimenzionalne i trodimenzionalne likovne kompozicije s
različitim oblicima, kontrastima svijetlo-tama, osnovnim i izvedenim bojama, i
različitim odnosima (veliko/malo, uspravno/koso/ležeće, ispod/lijevo od/u
sredini/desno od, zajedno/odvojeno, više/manje, gusto/rijetko, puno/prazno,
tanko/debelo, oblo/uglato, meko/tvrdo, glatko/hrapavo/dlakavo, teško/lagano,
mirujuće/aktivno, jednako/slično/različito)
 iste teme i motive radi u dvije i tri dimenzije
 iste teme i motive radi u crtežu i slici, s glinom, različitim materijalima
 zamišlja, izabire i oblikuje lutke, elemente kostima i scene za plesne, dramske i audio-
vizualne aktivnosti
 izrađuje ukrase i uporabne predmete
GLAZBENE AKTIVNOSTI
 dijete izvodi, stvara, sluša glazbu, njome se izražava i komunicira

 u ritmu izgovara brojalice i zagonetke
 recitiranje ili pjevanje prati s različitim glazbalima ili pokretom
 sluša zvukove iz prirode i okoline, i proizvodi ih
 sluša izvedbe i snimke izabranih djela glazbene literature
 pjeva pjesme u opsegu svoga glasa
 izvodi melodijsko-ritmične uzorke s pljeskanjem, toptanjem, sviranjem malih ritmičkih
i melodijskih glazbala
 sluša i izvodi melodijsko-ritmičke cjeline
 istražuje zvukovne karakteristike glasa i glazbala
 izrađuje i svira jednostavna glazbala
 igra se, sluša, izvodi glazbu, izmišlja zvukove, te otkriva i spoznaje značajke zvuka:
jačinu, trajanje, boju, visinu
 sudjeluje u glazbenim didaktičkim igrama
 izmišlja i improvizira kraće ili dulje glazbene motive, melodije, pjesme
 sudjeluje i samostalno bira između izabranog gradiva glazbene primjere za izvođenje i
slušanje
 prepoznaje, razlikuje i razvrstava glazbene primjere (glazba za slavlja, uspavanke,
instrumentalna glazba, umirujuća, vesela, i td.)
 sluša, izabire, zamišlja, izvodi zvučnu i glazbenu kulisu za glazbene priče, plesne i
dramske predstave, video materijale
PLESNE AKTIVNOSTI
 dijete se izražava, komunicira i stvara plesom

 različitim načinima gibanja i mirovanja osjeća dijelove tijela i cjelinu
38
2027.
 razlikuje namjernu tjelesnu akciju i opuštanje
 igra se i vježba koordinaciju i ravnotežu
 promatra, izvodi, pleše i razlikuje elemente različitih mirovanja i gibanja u mjestu i u
različitim prostornim uzorcima, različitim tempom, ritmom i stupnju napetosti, te spaja
elemente u manje ili veće manje ili više samostalne plesne cjeline
 u plesu promatra i razlikuje odnose između dijelova tijela, između tijela i podloge ili
predmeta, odnos s plesnim partnerom ili skupinom
 izmišlja i stvara plesne elemente za dramske predstave i video materijale
DRAMSKE AKTIVNOSTI:
 dijete se igra, uživljava se i oponaša životinje, osobe, odnose među njima, uz korištenje
glasa, tijela, prostora, lutke, predmeta, kostima, maske
 gestom, zvukom, riječju opisuje predmet, situaciju, okolinu
 koristi predmete koji predstavljaju druge predmete
 izmišlja i izvodi animaciju sa različitim vrstama lutaka i predmeta
 sudjeluje u igri s drugima
 sudjeluje u igri koja ima više scena
 „čita“ crtež, fotografiju i stvara priču
 Izmišlja priču, pjesmu, koju igra s drugom djecom
 Izražava se i promatra govor riječi (monolog, dijalog, zajednički), mimiku (kretnje,
geste, izraz lica), govorenje u prostoru i vremenu (dinamika događanja u igri,
organizacija vremena u kojem se događa priča, npr. tjedan ili godina prikazana u
ograničenom vremenu trajanja predstave)
 Gleda predstavu, koristi i razlikuje kazališna sredstva (scenski elementi, kostim,
osvjetljenje, zvuk, maska, lutka)
 Doživljava, izvodi i izmišlja različite napetosti u dramskom događaju
 Izmišlja i režira događaje u prizoru i u cijeloj predstavi
AUDIO VIZUALNE AKTIVNOSTI:
 Dijete promatra različite fotografije, slike iz časopisa, knjiga, plakate, gleda i sluša
izabrane filmske i video projekcije, snima fotoaparatom, videokamerom i
kasetofonom, proizvodi audio i video materijale uz pomoć IKT alata
 Fotografira i snima prijatelje i događanja u vrtiću tijekom dnevne rutine i u posebnim
prigodama
 Promatra, prepoznaje, komentira fotografiju i detalje, uspoređuje ju s različitim
osobama, stvarima, mjestima, „čita“ fotografiju i izmišlja priču
 Reže fotografiju i sastavlja nove prizore (stvara nove sadržaje i likovne kompozicije),
dopunjuje crtežom, izrađuje strip
 Na ekranu gleda animirani, igrani dokumentarni film, i filmove koje su snimala djeca,
roditelji, odgojitelji;
39
2027.
 Razgovara o sadržaju, glavnim likovima, sceni, zapletu i raspletu radnje
 Koristi računalo i računalne programe i aplikacije za odgojno-obrazovne programe i
igre
DRUŠTVENE AKTIVNOSTI
 Dijete upoznaje svoj kraj i upoznaje se s načinom života i rada prijašnjih generacija
 Upoznaje važne lokalne značajke uz pomoć priča, posjetioca, izleta, knjiga
 Priča o svom domu, obitelji i doživljajima kod kuće, ukoliko to želi ili sam inicira
razgovor
 Upoznaje knjižnicu, kazalište, galeriju, muzej, crkvu, farmu, proizvodni pogon,
trgovinu, školu, bolnicu, poštu, vatrogasce, policiju, vodovod, komunikacije,
komunalno poduzeće, i td.
 Upoznaje različita zanimanja i društvene funkcije
 Sudjeluje u odlučivanju i prihvaćanju odgovornosti za zajedničke odluke
 Upoznaje zajedničke igre s pravilima
 Ima priliku razumjeti pravila i društvene norme (tko je na redu, kako se dijeli, i dr.)
 Sudjeluje u izradi pravila novih zajedničkih igara
 Ima priliku vježbati složene socijalne vještine (uspostavljanje kontakta s drugima,
poštivanje potreba, vrijednosti i stavova drugih, razumijevanje tuđih osjećaja i sl.)
 Ima priliku rasti u samopoštovanju i samosvijesti u pogledu vlastitog tijela
 Ima priliku za konkretna iskustva zamjene uloga povezanih sa razlikom u spolovima
(zamjena uloga u spolno specifičnim igrama, kućanstvo, briga o djeci, zanimanja)
 Ima priliku sudjelovati u razgovorima o političkim i etičkim pitanjima (nepravde i
konflikti u našem društvu i u svijetu – vojska, nasilje, ekonomija, podjela moći,
siromaštvo), koji se odvijaju u suradnji i poštujući vrijednosti roditelja
 Ima priliku sudjelovati u razgovorima o pitanjima vlastitog postojanja, rođenja, smrti,
životnih ciklusa, i td.
 Ima priliku sudjelovati u razgovorima o predrasudama, stereotipima, modnim
trendovima, reklamama
 Uživljava se u položaj drugih temeljem kontakta s vršnjacima iz drugih krajeva, zemalja,
uz pomoć knjiga, računala, ili osobnim kontaktom pomoću IKT alata
 Upoznaje se s različitim geografskim i kulturnim krugovima
 Upoznaje se s različitim povijesnim razdobljima
 Ima priliku „vratiti se“ u određene prošle događaje, te se prisjećati, planirati i
predvidjeti budućnost
 Ima priliku predvidjeti različite moguće rasplete određenog događaja ili priče sa
promijenjenim kontekstom
 Sudjeluje u planiranju i pripremi različitih proslava (poštivanje kulturnih različitosti)
 Usvaja vještine povezane s njegom tijela, sigurnošću (postupci kod opasnosti,
nezgoda), prometnom sigurnošću (prelazak ceste, prepoznavanje opasnih situacija u
40
2027.
prometu, poštivanje prometnih propisa, izbjegavanje prometnih nesreća, i td.),
najčešćim dječjim bolestima, itd.
AKTIVNOSTI S PRIRODOM
 Dijete traži, promatra, uspoređuje, istražuje, vodi brigu i njeguje bilje i životinje u svojoj
okolini, uzgajalištima, farmama, zoološkom vrtu, i dr.
 Posjećuje zoološki vrt, park, farmu, oranicu, vrt, šumu, i dr.
 Opaža živa bića, promatra uz pomoć povećala (lupa, mikroskop) i razgovara o tome što
bi moglo vidjeti uz pomoć jačeg povećala
 Promatra biljke i životinje u rastu, mijenja uvjete života i predviđa, pogađa i najavljuje
posljedice
 Traži samostalno informacije o živim bićima u različitim medijima (slikovnice, knjige,
enciklopedije, Internet)
 Promatra mladunce životinja i uspoređuje ih s roditeljima i međusobno
 Skuplja materijale, tvari i predmete, pa ih uspoređuje i razvrstava, izrađuje zbirke, i dr.
 Promatra sebe i uspoređuje se s djecom i životinjama
 Sluša priče iz različitih kultura o prirodi
 Likovno bilježi biljke, životinje, mladunce, oponaša glasanjem kretanje, ponašanje
 Vodi brigu i higijenu svojeg tijela
 U aktivnosti ispituje svoje tijelo i njegovo djelovanje (kod obroka promatra i istražuje
kako mu vid, njuh, noge i ruke pomažu da nađe hranu i prinese ju ustima)
 Doživljava pojedinačna osjetila (sluša, njuši, ustanovljava smjer vjetra) i spoznaje ih u
funkciji cijelog tijela (npr. osjetila upozoravaju na opasnost, mišići pomažu da se skloni
od opasnosti)
 Opaža, sluša, priča, prikazuje i oponaša što drugi rade
 Sudjeluje u razgovoru o tome što već sve zna i može, kako je što naučilo i td.
 Opaža, opisuje i uspoređuje gibanja ljudi, životinja, predmeta, smjer kretanja, brzinu,
početak i završetak kretanja (skače po trampolinu, njiše se na ljuljačci, pada sa stolca,
pliva, određuje start i cilj trčanja, sluša brzu i polaganu glazbu i dr.)
 Utvrđuje što uzrokuje kretanje i njegov nastavak (autu je potrebno gorivo, čovjeku
treba hrana, mlinu je potrebna voda, i sl.)
 Igra se s magnetima
 Opaža promjene u duljem vremenskom razdoblju (opaža sebe, stabla, park, mladunčad
životinja, malu djecu)
 Uspoređuje vremensko trajanje (što traje dugo, a čemu je brzo kraj, iščekivanje
rođendana, i sl.), utvrđuje slijed događaja (dnevnih aktivnosti, postavljanje fotografija
nekog događaja u vremenski slijed, prepričavanje priče)
 Igra se s satovima, upoznaje različite vrste satova (vodene i pješčane), mjeri vrijeme
kraćih aktivnosti (u kojem vremenu može zavezati cipele, npr.)
41
2027.
 Promatra nebo, pojave na nebu (sunce, mjesec, zvijezde, duga), opisuje i sudjeluje u
razgovorima, traži informacije u različitim izvorima
 Sudjeluje u oblikovanju i uređivanju prostora (npr. uređivanje kućice lutaka, šatora,
kutka za odmor), sređuje igračke, knjige, zbirke kamenčića, listova, i dr.
 Igra se s konstruktorima, igračkama na rastavljanje (rastavlja i sastavlja)
 Oblikuje u tijestu, plastelinu, glini, plete košare, papirnate pletenice, tka, slaže mozaik
 Upoznaje različite materijale i uspoređuje ih međusobno (koža, drvo, kamen, metal,
plastika)
 Otkriva kako se mijenjaju materijali i njihove karakteristike (npr. kruh)
 Istražuje porijeklo različitih materijala i predmeta, koža, runo, drvo, kamenje, željezo,
plastika, kruh, plišane igračke i dr.
 Igra se s gumom, savija žicu različite debljine i td., te spoznaje kvalitete (elastičnost,
plastičnost, tvrdoću i dr.)
 Igra se s tehnikom (zvono, telefon)
 Koristi različite materijale i oruđa
 Igra se s vodom u različitim oblicima i stanjima (kiša, lokve, snijeg, led, potok, jezero i
dr.) i uspoređuje ih
 Mjeri tekućine s nestandardnim jedinicama (čašice, žlice i dr.), uspoređuje zapremninu
posuda (u koju posudu stane više, koliko žlica vode/riže stane u posudu)
 Preljeva i miješa različite tekućine, izrađuje napitak (npr. sirup i voda, isprobava
kombinacije kojih se samo sjeti, voda+boje, ulje+voda, ocat+ulje, i td.)
 Izrađuje mlinove i brodiće, igra se s vodenim tokovima, zapornicama, pumpama i td.
 Suši različite tvari i predmete (voće, crteže, vlastito tijelo, odjeću), istražuje kamo odlazi
voda
 Promatra i razgovara o vremenu, bilježi vrijeme u kraćem vremenskom razdoblju
(povezuje kišu s oblacima, kišu s ponašanjem životinja, opaža tijek vode kroz žljebove,
gdje i zašto nastaju lokve)
 Igra se sapunicom, radi otiske, potočiće, figure, pretače, presijava, presipa
 Igra se sa zrakom, koristi vjetrenjače, letjelice, zmajeve, balone, mjehuriće, mobile i
utvrđuje kvalitete koje omogućavaju kretanje zrakom
 Iskušava nastajanje i putovanje zvuka kroz trešnju, udaranje po različitim tvarima
(drvo, metal, voda, plastika), izrađuje jednostavna glazbala
 Igra se sa svjetlosnim pojavama, utvrđuje izvore svjetlosti, opaža širenje svjetlosti i
odbijanje (igre ogledalima, baterijskim svjetiljkama, sjenama), promatra dugu, fleke od
ulja, obojane prozirne predmete, obojanu svjetlost
 Sudjeluje u razvrstavanju otpada i recikliranju i izradi papira, sudjeluje u razgovoru o
posljedicama gomilanja otpada na okoliš i zdravlje ljudi
42
2027.
MATEMATIKA
 Dijete se igra i izrađuje ritmičke instrumente, igre u kojima zamjećuje ritam, ponavlja
jednake ritmičke uzorke (broj udaraca bubnja prati jednakim brojem poskoka, kretnji i
dr.)
 Imenuje predmete iz neuređenog skupa , pokazuje pojedine predmete u mnoštvu i
imenuje ih
 Imenuje i pokazuje jedan po jedan predmet u mnoštvu, broji slične predmete u šetnji
(stabla, klupe, kuće), broji predmete kojih ima malo i one kojih je mnogo
 Broji unatrag, ritmično izmjenjuje jačinu glasa prilikom brojanja, uči brojalice
 Igra se s kalkulatorom i drugim predmetima koji prikazuju brojke (telefon, digitalne
vage, digitalni termometri, blagajne za igru trgovine), prepoznaje brojke i imenuje ih,
upoznaje značenje brojke nula
 Izabire neki po redu predmet u nizu (treći, peti) i nekoliko (tri, pet) predmeta iz
niza/skupa, i uspoređuje te dvije radnje i njihove rezultate
 Opaža datum i dan na kalendaru i igra se s kalendarom
 Broji predmete u skupu, dijeli predmete u skupu prema zajedničkim obilježjima u
podskupove i broji podskupove (tri bora između 9 stabala, ruže u stručku cvijeća)
 Broji više stvari koje ne može dohvatiti, i pri tome koristi alatke (dok broji prozore na
kući, slaže male kocke, kamenje na hrpu)
 Broji pravilnosti (korake, daske u ogradi, stepenice prilikom hoda) i nepravilnosti
(oblake, kapljice, cvijeće, predmete i osobe na umjetničkim slikama), uz pomoć
odgojiteljice pokazuje i broji predmete, koje ne može dodirnuti (na slikama, kućama,
ljudima)
 Oponaša brojanje na prste, igra se sa sjenama prstiju, broji na prste na svoj način,
zbraja i oduzima (odredi jedan prst kao početni broj i postupnim otvaranjem dodatnih
prstiju zbraja drugi broj
 Dijeli skup predmeta na dva ili više jednako velika skupa i pri tome opaža kako su veliki
nastali podskupovi, i što je ostatak
 čim više razvrstava stvari po pravilu „svakome jedno“, otkriva da je taj princip u skupini
važan i služi višim svrhama (dijeli igračke djeci, priprema stol za ručak, stavljanje
simbola na vješalice)
 razvrstava stvari u nizove jednu za drugom, u parove, po troje, iz jednog dugačkog niza
predmeta napravi niz parova
 samo dijeli skupove predmeta i tvari (i vodu, glinu, pijesak) i sastavlja tvari i predmete
(tijesto za kekse), igra se s materijalima koji omogućavaju rastavljanje i ponovno
sastavljanje
 broji predmete i osobe nakon oduzimanja i dodavanja, ima priliku zapamtiti broj
objekata u jednom skupu i nastavlja brojenje u drugom skupu, pri čemu si pomaže
prstima
 igra društvene igre koje sadrže brojanje
43
2027.
 zbraja i oduzima prilikom odgovaranja na jednostavna pitanja o svakodnevnim
poslovima; razgovara s odgojiteljicom o tome koliko još nedostaje
 razgovara s drugom djecom o svojim zbirkama (sličice, figurice), o tome koliko već ima,
koliko je to u odnosu na drugu djecu
 izabire simbol za sebe i svoje stvari (simbol na ormariću, polici, džepiću za svoje stvari)
 opaža korištenje simbola i sudjeluje u razgovoru o značenju simbola (prometni znakovi,
oznake u vrtiću, u autu, na odjeći, na ambalaži)
 simbolima označava redoslijed djece za igranje
 pomoću simbola u šetnji označava koliko je predmeta susrelo, koliko djece ima kratke,
koliko duge hlače, i td.
 sudjeluje u izradi prikaza (npr. tako da samostalno nalijepi simbol na odgovarajuće
mjesto)
 opaža događaj/igru/istraživanje i simbolima označava zapažanja, prikazuje rezultate
ostalima na plakatu/tabeli
 razgovara i objašnjava što je bilo uzrok, a što je posljedica
 igra s odgojiteljem igre zapitkivanja „zašto?“
 ima priliku u govoru odgojitelja slušati upotrebu riječi nikada, gotovo, moguće,
vjerojatno, i sl.
 predviđa (ima li već dovoljno tanjura na stolu za sve)
 skuplja iskustva o tome što je u kojim uvjetima istina, a što nije, i što je univerzalna
istina (voda je uvijek mokra, odgojitelj je uvijek u pravu), pokušava opovrgnuti tvrdnje
 razgovara o tome što se više puta dogodilo, i što će se vjerojatno s obzirom na opažanja
dogoditi slijedeći dan, najavljuje rasplet radnje, događaja
 iz dijelova sastavi cjelinu (puzzle, slagalice)
 ima priliku opaziti postoji li više mogućih rješenja istog problema; opaža da možda
postoji više načina dolaska do cilja (prvo razreže, pa presavije, ili obratno); opaža da
rješavanjem niza manjih zadataka obavi cjelokupnu zadaću
 planira željenu aktivnost (razmišlja o slijedu aktivnosti), izvrši i razmišlja o tome što je
sve učinilo
 drugima objašnjava svoje planove, tijek radnje, rezultat
 za svoje potrebe bilježi međurezultate u izradi projekta; kod brojanja automobila bilježi
koliko je crvenih; naučeno je predvidjeti rezultat prije nego izračuna, izmjeri, izbroji
 razmišlja o smislenosti rezultata (osjećaj za veličine i jedinice) i privikava se misliti
unaprijed o rezultatima koje očekuje
 opaža slijed događaja, razgovara o njihovoj povezanosti i koristi izraze najprije, nakon
toga, prije, prije nego, iza, nakon, na kraju
 opaža uzorke na odjeći, igračkama, slikama, fotografijama (ukrasi za zid, mozaik,
labirint, ograde tvrđava), u govoru, glazbi, pokretu, kod životinja, biljaka, precrtava ih,
oblikuje ih i ponavlja
44
2027.
 koristi izraze za opis geometrijskih i fizikalnih svojstava i položaja (boja, oblik, površina
–mekano, mokro, veličina, ispod, iznad, lijevo, desno)
 puno se igra s materijalima (pijesak, voda, glina, snijeg) prelijeva vodu i pijesak u
posude različite veličine, modelira glinu, puni kalupe
 iskušava geometrijske osobine predmeta svim osjetilima
 igra se s geometrijskim tijelima i likovima, traži oblike u prirodi, imenuje ih, izrađuje,
crta s pomoćnim sredstvima i slobodno
 igra se sa dvodimenzionalnim i trodimenzionalnim predmetima različite boje, oblika,
šupljim i punima
 opaža simetriju u predmetima, u prirodi, izrađuje simetrične slike, presavija mokru
sliku, opaža što se događa sa uzorcima u zrcalu
 koristi izraze za geometrijske pojmove, kao što su: nagnuto, ukoso, ugao, rub, nazive
tijela koja koristimo u svakodnevnom govoru
 istražuje SDB, vrtić, vrt, dvorište, ogradu, kutije, tunele, rupe, priča što je opazilo
 zauzima razne položaje iz kojih opaža, visoki tobogan, brdašce, dok leži pod krevetom
i crta što vidi, dok visi naglavačke sa penjalice, pred velikim ogledalom, pleše u kutiji i
izvan nje, hoda po označenom putu, po labirintu, u snijegu, opaža što je unutra, a što
izvan
 opaža što je unutra, a što izvan, umeće stvari u kutiju i vadi van, sakriva predmete,
traži, uspoređuje po izgledu i sadržaju, jednake posude s različitim sadržajima (različite
boje u istim posudama), i različite vanjštine sa jednakim punjenjima
 uči pojmove lijevo, desno, ispod, iznad, ispred, iza
 zapaža položaj drugih zgrada u odnosu na vrtić, crta planove po svojoj zamisli, po
prijedlogu i po sjećanju, izrađuje makete zgrada i okolice, igra se zemljopisnim kartama
 igra se igara s uputama, u kojima mora unaprijed razmisliti kuda će poslati drugo dijete
(naprijed, lijevo, iza stola, desno), kako bi došlo do zamišljenog cilja, razgovara o
kriterijima razvrstavanja (prema izgledu ili sadržaju)
 posprema igračke u kutije, vreće, košare (kutija za kocke, vreća za lutke, polica za aute)
 raspoređuje predmete u male i velike skupine po osobinama (po boji, materijalu,
obliku)
 sastavlja skupove i prikuplja riječi u skupine; zapaža skupove predmeta i pri tome opaža
da su skupovi različito „veliki“ ili jednaki
 predmete (žlice, žetone, loptice, gumbe) razvrstava po padajućem ili rastućem kriteriju
(po veličini)
 koristi izraze za geometrijsku usporedbu objekata (veliko, malo, više, manje, jednako,
teže, mnogo, veće)
 mjeri uz pomoć priručnih sredstava (koraka, dlanova, palaca, palica, posudica, žlica)
 igra se s vagama, termometrima, menzurama, špagom, ravnalima
 Bira jedinicu i mjeri njome uz pomoć vaga, većih i manjih prozirnih posuda, ravnala
šivaćih metara, i dr.
45
2027.
 Igra se trgovine, tržnice, kuha po receptu, igra se s novcem
 Mjeri što više različitih većih objekata uz pomoć priručnih mjerila (koraka, palica,
skokova, pedalja, prstiju) i uspoređuje svoje izmjere sa rezultatima druge djece; bilježi
izmjereno grafičkim prikazima (piše, crta na plakat, označava udaljenost na papiru,
prikazuje na drugi sebi razumljiv način)
9.4. Centri aktivnosti

Primjeri nekoliko najčešćih centara aktivnosti u odgojno-obrazovnoj skupini i njihov smisao i
opremljenost:
9.4.1. Centar za početno čitanje i pisanje
Kvalitetno opremljen centar sadrži:
-Prostor za pisanje: olovke, flomasteri, bojice, papiri (s crtama i prazni) – redovito

nadopunjavati!
-Knjižnica: prostor treba biti primamljiv i udoban (tepih, stolci, jastučići, fotelja...), knjige
trebaju biti atraktivno izložene, i različite složenosti – od slikovnica do složenijih knjiga (priče,
putopisi, pjesništvo, bajke...) > princip SAMOODABIRA
-stol za izrađivanje knjiga potaknuti će djecu da o sebi razmišljaju kao o autorima; prazne
knjige (blok) različitih veličina potiču djecu na najrazličitije pisane kreacije; spajalice, bušilica
za papir. Knjige koje su djeca napravila trebaju se staviti u knjižnicu.
-centar za slušanje: kazetofon/gramofon/CD-player, slušalice, kasete s pričama i knjigama,

mitovima, pjesmama...
Razumijevanje dječje potrebe i ideje za poticaje
Učenje polazi od poznatog ka nepoznatom. Moramo otkriti što dijete zna, i zatim pokušati
proširiti znanje.
Odgojitelj postavlja pozornicu (osigurava preduvjete) na kojoj će se govor aktivno koristiti;

osigurava uvjete stalne izloženosti različitim poticajima usmenog i pisanog jezika: čitanje,
pisanje pisama, otvaranje pošte, pisanje popisa, dramske igre, glumljenje telefoniranja,
okruženost slikama i riječima, nazivi centara slikom i riječju,...
U dječjoj je prirodi radoznalost i zainteresiranost za slova, govor i jezik. Sva će djeca gorljivo
imitirati pisani jezik, pretvarajući se da pišu. Rano ostavljanje tragova po papiru trogodišnjaka
napreduje od crtanja do rafiniranijih pokušaja imitiranja slova. Te su rane vježbe važne u
usvajanju karakteristika jezika: smjera čitanja/pisanja slova i riječi na stranici, razmak između
riječi, upotreba interpunkcije.
Stvarne avanture (posjeti, igre,...) daju djeci zajedničko iskustvo o kojem mogu razgovarati.
46
2027.
Kad djeca zajednički razvijaju listu posjeta koje žele ostvariti, listu namirnica koje su im
potrebne ili projekata koje žele provoditi, razvijaju praktično razumijevanje jedne od svrha
pisanja. Starija djeca mogu pisati vlastite popise, dok će mlađa svoje popise diktirati
odgojitelju.
Važno je djeci pružiti prilike i za uspoređivanje i sortiranje slova (izrada slova od gline, pisanje
u pijesku, manipulacija slovima od kartona/plastike). Stavljanje djece u okruženje bogato
jezikom, u kojem će moći odabrati, slijediti svoje interese i imitirati odrasle, predstavlja jedan
od načina stvaranja učinkovitog programa pismenosti.
9.4.2. Centar za likovno izražavanje
Ovaj centar kod djece potiče: kreativnost, radoznalost, maštu i inicijativu.
Djeca su intenzivno uključena istraživanjem različitih medija. Centar treba djeci pružati
kreativna iskustva kroz čitav niz različitog materijala.
FAZE LIKOVNOG IZRAŽAVANJA:
u ranim fazama slikanja i crtanja dječja mišićna aktivnost vodi do šaranja (2-3god.). Kasnije
djeca počinju crtati oblike (krugovi, kvadrati, trokuti) (2-4god). Lice 4-5god. Slike koje pokazuju
ljude, pričanje priča o svojim slikama (do pete godine). Važno je za odgojitelja da ima za svako
dijete mapu s njegovim crtežima (barem jedan rad mjesečno ostaviti u vrtiću), kako bi mogao
dokumentirati napredak i o njemu razgovarati s djetetovom obitelji.
Centar za likovno izražavanje ima značajnu ulogu u kurikulumu jer utječe na sva područja
dječjeg razvoja: emocionalni, tjelesni, društveni, intelektualni i razvoj kreativnosti.
Odgojitelj treba poticati dječju originalnost.
IZGLED CENTRA:
Na otvorenim policama trebaju se nalaziti drvene bojice, flomasteri (perivi), škare (za ljevake
i dešnjake), materijali za kolaž, ljepilo i papir (čisti, novinski, iskorišteni...), glina (ili tijesto za
igru). Dostupni trebaju biti i materijali koji se mogu reciklirati, kao što je žica, ljepljiva traka,
spajalice. Djeci treba svakoga dana biti omogućeno da slikaju. Uz slikarski stalak stavite
posudice boje na bazi vode (crvena, plava, žuta), kistovi duljih i kraćih (za manju djecu) drški,
slikarske kute ili stare košulje.
Centar treba sadržavati i materijale za izradu lutki na štapu (od papira, tkanine,
ped.neobl.materijala), od čarapa ili rukavica, materijale za tkanje i ručni rad (papir, konac,
velike igle, vuna (morate pokazati djeci kako bezopasno baratati iglama i biti prisutni kad djeca
pletu ili vezu). Možete uključiti roditelje u nabavku materijala: kutije, gumbi, konzerve,
stiropor, tkanine, časopisi, novine, stare četke za boju, stare košulje, sjemenje (?), grančice i
štapići, ostatak drveta (piljevina), vuna, konac, vrpce...
47
2027.
ODGOJITELJI
Ohrabrujte dijete na eksperimentiranje. Potičite kreativnost. Otiđite na izlet u muzej gdje će

djeca promatrati umjetnička djela. Pozovite nekog umjetnika u posjet. Nemojte ograničavati
broj slika koje dijete naslika. Ako vlada velika zainteresiranost, neka djeca slikaju na stolovima
ili na podu. Odolite molbi djeteta da mu nacrtate ili napravite nešto – to nije put poticanju
samostalnosti. Donesite umjetničke predmete u grupu, da ih djeca vide i o njima razgovaraju.
Izložite reprodukcije poznatih slika po čitavoj SDB. Razgovarajte o likovnoj umjetnosti u
knjigama za djecu. Skupljajte predmete iz prirode za razgovor i upotrebu u umjetničkim
projektima. Puštajte glazbu i neka djeca nacrtaju ono što čuju („Ples pisanja“). Omogućite djeci
osjetilna iskustva okusa, mirisa, sluha, dodira, kretanja i potičite ih da ono što osjećaju izraze
umjetničkim medijem.
48
2027.
49
2027.
9.4.3. Centar za dramske i obiteljske igre
Dramska igra je spontana i slobodna aktivnost (igra) u kojoj djeca reproduciraju svijet oko sebe
onako kako ga ona razumiju ili kako ih on zbunjuje ili plaši. Dramska igra nije formalna
predstava, već jedan od najosobnijih i najintimnijih procesa učenja. Djeca tu sama sebi i za
sebe glume, smišljaju, interpretiraju poznate situacije i teme.
Dramska igra ne treba se ograničavati samo na centar za obiteljske i dramske igre; može se
integrirati u druge centre aktivnosti: centar za početno čitanje i pisanje: knjige, slike, pjesme,
životinje-igračke i drugi predmeti mogu se ugraditi u dramsku igru, centar za glazbu pruža
dramskoj igri pjesme, instrumente, ploče i dr.; centar za građenje: kocke kao dvorac, plahte
kao utvrda; centar za likovno izražavanje: ukrasi, bojanje dvoraca, izrada lažnih brkova...
IZGLED CENTRA:
Djeci treba osigurati intiman, poluograđen prostor dovoljno prilagodljiv zbog čestih potreba
za promjenama i dovoljno zanimljiv da navede djecu za angažman u dramskoj igri. Prostor
mora omogućavati odgojitelju da može nadgledati djecu u igri.
Najbolje je centar smjestiti u kut; bilo bi dobro da centar za građenje bude u blizini, budući da
su ta dva centra obično usko povezana.
Prostor centra mora biti jasno određen; prepreke (ograde, zid, namještaj, police) će spriječiti
ostalu djecu da ometaju igru i pomoći osjećaju privatnosti. Odgojitelj treba poticati djecu da
se sele iz centra u centar. Dramska igra obično započinje u centru za dramske i obiteljske igre,
pa se premješta u centar za igre pijeskom i vodom (plaža), građenje...
MATERIJALI:
Osnovni materijali potrebni u centru su: štednjak, sudoper, hladnjak, police, ormar za odjeću,
krevet za lutke, ormarić ili polica za suđe, lonci, tave, pribor za jelo, lažne namirnice (prazne
konzerve i kutije), stol+ 4 stolca, ogledalo (nelomljivo), lutke, dva telefona, sat (ne mora raditi),
ručno ogledalo, kadica za kupanje beba,...
Kostimi: odjeća za presvlačenje, ženski i muški šeširi, haljine, ogrlice, šalovi, torbice, cipele,
novčanici, ključevi, aktovka, pregače, odjeća za bebe
Materijali za čišćenje: metla (manja), četka, lopatica, kanta, ambalaža deterdženta za rublje i
čišćenje
Materijali za kuhanje: lonci, tave, tanjuri, šalice, žlice, vilice, noževi, bočica za bebu, čajnik,
kuhače, cjediljke, zdjele, prazne konzerve s naljepnicama, ambalaža od riže, tijesta, i sl.
Korisni su i slijedeći materijali: stara auto-truba, stari volan, životinjsko krzno, zvona, kocke,
čizme, gumbi, karton, papir u boji, krune, bubnjevi, lijevak, rukavice, šeširi, instrumenti,
kozmetika, maske, prostirači, stari nakit, papirnati ubrusi, slike životinja, pjesme, snimke
50
2027.
životinjskog glasanja, šalovi, kutije od cipela, čarape, kartonska ambalaža, knjige, konopac,
kravate, alati, crijevo za vodu, perike, naočale.
ODGOJITELJ:
Odgojitelj ima važnu ulogu u određivanju kvalitete dramske igre u SDB. On postavlja
okruženje, osigurava prostor i vrijeme i priprema pozornicu kako bi potaknuo dječju maštu,
odabire i organizira materijale za djecu. Hoće li se djeca osjećati slobodnom i izraziti svoje
osjećaje u dramskoj igri ovisi o odgojitelju i o njegovoj reakciji. Djeca u centar trebaju doći
svojom voljom i sama odabirati teme i uloge. Odgojitelj je ovdje prvenstveno izvor koji će
pomoći djeci oko rekvizita ili će predložiti aktivnosti koje su vezane uz kurikulum i sadržaje.
Odgojitelj se ne miješa u ono što se događa u centru za obiteljske i dramske igre, niti usmjerava
djecu (osim u slučaju zaštite tjelesnog ili emocionalnog integriteta). Bilo koja intervencija
odgojitelja mogla bi sputati djecu, odnosno navesti ih da se ne osjećaju slobodnom i da izgube
spontanost.
AKTIVNOSTI:
Ritmičke igre: kombinacije su osnovnih pokreta i kreativnog izražavanja, neizostavni pratilac

glazbe i plesa; u početku to su ritmičke aktivnosti kao pljeskanje, stupanje, skakutanje i
ljuljanje uz glazbu.
Igre prstima i lutkama: kazališne lutkice, ali i izrađene vlastite lutkice. Napravite centar za
kazališne lutkice s kutijom materijala za izradu lutkica. Prije no što stvore vlastitu lutkicu, djeca
bi trebala dobiti priliku da se igraju s drugim lutkicama. Koristite ogledalo, tako da djeca mogu
istraživati kretnje, glas i geste lutkica.
Pantomima: spontana drama, pomaže u kontroli tijela, pomaže u konkretizaciji pojmova.

Aktivnosti: Glumljenje dječjih pjesmica, jednostavnih poznatih radnji, pranje ruku, izrada
kolača, pretvaranje da su životinje...
Šarade: zagonetke u kojima djeca jedna drugoj glume priče da bi ova pogađala njihov naslov.
Mimika: imitiranje pokreta poznatih aktivnosti bez rekvizita. Lovljenje leptira, cijepanje drva,
penjanje po zidu, gmizanje zmije, kopanje jarka, let ptice, galopiranje konja, skakanje poput
žabe, preskakanje užeta, hod pauka, branje cvijeća, vožnja bicikla, veslanje, igranje košarke,
pjevanje, klizanje, kretnje ribe, mačevanje, geganje patke, hod medvjeda, pranje rublja...
TEMATSKI CENTRI: to su centri aktivnosti posvećeni određenoj temi. Tu su materijali koji

najviše zanimaju djecu u grupi. Dramska aktivnost uspješna je pomoću tematskih centara na
ovaj način: kroz priče, slike i diskusiju pružiti djeci predznanje o temi; prostor treba biti
atraktivan, s posterima, knjigama i materijalima, izgled prostora je najvažniji jer djecu ili
privlači ili obeshrabruje; rekviziti trebaju biti jednostavni i trajni (te redovito nadopunjavani);
intervencije odgojitelja samo kad je to neophodno, kod uvođenja novog tematskog centra
zajedno odrediti pravila ponašanja i broj djece u njemu; poticati djecu da sugeriraju ideje za
51
2027.
teme ili planiraju nove tematske centre, djeca mogu napraviti ili skupiti potrebne rekvizite.
Primjeri tematskih centara: aerodrom, pekarnica, banka, butik, parfumerija, vatrogasna
stanica, cvjećarnica, brijačnica, salon ljepote, bolnica, rođendanska zabava, knjižara, tržnica,
pošta, servis kućanskih aparata, autobus, kamp, cirkus, laboratorij, kazalište, želj. postaja,
zoološki vrt...
9.4.4. Centar za matematiku i manipulativne igre
Matematika je apstraktni sustav organizacije, a mala djeca misle vrlo konkretno. Stoga im
trebamo pružiti prilike za isprobavanje matematičkih odnosa manipuliranjem konkretnim
predmetima, koje mogu zbrajati i sortirati. Ne smijemo im nametati matematičke pojmove;
trebamo promatrati dijete u igri i iskoristiti svaku priliku da im objasnimo pojmove koji se u
igri pojave, tako ćemo im najbolje pomoći.
Matematika u svakodnevnim aktivnostima:
-kod dolaska u vrtić: jedna vješalica za svaki kaputić
-koliko djece danas ima? koliko je odsutno? ovdje nas ima 10, a trebalo bi nas biti 14, koliko je
odsutno?
-doručak: za svako dijete po jedan tanjur, jedna šalica...
-kroz dan se mogu pjevati pjesme izraženog ritma i brojalice
-u igrama na otvorenom: brojanje stepenica uz penjanje, ljuljanje uz brojenje zamaha,

skakanje, udaranje loptom...
-vremenska razdoblja: digitalni sat; sat za kuhanje jaja može služiti kod oblačenja djece za
izlazak, zvučnim će signalom demonstrirati prolaznost vremena, a može pomoći i povećanju
strpljivosti
-označavanje vremena: kalendari (standardni kalendari nemaju djeci mnogo smisla, kao niti
ponavljanje brojeva dana u godini). Dani u tjednu nisu im toliko apstraktni i mogu ih shvatiti.
Napravite kalendar tjedan-za-tjedan, u kojem svaka stranica predstavlja sedam dana, a isti
dani označeni su istom bojom (svi ponedjeljci žuto,...). za označavanje vremena mogu služiti i
kalendari za računanje sunčanih dana u odnosu na oblačne. Možete i slikovno označiti
određene događaje i pomoći djeci da zbroje koliko ih još dana dijeli do toga.
Što potičemo manipulacijom predmeta i na koji način:
1. brojenje: pojam broja i količine primijeniti na konkretne predmete

2. nizanje: stepenice (stavimo broj 1 na prvu, 2 na drugu, i td, nakon čega se dijete penje,
a zatim slaže te brojeve na podu onim redoslijedom kako su bili na stepenicama; ili:
kartonski tuljci s rednim brojevima i različitih visina, poredati po visini)
52
2027.
3. računanje: u svakodnevnim aktivnostima: Koliko djece nedostaje? Stavi bijele gumbe
k crnima; koliko ih sada imaš?
4. klasificiranje: razvrstavanje je najbolja tehnika rješavanja problema, gumbe iz kutije
treba sortirati prema obliku, boji i veličini: djecu treba ohrabriti da opišu kriterije
klasifikacije, imenujući po čemu su gumbi slični ili različiti. Pokažemo li djetetu da
ponovno klasificira gumbe prema nekom drugom svojstvu, pomažemo mu da počne
shvaćati logične odnose.
5. uspoređivanje: omjer dječaka i djevojčica u grupi prikazan grafički, omiljena hrana,
kućni ljubimci, rođendani, veličine cipela, i sl.
6. mjerenje: kuhanje je prirodni kontekst za uvođenje pojmova mjerenja. Pored toga,
djeca mogu uspoređivati svoje visine i oznake na zidovima, ili težine. Pri tome kao
jedinična mjera mogu poslužiti podne pločice.
7. vrijeme: djeca sama mogu konstruirati jednostavne sprave za mjerenje vremena, kao
što je npr. sat-kapaljka (na dnu plastične boce izbušimo rupu, bocu učvrstimo,
podložimo posudu u koju će kapati voda, u pravilnim vremenskim razmacima, npr.
svaku 1 minutu, djeca zabilježe na boci koliko je vode iskapalo.) Takvu spravu možemo
iskoristi npr. za razdoblje u kojem je nekom djetetu dopušteno igranje igračkom na
koju i druga djeca čekaju.
8. geometrija: odlična je aktivnost daska s čavlima zabijenim u pravilnim razmacima
(rešetka). Natezanjem gumice dobit će se različiti oblici na kojima djeca uče geom.
likove. igru mogu otežati kartice koje prikazuju motiv koji mora nastati.
Uređenje centra za matematiku i manipulativne igre
Prostor ovog centra treba biti po mogućnosti prostran i udaljen od aktivnijih centara.
Materijali moraju biti izloženi na dobro organiziranim otvorenim policama, te čisti i cijeli.
Nužan je stol i 3-4 stolca, tako da se nekoliko djece može nesmetano igrati. Korisni su materijali
iz svakodnevnog života (grah, gumbi –raznih oblika, veličina i boja, zatvarači boca, školjke,
šljunak, a za klasifikaciju je idealna ambalaža za jaja), kao i sredstva koja izrađuju odgojiteljice
posebno za tu svrhu. Slijedeći materijali nude djeci konkretna, sistematična iskustva brojenja,
nizanja, računanja i uspoređivanja, te je njihova prisutnost u centru nužna:
-kocke (jedinične) za brojenje i mjerenje
-brojevi na podu: od 1-10, od spužve ili kartona (potiče grubu motoriku, te vještine brojenja i
računanja, ili igre nizanja i prepoznavanja brojeva)
-oprema za mjerenje: mjerne šalice za tekućine i za suhe tvari, mjerne žlice, ravnala, vage
(jednostavne na bazi ravnoteže – uspoređivanjem djeca istražuju odnose između predmeta),
termometri, i td.
-brojevni nizovi
-parket SDB, nudi iskustva s geometrijskim uzorcima i nizovima, mogućnost uspoređivanja po

obliku, boji, i td.
53
2027.
-kocke s tri obilježja: u tri veličine, tri boje i s tri oblika: služe za razvrstavanje prema jednom,
dva ili tri obilježja (te tako postupno uvode dijete u simboličku logiku)
-kovanice služe za klasifikaciju i računanje
-sat sa velikim brojčanikom, kazaljkama za minute i sekunde i vidljivim mehanizmom

(zupčanicima), jasno vidljivim brojkama za sate i crticama za minute i sekunde. Pomicanjem
kazaljki djeca istražuju odnos između sekunde,minute i sata.
-puzzle i slagalice: djeca koristeći ih postaju svjesna postojanja rješenja; klasificiranje, ideje
(otkrivanje kamo ide zelena trava, plavo nebo, ruke, glava, i sl.), analiziranje onoga što slike
prikazuju. Ovisno o broju i veličini komada, ovo se učenje može odvijati na razinama različite
težine/složenosti.
-umetaljke s čavlićima („pikači“): raznobojni „pikači“ dobri su za razvrstavanje i klasificiranje,

brojanje čavlića glavnim (jedan, dva,...) ili rednim brojevima (prvi, drugi,...). dodavanjem i
oduzimanjem čavlića razvijaju se pojmovi više od, manje od, jednako. U učenju matematike
važno je i prepoznavanje slika, kao pronalazak sklonosti i razvoj kreativnosti.
-loto: može služiti kao čista identifikacija boja, brojeva ili slika, zanimanja,i sl. Igra zahtijeva
promatranje, uspoređivanje i usklađivanje.
-Lego i Duplo kocke nude mogućnosti za istraživanje i stvaranje, bez potrebe da se stvori nešto
nužno prepoznatljivo. Razvijaju prepoznavanje oblika, glavne i redne brojeve, prostorno
razmišljanje, uspoređivanje veličina, a gradnjom mostova i tunela pojmove ravnoteže, jačine i
stabilnosti (osnove arhitekture, oblika i simetrije).
-domino može biti u raznim oblicima (geom. likovi, slike, boje, spajanje broja točaka s brojkom)
-perlice u boji: nizanjem na konac (žicu) uče se glavni i redni brojevi, razlikovanje oblika i boje
-magneti u boji: metalna podloga i metali u boji različitih geom. oblika i veličina potiču djecu
na kreiranje uzoraka i oblika prema vlastitoj želji. Uz razvoj shvaćanja značenja brojeva i geom.
pojmova, igra unapređuje poznavanje boja, potiče kreativnost i objašnjava magnetizam.
9.4.5. Centar za građenje
I u gradnji kockama i drugim materijalom za građenje djeca prolaze razvojne faze kao i u
drugim aktivnostima. Mala djeca drže i prenose kocke, u slijedećoj ih razvojnoj fazi slažu u niz.
Djeca kockama mogu stvarati, razvijati, ponavljati, mijenjati ono što rade prema svojoj želji.
Ne postoji pravi ili pogrešan način gradnje. Razvojne faze u gradnji kockama: nošenje, nizanje,
premošćivanje, zatvoreni oblici, ukrasni uzorci, imenovanje građevina, imenovanje i korištenje
u igri.
Razvoj matematičkih i logičkih vještina: igre građenja pomažu da se istraže slijedeći pojmovi:
54
2027.
Veličina, oblik, težina, visina, površina, prostor, smjer, uzorak,
Promatranje, razvrstavanje, nizanje, predviđanje
Ravnoteža, stabilnost
Mjerenje i brojenje
Sličnost i razlika
Jednakost (dvije jedinične= jedna dupla kocka)
Rješavanje problema, kreativno razmišljanje, pokušaj i pogreška
Sila teža, međudjelovanje sila, svojstva tvari.
Uređenje centra za građenje
Odaberite dio SDB koji nije jako prometan, kocke trebaju biti na sigurnom mjestu gdje ih djeca
neće rušiti kad mijenjaju aktivnost, prostor mora omogućavati kontinuiranu gradnju,
nadogradnju iz dana u dan, bez potrebe za rušenjem. Dobro je da je pod pokriven tepihom.
Dobro je da je građenje smješteno uz centar dramskih igara. Broj kocaka i različitost oblika
razlikuju se ovisno o dobi djece. Za izgradnju velikih struktura koriste se velike, šuplje kocke,
cilindri, duge daske, polukrugovi, trokuti i sl. mogu se koristiti i kocke od kartona koje su lakše.
Mogu se kombinirati velike s malim kockama.
Kocke trebaju biti izložene na otvorenim policama. Polica treba biti označena znakom kocke ili
njenom slikom na poleđini. U ovom centru mogu biti i šljemovi, kacige, šeširi, kate za tramvaj
ili vlak, lažni novac, veliki automobili-igračke, kamioni, avioni, čamci.
Kocke treba povremeno oprati vodom i sapunom.
Odgojitelj u ovom centru: promatra razinu uključenosti, vrstu struktura koje se izgrađuju,
potiče svu djecu da koriste centar (i dječaci i djevojčice), konstruktivno komentira rad (Kako si
postigao da ti most stoji?, Vidim da si upotrijebio tri kocke istog oblika, Stavio si svoje kocke
jednu na drugu, tako da one čine visoku zgradu), dodavanje potrebnog materijala, čitanje
knjige na temu dječje gradnje, pisanje natpisa za zgrade, dopuštanje djeci da im građevine
ostanu stajati dok god to djeci odgovara, poticati djecu na raznovrsno učenje, postavljati im
pitanja koja potiču na razmišljanje.
Igra kockama uključuje i druge centre aktivnosti: namještaj za kuću, kostimi za prerušavanje,
posuđe (dramske i obiteljske igre); izrada prometnih znakova, natpisa za trgovine, crtanje
izgrađenih građevina (centar za likovno izražavanje), izrada poligona uz pomoć velikih kocaka.
55
2027.
10. Roditelji u vrtiću
Institucionalni odgoj (i obrazovanje) dopuna je obiteljskom odgoju. Roditelj je djetetu
najvažniji (i pravno najodgovorniji) skrbnik. Vrtić ne mijenja njegovu ulogu, već ju nadopunjuje
onim aspektima za koje je dijete (i roditelj) zainteresirano izvan obiteljskog okruženja. Ovo
izazovno vrijeme posebno je teško za obitelji. Vrtić sada ima ulogu značajniju nego ikad, da
pruži podršku roditeljima u emocionalnom razvoju njihove djece, a situaciji kada oni to, zbog
ogromne brige za funkcioniranje i opskrbu obitelji osnovnim potrebama, ne mogu činiti u mjeri
u kojoj bi htjeli.
Vrtić prilikom upisa djeteta nudi roditeljima svoj program, prikazuje i upoznaje ga sa vrtićkom
kulturom, programom, „klimom“, dok istovremeno roditelj opisuje obiteljski život,
individualne karakteristike i potrebe djeteta, i svoja očekivanja od vrtića. Vrtić se ovom
razmjenom informacija ne upliće i ne zadire u kulturu obitelji, u njen identitet, jezik,
svjetonazor, vrijednosti, stavove, uvjerenja, navike i običaje. U isto vrijeme roditelji poštuju
stručnost zaposlenika vrtića i granice svojega suodlučivanja.
Suradnja s roditeljima u našem vrtiću uključuje
 individualne oblike:
o inicijalne razgovore sa stručnim timom,
o individualne razgovore s odgojiteljem,
o individualne razgovore s pedagogom,
o dostupnost ravnateljice, voditeljica i pedagoginje putem e-maila;
 grupne oblike:
o kutić za roditelje (obavijesti, ankete, kutije za prijedloge, dječji radovi,
fotografije rada s djecom, fotografije s izleta, informacije o tome što su djeca
danas naučila, popraćeno dječjim radovima, plakati, leci, stručni članci,
dostignuća i osobitosti djece) treba biti formiran za svaku skupinu,
o sudjelovanje u odgojno-obrazovnom radu prikupljanjem PNM-a,
o tematski roditeljski sastanci i prikazi rada u skupini (najmanje četiri puta
godišnje),
o ogledni satovi kraćih programa (jednom na početku pedagoške/školske godine
i jednom na kraju u slučaju da prikaz rada nije obuhvaćen završnom
svečanošću)
 te zajedničke oblike:
o informativni roditeljski sastanci (najmanje jednom godišnje),
o pedagoško-razvojne radionice (vode zdravstvena voditeljica i pedagoginja
naizmjence, najmanje 6 puta),
o prigodne kreativne radionice (dvaput godišnje),
o završne svečanosti,
o obavještavanje putem Internet stranice www.projektidvzeko.weebly.com
56
2027.
o obavještavanje i komunikacija putem zatvorene Facebook grupe Dječji vrtić
Zeko (administratori kontroliraju ulazak članova), uz privole roditelja
o e-mailom
o pismene ankete i upitnici o zadovoljstvu suradnjom i roditeljskim prijedlozima.
Od uspostave „E-vrtića“ suradnja s roditeljima proširena je i komunikacijom putem Facebook

grupe, postova i komentara. Ipak, taj način komunikacije nikako ne bi trebao biti važniji od
osobnog kontakta i direktne komunikacije. I dalje je osobni kontakt i razgovor s odgojiteljima
pri dovođenju, odnosno odvođenju djeteta iz vrtića (pa makar se to realiziralo i ispred ulaza u
vrtić, i sa maskama na licu) najvažniji i najmjerodavniji pri prijenosu informacija, dok se i dalje
svakako nude i potiču individualni razgovori roditelja s odgojiteljicama za opširnije teme.
11. Suradnja s vanjskim ustanovama

Sudjelovanje vrtića u životu lokalne zajednice važan je aspekt djelovanja ustanove.
Suradnja sa Općinama funkcionira uredno, što planiramo i zadržati. Suradnja sa ostalim
odgojno-obrazovnim institucijama uključuje uključivanje u seminare za odgojitelje i stručne
suradnike, kojih ove godine najvjerojatnije neće biti.
Dječji vrtić Zeko uključuje se u suradnju sa vrtićima i školama Europe na projektima od značaja
za djecu i odgojitelje, putem eTwinning1 i Erasmus+ projekata2.
Planiran je nastavak ovakve suradnje, no unutar dogovorenih okvira s obzirom na situaciju

složenosti organizacije putovanja izvan države.
12. Izleti, priredbe i predstave
Vrtić dvaput tijekom redovne pedagoške godine nudi jednodnevni izlet, i to ujesen
(listopad) i u kasno proljeće (svibanj).
U izletu sudjeluju (prema željama i sposobnostima) djeca od navršene 4g. (dvije godine i
godinu do škole), a prisutnost roditelja na izletu je fakultativna, ali neobavezna. Izlet se
organizira prema svim važećim zakonskim aktima vezanim za sigurnost djece putnika. Izlet
treba biti pedagoški opravdan, što znači da cilj izleta treba biti učenje i napredak djece u
spoznajnom i razvojnom smislu. U pravilu jednom godišnje organizira se izlet u dječje kazalište
na predstavu prilagođenu predškolskom uzrastu.
Kraći poludnevni izleti organiziraju se prema interesu djece, te je moguće i poželjno
organizirati veći broj ovakvih odgojno-obrazovnih metoda u godini, ali dobro paziti da
realizacija izleta ne narušava emocionalnu dobrobit djece, u odnosu na epidemiološke mjere.
Stoga je ponekad bolje organizirati poludnevni izlet u blizini vrtića, bez korištenja prijevoza.
1
https://live.etwinning.net/profile/school/195468
2
KOKOOS: https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/projects/eplus-project-details/#project/2019-1-
HR01-KA101-060416
57
2027.
Djeca uče najbolje iz iskustva bivanja u situaciji. Želimo im ponuditi što više „originalnih“
situacija, mjesta, događaja, prilika za upoznavanje svoje lokalne sredine, što će ih potaknuti
da aktivno sudjeluju u kreiranju svoga života i života svoje zajednice, da budu aktivni i
odgovorni građani osviješteni za potrebe drugih.
Priredbe u Dječjem vrtiću Zeko ćemo prilagoditi. Danas se razumije da dijete za sebe
vrlo malo može uzeti iz tradicionalnog poučavanja koje nije primjereno metodama učenja
djece rane i predškolske dobi koje danas poznajemo.
Želimo li roditeljima prikazati što se u vrtiću radi, u čemu su djeca sudjelovala kroz cijelu godinu
(a ne samo zadnjih tjedana), potrebno je na završnim priredbama dati što bolji pregled
cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada. Računalne aplikacije i drugi IKT alati (web2.0 i
web3.01) će nam u tome pomoći. Ove godine možda će završen priredbe biti u uskom krugu
ljudi (samo unutar skupine), kao i lani, i to na dvorištu vrtića.
Roditeljima ćemo prikazati rast djece u skupini, ali i individualno. Djeca napreduju u svakom
području, ali svatko ima svoje „jače“ strane. Želimo prikazati napredak koji je vidljiv kod svakog
djeteta, i njegove jake strane. To znači da će ona djeca koja ne vole nastupati pred drugima
svoj osobni razvoj kroz tu godinu prikazati roditeljima na neki drugi, njima prilagođen način
(likovnim izrazom, sudjelovanjem u pripremi, prezentacijom projekata, sportom i sl.,
popraćeno materijalom za „prije-poslije-metodu“).
Lutkarske i kazališne predstave važan su dio učenja o kulturi, ali i razvoja mašte,
zamišljanja, poistovjećivanja, rješavanja problema. U dječjem vrtiću Zeko predstave gostujućih
kazališta održavaju se u pravilu dvaput godišnje.
Kazalište koje gostuje treba biti upisano u Očevidnik kazališta MZOŠ, a predstave koje se
izvode sa pedagoškom, a ne isključivo zabavnom svrhom. Predstave se nude roditeljima, te su
preporučene za svu djecu predškolske dobi, ali nisu obavezne.
1
Web1.0 korisnici pasivno konzumiraju dane sadržaje (gledaju i čitaju); Web2.0 podrazumijeva korištenje
interneta od strane krajnjih korisnika putem web preglednika, mogućnost individualizacije korisničkih sadržaja
koji su besplatni, sadržaji pripadaju korisnicima, uključuju društvene mreže, blogove, wiki sustave, korisnici su
aktivni (stvaraju sadržaje), te objavljuju i pridonose općem napretku; Web3.0 alati temelje se na pametnim
telefonima i tabletima, uključuju mobilne aplikacije, sadržaje i informacije dostupne u svakom trenutku,
korisnik pristupa mreži, istražuje, mijenja, dijeli, spaja sadržaje i fotografije. Težnja je obrazovne zajednice
koristiti Web2.0 i Web3.0 alate za samostalno učenje i istraživanje (Google Drive
https://www.google.com/intl/hr/drive/, https://padlet.com/ , Anymeeting https://www.anymeeting.com/,
Skype https://www.skype.com/en/, Wordle http://www.wordle.net/ , eTwinning Live
https://live.etwinning.net/ , Animoto https://animoto.com/ , Issuu https://issuu.com/ , Dropbox
https://www.dropbox.com/ , Irfanview https://www.irfanview.com/ , Prezi https://prezi.com/ , Google
https://www.google.hr/?gws_rd=cr , YouTube https://www.youtube.com/ , Infogram https://infogram.com/ ,
Powtoon https://www.powtoon.com/home/ , Vocaroo https://vocaroo.com/ , Voki https://www.voki.com ,
Kodu Game Lab https://www.kodugamelab.com/ , Slides https://slides.com , WeVideo
https://www.wevideo.com , Slideshare https://www.slideshare.net/ , Kahoot https://kahoot.it/ , Blogger,
https://www.blogger.com/about/?r=1-null_user , …)
58
2027.
13. Literatura
1. Kirsti Ala-Mutka : Mapping Digital Competence: Towards a Conceptual

Understanding, http://ftp.jrc.es/EURdoc/JRC67075_TN.pdf
2. Bašić, Slavica: Dijete (učenik) kao partner u odgoju: kritičko razmatranje, Odgojne
znanosti Vol. 11, br. 2, 2009, str. 27-44 Izvorni znanstveni članak
3. Bašić, Slavica. Modernost pedagoške koncepcije Marie Montessori. U: Pedagogijska
istraživanja. 8 (2011), 2; 205-216.
4. Anuscka Ferrari: DIGICOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital
Competence in Europe,
http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC83167/lb-na-26035-
enn.pdf
5. Buggle, Franz: Razvojna psihologija Jeana Piageta, 2002.
6. Konvencija o pravima djeteta (UNICEF), Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i
mladeži, zagreb, 2001.
7. Kurikulum za vrtce, Republika Slovenija, 1999.,
8. Miljak, Arjana: Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja, 1996.
9. Miljak, Arjana: Življenje djece u vrtiću, 2009.
10. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NN 05/15)
11. Nacionalni okvirni kurikulum, 2011.
12. Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u
dječjem vrtiću (NN 10/97)
13. Previšić, V. (2007), Pedagogija i metodologija kurikuluma, u: Kurikulum: teorije –
metodologija – sadržaj – struktura (ur. Previšić, V.). Zagreb: Zavod za pedagogiju,
Školska knjiga: 15-37.
14. Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja,
NCVVO, Zagreb, 2012.
15. Sekulić-Majurec, A. (2007), Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa u stvaranju,
provedbi i vrednovanju kurikuluma, u: Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj –
struktura (ur. Previšić, V.). Zagreb: Zavod za pedagogiju, Školska knjiga: 351-383.
16. Slunjski, Edita: Kurikulum ranog odgoja i obrazovanja, Zagreb, 2011.
17. Stokes Szanton, Eleanor: Kurikulum za jaslice, Korak po korak, 2005.
59
2027.
18. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Hrvatski Sabor,
2014.
19. Te Whariki, The Ministry of Education, New Zealand,
http://www.education.govt.nz/early-childhood/teaching-and-learning/ece-
curriculum/te-whariki/, 1.9.2015.
20. https://hr.wikipedia.org/wiki/Web_2.0, 01.09.2015.
21. http://www.zrss.si/pdf/050711123045_vrtci_kur.pdf, 1.9.2015.
22. https://larrycuban.wordpress.com/2012/02/01/a-successful-school-reform-the-age-
graded-school-part-1-2, 1.9.2015.
23. CARNET: Priručnik za korištenje Okvira za digitalnu kompetenciju korisnika u školi:
učitelja/nastavnika i stručnih suradnika, ravnatelja i administrativnog osoblja
https://repozitorij.fizika.unios.hr/islandora/object/fizos%3A7/datastream/PDF/view
24. Official Journal of the European Union: Recommendation of the European Parliament
and of the Council on key competences of lifelong learning (2006/962/EC), http://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex:32006H0962
25. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju ( NN 10/97;107/07;94/13;98/19;57/22 )
60
2027.
61

Kurikulum 2022 2027

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kurikulum 2022 2027

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DJEČJIm VRTIĆ „ZEKO“, VARAŽDIN

Kurikulum Dječjeg vrtića

VARAŽDIN, RUJAN 2022.G.

Predsjednik Upravnog vijeća

Damir Tomasović, dipl.ing.

Kurikulum Dječjeg vrtića Zeko za ped. god. 2022.do2027.

U izradi kurikuluma Ustanove vodimo se metodologijom mješovitog kurikuluma1: u radu

U oblikovanju kurikuluma u obzir uzimamo razvojne značajke djece rane i predškolske

Pluralizam metoda, pedagogija i škola naše je načelo i njihovim kombiniranjem

2. Ozračje dječjeg vrtića, vizija i misija

Neophodno je da se u vrtiću uspostavi ugodna „klima“. Desetsatni program

Ugodna atmosfera podrazumijeva (pored uvjeta propisanih Državnim pedagoškim

Misija je Ustanove aktivnostima, odnosom i ukupnim ozračjem usaditi i odražavati

SJEDIŠTE: J. Križanića 96, Varaždin

RAVNATELJ: Brankica Vidrač

OSNIVAČ: dipl. ing. Damir Tomasović

GODINA OSNIVANJA: 1997.

ORGANIZACIJSKI USTROJ: vrtić s podružnicama

Dv Zeko – PO Cestica, Dravska 2a, Cestica, 042 725 118, zeko.cestica@gmail.com

UPRAVA, RAVNATELJ, STRUČNI SURADNIK

BROJ TELEFONA : 042 206 550

Kroz ovu pedagošku godinu posebice ćemo se posvetiti istraživanju i implementiranju

Zadatak je tehnologije u vrtiću da podupire zdravlje i pravilan rast i razvoj djece.

Redovite tjedne poludnevne posjete prirodi, livadama, šumama u okolici, obiteljskim

Boravak djece u prirodnom okruženju obogaćen je važnim temama:

prikupljanje, razvrstavanje i recikliranje otpada; upoznavanje važnosti vode i njezino

Povezanost djece s prirodom ogleda se i u unutarnjem okruženju vrtića, sobama,

Radne listove koriste samo programi predškole. U integriranim programima predškole

U svakoj skupini dogovoreno je vođenje i mape odgojne skupine s aktivnostima, projektnom

Odgojiteljice vode i dokumentaciju sa opisanom preraspodjelom radnog vremena s

Planiranje odgojno-obrazovnog rada obavlja se na godišnjoj, mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj

Planiranje programa kraćih programa obavljaju voditeljice programa i dostavljaju

Vrednovanje rada odgojitelja ovisi o kvaliteti odnosa prema djeci i odraslima,

Odgojiteljice će na kraju pedagoške godine i tromjesečno vrednovati vlastiti rad prema

4.2. Godišnji plan zaduženja za godinu 2022./2023.

Preraspodjela satnice radnog vremena odgojitelja prema mjesecima u pedagoškoj godini:

5. Europski razvojni plan

Do danas je u vrtiću provedeno 27 eTwinning projekata. Ukupno je realizirano oko 40 mobilnosti

Izvod iz Plana stručnog usavršavanja 2022./2023.:

PODRUČJE CILJEVI I ZADAĆE SADRŽAJI I METODE IZVODITELJ VRIJEME

Naobrazba i Odgojiteljska vijeća pripravnici, godišnje izvješće, Ravnatelj, najmanje dva

Stručna predavanja i u organizaciji AZOO, i drugih Vanjske prema

Individualno stručne knjige, časopisi, pedagog Tijekom

individualni razgovori o s pedagogom prema potrebi

suradnje sa sustručnjacima odgojitelji prema

izlaganje na stručnim odgojitelji prema

Strateški plan ustanove u nacionalnom i europskom kontekstu

Radna mapa/ fascikl aktivnosti/ mapa profesionalnog

U mapi se nalaze informacije o odgojno-obrazovnoj praksi odgajatelja. Ona uključuje planove,

Koja je svrha Mape profesionalnog razvoja:

 Da pruži autentičan dokaz o znanjima, vještinama i profesionalnom razvoju odgajatelja.

Zabilješke o razgovoru s djetetom

Primjeri bilježaka iz grupe

Povratne informacije i reakcije djece

Aspekt 2: Okruženje za učenje

Fotografije grupe ili tlocrt sobe

Aspekt 3: Sudjelovanje obitelji

Zabilješke o zajedničkom planiranju i praćenju napretka djeteta

Primjeri bilježaka iz grupe

Aspekt 5: Planiranje i procjenjivanje

Refleksije o povratnim informacijama i reakcijama djece

Primjeri individualnih planova za djecu

Aspekt 6: Profesionalni razvoj