GRADNJA I UREĐENJE GNOJIŠTA SUKLADNO

NITRATNOJ DIREKTIVI

Stajski gnoj
Pravilno zbrinjavanje i čuvanje stajskog gnoja vrlo je važno u današnje vrijeme kada imamo sve manje
i manje stoke, a s druge strane to također uvjetuju i zakonski propisi. Stajski gnoj je izuzetno vrijedan
proizvod za cjelokupnu biljnu proizvodnju pa je važno shvatiti da ga treba pravilno skladištiti i čuvati od
ispiranja jer se tako smanjuje njegova vrijednost. Stajski gnoj nezamjenjiv je u održavanju i
popravljanju plodnosti tla, osigurava stabilne i visoke prinose odlične kvalitete te optimalno djeluje na
dugoročno ekonomičnu opskrbu usjeva hranjivima. Pravilnom primjenom i korištenjem stajskog gnoja
nema negativnog utjecaja na okoliš.

Slika 1) Pašnjaci s kravama kakvih je danas sve manje

Nitratna direktiva
Odnosi se na zaštitu voda od onečišćenja kojeg su izvor nitrati iz poljoprivrednih izvora (COUNCIL
DIRECTIVE 91 / 676 / EEC of 12 December 1991 concerning the protection of waters against
pollution caused by nitrates from agricultural sources “NITRATES DIRECTIVE”). Nitrati u tlo dolaze
prekomjernim unosom dušika u tlo iz mineralnih gnojiva ili iz stajskog gnoja ako se njima nepravilno
gospodari (prevelik unos, unos kada su tla zasićena vodom, kada su velike vrućine, itd.). Također se
nitrati ispiru i iz gnoja koji je uskladišten i zrije na tlu ili u gnojištima koja su propusna.
Kod gradnje novih gnojišta treba o tome voditi računa kao i o usklađivanju s propisima da ih ne bi u
skoroj budućnosti trebalo rušiti i graditi nova. Ovo sve se odnosi na ona područja u Republici
Hrvatskoj koja će biti proglašena „područjima podložnim eutrofikaciji i područjima ranjivim od nitrata“
odnosno područjima na kojima će se primjenjivati odredbe nitratne direktive. Odluka o proglašenju tih
područja trebala bi biti donesena do kraja ove godine.
Propis koji trenutno određuje poštivanje odredbi nitratne direktive kod nas je Pravilnik o dobroj
poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08, od 19.05.2008. godine), a čija primjena
započinje danom ulaska Republike Hrvatske u EU.
 Slika 2) Odvoz gnoja na poljoprivredne površine

Glavni zahtjev koji se odnosi na poštivanje nitratne direktive je godišnje ograničenje primjene čistog
dušika na poljoprivrednim površinama na količinu od 210 kg/ha.
Danas se u Hrvatskoj ne treba bojati prekoračenja količine N kod gnojidbe i onečišćenja tla i voda
nitratima kao niti opterećenja poljoprivrednih površina prevelikim brojem UG jer imamo malo stoke u
odnosu na ukupne poljoprivredne površine i unos N je relativno nizak u odnosu na druge evropske
zemlje. Situacija bi za našu poljoprivrednu proizvodnju bila povoljnija da smo došli do momenta da
imamo velik unos N što bi značilo da imamo i trošimo dosta gnoja kako organskog tako i anorganskog.

Tablica 1) Sadržaj dušika, fosfora i kalija u stajskim gnojivima i najveća dozvoljena količina u primjeni
gnojiva (količina gnojiva koja se može izvesti na poljoprivredne površine)

Najveća dozvoljena Količina hranjiva (kg/ha)

Vrsta gnojiva %N % P2O5 % K2O
količina gnojiva u t/ha
(do dozvoljene granice
od 210 kg N/ha /god) Dušik Fosfor Kalij

Goveđi 0.5 0.3 0.5 42 210 126 210

Konjski 0.6 0.3 0.6 35 210 105 210

Ovčji 0.8 0.5 0.8 26 210 130 210

Svinjski 0.6 0.5 0.4 35 210 175 140

Kokošji 1.5 1.3 0.5 14 210 182 70

Brojlerski 3.0 3.0 2.0 7 210 210 140

3
Gnojovka 0.4 0.2 0.5 52 m /ha 208 104 260
goveđa

3
Gnojovka 0.5 0.4 0.3 42 m /ha 210 168 126
svinjska
Gradnja gnojišta
Prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva stajski gnoj se treba skladišti na
uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu
ili u nekim drugim spremnicima.
Spremnici, platoi, lagune odnosno jame za stajski gnoj moraju biti vodonepropusni tako da ne dođe do
izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš i onečišćenja podzemnih i površinskih voda.
Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti
istjecanja u podzemne ili površinske vode.
Potrebno je osigurati prostor za prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje.

Slika 3) Nedovoljan kapacitet spremišta za stajski gnoj

Prema Pravilniku za jedno uvjetno grlo (UG) potrebno je osigurati:

• za kruti stajski gnoj najmanje 4 m² /UG površine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 m
odnosno 8 m³/UG prostora spremnika za kruti stajski gnoj, ako je visina hrpe manja od 2
metra
• za gnojnicu (tekući dio) je potrebno napraviti spremnik od 2 m³/UG
• za skladištenje gnojovke u lagunama treba osigurati 10 m³/UO

Prema dosadašnjim iskustvima s terena za šestomjesečno razdoblje čuvanja stajskog gnoja potrebno
je osigurati veće spremnike naročito kod skladištenja gnoja visokoproizvodnih životinja. Preporuka i
naših susjeda Slovenaca, koji imaju veće iskustvo od nas, također je da se grade veća gnojišta od
preporučenih. Zato je preporuka da se gradi minimalno 6 m²/UG gnojišta za kruti stajski gnoj ili 12
m³/UG lagune za gnojovku.
 Slika 4) Uređeno gnojište, Zagrebačka županija

Gradnja novog ili proširenje kapaciteta postojećeg gnojišta spada u građevinske radove rekonstrukcije
postojećeg objekta pa je prije izvođenja radova potrebno ishoditi potrebnu dokumentaciju za
rekonstrukciju. Gnojište, isto kao i silosi je sastavni dio gospodarskog objekta za držanje stoke (staje) i
svaka izmjena u smislu povećanja kapaciteta prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji traži
ishođenje građevinske dozvole odnosno rješenja o uvjetima građenja.

Slika 5) Gradnja nove staje s predviđenim spremištem za gnoj ispod rešetki

Izračun veličine potrebnog gnojišta
Da bi jedno gospodarstvo znalo koliki prostor za gnoj treba urediti mora preračunati ukupan broj
životinja u svojoj staji u ukupan broj UG prema slijedećoj tablici:

Tablica 2) Koeficijenti za izračunavanje broja uvjetnih grla (UG), količina proizvedenog dušika po
UG/god. te dozvoljeno opterećenje poljoprivrednih površina gospodarstva za različite vrste stoke

Vrsta i kategorija UG/životinji Dušika u stajskom Dozvoljeno

stoke gnoju (kg/UG/god.) opterećenje (UG/ha)

Odrasla goveda 1,0

Goveda od 1-2 god. 0,6
70 2,4
Goveda 6-12 mj. 0,3
Telad do 6 mj. 0,15
Odrasli konji 1,0
60 2,8
Ždrebad i omad 0,5
Ovce i koze 0,15 70 2,4
Rasplodne krmače i 0,30
nerasti 80 2,1
Tovne svinje 0,15
Kokoši nesilice 0,004 85
Tovni pilići 0,0025 2,0
Purani 0,02

U tablici 2) se osim koeficijenta za izračun broja uvjetnih grla (UG) nalazi i prosječna količina dušika
koju proizvodi jedno UG tijekom jedne godine. To nam je važno za izračun potrebnih površina koje
gospodarstvo mora imati da se zadovolji uvjet ograničenja primjene maksimalne količine čistog dušika
od 210 kg po jednom hektaru.
Važno je također naglasiti da je uvijek potrebno osigurati i spremnik (jamu) za tekući dio jer i u
sustavima krutog izgnojavanja uvijek je dio gnoja u obliku gnojovke i/ili gnojnice. Osim toga, gnojišta
su gotovo uvijek otvorena sa svih strana (platoi) ili imaju nenatkrivenu odnosno otvorenu gornju stranu
i jedan bočni zid za ulazak mehanizacije pa nakon kiše dolazi do otjecanja viška vode koja se nakupi u
gnoju.

Slika 6) Gradnja nove staje s vanjskim spremnicima za gnoj dovoljnog kapaciteta

Gnojišta nije nužno potrebno ograđivati sa svih strana i podizati zidove jer to poskupljuje gradnju ali je
često to jedino rješenje ako ne želimo da dođe do ispiranja vrlo vrijednih hranjiva iz gnoja i
onečišćenja okoliša odnosno okolnih vodotokova i podzemnih voda. Važan razlog gradnje zidova s
barem tri strane je i taj što se tako gnoj lakše slaže i manipulacija je jednostavnija.

Slika 6) Plato za stajski gnoj s odvodom za tekući dio u sabirnu jamu

U nastavku su tri jednostavna primjera izračuna potrebnog prostora za gnoj:

Primjer 1 (30 krava):

Farma od 30 krava i 30 komada raznih kategorija podmlatka ima oko 45 UG
(30 krava = 30 UG + 15 junica do 1 god. = 4,5 UG + 15 junica iznad 1 god. = 9 UG)
Za taj broj UG potrebno je osigurati:
45 UG x 6 m² = 270 m² betonskog platoa s mogućnošću slaganja visine gnoja od 2 metra i
45 UG x 2 m³ = 90 m³ gnojne jame

Primjer 2 (10 krava i 4 krmače):

Gospodarstvo ima 10 krava s podmlatkom i 4 krmače s tovom ima oko 22 UG
(10 krava = 10 UG + 5 junica do 1 god. = 1,5 UG + 5 junica iznad 1 god. = 3 UG )
(10 krmača = 3 UG + 40 tovljenika = 6 UG)
Za taj broj UG potrebno je osigurati:
22 UG x 6 m² = 132 m² betonskog platoa s mogućnošću slaganja visine gnoja od 2 metra i
22 UG x 2 m³ = 44 m³ gnojne jame

Primjer 1 (40 koza ili ovaca):

Farma od 40 koza ili ovaca : 6 UG
Za taj broj UG potrebno je osigurati:
6 UG x 6 m² = 36 m² betonskog platoa s mogućnošću slaganja visine gnoja od 2 metra i
6 UG x 2 m³ = 12 m³ gnojne jame
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Javna poljoprivredna savjetodavna služba

Radna skupina za izradu letka :

Anđelka Pejaković, dipl.ing.agr.
Mirjana Bengeri, dipl.ing.agr.
Valerija Čižmak, dipl.ing.agr.
Jurica Bengeri, dipl.ing.agr.
Josip Komljenović, dipl.ing.agr.