Professional Documents
Culture Documents
Izet Sabotic
Izet Sabotic
Izet Sabotic
19
1
Pod pojmom tuzlanski kraj podrazumijeva se prostor današnje opštine (grada) Tuzla, sa širim okruže-
njem koje obuhvata područje 13 opština Tuzlanskog kantona (Banovići, Čelić, Gračanica, Gradačac,
Doboj Istok, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Srebrenik, Sapna, Teočak i Živinice).
127
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
Uvodne napomene
Prošlost Tuzle je bogata, burna i slojevita. Seže od starijeg neolita do da-
našnjih dana. Da bi se imale valjane spoznaje o događajima i procesima iz
prošlosti, neophodno ju je istraživati. Opšta konstatacija je da prošlost Tuzle
i Tuzlanskog kraja nije u dovoljnoj mjeri istražena. Čitava područja i vre-
menski periodi su ostali izvan interesa i istraživanja historičara. Još uvijek
ne postoji jedna sveobuhvatna sinteza tuzlanske prošlosti. Nešto značajnije
prošlost Tuzle i Tuzlanskog kraja tretirana je nakon Drugog svjetskog rata,
kada je nauka, pa samim tim i historija, imala intenzivniji razvoj. Tada su
nastale vrijedne historijske sinteze te brojni članci i rasprave, koji tretiraju
raznovrsna pitanja iz bogate tuzlanske prošlosti. U tom pogledu, teme poput
Drugog svjetskog rata su opsežnije i temeljitije obrađene, što je rezultiralo
pojavom većeg broja monografija o partizanskim jedinicama.2 Posebno mje-
sto u obradi ovog perioda zauzima edicija Tuzla u NOB-u i revoluciji, sači-
njena u III toma.3 Sa historijskog aspekta, iako različitog naučnog dometa,
značajni su brojni monografski sadržaji posvećeni radu privrednih, javnih i
kulturnih ustanova s ovog područja.
Međutim, najveći doprinos historiografiji dale su naučne publikacije
nastale kao rezultat dugogodišnjih istraživanja te tretiranja izvora prvoga
reda, a odnose se na važna pitanja iz bogate tuzlanske prošlosti. Ovdje se
prije svega misli na sinteze, koje predstavljaju ozbiljne naučne poduhvate i
daju zaokruženu historijsku sliku, vezanu za određenu historijsku tematiku.
Prije svega, to se odnosi na nekoliko vrijednih historijskih sadržaja, poput:
Tuzlansko područje negda i sada, s posebnim obzirom na vjerske prilike,4
Tuzla i njena okolina u XVI vijeku5 te na sadržaj objavljen o Tuzli u okviru
publikacije Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća.6
Riječ je o sintezama koje su, svaka na svoj način, svojom sveobuhvatnošću i
cjelovitošću tretiranih pitanja dale jasne slike vremena i historijskih događaja
koji su obuhvaćeni njima. Tako ovi sadržaji predstavljaju značajan doprinos
boljoj spoznaji tuzlanske prošlosti, ali i ukupnom razvitku bosanskoherce-
govačke historiografije. Svakako, vrijedan doprinos rasvjetljavanju tuzlan-
ske prošlosti dali su i brojni sadržaji predstavljeni u vidu članaka i priloga
2
O ovoj vrsti publikacija biće više riječi u narednom sadržaju ovoga rada.
3
Antonić, 1979; 1984; 1987.
4
Benković, 1971.
5
Handžić, 1975.
6
Hadžibegović, 1991.
128
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
129
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
Historiografija o Tuzli
i Tuzlanskom kraju u osmanskom periodu
Tuzla i Tuzlanski kraj u vremenu od 2000. godine do danas, bili su predme-
tom interesovanja naučnika raznih profila, posebno historičara, ali i stručnja-
ka iz drugih oblasti. U navedenom vremenu intenziviran je rad na istraživanju
brojnih tema iz političke, privredne i kulturne historije Tuzle i Tuzlanskog
kraja u vrijeme osmanske uprave (1463–1878). Kada je riječ o obrađenim
temama i pitanjima iz osmanskog perioda tuzlanske prošlosti, evidentno je
da nedostaju sinteze, kao sveobuhvatni i pregledni sadržaji vezani za ovaj
period tuzlanske prošlosti. Ovdje od navedene konstatacije trebamo izuzeti
rad: Primjeri suživljenja. Bilješke o tuzlanskom kraju u 19. stoljeću,11 u ko-
jem su dati važni historijski sadržaji vezani za brojne događaje i procese koji
se odnose na posljednje decenije osmanske uprave u Bosni i Hercegovini.
Poseban naglasak u radu je stavljen na prisutnu vjersku i etničku heterogenost
bosanskohercegovačkog društva, što je bila i karakteristika Tuzlanskog kraja.
Tu su i brojni drugi događaji koji su oslikavali ukupne društveno-političke i
privredne prilike ovoga područja. Rad je u metodološkom, strukturalno-sadr-
žajnom smislu zadovoljio historijske uzuse, te stoga predstavlja izravan do-
prinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije.
Postoji nekoliko publikacija koje su u vidu monografija tretirale Tuzlu
i neka druga mjesta na ovom području u osmanskom periodu. Ono što u
pravilu nedostaje ovim publikacijama jeste historijski metodološki pristup.
Uglavnom su sadržaji zasnovani na konsultovanju ranije objavljene litera-
ture te u naučnom pogledu nisu napravljeni značajni historiografski iskoraci
11
Hadžić, 2017
130
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
131
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
17
Ovdje se prije svega misli na knjigu Aličić, 1996.
18
Gündüz, 2008.
19
Nurkić, 2009.
20
Geçer, 2009.
21
Nurkić i Šabotić, 2011.
22
Nurkić, 2013.
23
Nakičević, 2015.
132
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
133
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
134
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
Balta, 2003; 2006; 2008; Bašić, 2011; Buljubašić, 2017; Fetahagić i Mukić, 2018; Jahić, 2016; Kožar,
27
1997; 2003; 2005a; 2010; Kujović, 2002; 2005; 2006; 2007; 2009; 2010; 2012; 2016; Lević, 2010;
2011; Mujkanović, 2016; Radovanović, 2015; Sarić, 2007; Šabotić, 2007; 2011; Šabotić i Buljubašić,
2016; Šabotić i Lević, 2010; Zulić, 2014; 2015.
135
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
28
Zulić, 2013; Radovanović, 2014; Buljubašić, 2016; Halilović, 2018.
29
Jahić, 2010; 2014; Hadžiahmetović, 1998.
30
Hamzić, 2012.
31
Uzunović, 2010; Selimović i Hadžić, 2007.
136
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
Historiografija o Tuzli
i Tuzlanskom kraju u Drugom svjetskom ratu
Opće je poznato da je period Drugog svjetskog rata do 1990. godine u bo-
sanskohercegovačkoj historiografiji bio značajno zastupljen. Tada su nastala
32
Selimović, 2005a; 2005b; 2006a; 2006b; 2008; 2012a; 2012b; 2017a; Selimović i Hadžić, 2006;
Kujović, 2008; 2011; 2015; Šabotić, 2006; 2009; 2017; Jahić, 2005; Lević, 2012; Sulejmanović, 2013;
Mutevelić, 2014; Fetahagić, 2017; Zukić i Fetahagić, 2018; i drugi zbornici radova koji tretiraju kultur-
no-historijsko naslijeđe općina u Tuzlanskom kantonu – Doboj, Semberija, Lukavac, Gradačac.
33
Jahić, 2007; Selimović, 2007.
137
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
34
Hurem, 1972; Borovčanin, 1979; Dizdar, 2002; Đuretić, 1991; Jelić-Butić, 1978; Dedijer i Miletić,
1990.
35
Humo, 1978; Olbina, 1972; Saltaga, 1991; Hopken, 1990; Hadžihasanović, 2010; Kafedžić, 1991.
36
Tihić, 1983; Antonić, 1980; Džonlagić i Kazazović, 1978; Pašić, 1988.
37
Hurem, 2016.
38
Bandžović, 2010.
138
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
139
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
u navedenim člancima jest to što su otvorena neka pitanja koja ranije nisu
tretirana, poput: žrtvoslova za određena područja, slučaj “Blajburga” – mar-
ša smrti, uloge vjerskih i građanskih struktura u antifašističkom djelovanju i
druga pitanja o kojima se ranije manje pisalo. Važno je kazati da su navede-
na pitanja obrađena na osnovu izvora prvoga reda različite provenijencije.
Ovako tretirana pitanja su značajna i iz razloga što daju dobru osnovu za dalja
historijska istraživanja.
Tematika vezana za Drugi svjetski rat nije značajnije tretirana ni kroz dok-
torske i magistarske radove urađene u navedenom periodu. Na osnovu dostu-
pnih podataka, tretirana je samo u jednom magistarskom radu, odbranjenom
na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.43 Ovaj rad
se svojom strukturom i sadržajem bavi pitanjima vojno-političkih odnosa
vezanih za prostor sjeveroistočne Bosne u Drugom svjetskom ratu. Rad je
uglavnom napisan na osnovu već ranije poznatih stajališta, prezentovanih u
relevantnoj literaturi koja se bavila ovom problematikom.
Na osnovu iznesenog, može se konstatovati da je period Drugog svjetskog
rata vezan za Tuzlu i Tuzlanski kraj u nešto manjoj mjeri zastupljen u odnosu
na druge periode. Evidentno je da za tretiranje ove historijske problemati-
ke nije bio previše iskazan interes, te nije bilo ni sveobuhvatnih integralnih
projekata na tom planu, što je rezultiralo time da nije nastala neka cjelovi-
tija sinteza koja bi historijski i naučno sublimirala sadržaje vezane za ovaj
period tuzlanske prošlosti. Međutim, zahvaljujući radu pojedinaca, dometi
istraživanja i tretiranja ovog perioda tuzlanske prošlosti su solidni. Njegova
najveća naučno-historijska vrijednost je u tome što su na osnovu novih histo-
rijskih činjenica otvorena neka nova pitanja, koja daju dobru osnovu za dalja
istraživanja i nove rezultate na tom planu. Važno je istaći i to da se u smislu
revizionističkog djelovanja nisu napravili veliki zaokreti i distinkcija, kao što
se to desilo u zemljama okruženja, što se svakako može posmatrati i tretirati
dvojako.
43
Džuzdanović, 2016.
140
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
o Tuzli i Tuzlanskom kraju. Prvi ozbiljniji naučni rad vezan za ovaj period
bosanskohercegovačke prošlosti bila je publikacija: Prema modernom druš-
tvu – Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine.44 Riječ je o sintezi ko-
jom su obuhvaćena brojna pitanja društveno-političkog i privrednog razvoja
bosanskohercegovačkog društva neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Radilo se o vremenu obnove i izgradnje zemlje, uspostavi nove komunističke
vlasti, rješavanju složenih privrednih i socijalnih problema s kojima se druš-
tvo susretalo, uspostavi novih osnova u sferi privrede, obrazovanja i kulture,
provođenju složenih i osjetljivih procesa poput: konfiskacije imovine “narod-
nih neprijatelja”, agrarne reforme i kolonizacije, te posebno industrijalizacije
zemlje. U knjizi je dat osvrt na sva navedena pitanja, uz korištenje relevantne
historijske literature te brojnih arhivskih dokumenata, na osnovu kojih je ra-
svijetljen ovaj period bosanskohercegovačke historije. Značajan doprinos u
rasvjetljavanju ovog perioda bosanskohercegovačke prošlosti, posebno njene
vjerske komponente, dala je knjiga: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
za vrijeme avnojske Jugoslavije (1945–1953).45 Riječ je o naučnom sadrža-
ju koji donosi najznačajnije informacije o radu Islamske zajednice, o izgu-
bljenim vakufima, stradanjima imama, radu džemata, odnosu vlasti prema
Islamskoj zajednici, brojnim poteškoćama s kojima se sretala Islamska za-
jednica, ukidanju medresa, te drugim važnim pitanjima. Doneseni sadržaji su
važni i zbog činjenice da je ova tema u bosanskohercegovačkoj historiografiji
bila marginalno predstavljena te se po prvi puta sistematski istražuje, i to na
osnovu arhivskih fondova iz brojnih arhiva u Bosni i Hercegovini i zemljama
okruženja. U određenim segmentima ove publikacije su tretirale neka pitanja
koja su se odnosila na Tuzlu i Tuzlanski kraj. Ove knjige su važna osno-
va za otvaranje drugih bitnih pitanja iz ovog perioda bosanskohercegovačke
prošlosti.
Historijska tematika koja se odnosi na tuzlansku prošlost u vrijeme soci-
jalizma značajno je tretirana u navedenom vremenu. Međutim, iako je objav-
ljeno nekoliko zaokruženih tematskih pitanja, nedostaju sinteze koje tretiraju
cjelokupan socijalistički period nekog pitanja iz oblasti političke, privredne i
kulturne historije. No, i pored toga, jedan broj publikacija koje se odnose na
ovaj period prošlosti Tuzle i njenog kraja predstavlja značajan historiografski
doprinos. Jedna od takvih publikacija jeste knjiga: Informbiro i sjeveroistoč-
na Bosna, odjeci i posljedice sukoba KPJ–Informbiroa (1948–1953).46 Iako
44
Kamberović, 2000.
45
Bećirović, 2011.
46
Ibid., 2005.
141
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
47
Selimović i Hadžić, 2007.
48
Hamzić, 2015; 2017b; Halilbegović i Šaković, 2017; Šaković, 2015; Šabotić, 2005; 2012a; 2015; Se-
limović, 2013; 2014; 2015b; 2016; 2017b; Hadžić, 2005; 2007b; 2008a; 2008b; Jahić, 2009; Bećirović,
2006; 2011; Hadžimusić, 2018a; 2018b; Jajčević i Hadžimusić, 2017; Jajčević, 2018; Hodžić, 2018;
Omerbegović i Hadžić, 2018; i dr.
142
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
50
Hadžić, 2004; Šabotić, 2004; Čiča, 2008; Šljivić, 2012; Hadžić, 2012; Hujdurović, 2012; Jajčević,
2014; Hadžimusić, 2014; Ćorić, 2015; Šakanović, 2018; Andrić, 2016.
143
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
144
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
145
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
Umjesto zaključka
U posljednje dvije decenije (2001–2018) došlo je do intenzivnijeg razvoja historiografije na
području Tuzlanskog kantona. Tome je posebno doprinio Odsjek za historiju Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli, ali i druge institucije, kao i pojedinci. Odsjek za historiju od
svog osnivanja, akademske 1993/1994. godine, pa sve do danas, dao je značajan doprinos ra-
zvoju historiografije, a posebno izučavanju historije Tuzle i Tuzlanskog kraja. Historiografija
koja se odnosi na Tuzlu i Tuzlanski kraj u ovom periodu doživjela je određenu transforma-
ciju, u smislu da je učinjen značajan iskorak ka sistematičnijem izučavanju prošlosti Tuzle i
Tuzlanskog kraja. To se posebno odnosi na periode novog vijeka i savremenog doba. Teme
iz ovih perioda privukle su pažnju značajnog broja historičara, ali i istraživača iz drugih
naučnih oblasti.
146
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
Stoga smo smatrali važnim da ovim radom ukažemo na to šta je proučavano i o čemu se
pisalo, kakva je relacija između historiografije i drugih naučnih disciplina te kakav je nauč-
ni domet postignut u izučavanju prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja. U periodu 2000–2018.
napisano je i štampano više desetina historiografskih i drugih djela vezanih za ovo područje.
Ona su objavljena u vidu informativno-faktografskih rekonstrukcija, pregleda, monografija,
sinteza, te mnoštva članaka, rasprava i priloga s raznovrsnim temama vezanim za događaje,
procese i pojave iz navedenih perioda tuzlanske prošlosti. Riječ je o radovima neujednačenog
naučnog dometa. Neki predstavljaju važan iskorak ka relevantnijem rasvjetljavanju prošlosti
Tuzle i Tuzlanskog kraja, dok su drugi oskudni u validnim podacima, te posebno metodološ-
kom pristupu tretirane problematike. Tumačenja i ocjene u nekim historiografskim radovima
crpljeni su iz bogatog arhivskog rizničkog blaga, koje se po prvi puta predstavlja naučnoj
javnosti, dok su drugi radovi rezultat analize već objavljenih izvora političkog, ekonomskog,
statističkog i normativnog karaktera.
Predmet naše analize je nekoliko sinteza, monografskih studija, članaka i priloga objavljenih
u relevantnim časopisima, koji su izlazili u navedenom periodu i tretirali historijsku pro-
blematiku vezanu za Tuzlu i Tuzlanski kraj. Kratko su predstavljeni i doktorski i magistar-
ski radovi odbranjeni na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Filozofskom fakulte-
tu u Sarajevu te Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.
Historijski radovi su analizirani po osnovu obima i raznovrsnosti korištenih izvora i stručne
literature, metodološkog postupka, sadržajnosti, naučne terminologije, izbalansiranosti i od-
mjerenosti ocjena, zakruženosti konačnih sudova i zaključaka.
Važno je istaći da je u značajnom broju radova koji obrađuju ovu problematiku prisutan
historiografski pristup, prilikom čega su obrađene teme vezane za: političku, privrednu i
kulturnu historiju, demografiju, pokrete i ideje, nastanak i razvoj gradova, etnologiju, poje-
dine ličnosti i dr. Za razliku od perioda do 2000. godine, sveukupni rezultati historiografije
vezane za Tuzlu i Tuzlanski kraj su se značajnije kvalitativno promijenili. To ne znači da je
posao završen, on je u naučno-historiografskom smislu tek počeo, što pokazuje i činjenica da
ozbiljniju sintezu o prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja još uvijek nemamo.
Ovim radom željeli smo ukazati na ukupnu važnost izučavanja historiografije lokalne pro-
venijencije, na postignute domete na primjeru izučavanja Tuzle i Tuzlanskog kraja, ali i na
slabosti ukupnih rezultata, kako bi oni u budućnosti bili potpuniji, sistematičniji i bolji.
Instead of a conclusion
In the last two decades (2001–2018), there has been a more intensive development of his-
toriography in the area of Tuzla Canton. This was especially contributed by the Department
of History of the Faculty of Philosophy, University of Tuzla, but also by other institutions,
as well as individuals. Department of History since its founding in 1993/1994. made a sig-
nificant contribution to the development of historiography, and especially to the study of the
147
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
history of Tuzla and the region. Historiography relating to Tuzla surrounding region has un-
dergone some transformation in this period, in the sense that a significant step towards a more
systematic study of the past of Tuzla and its region has been made. This applies especially to
modern period. Topics from these periods have attracted the attention of a significant number
of historians as well as researchers in other scientific fields.
Therefore, we considered it important to indicate in this paper what has been studied and what
has been written, what is the relation between historiography and other scientific disciplines,
and what has been achieved in the study of the past of Tuzla and the region. During the period
(2000–2018), dozens of historiographical and other works related to this area were written
and published. They were published in the form of information-factorial reconstructions,
reviews, monographs, syntheses, as well as numerous articles, discussions and contributions
with various topics related to events, processes and phenomena from the mentioned periods
of Tuzla’s past. These are works of unequal scientific reach. Some represent an important
step towards more relevant illumination of the past of Tuzla and the region, while others are
scarce with valid data on the same, and especially the methodological approach, to the issues
addressed. Interpretations and evaluations in some historiographical works have been drawn
from the rich treasury of archives, which is presented for the first time to the scientific public,
while other works are the result of the analysis of sources of political, economic, statistical
and normative character that were already published.
The subject of our analysis are several syntheses, monographs, articles and contributions
published in relevant journals, which were published during the mentioned period and dealt
with historical issues related to Tuzla and the Tuzla region. The doctoral and master’s theses
presented at the Faculty of Philosophy of the University of Tuzla, the Faculty of Philosophy
in Sarajevo and the Faculty of Humanities of University “Džemal Bijedić” in Mostar are
briefly presented. Historical papers have been analyzed on the basis of the volume and vari-
ety of sources used and the professional literature, methodological content, subject, scientific
terminology, balance and rigidity of grades, circularity of final courts and conclusions.
It is important to emphasize that in a significant number of papers dealing with this issue
there is a historiographical approach, which covers topics related to: political, economic and
cultural history, demography, movements and ideas, the emergence and development of cit-
ies, ethnology, individual figures, etc. Unlike the period up to 2000, the overall results of
historiography related to Tuzla and surrounding region have changed significantly qualita-
tively. This does not mean that the work has been completed, it has only just begun in the
scientific-historiographical sense, as shown by the fact that we still do not have a more seri-
ous synthesis of the past of Tuzla and its region.
In this paper we wanted to point out the overall importance of studying the historiography
of local provenance, the achievements reached through the study of Tuzla and the region, as
well as the weaknesses of the overall results, in order to make them more complete, system-
atic and better in the future.
Literatura
Knjige
Aličić, A. S. (1996) Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine, Orijentalni insti-
tut, Sarajevo.
Alispahić, F. (1996) Ubistvo svitanja. Civilne žrtve rata u Tuzli, Printcom, Tuzla.
Alispahić, F. (1997) Tuzlanski nekrologij: šehidi i poginuli borci, Printcom, Tuzla.
148
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
149
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
Durić, P. et al. (red.) (1993) Ratni zločin 1992. godine na Tuzlanskom okrugu, knj. Prva,
Državna komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima – Zmaj od Bosne, Tuzla;
drugo dopunjeno izdanje, Tuzla 1996.
Džonlagić, A. i Kazazović, Ć. (1981) Borbeni put 16. muslimanske NOU brigade, Istorijski
arhiv, Sarajevo.
Đedović, O. i Abdičević, Dž. (2015) Teočanski dani otpora 1992–1995, Off-set – Arhiv Tu-
zlanskog kantona – Općina Teočak – Boračke organizacije i udruženja Općine Teočak,
Tuzla – Teočak.
Đuretić, V. (1981) Narodna vlast u Bosni i Hercegovini 1941–1945. (Razvitak i djelatnost
NOO), Narodna knjiga – ISI – Institut za istoriju, Beograd – Sarajevo.
Geçer, G. O. (2009) Salih Safvet Bašić jedan osmanski intelektualac u Bosni i Hercegovini,
prev. Ustavdić, E., Arhiv Tuzlanskog kantona – Društvo arhivskih zaposlenika TK, Tuzla.
Gündüz, T. (prir.) (2008) Tuzlanski, bijeljinski i srebrenički sidžil (1641–1833), Arhiv Tu-
zlanskog kantona – Društvo arhivskih zaposlenika, Tuzla 2008.
Hadžiahmetović, I. (1998) Narodna uzdanica u kulturnome i društvenome životu Muslimana
Bosne i Hercegovine, Historijski arhiv, Tuzla.
Hadžibegović, I. (1991) Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća,
Oslobođenje Public, Sarajevo.
Hadžić, O. (2003) Područje Općine Doboj Istok kroz historiju, Općina, Doboj Istok.
Hadžić, S. (2017) Primjeri suživljenja. Bilješke o tuzlanskom kraju u 19. stoljeću, Arhiv
Tuzlanskog kantona – Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona – Centar za
istraživanje moderne i savremene historije, Tuzla.
Halilović, F. (ur.) (1999) Kalesijski šehidi i poginuli borci, Općina Kalesija, Kalesija.
Hamzić, A. i Begić, J. (1996) Koraj: tradicija – tragedija, Delikates 88, Tuzla.
Hamzić, M. (1998) Zvornik od izbora do Dejtona, Glas Drine, Sapna.
Hamzić, O. (2012) Gračanica i okolina u periodu između dva svjetska rata (pravno-politički
i društveno-ekonomski razvoj), Univerzitet, Travnik.
Hamzić, O. i Hamzić, M. (1996) Odbrana Gračanice 25. 5. ʻ92, Monos, Gračanica.
Hamzić, O. i Šaković, E. (2018) Malešići kod Gračanice: historijska monografija, Monos,
Gračanica.
Hamzić, O., Nurkić, I. i Puškar, O. (2004) Knjiga šehida, palih boraca i civilnih žrtava rata:
Gračanica 1992.–1995., Općina – Monos, Gračanica.
Handžić, A. (1975) Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo.
Hasković, R. i Kujundžić, A. (1997) Lukavac ʻ92–ʻ96, Bosnia ars, Lukavac.
Hodžić, H. i Nuhanović, Dž. (1998?) Sinovi Bosne, Općina Srebrenik, Srebrenik.
Hodžić, S. (2016) Patriotska liga Tuzle i agresija na Bosnu i Hercegovinu, Klub Patriotske
lige grada Tuzle – Off-set, Tuzla.
Hopken, W. (1994) Yugoslaviaʼs communists and Bosnian Muslims, u: Kappler, A., Simon,
G. i Brunner, G. (ur.), Muslim Communities Re-emerge. Historical Perspectives on Na-
tionality, Politics and Oppositions in the former Soviet Union and Yugoslavia (214-247),
Duke University Press, Durham.
Humo, A. (1984) Moja generacija, Svjetlost – Vojnoizdavački zavod – Prosveta, Sarajevo –
Beograd.
Hurem, R. (1972) Kriza Narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941.
i početkom 1942. godine, Svjetlost, Sarajevo.
150
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
151
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
152
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
Tomić, R. (2002) Ratni dnevnik, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”, Tuzla.
Tosunbegović, Dž. i Huremović, I. (2012) Prnjavor kod Kalesije: s Prnjavorskom četom
do pobjede, Gradska biblioteka – MZ Prnjavor, Kalesija.
Uzunović, A. (2009) Odbrana slobode 1992–1995: odabrani ratni novinski tekstovi, BMG,
Tuzla.
Uzunović, A. (2010) Zvornik historijska monografija 600 godina grada Zvornika 1410–2010,
Bosanska medijska grupa BMG, Tuzla.
Zovak, J. (2009) Rat u Bosanskoj Posavini 1992., Posavska Hrvatska – Grad Slavonski Brod,
Slavonski Brod.
Žilić, M. (2001) Tuzla od izbora do agresije, Promocult, Sarajevo.
Članci
Alagić, A. i Mujkanović, A. (2017) Gračanički kraj sredinom XVIII stoljeća – podaci iz
Sidžila tešanjskog kadiluka, Gračanički glasnik 44, Gračanica, 77-91.
Balta, I. (2002) Historijske bilješke o vjerskim običajima pokapanja u sjevernoj Bosni i
istočnoj Hrvatskoj u 19. vijeku, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli 17 (3),
Tuzla, 93-101.
Balta, I. (2003) Bosanskohercegovačke vojne jedinice u Prvom svjetskom ratu, Stav 3, Tuzla,
71-85.
Balta, I. (2006) Razvoj kućnih zadruga u Posavini u 19. stoljeću, Zbornik radova Filozofskog
fakulteta Tuzla 31 (7), Tuzla, 19-33.
Balta, I. (2008) Historijski arhiv ʻBoszniai Hirekʼ iz biblioteke ʻSzechenyi Konyvtarʼ u
Budimpešti za bosanskohercegovačku historiju početkom 20. vijeka, Arhivska praksa 11,
Tuzla, 360-374.
Bašić, K. (2011) Vasijetnama hafiza Sulejman ef. Damdžića iz Tuzle, Arhivska praksa 14,
Tuzla, 375-385.
Bećirović, D. (2011) Oduzimanje imovine Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od
završetka Drugog svjetskog rata do 1961. godine, Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo
40, Sarajevo, 171-193.
Buljubašić, A. (2017) Kraći osvrt na prilike u Tuzli nakon Sarajevskog atentata od 28. 6.
1914. godine, Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 47, Sara-
jevo, 273-289.
Čehajić, M. (2017) Uvođenje poreske trećine 1848. godine u Zvorničkom sandžaku (kaj-
makamluku), Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 47, Sarajevo,
209-232.
Čičkušić, M., Hamzić, O. i Djedović, R. (2006) Turbe Ibrahim-bega Gazibegovića, istak-
nutog vojskovođe u pokretu Husein-kapetana Gradaščevića, Gračanički glasnik 22,
Gračanica, 32-37.
Fetahagić, H. (2017) Gradnja mosta s kipovima na rijeci Jali, Arhivska praksa 20, Tuzla,
543-553.
Fetahagić, H. i Mukić, E. (2018) Izgradnja željezničke pruge Doboj – Simin Han, Arhivska
praksa 21, Tuzla, 37-55.
Hadžić, S. (2003) Obrazovne prilike u sjeveroistočnoj Bosni 1865.–1878. godine, Stav 2
(4–5), Tuzla, 61-85.
Hadžić, S. (2005) Društveni razvoj sjeveroistočne Bosne od 1945. do 1952., Zbornik radova
Filozofskog fakulteta Tuzla 6, Tuzla, 83-97.
153
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
Hadžić, S. (2007a) Neke osobenosti Donje Tuzle u drugoj polovini XX stoljeća, Zbornik
radova Filozofskog fakulteta Tuzla 8 (1), Tuzla, 35-48.
Hadžić, S. (2007b) Neke osobenosti stanovništva tuzlanskog kraja 1947–1949, Arhivska
praksa 10, Tuzla, 413-428.
Hadžić, S. (2008a) Fluktacija radne snage Tuzlanske oblasti u vrijeme sukoba Informbiroa i
Komunističke partije Jugoslavije, Arhivska praksa 11, Tuzla, 375-390.
Hadžić, S. (2008b) Narodni front Bosne i Hercegovine i njegova uloga u realizaciji zadataka
petogodišnjeg plana (1947–1948), Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 9, Tuzla,
95-104.
Hadžić, S. (2008c) Neke osobenosti Donje Tuzle u drugoj polovini 19. st., Zbornik radova
Filozofskog fakulteta Tuzla 8 (1), Tuzla, 35-48.
Hadžić, S. (2009) Stanovništvo Tuzle od sredine 19. stoljeća do kraja osmanske vladavine,
Arhivska praksa 12, Tuzla, 406-421.
Hadžić, S. (2018) Osman Pazvantoglu iz Donje Tuzle: buntovnik i pokajnik, Arhivska praksa
21, knj. 2, Tuzla, 7-16.
Hadžić, S. i Kožar, A. (2006) Obrazovne prilike tuzlanskog kraja u zadnjoj deceniji osman-
ske uprave (1868.–1878.), Zbornik radova Filozofskog fakulteta 7, Tuzla, 33-46.
Hadžihasanović, A. (2010) Listajući partizanska izdanja Oslobođenja, feljton, Oslobođenje,
Sarajevo 30. april – 1. maj 2010.
Hadžimusić, S. (2018a) Opismenjavanje stanovništva u sjeveroistočnoj Bosni u periodu ob-
nove, Arhivska praksa 21 (2), Tuzla, 90-106.
Hadžimusić, S. (2018b) Školstvo u Lukavcu u periodu 1945–1953. godine, Historijski pogl-
edi 1, Tuzla, 218-241.
Halilbegović, N. i Šaković, E. (2017) Posljednji gračanički odmetnik i njegova družina:
Alaga Zelenkić – između legende i stvarnosti, Gračanički glasnik 44, Gračanica, 51-68.
Hamzić, M. O. (2001) Formiranje 212. oslobodilačke brigade – prekretnica u ratu za BiH na
prostoru Gračanice i njezine okoline, Gračanički glasnik 12, Gračanica, 55-59.
Hamzić, O. (2015) Administrativno područje opštine Gračanica u periodu od 1962. do 1992.
godine: međuetnički odnosi i razvojne proturječnosti, Gračanički glasnik 40, Gračanica,
17-53.
Hamzić, O. (2017a) “Oni su odstupili”: Blajburg 1945. Bošnjaci u historiografiji i sjećanjima:
primjer Gračanice, DHS Časopis za društvene i humanističke studije Filozofskog fakulte-
ta Tuzla 3, Tuzla, 145-165.
Hamzić, O. (2017b) Jedan primjer komunističke represije, slučaj konfiskacije imovine Ibre
Klokića (Osmanovog) iz Malešića, Gračanički glasnik 44, Gračanica, 69-76.
Hamzić, O. i Spahić, I. (2010) Gračanlije u marševima smrti 1945. godine: iskazi preživjelih,
Gračanički glasnik 30, Gračanica, 80-104.
Hamzić, O. i Šaković, E. (2009) Žrtvoslov bošnjačkog stanovništva s područja općine
Gračanica 1941.–1945., Gračanički glasnik 29, Gračanica, 106-108.
Hamzić, O. i Šaković, E. (2017) Odbrana Puračića i počeci Hadžiefendićeve legije, Histori-
jska misao 3, Tuzla, 247-281.
Hodžić, K. (2018) Politička stradanja profesora Saliha Bureka 70-ih godina prošlog stoljeća,
Historijski pogledi 1, Tuzla, 242-259.
Jahić, A. (2005) Bibliografija o Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini između dva svjet-
ska rata, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli 6, Tuzla, 57-67.
Jahić, A. (2016) Kako je Tuzla dočekala stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca,
Historijska misao 2, Tuzla, 97-140.
154
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
155
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
Kujović, M. (2015) Prvi dolazak Mehmeda Spahe u Gračanicu, 23. 12. 1922. godine,
Gračanički glasnik 40, Gračanica, 65-70.
Kujović, M. (2016) Prepiska u vezi sa kupovinom bašče za Paša-Zade mektebski vakuf u
Gračanici, Gračanički glasnik 42, Gračanica, 59-66.
Lević, E. (2010) Nekoliko arhivskih dokumenata o izborima u Tuzli 1910. godine, Arhivska
praksa 13, Tuzla, 389-395.
Lević, E. (2011) Itiraz hadži hafiz Ibrahim ef. Maglajlića, Arhivska praksa 14, Tuzla, 365-
373.
Lević, E. (2012) Rad sreskog šerijatskog suda Tuzla 1938. godine, Arhivska praksa 15, Tu-
zla, 551-557.
Malović, G. (2017) Zeleni kadar – samosvojna muslimanska vojska u sjeveroistočnoj Bosni i
Hercegovini, u: Kožar, A. (ur.), Zbornik radova sa Naučnog skupa “Uticaj ideologija na
historiografiju Bosne i Hercegovine 20. stoljeća”, Društvo historičara, Tuzla.
Mastalić-Košuta, Z. (2010) Genocid nad djecom u Srebrenici – sigurnoj zoni UN-a jula 1995.
godine, Prilozi instituta za istoriju Sarajevo 39, Sarajevo, 123-143.
Milišić, S. (2017) Stradanje Roma prema Zemaljskoj komisiji za Bosnu i Hercegovinu za
utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (1944–1947), Arhivska praksa 20,
Tuzla, 518-542.
Mujkanović, A. (2016) Poginuli, ranjeni i zarobljeni vojnici sa područja Gračaničkog kotara
u redovima austrougarske vojske (1914–1919), Gračanički glasnik 42, Gračanica, 67-
117.
Mutevelić, Š. (2014) Prosvjetar Adem Bise (30. 4. 1877. – 25. 1. 1954), Glasnik arhiva i
Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 44, Sarajevo, 265-279.
Omerbegović, S. i Hadžić, I. (2018) Političke prilike na području tuzlanske regije pred agres-
iju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, Historijski pogledi 1, Tuzla, 285-300.
Omerović, E.-Tito (2006) Uloga i značaj Mehdina Senada Hodžića u odbrani Bosne i Herce-
govine, 113-142. Dostupno na: https://issuu.com/plbih/docs/edhem-omerovic-tito---ulo-
ga-i-znacaj-senada-mehdin.
Puškar, O. (1996) “Drina” – plan četničke okupacije tuzlanske regije u proljeće 1992,
Gračanički glasnik 2, Gračanica.
Puškar, O. (2002) Formiranje 111. gračaničke brigade – istinski spoj vojske i naroda,
Gračanički glasnik 13, Gračanica, 44-51.
Puškar, O. (2003) 109. Brigada Doboj-Istok, Gračanički glasnik 15, Gračanica, 66-76.
Radovanović, P. (2015) Osnivanje i rad kulturno-prosvjetnog društva ʻProsvjetaʼ na prostoru
Semberije od 1904. do 1914. godine, Arhivska praksa 18, Tuzla, 441-454.
Sarić, S. (2005) Poštanski saobraćaj u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na Tuzlu
(1866–1918), Arhivska praksa 8, Tuzla, 361-372.
Sarić, S. (2007) Adaptacije zgrada u Donjoj Tuzli za potrebe upravnih vlasti i žandarmerije
(1878–1900), Arhivska praksa 10, Tuzla, 387-396.
Selimović, S. (2005a) Neki oblici obrazovanja u Bosni i Hercegovini u periodu između dva
svjetska rata, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 6, Tuzla.
Selimović, S. (2005b) Organizacija i rad Behrambegove medrese u Tuzli uoči Drugog svjet-
skog rata (1939–1941), Arhivska praksa 8, Tuzla, 379-397.
Selimović, S. (2006a) Djelatnost Berhambegove medrese u Tuzli školske 1939/40 godine,
Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 7, Tuzla.
Selimović, S. (2006b) Memorandum građana Tuzle o proširenju četvororazrednih trgovačkih
škola u Bosni i Hercegovini u šestorazredne, Arhivska praksa 9, Tuzla.
156
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
157
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
Doktorske disertacije
Bašić, K. (2018) Zvornički sandžak u 17. stoljeću, doktorska disertacija, Filozofski fakultet
Univerziteta u Sarajevu.
158
Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...
Magistarski radovi
Andrić, I. (2016) Protukomunističke grupe u tuzlanskom kraju (1945.–1947.), magistarski
rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Buljubašić, A. (2016) Tuzlanski kraj u Prvom svjetskom ratu – društvene i političke prilike,
magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Čehajić, M. (2014) Agrarne prilike na širem tuzlanskom području u drugoj polovini 19.
stoljeća, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Čiča, N. (2008) Agrarna reforma i kolonizacija 1945.–1948. sličnosti i razlike između Bosne
i Hercegovine i Hrvatske, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Ćorić, D. (2015) Kulturno-prosvjetne prilike u sjeveroistočnoj Bosni (1945–1948), magistar-
ski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Dervišagić, E. (2012) Odraz osmanskih propisa na agrarne odnose na području Gradačca i
okoline u drugoj polovini XIX stoljeća, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta
u Tuzli.
Džuzdanović, M. (2016) Vojno-politički odnosi na prostoru sjeveroistočne Bosne u Drugom
svjetskom ratu (1941.–1945.), magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Hadžić, L. (2012) Historijski izvori o Bosni i Hercegovini nastali u radu Komunističke par-
tije Jugoslavije od 1945. do 1952. godine, magistarski rad, Filozofski fakultet Univer-
ziteta u Tuzli.
Hadžić, S. (2004) Sjeveroistočna Bosna u historijskim izvorima 1945–1952., magistarski rad,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Hadžimusić, S. (2014) Kultura Lukavca u periodu 1945.–1953. godine, magistarski rad,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Halilović, E. (2018) Konzulati, njihova diplomatska i politička uloga i funkcija u Bosanskom
ejaletu u vrijeme Velike istočne krize (1875–1878), magistarski rad, Filozofski fakultet
Univerziteta u Tuzli.
Hujdurović, S. (2012) Privreda Sjeveroistočne Bosne u periodu obnove i prvog petogodišnjeg
plana (1945.–1952.), magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
159
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2
Jajčević, J. (2014) Kultura Tuzle u periodu 1945.–1953. godine, magistarski rad, Filozofski
fakultet Univerziteta u Tuzli.
Radovanović, P. (2014) Kultura Semberije na razmeđu XIX i XX vijeka, magistarski rad,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Salihović, A. (2013) Trgovačke prilike u bosanskom ejaletu i odnosi sa susjedima u prvim
decenijama XIX stoljeća, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Sulejmanović, Š. (2013) Osmanski kulturno-historijski spomenici Zvornika i njegove oko-
line, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Šabotić, I. (2004) Seljačke radne zadruge na području Tuzlanske oblasti 1945–1953. godine,
magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Šakanović, D. (2018) Industrija Tuzle u vrijeme tranzicije (1988–2008), magistarski rad,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Šljivić, M. (2012) Kulturne prilike na području sjeveroistočne Bosne u periodu od 1974. do
1990. godine, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Zulić, O. (2013) Kulturne prilike u Tuzli i okolini na razmeđu XIX i XX stoljeća, magistarski
rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
160