ORGANIZACIJA I METODE RADA U UPRAVI

(prezentacije)

ORGANIZACIJA
ORGANON(grč.) – alat, oruđe
ORGANIZATIO(lat.) – ustrojstvo, pravljenje, stvaranje
PRAVNI LEKSIKON – skupina međusobno povezanih i materijalno opremljenih osoba koje
teže ostvarenju određenog cilja

4 OSNOVNE KATEGORIJE:
1. UNIVERZALNI POJAM – jedinstvo sređenih međusobno povezanih dijelova
2. INSTITUCIONALNI POJAM – institucije određene vrste ili označavanje socijalnog
sustava usmjerenog nekom cilju
3. STRUKTURALNI POJAM – sustav formalnih pravila za upravljanje aktivnostima
4. FUNKCIJSKI POJAM – organizacija kao djelatnost orijentirana ciljevima, poduzeće
se raščlanjuje na podsustave koji se integriraju u cjelini

ORGANIZACIJA PODUZEĆA – širi pojam koji se definira cjelokupno poslovanje poduzeća

ORGANIZACIJA PODUZEĆA – uži pojam koji predstavlja svjesnu čovjekovu djelatnost kojom
se usklađuju svi činitelji proizvodnje

TEORIJE ORGANIZACIJE
- Organizacijski aspekt(struktura, funkcija, svrha)
- Pojedini tip znanja(tehnički, ekonomički, socijalno-psihički pristup)
- Specifična problematika

ORGANIZACIJSKE TEORIJE U ODNOSU NA VREMENSKO RAZDOBLJE POJAVLJIVANJA

1. KLASIČNA(1900.-1930.)
o Naglasak na tehničkoj strani organizacije i postizanju najveće učinkovitosti
proizvodnje i poslovanja
o Nezainteresirane radnike zanima samo plaća, pa ih se treba podučavati i
nadzirati
o Nedostatak je nehuman pristup radniku
o F.W. Taylor, H. Fayol, M. Weber(birokratski model org.), V. Pareto
 2. NEOKLASIČNA(1930.-1950.)
o Kritika klasične škole
o Primjenjuje psihološke metode radi povećavanja učinkovitosti i zadovoljstva
radnika
o E. Mayo, F.J. Roethlisberger, A. Maslow, R. Likert, F. Herzberg

3. MODERNE ŠKOLE(nakon 1950.)

o Vrlo brojne i različiti kriteriji
o Odustaje se od produktivnosti kao glavnog cilja, a usmjerava se na sam rad,
njegovo usavršavanje kako bi se radnik poistovjetio s radom
o Posvećenost poslu je vrijednost koja se nastoji postići

ORGANIZACIJSKE TEORIJE U ODNOSU NA SRODNOST IDEJA

1. BEHAVIORISTIČKA ŠKOLA
o Ljudsko ponašanje uzrokovano je nekim fizičkim ili psihičkim utjecajima,
usmjereno je nekom cilju, motivirano nekom željom
o A. Maslow i hijerarhija ljudskih potreba( fiziološke potrebe, sigurnost,
društvenost…)

2. EMPIRIČKA ILI ISKUSTVENA ŠKOLA

o Popularna među praktičarima
o Potiče proučavanje temeljem usporedbe sličnih slučajeva

3. ŠKOLA TEORIJE ODLUČIVANJA

o Za organizaciju najvažnije je donošenje odluka i postupci vezani uz njihovo
donošenje

4. KVANTITATIVNA ŠKOLA
o Rješenje svih problema vidi u matematičkim odnosima
o Škola rukovodnih procesa polazi od toga kako rukovoditelj radi, njegov je
posao isti bez obzira u kakvoj organizaciji radi.
o Najznačajniji je predstavnik H. Fayol koji je definirao 14 načela upravljanja

ELEMENTI:
1. CILJ, SVRHA POSTOJANJA ORGANIZACIJE
o Peter Drucker – otac menadžmenta, smatra da svaka organizacija ima neku
društvenu funkciju i razloge osnivanja te postojanje organizacije vidi u
ostvarivanju te društvene funkcije, a ne u ostvarivanju dobiti
 o VIZIJA – predodžba nekog budućeg stanja koje se žele ostvariti(stvarna,
vjerodostojna, privlačna)
o MISIJA – kratka i inspirativna izjava kojom se određuju jasne postavke o svrsi i
temeljnim vrijednostima(idealistička motivacija za obavljanje poslova)

SWOT ANALIZA
o Unutarnji čimbenici: S (strenghts) – prednosti
W (weaknesses) – slabosti
o Vanjski čimbenici: O (opportunities) – prilike
T ( threats) – prijetnje

2. LJUDI U ORGANIZACIJI
o Preduvjeti učinkovitih međuljudskih odnosa:
1. Dobra komunikacija
2. Timski rad
3. Osobni razvoj svakog pojedinca
4. Razvoj drugoga – postavljajući visoke, ali dostižne ciljeve

TEMELJI INDIVIDUALNOG PONAŠANJA

VRIJEDNOSTI
- Relativno trajan skup uvjerenja o ponašanjima ili stanjima koje smatramo poželjnima
– stečeni odgojem i socijalizacijom, a odraz su morala svakog pojedinca(sloboda,
jednakost, poštenje..)
STAVOVI
- Procjena u vezi stvari, ljudi ili događaja – izražavaju čovjekovo osjećanje o nečemu –
često dovode u spoznaji nesklad
OSOBNOST
- Kombinacija psiholoških crta pojedinca(bojažljiv-hrabar, praktičan-maštovit) –
psiholozi definiraju 16 primarnih crta osobnosti
- Za organizacijsko ponašanje važna su 4 atributa ljudske osobnosti:
1. Mjesto kontrole (tko upravlja mojim životom?)
2. Autoritarizam (među ljudima u organizaciji potrebne su razlike)
3. Makijavelizam (manipulatori – cilj opravdava sredstvo)
4. Sklonost preuzimanju rizika (negdje korisno, negdje štetno)
PERCEPCIJA
- Pojedinci tumače osjetilne dojmove iz okoline kako bi im dali značenje
 - 3 prečaca: poput mene, stereotip, halo efekt(prvi dojam što o nečemu prosuđujemo)

UČENJE
- Svaka promjena nastala u ponašanju kao posljedica iskustva
- Važna je i MOTIVACIJA – zašto se ponašam na određeni način?
MOTIVACIJA
- Unutarnje stanje zbog kojeg se pojedinac ponaša na određeni način nastojeći
ostvariti cilj, a ona objašnjava ponašanje ljudi

SLOŽENOSTI ORGANIZACIJE
- Govori o razinama horizontalne i vertikalne diferencijacije
1. HORIZONTALNA DIFERENCIJAJA – podjela zadatka na istoj razini. Pojedine
organizacijske jedinice obavljaju različite vrste poslova, ali u odnosu na upravu u
jednakoj su razini(plitke organizacije)
Primjer: organizacija ima 5 organizacija(računovodstvo, financije, proizvodnju,
nabavu i prodaju), svaka od njih radi svoje poslove, ali međusobno nisu u odnosu
podređenosti ili nadređenosti, ravnopravni su, dok su u odnosu na upravu svi
podređeni
2. VERTIKALNA DIFERENCIJACIJA(ministarstva) – dijeli organizaciju na više razina
odlučivanja, što više razina ima, org. Struktura je dublja
Primjer: karakteristična je za upravne organizacije, tako je na čelu ministarstva
ministar, njemu se odgovorni zamjenici i tajnici ministara. Njima su odgovorni
ravnatelji drž. Organizacija u sastavu ministarstava kojima su odgovorni
pomoćnici ravnatelja i tako dalje…

FORMATIZACIJA ORGANIZACIJE
- Govori koliko je ponašanje članova organizacije i samo organizacija funkcioniranje
unaprijed propisano raznim standardima i postupcima
- NEGATIVNOST – manja mogućnost prilagodbe, komuniciranje najčešće sporo i pisano
- Prednosti = sigurnost
- CENTRALIZACIJE ORGANIZACIJE – govori nam o razinama na kojima se odluke donose
o centraliziranim org. Uprava donosi sve važne odluke: niže organizacijske jedinice
odlučuju o manje važnim, odnosno tehničkim pitanjima

CENTRALIZACIJA ORGANIZACIJE
- Govori o razinama na kojima se odluke donose
 - Kod centraliziranih organizacija sve se važne odluke donose u upravi, na vrhu
organizacijske strukture, niže organizacijske jedinice donose odluke o manje važnim
tehničkim pitanjima
- Kod decentraliziranih organizacija pojedine org. jedinice same odlučuju o svim važnim
pitanjima poslovanja, dok uprava samo prati da te odluke budu u skladu s općim
ciljevima

BIROKRATSKE ILI MEHANIČKE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

- Stroga propisana pravila i postupci
- Visoki stupanj hijerarhijske kontrole
- Komuniciranje = vertikalno(od šefa prema dolje)
- Stil odlučivanja = autokratski(osoba na čelu donosi odluke i za njih odgovara)
- Naglasak na poštivanje hijerarhije

ORGANSKE ILI ADAPTIVNE ORGNIZACIJSKE STRUKTURE

- Fleksibilne mreže talentiranih pojedinaca – dobra za privatni sektor
- Članovi obavljaju raznolike zadatke – nema stroge podjele
- Komuniciranje = horizontalno – međusobna suradnja radnih kolega
- Odlučivanje = demokratsko – u upravi slabo prolazi
- Do izražaja dolazi doprinos pojedinaca

VRSTE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA

1. FUNKCIONALNA ILI FUNKCIJSKA – najčešće je korištena i prva je poznata struktura.
Grupiraju se i povezuju srodni i slični poslovi te se stvaraju organizacijske
jedinice(računovodstvo, prodaja, financije…)
2. DIVIZIONALNA ILI DIVIZIJSKA – najčešće se primjenjuje u velikim tvrtkama kao
posljedica razvoja poduzeća. Izgrađuje se prema proizvodima, teritoriju i
korisnicima(odjeli banke: devizna štednja, kunska štednja, krediti…)
3. PROJEKTNA – privremena struktura koja postoji do svršetka projekta, tj. ostvarenja
cilja. Najčešća je u razvoju kompleksnih proizvoda(oružje, svemirska istraživanja…)
4. T-OBLIK – nije neki poseban oblik, ali je riječ o suvremenoj organizacijskoj strukturi
utemeljenoj na otvorenim sustavima i uporabi informacijskih tehnologija, a granice se
teško određuju.
5. MREŽNA ILI MREŽASTA – temelji se na mreži pojedinaca koji međusobno razmjenjuju
informacije, a među njima nema nikakve hijerarhije i bitni su dobri međuljudski
odnosi koji omogućuju kreativan rad. U slučaju potrebe neki pojedinac privremeno
može biti na čelu, ali završetkom nekog projekta on stapa s ostalima.
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
- Sustav vrijednosti, shvaćanja, slike, životnih stilova, karaktera poduzeća
- Sustav mišljenja koji pripadnici međusobno dijele i koji jednu organizaciju razlikuje na
druge (4 pravna faktora u RH)

GLAVNI SIMBOLI ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

1. Vrijednosti, norme, stavovi i uvjerenja(odnosi unutar organizacije, ono što nam je
ograničeno)
2. Statusni simboli(određena organizacije dobije službeni automobil=značajnost
organizacije)
3. Tradicija i povijest(ljudi se vole hvaliti bivšim članovima organizacije)
4. Rituali, ceremonije i igre(Japan, Kina= zajednička kava – nešto što nije propisano, ali
je naš dnevni ritual)
5. Jezik i žargon
6. Fizička okolina(hotelske mreže gdje god dođemo hoteli su slični, može ovisiti o
veličini, ali unutarnje uređenje je vrlo slično)

POSEBNOSTI UPRAVNIH ORGANIZACIJA

1. Upravne organizacije
2. Ciljevi upravne organizacije
3. Struktura

1. UPRAVNA ORGANIZACIJA
- Ona organizacija u kojoj ljudi, kao svoje stalno zanimanje obavljaju javne poslove na
temelju trajne podjele dužnosti i ovlasti

2. CILJEVI UPRAVNIH ORGANIZACIJA

- Javna uprava kako je danas nazivamo nastala je kao državna uprava, oruđe za
unaprjeđivanje suradnje unutar države i oružje u sukobima s drugim državama
- Proizlaze iz ciljeva države i oni se neprestano mijenjaju razvojem države – od
nastanka države, kada je cilj bio osigurati opstanak države, regulirati društvene
odnose i osigurati klasnu dominaciju, preko ostvarivanja raznih društvenih ciljeva do
modernih država kojima je važnija svrha zadovoljiti određene potrebe stanovništva
svog područja
- Važno je imati na umu da se te potrebe stalno mijenjaju, država bi ih morala ne samo
zadovoljiti već unaprijed predvidjeti i stvoriti uvjete za njihovo ostvarivanje
 3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA U UPRAVNIM ORGANIZACIJA
- Kontinentalno europske države obilježene su pravim i političkim vrijednostima
- Anglo-saksonske zemlje na prvo mjesto stavljaju ekonomske vrijednosti=učinak
- Temeljne značajke su vrijednosti u javnoj upravi i praktične orijentacije službenika

VRIJEDNOSTI U JAVNOJ UPRAVI

1. Političke proizlaze iz demokratskih ideala: odgovornost predstavnika, legitimitet,
društvena pravednost, odazivnost…
2. Pravna – pravna odgovornost, zakonitost, zaštita prava građana
3. Socijalne – solidarnost, pravednost, socijalna osjetljivost, pomoć građanima
4. Ekonomske – efikasnost, ekonomičnost, efektivnost(3E – izvori stare vrijednosti),
osobne vrijednosti pojedinca(stručnost, obrazovanost, profesionalizam,
nekorumpiranost…)

ORIJENTACIJA NA PROFESIONALNE STANDARDE

1. PROFESIONALNO-PRODUKTIVNO – ostvariti ciljeve na najbolji način, uvođenje
promjena i novih načina rada
2. UREDSKO-REAKTIVNA – održavanje postojećeg stanja, oprezno obavljanje poslova,
obavljanje samo nužnoga

TIPOVI ORGANIZACIJSKE KULTURE

1. LEGALISTIČKA – poštivanje načela zakonitosti u materijalnom, postupovnom,
organizacijskom i kompetencijskom smisli
2. BIROKRATSKA – prihvaćanje pravnih vrijednosti, a nesposobni i nestručni
službenici skrivaju se iza nje, radi se po inerciji bez propitivanja svrhe nastojeći
izboriti za sebe najbolji položaj, uvjerenje da se u upravi ništa ne može promijeniti
3. PARTICIPATIVNA – aktivno unaprjeđenje i poštivanje demokratskih političkih
vrjednota, upoznavanje i uključivanje građana u upravne postupke
4. AUTORITATIVNA – isticanje primarne važnosti izvršno-upravnih i političkih tijela
pravdajući se zakonodavnim predstavništvom građana, naglašava hijerarhiju,
nepovjerenje prema građanima, bahatost
5. PODUZETNIČKA – ekonomske vrijednosti, nove mogućnosti da se uz jednaka
sredstva povećaju produktivnost i učinkovitost
6. UPRAVLJAČKA ili MENADŽERSKA – naglasak na upravljanju radom i djelovanjem
drugih, a ne na stručnost i profesionalizam, sve više poslova prebacuje se na
subjekte izvan uprave
ULOGA DRŽAVE U DRUŠTVU
1. PRVA KONCENTRACIJA DRŽAVNE VLASTI(15.-17.st.) – državni aparat u funkciji
održavanja apsolutnog monarha na vlasti
2. PRVA DEKONCENTRACIJA DRŽAVNE VLASTI(17.-19.st.) – demokratske revolucije
3. DRUGA KONCENTRACIJA DRŽAVNE VLASTI(19.st.) – industrijalizacija i urbanizacija
4. DRUGA DEKONCENTRACIJA DRŽAVNE VLASTI(kraj 20.st.) – demokratska politička
kontrola nad državnom vlašću i instrumenti osiguravanja ljudskih prava

ZADAĆE UPRAVE KROZ POVIJEST

- GENERALNE – svi građani
- LOKALNE – građani određenog područja
- SPECIJALNE – neki građani prema nekom kriteriju- mirovinsko osiguranje
- OBLIGATORNE
- FAKULTATIVNE

HELMUT WILKE
- U razvoju države postoje 2 problema: nasilje i siromaštvo, pa su stoga zadaće uprave
represija i restitucija
- 3 su povijesne zadaće uprave:
1. Zadaće u policijskoj, apsolutističkoj državi sile(5 temeljnih resora)
2. Zadaće u pravnoj, demokratskoj državi prava(ograničavanje državne vlasti i
osiguravanje temeljnih prava građana, povećavanje dobrobiti i životnog
standarda)
3. Zadaće u socijalnoj državi, državi novce(zdravstveno, mirovinsko, invalidsko)

ZAJEDNIČKE ZNAČAJKE ZADAĆE UPRAVE

- Razvoj zadaće je kumulativan
- Ostvarivanje zadaća zaostaje za propisima
- Otpor promjenama u velikim sustavima

NOVI TRENDOVI U UPRAVI – NOVE TENDENCIJE

UČINKOVITA UPRAVA
- Ostvaruje ciljeve koje je zadala politika
- Postupa prema pravilima i troši što manje sredstava
 - Uz postojeće poslove, bavi se i prilagođava problemima i potrebama građana

OGRANIČAVAJUĆI ČIMBENICI
- Nedostatak sredstava za rad
- Neprimjerena organizacijska struktura
- Neučinkovito iskorištavanje resursa(financijskih i ljudskih)
- Sporost uprave
- Birokratizacija
- Otuđenje od građana
- Preopterećenje brojem zadataka
ANGLOSANSKE ZEMLJE I NOVI JAVNI MENADŽMENT
- 1970-ih – VB, SAD, Australija, Novi Zeland
- Temeljne su ekonomske vrijednosti
- Ekonomičnost i štedljivost uprave
- Jasne granice između države i društva
- Neoliberalizam

NEOLIBERALIZAM
- Vladavina tržišta prepuštena je slobodnoj konkurenciji
- Smanjenje proračuna za soc. izdatke
- Deregulacija (smanjuje se intervencija države ukoliko postoji mogućnost da se tom
intervencijom ugrozi profit)
- Privatizacija
- Uklanjanje koncepta javnog dobra – pretpostavka zajednice s individualnom
odgovornošću

NOVI JAVNI MENADŽMENT

- Smanjivanje ili uklanjanje granice između privatnog i javnog sektora
- Prijelaz s odgovornosti za postupke na odgovornost za rezultate
- Uvođenje gospodarskih načela u j.s.
- Menadžerski sustav upravljanja

TEMELJNE ZNAČAJKE DOKTRINE NOVOG JAVNOG MENADŽMENTA (NJM)

- Uvođenje profesionalnog menadžmenta u javni sektor
- Jasno izraženi standardi i provjera izvedbe
- Naglasak na kontroli rezultata, a ne slijepo provođenje postupka
 - Prijelaz na fragmentirani javni sektor – odvaja se osiguranje obavljanja usluge od
samog pružanja usluge(outsorcing, contracting out)
- Jačanje natjecateljskog duha u j.s.
- Uvođenje menadžerskih stilova rada
- Jačanje discipline i štedljivosti

NOVI ZELAND
- 1. ORGANIZACIJSKI DIZAJN – politička tijela donose odluke o politikama –
fragmentacija i nedostatak horizontalne koordinacije – svako se brine za sebe –
izgubljena vizija zajedničkih interesa i politika vlade
- 2. ZAJEDNIČKI SET INTERESA – ponovna koordinacija i integracija javnih službi –
reforme usmjerene na financijski i strateški menadžment

KONTINENTALNE ZEMLJE I NEOWEBERIJANSKA DRŽAVA

- Jaka pravna država
- Država nije djeljiva, a građani su dio organskog društva
- Poseban status državne službe
- Uprava tipično weberijanska
- Njemačka i druge države – model neoweberijanske države

TEMELJNA NAČELA NEOWEBERIJANSKA DRŽAVE

1. Orijentacija na građane
2. Konzultacije i izravno uključivanje građana
3. Orijentacija na građane
4. Profesionalizacija uprave
Njemačka – novi model upravljanja (poslovi se prenose na lokalnu samoupravu, a ne na
agencije)