Pitanja za testove

I dio
1. Šta je kruto tijelo, a šta je sistem krutih tijela?

2. Definirati silu. Predstaviti slikom!

3. Šta je glavni vektor? Prikazati njegovo grafičko određivanje!

4. Definirati ekvivalentni sistem sila i rezultantnu silu. Skicirati primjere.

5. Šta su spoljašnje, a šta unutrašnje sile za sistem? Dati proizvoljan primjer.

6. Prvi aksiom statike. Predstaviti grafički.

7. Drugi aksiom statike. Predstaviti grafički.

8. Pravilo o pomjeranju hvatišta sile. Predstaviti grafički.

9. Prikazati kako primjena pravila o pomjeranju hvatišta sile može biti ograničena kod deformabilnih

tijela i sistema tijela.

10. Treći aksiom statike. Određivanje rezultante dvije sile pomoću paralelograma i trougla sila.

11. Određivanje rezultante sučeljnog sistema sila pomoću paralelograma sila.

12. Određivanje rezultatne sučeljnog sistema sila pomoću poligona sila.

13. Četvrti aksiom statike. Predstaviti grafički.

14. Peti aksiom statike. Koji je njegov značaj?

15. Šta je projekcija sile na osu? Predstaviti skicom!

16. Šta je projekcija sile na ravan? Predstaviti skicom!

17. Kako se analitički određuje sila u prostoru? Predstaviti grafički!

18. Kako se analitički određuje sila u ravni? Predstaviti grafički!

19. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj putem glatke površine? Predstaviti skicom!

20. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj putem užeta? Predstaviti skicom!

21. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj putem štapa? Predstaviti skicom!

22. Kakva rekacija se javlja u vezi tijela ostvarenoj putem cilindričnog zgloba u ravni? Predstaviti skicom!

23. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj putem pokretnog oslonca u ravni? Predstaviti skicom!

24. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj putem nepokretnog oslonca u ravni? Predstaviti skicom!

25. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj putem klizača (zglobno vezanog)? Predstaviti skicom!
26. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj putem klizača (kruto vezanog)? Predstaviti skicom!

27. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj uklještenjem u ravni? Predstaviti skicom!

28. Koji je vektorski, a koji su analitički uslovi za sučeljni sistem sila?

29. Kako glasi teorema o tri neparalelne sile u ravni? Predstaviti dokaz grafički!

30. Definirati moment sile za osu (u ravni). Predstaviti skicom u ravni.

31. Kako glasi Varinjonova teorema o momentu rezultante? Pokazati primjenu na proizvoljnom

primjeru.

32. Šta je spreg sila (prikazati skicom) i koje su njegove karakteristike?

33. Kako glasi teorema o ekvivalentnosti spregova i kako se uslijed nje obilježava spreg?

34. Kako se može sabrati i koji su uslovi ravnoteže za sistem spregova u jednoj ravni?

35. Kako glasi teorema o redukciji sile na tačku u ravni? Prikazati skicom dokaz teoreme!

36. Šta se dobije redukcijom prozvoljnog sistema sila u ravni na tačku? Prikazati skicom redukciju!

37. Koji su mogući slučajevi redukcije proizvoljnog sistema sila u ravni na tačku?

38. Kako glase uslovi ravnoteže proizvoljnog sistema sila u ravni

(uz vektorsko definiranje sile)?

39. Koji su analitički uslovi ravnoteže proizvoljnog sistema sila u ravni?

40. Koji alternativni oblici za analitičke uslove ravnoteže za proizvoljni sistem sila u ravni?

41. Kada je tijelo potpuno ukrućeno i statički određeno? Nacrtati jedna primjer!

42. Kada je tijelo potpuno ukrućeno i statički neodređeno? Nacrtati jedna primjer!

43. Kada je tijelo djelimično ukrućeno? Nacrtati jedna primjer!

44. U kojim slučajevima je tijelo djelimično ukrućeno iako je broj nepoznatih komponenti reakcija jednak

ili veći od broja jednačina ravnoteže? Nacrtati primjere!

45. Šta je rešetka i koje se pretpostavke usvajaju u statici prilikom analize rešetki?

46. Dati i objasniti uslov o broju štapova i čvorova potreban za stabilnost i statičku određenost rešetke?

47. Kako se sprovodi metoda isijecanja čvorova za određivanje sila u štapovima rešetke?

48. Kako se sprovodi metoda presjeka za određivanje sila u štapovima rešetke?

II dio
49. Kako se određuje težište nehomogenog tijela?

50. Kako se određuje težište homogenog tijela?

51. Kako se određuje težište homogene površine?

52. Kako se određuje težište homogene linije?

53. Prvo Pappus-Guldinovo pravilo.

54. Drugo Pappus-Guldinovo pravilo.

55. Šta je nosač, i koje su vrste opterećenja nosača?

56. Prikazati osnovne vrste punih linijskih nosača!

57. Kako se određuje transverzalna sila koji djeluje na poprečni presjek nosača? Dati proizvoljan primjer!

58. Kako se određuje aksijalna sila koji djeluje na poprečni presjek nosača? Dati proizvoljan primjer!

59. Kako se određuje moment savijanja koji djeluje na poprečni presjek nosača? Dati proizvoljan

primjer!

60. Izvesti jednačine koje daju vezu između kontinualnog opterećenja, transverzalne sile i momenta

savijanja?

61. Koji zaključci se mogu napraviti na osnovu jednačina veze između kontinualnog opterećenja,

transverzalne sile i momenta savijanja?

62. Dijagrami transverzalne sile i momenta savijanja za prostu gredu opterećenu ravnomjernim

(pravougaonim kontinualnim opterećenjem)?

63. Dijagrami transverzalne sile i momenta savijanja za prostu gredu opterećenu promjenljivim

trougaonim kontinualnim opterećenjem?

64. Kako se određuje trenje klizanja i koje su mu karakteristike?

65. Kako se definira kritičnu ugao trenja – trenje klizanja na strmoj ravni?

66. Šta je konus trenja i šta on određuje?

67. Kako se određuje trenje kotrljanja?

68. Kako se određuje otpor (trenje) obrtanja?

69. Koji je odnos sila u granama užeta obmotanog oko nepomočnog cilindra (trenje užeta)?

70. Kako se određuje moment sile za osu u postoru?

71. Kako se definiraju projekcije sile na ose koordinatnog sistema u prostoru pomoću koordinata tačaka

na pravcu sile?

72. Kako se određuje vektor momenta sile za tačku?

73. Definirati vektor sprega sila!

74. Redukcija prostornog sistema sila na tačku. Definirati kako se vrši uz grafički prikaz!

75. Koji su slučajevi redukcija prostornog sistema sila na tačku? Na koje tri mogućnosti se mogu svesti

svi slučajevi neuravnoteženog sistema sila?

76. Koji su vektorski i analitički uslovi ravnoteže proizvoljnog prostornog sistema sila?

77. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj uklještenjem u prostoru?

78. Kakva rekacija se javlja u vezi ostvarenoj putem sfernog zgloba?

79. Kakva rekacija se javlja u vezi tijela ostvarenoj putem cilindričnog zgloba u prostoru?

80. Kakva rekacija se javlja u vezi tijela ostvarenoj putem cilindričnog zgloba u prostoru, ukoliko je

ograničeno i aksijalno pomjeranje?

STATIKA – TEORIJA
1. Šta je kruto tijelo, a šta je sistem krutih tijela?

-Kruto tijelo je tijelo koje se kod ma koliko velikih opterećenja ne

deformiše, tj. rastojanje između bilo koje dvije tačke tog tijela ostaje
nepromijenjeno.
-Sistem krutih tijela (sistem) je naziv za jedno ili više krutih tijela
čija ravnoteža (kretanje) se izučava. Sve što ne pripada tom
sistemu zove se spoljašnji svijet.

2. Definirati silu. Predstaviti slikom!

Sila je veličina koja predstavlja mjeru uzajamnog mehaničkog dejstva tijela zove se sila.

3. Šta je glavni vektor? Prikazati njegovo grafičko određivanje!

Ako se saberu sve sile koje djeluju na neki sistem, taj vektorski zbir sila zove se glavni vektor.
4. Definirati ekvivalentni sistem sila i rezultantnu silu. Skicirati primjere.

Ako se jedan sistem sila može zamijeniti drugim, a da se stanje kretanja

(mirovanja) sistema na koji djeluje ne promijeni, kaže se da su ta dva sistema sila
međusobno ekvivalentna.

EKVIVALENTNI SISTEM SILA

Ako je sistem sila ekvivalentan jednoj jedinoj sili, tj. da ona sama može da zamijeni sve
sile tog sistema, a da to ne utiče na stanje kretanja (mirovanja) sistema, takva sila se
zove rezultanta.

5. Šta su spoljašnje, a šta unutrašnje sile za sistem? Dati proizvoljan primjer.

-Spoljašnja sila za dati sistem je bilo koja sila kojom spoljni svijet, posredno ili
neposredno, djeluje na bilo koju tačku tog sistema.
-Unutrašnja sila za dati sistem je sila kojom tačke ili tijela koja pripadaju sistemu
međusobno djeluju jedni na druge - posredno ili neposredno.
6. Prvi aksiom statike. Predstaviti grafički.

Ako na kruto tijelo djeluju samo dvije sile, to tijelo

može biti u ravnoteži samo ako te sile djeluju duž istog
pravca, ako imaju iste intenzitete i ako su suprotnih smjerova.

7. Drugi aksiom statike. Predstaviti grafički.

Djelovanje zadanog sistema sila na kruto tijelo se ne mijenja

ako se tom sistemu sila doda ili oduzme uravnoteženi sistem sila, tj.
takva dva sistema sila su međusobno ekvivalentna.
8. Pravilo o pomjeranju hvatišta sile. Predstaviti grafički.

Napadna tačka sile koja djeluje na kruto tijelo može se prenijeti u

bilo koju drugu tačku na napadnoj liniji sile.
9. Prikazati kako primjena pravila o pomjeranju hvatišta sile može biti ograničena kod
deformabilnih tijela i sistema tijela.
10. Treći aksiom statike. Određivanje rezultante dvije sile pomoću
paralelograma i trougla sila.

Dvije sile koje djeluju na kruto tijelo u istoj tački, imaju rezultantu jednaku
vektorskom zbiru tih sila.

11. Određivanje rezultante sučeljnog sistema sila pomoću paralelograma

sila.

12. Određivanje rezultatne sučeljnog sistema sila pomoću poligona sila.

13. Četvrti aksiom statike. Predstaviti grafički.

Bilo koja dva tijela djeluju jedno na drugo silama istih intenziteta, duž iste napadne linije i pri
tome imaju suprotne smjerove.

14. Peti aksiom statike. Koji je njegov značaj?

 -Ako se deformabilno tijelo, ili sistem
od više krutih tijela, nalazi u ravnoteži, ravnoteža će se održati i ako se
takvo tijelo, ili sistem, ukruti.
-Značaj 5. aksioma je to da on omogućava da se osnovni aksiomi, tj. principi statike,
mogu primijeniti i pri analizi ravnoteže deformabilnih tijela i sistema tijela.

15. Šta je projekcija sile na osu? Predstaviti skicom!

Projekcija sile na osu (usmjerenu pravu) je skalarna veličina koja je jednaka proizvodu
intenziteta te sile i kosinusa ugla što ga čini vektor sile sa pozitivnim smjerom te ose.

16. Šta je projekcija sile na ravan? Predstaviti skicom!

 Projekcija sile na neku ravan je vektorska veličina, tj. vektor koji spaja početnu i krajnju tačku
projekcija vrhova vektora sile na tu ravan.

17. Kako se analitički određuje sila u prostoru? Predstaviti grafički!

Ako je poznata napadna tačka sile i projekcije sile na ose

pravouglog Dekartovog koordinatnog sistema, ta sila je u potpunosti (tj. kao vektor)
određena.
18. Kako se analitički određuje sila u ravni? Predstaviti grafički!

Ako je poznata napadna tačka sile i projekcije te sile na x i y osu

pravouglog koordinatnog sistema, ta sila je u potpunosti (tj. kao vektor)
određena.

19. Kakva reakcija se javlja u vezi ostvarenoj putem glatke površine?

Predstaviti skicom!

Javlja se reakcija koja ima okomit pravac na zajedničku tangentu u dodirnoj tački A
20. Kakva reakcija se javlja u vezi ostvarenoj putem užeta? Predstaviti
skicom!

Javlja se reakcija koja ima pravac konopca i koja je uvijek zateznog karaktera. Uzima se da je
konopac idealno savitljiv, gladak i neistezljiv.

21. Kakva reakcija se javlja u vezi ostvarenoj putem štapa? Predstaviti

skicom!

Javlja se reakcija koja ima pravac ose štapa i koja može biti pritisnog ili zateznog karaktera.
22. Kakva reakcija se javlja u vezi tijela ostvarenoj putem cilindričnog
zgloba u ravni? Predstaviti skicom!

Javlja se reakcija nepoznatog pravca i smjera.

23. Kakva reakcija se javlja u vezi ostvarenoj putem pokretnog oslonca

u ravni? Predstaviti skicom!

Javlja se reakcija koja ima okomit pravac na podlogu.

24. Kakva reakcija se javlja u vezi ostvarenoj putem nepokretnog

oslonca u ravni? Predstaviti skicom!

Javlja se reakcija nepoznatog pravca i smjera.

25. Kakva reakcija se javlja u vezi ostvarenoj putem klizača (zglobno vezanog)? Predstaviti
skicom!

Javlja se reakcija koja ima okomit pravac na mogući pravac kretanja klizača.

26. Kakva reakcija se javlja u vezi ostvarenoj putem klizača (kruto vezanog)? Predstaviti skicom!
-Javlja se reakcija koja ima okomit pravac na mogući pravac kretanja klizača
-Zbog krute veze se javlja i spreg sila(moment) kao reakcija koja se suprotstavlja obrtanju oko
klizača.

27. Kakva reakcija se javlja u vezi ostvarenoj uklještenjem u ravni? Predstaviti skicom!

Javlja se reakcija nepoznatog pravca i smjera uz spreg sila(moment uklještenja).

28. Koji je vektorski, a koji su analitički uslovi za sučeljni sistem sila?

- Vektorski uslov ravnoteže za sučeljni sistem sila je da je
rezultatna sistema jednaka nuli, tj. da je vektorski zbir svih
sila jednak nuli.

- Analitički uslov ravnoteže je da je zbir svih projekcija sila po x, y i z osi jednak nuli.

29. Kako glasi teorema o tri neparalelne sile u ravni? Predstaviti dokaz
grafički!

Ravni sistem od tri neparalelne sile je u ravnoteži samo ako se

napadne linije tih sila sijeku u jednoj tački.

30. Definirati moment sile za osu (u ravni). Predstaviti skicom u ravni.

Moment sile za osu je mjera nastojanja sile da obrne tijelo oko neke ose.
Moment sile je skalarna veličina koja se računa kao proizvod intenziteta sile i kraka sile (M=F*h
[Nm])

31. Kako glasi Varinjonova teorema o momentu rezultante? Pokazati

primjenu na proizvoljnom primjeru.

Moment rezultante ravnog sistema sučeljnih sila za neku osu upravnu

na ravan dejstva tog sistema, jednak je algebarskom zbiru momenata
komponentnih sila (za istu osu).
32. Šta je spreg sila (prikazati skicom) i koje su njegove karakteristike?

-Spreg sila je par međusobno razmaknutih i paralelnih sila,

istih intenziteta i suprotnih smjerova.

-Karakteristike sprega sila su:

1. nastoji da obrne tijelo
2. ako na tijelo djeluje samo spreg sila, ono ne može biti u ravnoteži
3. glavni vektor
4. nema rezultante
5. alg. zbir momenata sila sprega za neku osu jednak je momentu sprega

33. Kako glasi teorema o ekvivalentnosti spregova i kako se uslijed nje

obilježava spreg?

-Spreg kojeg čini neki par sila, čiji je moment M1, ekvivalentan je spregu kojeg u istoj ravni čini
drugi par sila i koji ima isti moment M2=M1.

-Usljed ekvivalentnosti spregova, spreg se obilježava na način kao na slici:

34. Kako se može sabrati i koji su uslovi ravnoteže za sistem spregova u
jednoj ravni?

-Ako na tijelo djeluje više spregova u ravni, oni se u toj ravni mogu alg. sabrati i tako se dobije
jedan zajednički spreg.

-Ako na tijelo u nekoj ravni djeluje samo sistem spregova sila, takav sistem može biti u
ravnoteži samo ako je rezultujući spreg jednak nuli, tj. ako je algebarski zbir svih spregova
jednak nuli:

35. Kako glasi teorema o redukciji sile na tačku u ravni? Prikazati

skicom dokaz teoreme!

Sila koja djeluje u nekoj tački krutog tijela može se premjestiti, paralelno samoj sebi, u bilo
koju drugu tačku tog tijela, s tim da se u ravni koju određuju ta sila i nova napadna tačka
pridoda i spreg sila, čiji je moment jednak proizvodu intenziteta te sile i najkraćeg rastojanja
nove napadne tačke te sile od izvorne napadne linije sile.
36. Šta se dobije redukcijom proizvoljnog sistema sila u ravni na tačku?
Prikazati skicom redukciju!

Redukcijom proizvoljnog sistema sila u ravni na tačku dobija se jedna sila FG i jedan spreg Mo.
Ta sila je vektorski zbir svih sila i naziva se glavni vektor, dok je moment jednak alg. zbiru svih
momenata i zove se glavni moment za osu u tački O.

37. Koji su mogući slučajevi redukcije proizvoljnog sistema sila u ravni

na tačku?
38. Kako glase uslovi ravnoteže proizvoljnog sistema sila u ravni
(uz vektorsko definiranje sile)?

Uslovi ravnoteže za proizvoljni sistem sila u ravni su da je vektorski zbir svih sila jednak nuli i
da je alg. zbir momenata svih sila, za osu u nekoj tački upravnoj na ravan dejstva tog sistema,
bude jednak nuli

39. Koji su analitički uslovi ravnoteže proizvoljnog sistema sila u ravni?

Potrebni i dovoljni uslovi za ravnotežu proizvoljnog ravnog sistema sila koji 
djeluje na kruto tijelo su da je algebarski zbir projekcija svih spoljašnjih sila ‐
aktivnih i reakcija, na bilo koje dvije međusobno upravne ose ( koje leže u 
ravni djejstva tih sila), jednak nuli i da je algebarski zbir momenata svih sila za 
bilo koju osu upravnu na ravan djejstva sila takođe jednak nuli.

Jednostavnije: Analitički uslov ravnoteže za proizvoljni sistem sila u ravni je da alg. zbir svih
projekcija sila na x i y ose bude jednak 0 i da alg. zbir svih momenata za neku osu bude jednak 0.
40. Koji su alternativni oblici za analitičke uslove ravnoteže za proizvoljni
sistem sila u ravni?

Alternativni oblici za analitičke uslove ravnoteže za proizvoljni sistem sila u ravni su:

41. Kada je tijelo potpuno ukrućeno i statički određeno? Nacrtati jedan primjer!

-Tijelo je potpuno ukrućeno kada su oslonci dovoljni da osiguraju ravnotežu tijela za svaki
mogući slučaj djelovanja spoljašnjih sila.
-Statički je određeno kada je broj nepoznatih komponenti reakcija oslonaca jednak broju
jednačina ravnoteže (koje se mogu napisati za dati sistem).
42. Kada je tijelo potpuno ukrućeno i statički neodređeno? Nacrtati jedna primjer!

Tijelo je potpuno ukrućeno i statički neodređeno kada je broj jednačina ravnoteže manji od
broja nepoznatih.

43. Kada je tijelo djelimično ukrućeno? Nacrtati jedan primjer!

Tijelo je djelimično ukrućeno kada reakcije oslonaca ne mogu osigurati ravnotežu tijela za
svaki mogući slučaj djelovanja spoljašnjih sila.
NIJE ODGOVOR NA PITANJE, SAMO ET DA ZNATE DA MOŽETE DODAT OVE REAKCIJE
OSLONACA(VEZA) U PREDHODNIM PITANJIMA NA OVAJ NAČIN.

44. U kojim slučajevima je tijelo djelimično ukrućeno iako je broj nepoznatih komponenti
reakcija jednak ili veći od broja jednačina ravnoteže? Nacrtati primjere!

Tijelo je djelimično ukrućeno (iako je broj nepoznatih komponenti reakcija jednak ili veći od
broja jednačina ravnoteže), ako su reakcije veza kojima je tijelo vezano u ravni međusobno
paralelne ili se sijeku u jednoj tački.

Jedan primjer kad su paralerne reakcije veza i drugi

primjer kad se sve sijeku u jednoj tački (tačka A)
45. Šta je rešetka i koje se pretpostavke usvajaju u statici prilikom analize rešetki?

Rešetka je konstrukcija sastavljena od pravih štapova koji su, ili se može smatrati da su,
međusobno zglobno vezani na svojim krajevima. Ako svi štapovi leže u jednoj ravni rešetka je
ravna, u suprotnom je prostorna.

Usvajaju se sljedeće pretpostavke:

 štapovi su povezani zglobovima
 opterećenja djeluju u čvorovima
 težine štapova su obično zanemarive, u suprotnom ih treba proporcionalno rasporediti na
dva čvora na krajevima svakog od štapova.

46. Dati i objasniti uslov o broju štapova i čvorova potreban za stabilnost i statičku određenost
rešetke?

Š=2č-3

Rešetke se izvode od pravih štapova koji su međusobno zglobno vezani u trouglovima.

Povezivanja štapova u trouglove konstrukcija je stabilna i neće kolapsirati osim kod prevelikih
opterećenja, tj. ako nije pravilno dimenzionisana.
Ravna rešetka se formira tako da se međusobno povežu tri štapa, a zatim se na to nadograde
novi trouglovi. Za nadogradnju novog trougla potrebna su dva štapa i jedan novi čvor. Ako na
kraju konstrukcija ima č čvorova, znači da je uz postojeća tri čvora potrebno početnog trougla
trebamo još č-3 dodatnih čvorova. Kako se se svaki dodatni čvor veže sa dva nova štapa
potrebno je 2(č-3) novih štapova – pored tri inicijalna štapa. Odatle na kraju slijedi da je
rešetka stabilna ako je: Š=2č-3

47. Kako se sprovodi metoda isijecanja čvorova za određivanje sila u štapovima rešetke?

Metoda isijecanja čvorova za određivanje sila u štapovima rešetke se provodi tako da se prvo
isijeca čvor po čvor rešetke tako da se svaki od čvorova zamišljenim presjekom potpuno odvoji
od ostatka konstrukcije. Uticaj „odvojenog“ dijela konstrukcije zamjenjuje se silama kojima on
djeluje na „ostatke“ štapova u određenom čvoru. Te sile imaju pravce štapova u tom čvoru,
smjer se predpostavi, a kasnije će proračun pokazati opravdanost te predpostavke. „Odvojeni„
čvor po Zakonu akcije i rekacije djeluje na „odvojeni“ dio konstrukcije istim silama, ali
suprotnih smjerova od sila kojima na njega djeluje „odvojeni“ dio, pri isijecanju čvora koji se
nalazi na drugom kraju nekog od štapova mora se promijeniti smjer sile u odnosu na njen
smjer na prvom kraju. Pošto na svaki čvor djeluje ravni sistem sučeljnih sila, jednačine
ravnoteže za svaki čvor su tipa ∑X= ∑Y=0.
48. Kako se sprovodi metoda presjeka za određivanje sila u štapovima rešetke?

Rešetka se „presiječe“ na dva potpuno odvojena dijela, ali tako da taj zamišljeni presjek siječe
štap u kojem se traži sila i još najviše dva druga štapa, s tim da se ovi štapovi ne sijeku u jednoj
tački. Za jedan od ta dva dijela rešetke (s jedne ili s druge strane zamišljenog presjeka) se uticaj
„odvojenog“ dijela zamijeni silama u pomenuta tri štapa i iz jednačina ravnoteže ∑X=
∑Y=∑M=0 tog dijela rešetke nađu se tri sile u ta tri štapa.