SISTEMI GAZDOVANJA

1101 - da bi se što potpunije iskoristile proizvodne mogućnosti ovih staništa za produkciju što
većeg i kvalitetnijeg prinosa i osigurala stabilnost produkcije, potrebno je formirati mješovite
sastojine bukve i četinara u kojima bi po smjesi u prosjeku bukva i pl. lišćari učestvovali sa 80%, a
četinari sa 20% (jela) i na njih primjeniti sistem gospodarenja sa skupinasto prebornim sječama.
Primjenom ovog sistema gospodarenja postepeno bi se formirale raznodobne sastojine bukve, jele i
smrče.

1102 - Radi se o visoko produktivnim zemljištima, tako da u procesu gospodarenja ovim šumama u
narednom uređajnom periodu težište treba staviti u prvom redu, na očuvanje njihove efektivne
produktivnosti i povećanja njihove biološke stabilnosti.
Da bi se što potpunije iskoristile proizvodne mogućnosti ovih staništa potrebno je na sjevernim
ekspozicijama zadržati bukvu uz povećani udio plemenitih lišćara, u višim zonama (gorski javor i
mlječ) u prosjeku bukva 70%, pl. lišćari 20%, hrast kitnjak 10% i na njih primjeniti sistem
gospodarenja sa skupinastim sječama na bazi planskog produkcionog perioda od 120 godina i
opšteg podmladnog razdoblja od 40 godina.

1103 - da bi se što potpunije iskoristile proizvodne mogućnosti ovih staništa za produkciju što
većeg i kvalitetnijeg prinosa i osigurala stabilnost produkcije potrebno je formirati mješovite
sastojine bukve i četinara u kojima bi po smjesi u prosjeku bukva i pl. lišćari učestvovali sa 80%, a
četinari sa 20% (bijelog i crnog bora) i na njih primjeniti sa sistem gospodarenja skupinastim
sječama, na bazi planskog produkcionog perioda od 100 godina i opšteg podmladnog
razdoblja od 30 godina. Skupine crnog bora formirati na najekstremnijim položajima.

1104 - Da bi se što potpunije iskoristile proizvodne mogućnosti ovih staništa za produkciju što
većeg i kvalitetnijeg prinosa i osigurala stabilnost produkcije, potrebno je formirati mješovite
sastojine bukve i četinara u kojima bi po smjesi u prosjeku bukva i pl. lišćari učestvovali sa 80%, a
četinari sa 20% (jela) i na njih primjeniti sistem gospodarenja sa skupinasto prebornim sječama.
Primjenom ovog sistema gospodarenja postepeno bi se formirale mješovite raznodobne sastojine
bukve i jele.

1105 - Potrebno je formirati mješovite sastojine bukve i četinara u kojima bi po smjesi u prosjeku
bukva i pl. lišćari učestvovali sa 80%, a četinari sa 20% (jela, smrča) i na njih primjeniti sistem
gospodarenja sa skupinasto prebornim sječama.
Primjenom ovog sistema gospodarenja postepeno bi se formirale mješovite raznodobne sastojine
bukve, jele i smrče, skupinaste smjese.

1106 - U narednom uređajnom periodu primjeniti sistem gospodarenja sa prebornim sječama i

zadržati postojeće vrste drveća.
U donjem pojasu subalpinske bukve moguće je unositi jelu, smrču, bijeli bor i muniku, a gornji
pojas ima izrazito zaštitnu ulogu.

1107 - U narednom uređajnom periodu primjeniti sistem gospodarenja sa prebornim sječama i

zadržati postojeće vrste drveća uz zadržavanje većeg udjela bukve u smjesi.
U donjem pojasu moguće je unositi jelu i smrču, a gornji pojas ima izrazito zaštitnu ulogu.

1201 - U narednom uređajnom periodu primjeniti sistem gospodarenja sa skupinasto prebornim

sječama i zadržati postojeće vrste drveća.

1
1301- Čiste šume crnog bora sa termofilnim lišćarima kao trajni stadij vegetacije javljaju se
uglavnom na srmim padinama. Ove šume izgrađene su pretežno kao dvoetažne, stabla prvog sprata
čini crni bor, a stabla drugog sprata su bukva i termofilni lišćari.
Zbog specifičnosti staništa crni bor treba da bude glavna vrsta drveća. Lišćarske vrste imaju
prvenstveno biomeliorativnu ulogu.
U procesu gospodarenja u narednom uređajnom periodu cilj će se najefikasnije ostvariti primjenom
sistema gospodarenja sa skupinastim sječama na bazi planskog produkcionog perioda od 100
godina i opšteg podmladnog razdoblja od 30 godina.

1302- na osnovu člana 10 „Zakona o šumama“ Federacije Bosne i Hercegovine zabranjena je sječa,
iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala munike (Pinus heldreichii), osim ako su potrebne
uzgojne i sanitarne sječe.
Imajući u vidu da u ovoj gazdinskoj klasi u drvnoj zalihi bukva i ostali lišćari učestvuju sa 25,73%,
u narednom uređajnom periodu u ovoj klasi mogu se vršiti preborne sječe, radi smanjenja udjela u
drvnoj zalihi bukve i ostalih lišćara, a povećavanja udjela drvne zalihe munike.

1401- Zadržati postojeće stanje u kojima je moguća proizvodnja visokokvalitetne hrastovine.

Moguće je i prevođenje ovih šuma u mješovite šume hrasta kitnjaka i bijelog bora, uz manji udio
bukve i lišćara uz primjenu sistema gospodarenja sa skupinastim sječama, na bazi planskog
produkcionog perioda od 120 godina i opšteg podmladnog razdoblja od 40 godina.
U ukupnoj površini gazdinske klase treba da bude cca 70% hrasta kitnjaka, cca 20% bijelog bora i
cca 10% ostalih lišćara (javor, jasen, brekinja, divlja trešnja i dr.)

1402- zbog specifičnosti staništa postojeće šume treba prevoditi u šume crnog bora gdje god je to
moguće,odnosno ove šume treba prevoditi u mješovite šume hrasta kitnjaka (cca 60%), crnog bora
(cca 30%) uz manji udio lišćara brekinje, divlje trešnje i dr. (cca 10%) uz primjenu sistema
gospodarenja sa skupinastim sječama na bazi planskog produkcionog perioda od 120 godina i
opšteg podmladnog razdoblja od 40 godina.

2101- da bi se što potpunije iskoristile proizvodne mogućnosti ovih staništa za produkciju što većeg
i kvalitetnijeg prinosa i osigurala stabilnost produkcije, potrebno je formirati mješovite sastojine
bukve i četinara skupinaste smjese u kojima bi u prosjeku bukva i ostali lišćari učestvovali sa 70%
(bukva cca 60%, ostali lišćari cca 10%) i četinari sa 30% i na njih primjeniti sistem gospodarenja sa
skupinastim sječama na bazi planskog produkcionog perioda od 120 godina, a opšte
podmladno razdoblje 40 godina. Lišćare (javor, jasen, brekinja, divlja trešnja) forsirati na
mezofilnijim, a bijeli bor na kserotermnijim staništima.

2102-da bi se što potpunije iskoristile proizvodne mogućnosti ovih staništa za produkciju što većeg
i kvalitetnijeg prinosa i osigurala stabilnost produkcije, potrebno je formirati mješovite sastojine,
bukve i četinara, skupinaste smjese u kojima bi u prosjeku bukva i ostali lišćari (javor, jasen,
brekinja, divlja trešnja i dr.) učestvovali sa 70% i četinari sa 30% i na njih primjenili sistem
gospodarenja skupinastim sječama. Planski produkcioni period treba da iznosi 120 godina, a
opšte podmladno razdoblje 40 godina.

2201-radi se uglavnom o degradiranim i zakorovljenim zemljištima čiji je prirodni potencijal dosta

nizak i isti se može znatno povećati izmjenom vrsta. Prema tome potrebno je formirati mješovite,
više i manje raznodobne sastojine hrasta kitnjaka (cca 70%), bijelog bora (cca 20%) i lišćara:
brekinja, divlja trešnja i dr. (cca 10%) i na njih primjeniti skupinaste sječe na bazi planskog
produkcionog perioda od 120 godina i opšteg podmladnog razdoblja od 40 godina.

2
2202- radi se uglavnom o degradiranim, erodiranim i zakorovljenim zemljištima čiji je prirodni
prinosni potencijal dosta nizak, te izmjenom vrsta drveća može se znatno povećati.
Zemljišta su dosta podložna eroziji i zakorovljavanju.
Radi povećanja prinosa i poboljšanja njegovog kvaliteta potrebno je formirati mješovite raznodobne
sastojine hrasta kitnjaka (cca 50%), borova (cca 20%) i lišćara: brekinja, divlja trešnja i druge vrste
(cca 30%) i na njih primjeniti sistem gospodarenja- skupinaste sječe na bazi planskog
produkcionog perioda od 120 godina i opšteg podmladnog razdoblja od 40 godina.

4101- izdanačke šume bukve koje se prostiru na dubokim kiselo smeđim zemljištima će se prevoditi
u visoke šume indirektnom konverzijom, jer u istima ima dovoljno kvalitetnih stabala sjemenog
porijekla. U procesu gospodarenja ovim šumama u narednom uređajnom periodu težište treba
staviti na postepenom formiranju mješovitih sastojina bukve i četinara skupinaste smjese i to: bukve
i pl. lišćara (cca 80%) i četinara (cca 20%).
Predviđeni cilj će se najefikasnije ostvariti uz primjenu umjerenih proreda.
Izdanačke šume koje se prostiru na plitkim krečnjačkim zemljištima i dolomitima će se prevoditi u
visoke šume direktnom konverzijom.
Navedeni cilj će se najefikasnije ostvariti čistim sječama na malim površinama (od 0,1 ha do 0,5
ha) i vještačkim pošumljavanjem sječina.
U ukupnoj površini treba da bude lišćara – cca 80% (bukva, javor, jasen, brekinja, divlja trešnja i
dr.) i četinara – cca 20%.

4201- izdanačke šume hrastova koje se prostiru na dubokim kiselo smeđim zemljištima će se
prevoditi u visoke šume indirektnom konverzijom, jer u istima ima dovoljno kvalitetnih stabala
sjemenog porijekla. Radi se o visoko produktivnim zemljištima na kojima se nalaze, takođe, visoko
produktivne i kvalitetne sastojine hrastova, te u narednom uređajnom periodu težište treba staviti na
postepenom formiranju mješovitih sastojina hrasta kitnjaka i drugih lišćara ( brekinja, divlja trešnja
i dr.) i borova u omjeru: hrast kitnjak (cca 70%), crni bor (cca 20%) i brekinja, divlja trešnja, obični
grab i druge vrste ( sa cca 10%). Predviđeni cilj će se najefikasnije ostvariti uz primjenu umjerenih
proreda.
Izdanačke šume hrastova koje se prostiru na plitkim krečnjačkim zemljištima i dolomitima, će se
prevoditi u visoke šume direktnom konverzijom.
Navedeni cilj će se najefikasnije ostvariti čistim sječama na malim površinama (od 0,1 ha do 0,5
ha) i vještačkim pošumljavanjem sječina sa učešćem hrasta kitnjaka (cca 50%), borova (cca 30%)
i lišćara: obični grab, brekinja, divlja trešnja i druge vrste (cca 20%).