Miroslav Krleža: Baraka Pet Be

KNJIŽEVNA VRSTA: novela (jedna od najpoznatijih Krležinih koja spada u njegovu zbirku Hrvatski bog
Mars)

 ekspresionizam: naturalistički opisi ratnih razaranja, kupaonice, ranjenika i uništene prirode

odnosno okoliša, realistični opisi likova te ironičan stil pisanja, izgubljenost i soamljenost lika
Vidovića
 najistaknutiji motiv: smrt;
 elementi naturalizma: detaljno opisivanje ružne kupaonice; opisi krvavih rana; čovjek
je prvenstveno fiziološko biće pa tek onda duhovno i nitko ne mari za njega; ljudi se
ponašaju poput životinja i dehumaniziraju se; masovna scena mimohoda;
opsjednutost smrću; uglavnom su odlike ekspresionizma slične odlikama naturalizma
 elementi realizma: realan opis situacije u baraci; tipičan lik ranjenika Vidovića u
tipičnom prostoru špitala; detaljan opis prostora tipičan za karakterizaciju likova;
javlja se pobunjeni pojedinac koji iznosi vlastite stavove; socijalna i psihološka
karakterizacija likova

KNJIŽEVNI ROD: epika

MJESTO RADNJE: bolnica koja se sastoji od četrdeset i dvije velike drvene barake duž Austrougarske
granice s Rusijom

VRIJEME RADNJE: Prvi svjetski rat (kolovoz 1916.god.)

TEMA: antiratna tematika (kroz Vidovićev lik, realističnog studenta kojeg protiv njegove volje
uključuju u rat, i prostrijeljen biva doveden u bolnicu austrougarske vojske kojom upravlja grof
Maksimilijan Axelrode); nehumani uvjeti i patnje ranjenika u vojničkoj pokretnoj bolnici

IDEJA, OSNOVNA PORUKA: Rat nije nikome potreban, ali do njega ipak najčešće dolazi jer ga pokreću
pojedinci vođeni idejom pretjerane nadmoći i vlasti nad slabijima i idealima slave te zbog raznih
političkih htijenja i nesuglasica. Patnje nevinih u nepotrebnom ratu kojeg su nametnuli moćnici
uživajući u njemu.
Krleža detaljno opisuje uvjete u kojima su ranjenici živjeli (barake, kupaonicu), prenosi nam njihove osjećaje kao
posljedicu onoga što im je rat oduzeo (očaj, samoća, jad, bijeda), te odnose drugih ljudi prema njima (sestre,
doktori), ali i odnose ranjenika međusobno unutar barake. Opisuje koliko se ljudi dehumaniziraju i postaju
poput životinja gdje više nema suosjećajnosti.

Krleža motivom prljave mrlje simbolizira Hrvate koji su se uvijek morali boriti za druge, odnosno za strance i
tuđince.

Kratak sadržaj - Opisuje se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi
ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u roku od jednog dana. Padaju oklade među ostalim "stanovnicima"
barake hoće li ili neće doživjeti jutro. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi ranjenike. Te
noći, Vidović je i dalje živ, Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci, iako je to strogo zabranjeno.
Front je probijen (radi se o Prvom svjetskom ratu, logor – baraka je smješten negdje oko granice s Rusijom ), svi
napeto iščekuju prekid, odnosno udaljavanje zvukova pucnjeva. Kad je ipak fronta odbačena dalje od barake,
grof priređuje mimohod u čast pobjede. Svi moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni, napola mrtvi, bez
udova, medicinsko osoblje. Broj devet, koji je boravio do Vidovića, umire, a tada se Vidović diže iz postelje i
zove doktora da pomogne njegovu susjedu, ali i on tada umre.
OPISI:

Opis špitala - bolnice - Špital je bolnica koja putuje kako se kreću bojišta, ukupno ima 42 barake i oko
1500 ranjenika. Izgleda poput drvene kolibe. U bolnici vlada izuzetno teško stanje. Ranjenici nemaju
hrane i pića pa su ih hranili sredstvima za gliste. U baraci Pet Be također vlada kaos. Svi trče s jedne
strane na drugu. Neprestano dolaze novi ranjenici. U opisu je barake uočljiva ironija. Krleža tom
ironijom prikazuje apsurdnost ratovanja i nemar ljudi jednih za druge. Ranjenike uspoređuje s
vrećama koje su unosili ili iznosili. Nad svakim je tijelom stajala etiketa da se zna u kakvom je stanju
ranjenik.

Tri grupe - Baraka je podijeljena u tri grupe. Prva su grupa polomljene kosti: kosti vire iz tijela
ranjenika, ali ljudi samo leže i šute. Druga su grupa amputirani: bez noge ili ruke i bez zavijenih rana
koje se zbog toga samo suše. Treća su grupa cuvaks: to su oni umirući koji samo proputuju kroz
bolnicu jer uglavnom ne dočekaju novi dan.

Opis kupaonice - Opis je kupaonice najbolje prikazan u trenutku kada je dovezen ranjeni Vidović.
Vidljiv je tipičan naturalistički opis. I samom se prljavom Vidoviću kupaonica gadila i nije ju mogao
usporediti ni s jednom kroz koju je dotad prošao. Voda je bila smrdljiva i žuta od prljavštine, nad njom
se pjenila sivozelena sapunica i plivali krvavi zavoji i gnojne vate. Iz vruće se vode dizala para koja je
smrdjela po blatu. Opis barake prikazuje kaotično, mračno i depresivno stanje.

Mimohod - povorka - Mimohod prikazuje masovnu scenu ophoda oko barake u znak pobjede nad
Rusima. Prikaz je to i simbol ismijavanja slavlja (ironija) zbog pobjede u ratu. Taj je trenutak
najznačajnija scena, a apsurdan je zbog toga što predstavlja neku vrstu mučenja jadnih ranjenika koji
se nalaze u teškom stanju ili pred smrću, a zapravo se slavi pobjeda ne obazirući se na ranjenike.
Maximilian Axerlode zapovijedio je da se pobjeda nad Rusima proslavi mimohodom te da apsolutno
svi ranjenici moraju sudjelovati u tom mimohodu, čak su i oni koji ne mogu hodati bili nošeni. Krleža
mimohodom ismijava rat.

LIKOVI: mladi ranjeni student Ivica Vidović i šef špitala Maximilian Axelrode

GROF MAXIMILIAN AXELRODE - Šef je bolnice (špitala) u kojoj su smješteni ranjenici iz rata, koju
često obilazi kao inspekcija. U životu se iskazao kao ambiciozan čovjek koji je želio postati junak ili
veliki ratnik, no to nije mogao ostvariti jer smatra da je rođen u krivo vrijeme, stoga često ironično
daje komentare na tadašnja vremena. Smeta mu tadašnji politički poredak, smetaju mu razvoj i
industrijalizacija.; Oblikovan ironijom i groteskom. Željan rata da bi se istaknuo, postao veliki junak i
ratnik, a ovdje je samo običan šef policije -> ironija. Plemić je i izrazito poštuje tradiciju, potječe iz
plemenitaške aristokratske obitelji i time se veliča i ističe njegov status. NEGATIVNO: žudi za ratom,
vojskom i borbama da se istakne, nema osjećaja za ranjenike u bolnici.

VIDOVIĆ - Student, intelektualac i hrvatski domobran prostrijeljenih pluća koji je zbog krvarenja
dopremljen u baraku. Vidović, iako je proputovao mnogim bojištima, još nikada nije bio u tako
prljavoj bolnici, osobito kupaonici koja odiše ružnim naturalističkim opisima. U baraci ležao pod
brojem osam kojim kao da je predodređena smrt. Mnogi su se kladili na njega da neće dočekati jutro,
bilo mu je suđeno umrijeti. Sve što se oko njega događa čini mu se toliko apsurdno i besmisleno,
osobito to ratovanje. Svjestan je da će umrijeti zbog tuđeg nemara i takvu smrt smatra sramotnom.
Iako ima želje za životom, ne pronalazi smisao stalnog ratovanja i ležanja po špitalima. Doživio je
kobnu i tragičnu smrt, umro je sam i bespomoćan u okruženju bolničara koji nisu dostojno pomagali
ranjenicima niti suosjećali s njihovom boli.
Stav prema religiji: Vidović je okružen ranjenicima koji se mole svojim bogovima i koji zazivaju boga
kao posljednju nadu jer im je lakše podnijeti silnu bol kroz vjeru u boga, ali Vidović nema nikakav
odnosa s Bogom. Zbog silnih je ratovanja i borbi u kojima je sudjelovao, čak i zbog općeg apsurdnosti
ratovanja, Vidović izgubio vjeru u Krista. Njega molitva ne može utješiti jer on pruža ruke prema
nebu, ali ne zna kome ih pruža, stoga ruke ostaju prazne.

KONTRAST VIDOVIĆA I AXELRODEA:

 Vidović: simbol hrvatskog naroda, njegovu žrtvu i patnju u borbi za tuđe ciljeve jer hrvatski
se narod ne može boriti za sebe, nego samo za tuđince
 Grof: neprijatelji Hrvatske, gospodare nad Hrvatskom, a ujedno oslikava bezosjećajnost
prema patnji drugih i apsurdnost ratovanja, te stavove imperijalističkih sila u naletima
osvajačkih pohoda

STIL I JEZIK: kajkavsko narječje kao govor Krležia rodnog kraja; dijalektizmi, tiđice, poredbe, arhaizmi;
Krleža kao poliglot u noveli koristi različite jezike, npr. latinski, mađarski, francuski,.. vojnici vojničkim
leksikom, seljaci zavičajnim govorom