SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy
Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA
WEB: www.geof.hr; Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081

DIPLOMSKI RAD

Integracija prostornih podataka Geomediom

Izradio:
Ivan Bačić-Deprato
VII-5185
Ulica Sergijevaca 1
Pula

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić

Zagreb, listopad 2000.

 2

Zahvala:

Zahvaljujem se svim asistentima i profesorima Geodetskog fakulteta na trudu

uloženom pri prenošenju svoga znanja. Naravno, posebna zahvala upućena je prof. dr.
Miodragu Roiću, koji je mi je puno pomogao u mojem profiliranju kao geodetskog
stručnjaka, ne samo kao mentor pri izradi ovog diplomskog rada, već i tijekom cijelog
studija.

Zahvaljujem se svim mojim prijateljima i kolegama, na dijeljenju ovih lijepih i

zabavnih studentskih godina, kojih ću se jednog dana sa sjetom prisjećati.

Na kraju, najveću zahvalu dugujem mojoj obitelji, mojima baki i didi, nonu i noni,
koji su u mojim trenucima krize previše strepili, a u trenucima uspjeha i više se radovali od
mene, te sestri i roditeljima, koji su me znali pogurnuti i usmjeriti u svakom trenutku kada
bih ja zastao na svojem putu.
 3

Sažetak:
U ovom diplomskom radu su prikazani u digitalnom obliku referentni sustavi
prostornih podataka na području Hrvatske. Obzirom da danas još uvijek imamo koordinate
u različitim koordinatnim sustavima, u ovom je radu prikazan postupak transformacije tih
koordinata u jedinstveni sustav koji obuhvaća područje Hrvatske u cjelini.

Projekt je zamišljen kao prezentacija mogućnosti programskog paketa GeoMedia

Professional 3.0 i način na koji on te koordinatne sustave, dobivene u digitalnom obliku
posredstvom nekih drugih programa, preklapa u jedan jedinstveni sustav, koji bi u skoroj
budućnosti mogao dobiti značajniju primjenu.

Abstract:
In this diploma thesis , the referential systems of spatial data of Croatia are
presented in a digital form. Consequently, today we still have coordinates in different
coordinate systems. This paper presents the process of transformation of these coordinates
in unique system which encompasses the whole territory of Croatia.

This project is supposed to be a presentation of capabilities of the software

GeoMedia Professional 3.0. It also describes the way GeoMedia Professional 3.0 handles
the transformation from many different coordinate systems into one and unique coordinate
system. This new unifying coordinate system should be used more in near future.
 4

S A D R Ž A J

1. UVOD ...............................................................................................................................................5

2. KATASTAR......................................................................................................................................6
2.1. VRSTE KATASTRA ZEMLJIŠTA .....................................................................................................6
2.2. POVIJESNI RAZVOJ KATASTRA ZEMLJIŠTA ....................................................................................7
2.3. KATASTARSKI SUSTAV PROSTORNIH PODATAKA ..........................................................................8
2.3.1. Područje austrijskog katastra................................................................................................9
2.3.2. Područje mađarskog katastra.............................................................................................. 15
2.3.3. Područje jugoslavenskog katastra ....................................................................................... 19
3. SOFTVER....................................................................................................................................... 25
3.1. GEOINFORMACIJSKI SUSTAV ..................................................................................................... 25
3.1.1. Primjene GIS-a u geodeziji.................................................................................................. 25
3.1.2. Primjene GIS-a u ostalim djelatnostima............................................................................... 25
3.2. BAZE PODATAKA...................................................................................................................... 26
3.2.1. Microsoft Access................................................................................................................. 26
3.3. MICROSTATION 95 ................................................................................................................... 28
3.4. GEOMEDIA PROFESSIONAL 3.0 ................................................................................................. 30
3.4.1. Preduvjeti za korištenje GeoMedia Professional-a............................................................... 30
3.4.2. GeoMedia Professional radno okružje................................................................................. 31
3.4.3. Struktura programa, radno okružje i procedure................................................................... 31
3.4.4. GeoMedia Professional radne procedure............................................................................. 41
4. IZRADA PROJEKTA.................................................................................................................... 46
4.1. COORDINATE SYSTEM FILES ..................................................................................................... 46
4.2. CAD SERVER DEFINITION ........................................................................................................ 47
4.3. UČITAVANJE I OBRADA U PROGRAMU GEOMEDIA PROFESSIONAL 3.0......................................... 50
4.4. REZULTATI PREKLAPANJA KOORDINATNIH SUSTAVA ................................................................. 51
5. ZAKLJUČAK................................................................................................................................. 57

Literatura

Životopis
 5

1. Uvod

Napredak računalne tehnologije čini ju sve raširenijom i potrebnijom i u

normalnom životu, a u tehničkim znanostima, među kojima se nalazi i geodezija,
implementacija računalne tehnologije znači opstanak, ali i daljnji razvitak i napredak.

Razvoj geodezije je pojavom geoinformacijskih sustava (GIS) skočio na jedan viši

stupanj, poglavito stoga što se podaci katastra polako osuvremenjuju. Počinju se
objedinjavati grafički podaci katastra (u vidu planova i karata) i podaci zemljišne knjige, i
to putem digitalizacije katastarskih planova i stvaranjem računalnih baza podataka. Nakon
integracije ovih temeljnih podataka, teži se povezivanju tih i podataka ostalih državnih
registara, čime se stvara potpuni GIS sustav na razini države.

Za takav jedan GIS sustav potreban je određen okvir, točnije koordinatna mreža za
sve planove i njihove listove za cijelo područje regije ili države.

Zadatak ovog diplomskog rada je da na temelju gotove baze prostornih

metapodataka i CAD (Computer Added Design = računalom pomognuto crtanje) crteža
planova omogući prikazivanje planova s područja Republike Hrvatske iz svih koordinatnih
sustava istovremeno, te da se kontroliraju njihova međusobna preklapanja. Nadalje, treba
se bazom prostornih metapodataka planova koristiti na način da se svi podaci, i u
grafičkom i u atributnom obliku, prikazuju dinamički i interaktivno, tako da odgovaraju na
upite korisnika, što i jest bit GIS-a.

Bazu prostornih metapodataka planova (koja sadrži rubne koordinate listova,

nomenklaturu i ime plana, te ostale podatke potrebne za dinamičko prikazivanje podataka),
sastavio je u Microsoft Access-u, za potrebe svog diplomskog rada kolega Igor Poljanac.
Rubne koordinate listova dobivene su iz CAD crteža koje je pak, za potrebe svoga
diplomskog rada, izradila kolegica Branka Mustajbašić u programu Microstation 95 tvrtke
Bentley.

Samo prikazivanje i tumačenje podataka odvija se u programskom paketu

Intergraph GeoMedia Professional 3.0, koji omogućuje prikazivanje više vrsta, i grafičkih i
atributnih, podataka istovremeno.
 6

2. Katastar

Katastar je na česticama zasnovani zemljišni informacijski sustav s aktualnim

podacima o zemljištu i interesima na njemu (Medić i dr. 1996).

Osnovna svrha katastra je pružanje podataka o zemljištu :

• ljudima koji imaju interese na česticama,

• podatke o tim interesima (priroda prava i rok trajanja, ograničenja i odgovornosti),

• podatke o česticama (položaj, veličinu, poboljšavanja, vrijednost).

Katastarska čestica je osnovna jedinica katastra zemljišta.

Postoji više objašnjenja o postanku i značenju riječi katastar. Prema nekima, ona
potječe od latinske riječi capitastrum, koja je u doba Rimskog carstva bila naziv za knjigu
rasporeda poreza i drugih sličnih davanja od zemljišta. Drugi smatraju da riječ dolazi od
grčke riječi katastichon, što označuje listu ili popis poreznih obveznika s njihovim
poreznim računima. Belgijski geometar Th. Leonard smatra da se riječ cadastre pojavila u
doba kad se nacrt omeđivanja zemljišta iscrtavao na listovima škriljavca, zvanim cadasses.
Posao koji je obuhvaćao izradbu nacrta omeđivanja na jednom cadette, odnosno cadasse,
nazivao se cadaster, pa je od toga kasnije izvedena riječ cadastre. Pretpostavlja se da je
potkraj XV stoljeća riječ cadastre ušla u obični govor u zemljama zapadne i srednje
Europe kao pojam za popisivanje, procjenjivanje i uspostavljanje pregleda o stanju
nekretnina (Tomić, 1979).

2.1. Vrste katastra zemljišta

S obzirom na strukturu informacija i način na koji se one prikazuju u

dokumentaciji, postoji više vrsta katastra zemljišta. Najkarakterističniji su :

• Klasični europski parcelarni katastar zemljišta,

• Thorrensov sustav katastra zemljišta,

• Register Deeds.

Klasični europski parcelarni katastar zemljišta uspostavljen je na temelju ranije

obavljene detaljne izmjere i klasiranja svake zemljišne čestice na jednom određenom
području. Model ovog oblika je Napoleonov katastar kojeg su prihvatile i uspostavile
mnoge europske zemlje, a i izvaneuropske, tijekom XIX i XX stoljeća. Osnovno obilježje
ovog katastra je da u svojoj dokumentaciji raspolaže s planovima za jednu teritorijalnu
jedinicu. Na tim planovima je prikazan oblik i položaj svake čestice zemljišta, s nizom
pregleda u kojima je iskazana površina, katastarska kultura, bonitet tla (klasa) i vlasnik,
odnosno posjednik. Svaka čestica zemljišta označena je brojem što omogućuje njezinu
identifikaciju i individualizaciju na terenu.

Thorrensov sustav katastra zemljišta. Ovaj oblik katastra zemljišta nosi ime po Robertu
Thorrensu, koji je 1858. godine u Australiji uveo novo zakonodavstvo o registraciji
 7
zemljišta. Uveden je najprije u Australiji i Novom Zelandu, a kasnije su ga prihvatile i
mnoge azijske i afričke zemlje. Točan opis lokacije zemljišta proizlazi iz nacrta izrađenog
na osnovi izmjere jedne ili grupe čestica zemljišta, koje čine nečije vlasništvo. Prava na
zemljištu upisuju se u registar samo ako postoji pravovaljan naslov (titulus) njegovog
stjecanja. Zemljišni registar povezan je s registrom nacrta zemljišta, u kojem su uvedeni
svi pojedinačni nacrti posjeda pojedinog vlasništva. Thorrensov sustav katastra zemljišta
temelji se na načelu da se registracijom zemljišta mora utvrditi točan opis, postojeće stanje
vlasništva i drugih stvarnih prava na svakom komadu zemljišta. Načela Thorrensovog
sustava pri izrade zemljišne knjige prihvatile su i neke europske zemlje, među kojima su
Austrija, Njemačka, Švedska, Švicarska.

Register Deeds je pregled o zemljištu i o njegovom vlasništvu, te o nekim drugim

činjenicama vezanim za zemljište. Taj oblik katastra zemljišta prihvaćen je u više država
SAD i Kanadi. On počiva na načelu upisa isprave, na temelju koje je došlo do stjecanja ili
do promjene u nekom stvarnom pravu na zemljištu. Register Deeds raspolaže grafičkim i
pisanim dijelom dokumentacije. Grafički dio čine karte na kojima su predstavljene sve
zemljišne jedinice prema posebnom sustavu (Township). Pisani dio dokumentacije čini
jedna jedinstvena knjiga (Numerical Index of Lands), u koju se unose podaci o lokaciji i
površini nekretnine, o vrsti pravnog posla i o teretima. Osnova upisa je isprava o pravnom
poslu (ugovor, oporuka, založbena isprava, i sl.), a upisom je definitivno obavljena
zemljišna registracija.

Nadalje se katastar zemljišta, prema svrsi kojoj služi u pojedinim zemljama, dijeli na:

• fiskalni katastar zemljišta - osniva se radi pravilnog razreza poreza i drugih obveza
koje su dužni snositi vlasnici, posjednici ili uživaoci zemljišta;

• pravni katastar zemljišta - temeljna mu je zadaća pružanje zakonskih dokaza o

vlasništvu i drugim stvarnim pravima na nekretninama;

• tehnički katastar zemljišta - raspolaže širim rasponom tehničkih podataka o zemljištu i

objektima koji su izgrađeni na tom zemljištu;

• polivalentni katastar zemljišta - oblik katastra u kojem se iskazuje više podataka o

zemljištu i objektima na njemu, te se on može iskoristiti za različite svrhe; ovakav
katastar evidentira više različitih podataka o nekretninama: tehničkih, gospodarskih,
fiskalnih, pravnih, a po potrebi i drugih.

2.2. Povijesni razvoj katastra zemljišta

Povijesno praćeno, uspostavljanje pregleda o zemljištu seže u daleku prošlost i

predstavlja začetke ustanove katastra zemljišta. Uređivanje odnosa na zemljištu i
raspoređivanje obveza na prihod od njega vrlo rano je uvjetovalo postojanje pregleda o
zemljištu u vlasništvu pojedinca.

Grčki povjesničar Herodot spominje da je perzijski kralj Darije uveo plaćanje

poreza na prihod od zemljišta i da je zbog toga naredio da se u osvojenim zemljama Male
Azije izmjerom utvrdi prostorna veličina zemljišta i dohodak s njega.

U starom je Egiptu rijeka Nil redovito izlazila iz svog korita i plavila velike
površine svoje doline, nakon čega su se u nanesenom mulju gubile međe i međne oznake
 8
čestica zemljišta. Zbog toga je bilo potrebno da se zemljište i grafički i opisno prikaže
prema stanju prije poplave, kako bi se izgubljene međe mogle ponovno uspostaviti i
istodobno utvrditi veličina obaveza na prihod na posjedu.

Prvobitno su pregledi o zemljištu uspostavljani bez (točne) izmjere, ali to nije

pružalo dovoljno sigurnosti o stvarnom stanju posjeda, pa ni o obavezama pojedinca. Zbog
toga su mnoge države prišle detaljnoj izmjeri i procjeni zemljišta. Grad Milano, povodom
uvođenja poreza na zemljište 1714. godine uspostavlja katastar zemljišta koji se bazira na
rezultatima izmjere (planovi 1:2000) i procjene vrijednosti prihoda. Sačuvani dokumenti
pokazuju da se i na našem području u to doba obavljala detaljna izmjera zemljišta i
uspostavljali odgovarajući pregledi. Po nalogu Grimanija, mletačkog namjesnika za
Dalmaciju, poduzeta je 1756. godine izmjera većeg područja sjeverne Dalmacije i izrađene
su mape (planovi) na kojima su prikazane čestice zemljišta (slika 1). Ove mape, nazvane
Grimanijeve mape, sačuvane su za 56 sela i pohranjene su u Državnom arhivu u Zadru
(Tomić 1979).

Slika 1. Grimanijeve mape

2.3. Katastarski sustav prostornih podataka

Cijeli teritorij Hrvatske obzirom na postojeće katastarske planove, a ovisno o

vremenskim razdobljima u kojima je obavljena izmjera i o različitim projekcijskim
sustavima, može se podijeliti na:

• područje austrijskog katastra,

• područje mađarskog katastra,

 9
• područje jugoslavenskog katastra.

2.3.1. Područje austrijskog katastra

Već 1806. godine utemeljena je posebna komisija sa zadatkom da prouči

mogućnost izvršenja detaljne izmjere i osnivanja katastra zemljišta. Nakon što je proučila
metode rada u osnivanju katastra zemljišta u drugim europskim zemljama, posebno u
Bavarskoj i Francuskoj, komisija je predložila da se izmjera osloni na trigonometrijsku
mrežu kao temelj izmjere. Preporuka komisije je bila prihvaćena i ozakonjena Carskim
patentom od 23. prosinca 1817. godine kojim je određeno da se odmah pristupi izmjeri
zemljišta, ustanovljavanju kultura i sastavljanju katastarskog elaborata.

Ova izmjera počela je na našem području 1818. godine, a završena je 1839. godine.

Triangulacijska mreža se dijelila na četiri reda:

• glavna ili velika mreža I reda,

• popunjavajuća ili mala mreža II reda,

• mreža sporednih trokutova ili mreža III reda,

• grafička triangulacija.

Glavna mreža ili mreža I reda imala je dužine strana u trokutovima između 10000 i
16000 bečkih hvati. Popunjavajuća mreža imala je trokutove čija je dužina strana bila od
2000 do 5000 bečkih hvati. U mreži sporednih trokutova dužine strana su iznosile oko
1200 hvati (800-1500 hvati). Grafička triangulacija rađena je na sekcijama mjerila
1:14400, a zatim je prenijeta na listove mjerila 1:2880 za detaljnu izmjeru terena. Točke I i
II reda birane su tako da čine zasebnu, dobro povezanu cjelinu, a uz to da posluže kao
dobra osnova za određivanje točaka nižih redova do grafičke triangulacije. Stabilizacija
ovih točaka bila je vrlo loša što je i najveći nedostatak ove mreže. Radovi na
trigonometrijskoj mreži I reda počeli su 1810. godine i trajali su do 1816. godine. To je
trokutna mreža koja polazi od Beča i ide do našeg područja preko Koruške, Štajerske,
sjeverne Hrvatske i Dalmacije, a spojena je preko Kranjske s tada postojećom Francusko-
talijanskom mrežom na području Venecije. Mreža je oslonjena na četiri mjerne baze koje
su se nalazile izvan našeg područja.

Cjelokupno područje tadašnje Austrije bilo je podijeljeno na sedam koordinatnih

sustava, a naše područje je preslikano u dva koordinatna sustava i to:

• Bečki koordinatni sustav,

• Krimski koordinatni sustav.

Bečki koordinatni sustav. Osnovna točka koordinatnog sustava je toranj St. Stephana u
Beču. Geografske koordinate ishodišta ovog sustava, mjereno od Ferrovog početnog
meridijana, su:

ϕ = 48° 12′ 31.54″ λ = 34° 02′ 27.32″

 10
Radovi na triangulaciji u ovome sustavu za katastarske potrebe započeti su 1817. godine, a
završeni 1821. godine. Katastarski planovi za veći dio Dalmacije izrađeni su u ovom
koordinatnom sustavu (slika 2).

Slika 2. Trigonometrijske sekcije Bečkog koordinatnog sustava

Osnovna strana Leopoldsberg Kuppel-Hundsheimerberg uzeta je iz triangulacije Vojnog

geografskog instituta, koja je rađena između 1806. godine i 1808. godine i njezina dužina
je

s = 24717.391 bečkih hvati.

Sustav je orijentiran pomoću strane St. Stephen-Leopoldsberg, čiji je azimut odredio

opažanjima astronom Ritter von Bürg, i koji iznosi:

α = 165° 55′ 22.0″

računajući od juga preko zapada.

 11
Dužina spomenute strane dobivena je mrežom trokutova vojne triangulacije, polazeći od
osnovice kod Wiener Neustadta (Bečko Novo Mjesto), koju je izmjerio Liesgang 1762.
godine, a ovom prilikom uzeto je da je njezina dužina:

a = 6410.903 bečkih hvati.

Koordinatni sustav uzet je tako, da se x-os podudara s meridijanom koji prolazi kuglom
(jabukom) na tornju St. Stephana u Beču, a y-os prolazi južno od Beča za 48 milja. Dakle,
koordinatni početak nije u samoj točki po kojoj je sustav dobio ime.

U ovom koordinatnom sustavu je dio sjeverne Dalmacije od linije Trogir-Knin, koji je

prikazan u neuobičajenom mjerilu 1:2904.1672. Do ovog čudnog mjerila je došlo 1823.
godine uslijed pogrešnog priključka nove (dalmatinske) triangulacije na već postojeću
triangulacijsku mrežu.

Krimski koordinatni sustav je jedan od najstarijih koordinatnih sustava koji je

primjenjivan na našim područjima. Taj je sustav, kao što je slučaj i kod većine ostalih
koordinatnih sustava, dobio ime po jednoj točki triangulacije, koja je uzeta za koordinatni
početak. To je točka Krimsko brdo, koja je prihvaćena kao točka I reda i današnje
triangulacije, a nalazi se oko 14 km južno od Ljubljane. Geografske koordinate ishodišta
ovog sustava, također mjerene od Ferrovog meridijana, su:

ϕ = 45° 55′ 43.75″ λ = 32° 08′ 18.71″

U ovaj koordinatni sustav preslikano je područje Istre (slika 3).

 12

Slika 3. Trigonometrijske sekcije Krimskog koordinatnog sustava

Koordinatna x-os podudara se s pravcem meridijana u koordinatnom početku,

zapravo podudara se s pravcem meridijana koji prolazi kroz točku Krimsko brdo, a
pozitivni smjer osi ide u pravcu juga. Pozitivni smjer y-osi je u pravcu zapada. Kod ovog
koordinatnog sustava Zemlja je smatrana ravninom, što se vidi iz tadašnjeg elaborata o
izmjeri koji se nalazi u Beču u centralnoj geodetskoj ustanovi republike Austrije. Iz istih
podataka se može vidjeti da je triangulacija Krimskog sustava za katastarske svrhe rađena
od 1823. godine do 1825. godine, i da je naslonjena na triangulaciju Vojnog geografskog
instituta iz Beča, a koja je izvedena od 1817. do 1824. godine. Godine 1819. s ovom
triangulacijom došlo se do točke Krimsko brdo. Za osnovnu (prvu) stranu uzeta je strana
Učka (Monte Maggiore) i Slavnik (Monte Slaunig), čija je dužina 17312.968 bečkih hvati.
Za prvi smjerni kut uzet je južni kut ove strane prema meridijanu točke Krimsko brdo i on
iznosi

ν = 147°40′ 34.62″

Pored te strane uzeta je još strana Akvileja-Matija (Aquilea-Pirano), čija je dužina

16274.20 hvati.
 13
U oba sustava područje preslikavanja je podijeljeno paralelama s osi x u kolone, a
paralelno s osi y u zone (slika 4).

Slika 4. Sustavi preslikavanja

Širina i visina zona i kolona (dimenzije tzv. temeljnog triangulacijskog lista ili kvadratne
milje) je 4000 hvati (1 hv = 1.896484 m). Kolone su označene rimskim brojevima istočno i
zapadno od osi x, a zone arapskim brojevima počev od najsjevernije zone. U Bečkom
sustavu os y se nalazi između 48. i 49. zone, a u Krimskom između 18. i 19. zone.

Svaki se temeljni triangulacijski list dijeli na 20 sekcija (listova mjerila 1:2880) veličine
1000×800 hvati s površinom svakog lista od 500 katastarskih jutara (slika 5).

Slika 5. Trigonometrijska sekcija i podjela na detaljne listove 1:2880

 14
Jedinica za dužinu u toj izmjeri bila je 1 hvat. Prvotno mjerilo plana je 1″ = 40° tj.
jedan palac na planu je jednak 40 hvati u naravi. Budući da se hvat dijelio na 6 stopa, a
svaka stopa na 12 palaca (1 hvat = 72 palca), mjerilo tih planova je 1: 40×72 = 1:2880.

Jedinica za površine je ovdje četvorni hvat (1 čhv = 3.596652 m2).

Godine 1873. odlučeno je da se na projekcijskim područjima Austrije uvede

metarski sustav, te je izvršena nova podjela na zone i kolone (slika 6).

Slika 6. Podjela na zone i kolone

Ovako dobiveni temeljni listovi imali su dimenzije 8 km po osi y i 10 km po osi x. Svaki

temeljni triangulacijski list podijeljen je na 40 dijelova, dimenzija 1600×1250 m (slika 7).
 15
Slika 7. Triangulacijski list

Budući da se temeljni triangulacijski list iste oznake nalazi u svakom od 4

kvadranta, pored oznake zone i kolone upisuje se i oznaka kvadranta, npr. NW, VII, 15.
Numeracija listova na jednom triangulacijskom listu počinje po osi x i osi y od ugla s
manjim apsolutnim vrijednostima koordinata.

Mjerilo planova je ovdje 1:2500. Daljnja podjela je na listove 1:1250 i listove 1:625.

2.3.2. Područje mađarskog katastra

Mađarska je među prvim državama svijeta počela sustavnu izmjeru zemljišta za

katastarske potrebe, uvodeći koordinatne sustave koji su se protezali na šira područja, čak i
izvan granica tadašnje mađarske administrativne uprave. U projekcijskim sustavima
mađarskog katastra izrađeni su planovi za područje Hrvatske bez Istre i Dalmacije. Taj
teritorij je preslikan u dva koordinatna sustava:

• Kloštar-Ivanićki koordinatni sustav,

• Budimpeštanski koordinatni sustav.

Kloštar-Ivanićki koordinatni sustav. Ovaj sustav je dobio ime po točki triangulacije I

reda, a to je toranj franjevačke crkve u Kloštar-Ivaniću, u blizini Dugog Sela (slika 8).
Geografske koordinate ishodišta, gdje je dužina mjerena od Ferrovog meridijana, a ne od
Greenwich-kog, su:

ϕ = 45° 44′ 21.25″ λ = 34° 05′ 09.16″

Triangulacija je započeta 1855. godine, a radove je izvodio poznati geodet Frane Horsky.
On je obavio radove na mreži I reda na području uže Hrvatske. Slijedeće godine te je
radove nastavio Franz Jeroljinek na području Slavonije. Horsky je prvu stranu triangulacije
u svojoj mreži uzeo iz Glavne prekodunavske mreže. Triangulacija je izračunata smatrajući
površinu Zemlje ravninom. Prvi put je primijenjena jedna projekcija za prijelaz s elipsoida
na ravninu (i to pomoću kugle) tek 1863. godine.
 16

Slika 8. Trigonometrijske sekcije Kloštar-Ivanićkog koordinatnog sustava

Budimpeštanski koordinatni sustav. Koordinatni početak ovog sustava je istočni toranj

nekadašnje astronomske opservatorije na brijegu Gellerthegu (Blockberg) kod Budimpešte.
Za apscisnu os uzet je meridijan koji prolazi kroz tu točku, a za ordinatnu os okomica na
meridijan u toj točki, koja leži između 32. i 33. zone na koje je razdijeljeno cijelo područje,
gdje je primjenjivan taj koordinatni sustav (slika 9).
 17

Slika 9. Trigonometrijske sekcije Budimpeštanskog koordinatnog sustava

Položaj koordinatnog početka ovog sustava određen je geografskim koordinatama:

ϕ = 47° 29′ 09.64″ λ = 36° 42′ 53.57″

U ovom koordinatnom sustavu izračunate su koordinate za tzv. Staru prekodunavsku

glavnu mrežu, koja je naslonjena na triangulaciju Vojnogeografskog instituta iz Beča,
postavljenu prije 1848. godine. Ta triangulacija izračunata je polazeći od osnovice koju je
izmjerio Liesgang 1762. godine kod Bečkog Novog Mjesta.

2.3.2.1 Kosa konformna cilindrična projekcija

U pokrajinama koje su bile pod mađarskom upravom, primijenjena je od 1863.

godine stereografska projekcija za prijelaz s elipsoida na ravninu. Zbog znatnih
deformacija dužina na većim odstojanjima od centralne točke projekcije odlučeno je 1908.
godine da se napusti stereografska projekcija, a da se usvoji kosa konformna cilindrična
projekcija s tri koordinatna sustava; sjeverni, srednji i južni. Za naše krajeve dolaze u obzir
dijelom Srednji i Južni koordinatni sustav (slika 10).
 18

Slika 10. Područje kose projekcije

Srednji koordinatni sustav zahvaća područje između paralele čija je geografska širina
46°22′00″ i sjevernog sustava, a geografske koordinate ishodišta na elipsoidu su:

ϕ =47°08′ 46.7266″

λ =36°42′ 53.5733″ (od Ferra).

Južni koordinatni sustav leži južno od paralele čija je geografska širina 46°22′00″.
Geografske koordinate ovog ishodišta na elipsoidu su:

ϕ = 45°34′ 36.5869″

λ = 36°42′ 53.5733″ (od Ferra).

Kod ove projekcije je elipsoid najprije konformno preslikan na kuglu, a zatim kugla na
ravninu.

U ovoj projekciji u Južnom sustavu (slika 11) izrađeni su planovi grada Zagreba (1910.-
1914. godine) u mjerilu 1:1000, koji su i danas u upotrebi. U mjerilu 1:2880 izrađeni su
planovi za pojedine katastarske općine u tadašnjim županijama na području Hrvatske:
Požeška županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija, te Bjelovarsko-Križevačka
županija.
 19

Slika 11. Trigonometrijske sekcije Južnog sustava

Kvadranti mađarskih koordinatnih sustava imaju isti međusobni položaj i poredak kao i
kvadranti austrijskih sustava.

2.3.3. Područje jugoslavenskog katastra

Za potrebe državne izmjere u većini zemalja upotrebljava se danas Gauss-

Krügerova projekcija. Austrija je bila prva država koja je uvela Gauss-Krügerovu
projekciju za potrebe državne izmjere. Bilo je to 1917. godine. Njemačka je to isto učinila
1923. godine. Bivša Jugoslavija je Gauss-Krügerovu projekciju uvela 1924. Godine
(Tomić 1979). Izbor projekcije izvršila je komisija u kojoj su bili najpoznatiji geodetski
stručnjaci tog vremena. Komisija je nakon detaljne analize u opsežnom pismenom
izvještaju, kao najpogodniju predložila Gauss-Krügerovu projekciju. To je konformna
poprečna cilindrična projekcija elipsoida na ravninu, a za potrebe državne izmjere će
poslužiti za preračunavanje koordinata trigonometrijskih točaka u ravninu. Projekcija je
dobila ime po velikom njemačkom znanstveniku Karlu-Friedrichu Gaussu (1777.-1855.)
koji je i geodeziju zadužio mnogim otkrićima. Između 1821. i 1825. godine. Gauss je pri
 20
izračunavanju hanoverske triangulacije za preslikavanje s elipsoida na ravninu primijenio
način preslikavanja koji danas nosi naziv Gauss-Krügerova projekcija. Prof. dr. L. Krüger
je 1912. godine. objavio knjigu o toj projekciji, a 1919. godine zbirku formula za praktičnu
primjenu. Od tada se ta projekcija naziva Gauss-Krügerova projekcija. U literaturi
engleskog jezičnog područja ova se projekcija susreće pod nazivom Transverse Mercator
Projection.

2.3.3.1 Svojstva Gauss-Krügerove projekcije

Ova projekcija određena je ovim uvjetima:

• projekcija je konformna,

• srednji meridijan preslikava se u pravoj veličini ili je mjerilo duž njega konstantno,

• os x pravokutnog koordinatnog sustava poklapa se s srednjim meridijanom; ishodište

se može postaviti u bilo kojoj točki srednjeg meridijana, obično se uzima u presjeku
srednjeg meridijana i ekvatora.

Za Gauss-Krügerovu projekciju također kažemo da je poprečna cilindrična

projekcija elipsoida na ravninu, što će reći da kod ove projekcije zamišljamo da točke s
elipsoida preslikavamo na plašt cilindra (valjka) koji dodiruje zemlju duž srednjeg
meridijana područja preslikavanja ili na plašt valjka koji siječe zemlju.

2.3.3.2 Sustavi Gauss-Krügerove projekcije u Hrvatskoj

Teritorij Hrvatske preslikava se na dva, na elipsoid poprečno postavljena cilindra,

po petnaestom i osamnaestom meridijanu. Prema tome se naše područje preslikava u dva
koordinatna sustava, koji se označuju kao peti i šesti od početnog kroz Greenwich-ki
meridijan (slika 12). U svakom koordinatnom sustavu je dodirni (15° ili 18°) meridijan os
x koordinatnog sustava s pozitivnim smjerom na sjever, a os y je ekvator.
 21

Slika 12. Temeljni triangulacijski listovi Gauss-Krügerove projekcije

Paralelama s osi x, na udaljenosti od 22.5 km dijeli se područje svakog sustava na

kolone, koje su označene velikim slovima počevši od zapada, tako da os x (meridijan) pada
između kolona F i G. Paralelama s osi y na udaljenosti od 15 km dijeli se područje na
redove, koji su označeni arapskim brojevima počevši od najjužnijeg reda.

Da na području preslikavanja ne bude negativnih ordinata y, dodaje se osi x

vrijednost od +500 000 m. Prema tome će sve ordinate sa y vrijednošću manjom od ove
biti zapadno, a sa vrijednošću većom od ove istočno od osi x. Pred ordinatu y stavlja se na
mjesto milijuna broj sustava u kojem se točka nalazi, tako da osi x imaju ordinatu y:
5500000 m, u petom i 6500000 m, u šestom sustavu.

Najjužniji - prvi red počinje s apscisom x: u petom sustavu x = 4755000 m

 22
u šestom sustavu x = 4635000 m.

Ovakvom podjelom na zone i kolone dobiveni temeljni triangulacijski listovi,

dimenzija 22.5 km ×15 km dijele se na detaljne listove u ovisnosti od mjerila u kome je
izmjera na nekom dijelu kartirana. Za listove osnovne državne karte 1:5000 temeljni
triangulacijski list se dijeli na 50 listova dimenzija 2250×3000 m (slika 13).

Slika 13. Opća oznake sekcije i broj lista 1:5000 6K25-17

Za listove izmjere kartirane u mjerilu 1:2500, temeljni triangulacijski list dijeli se na 100
listova dimenzija 2250×1500 m (slika 14).

Slika 14. Opća oznaka sekcije i broj lista 1:2500 6K25-47

Za listove izmjere kartirane u mjerilu 1:2000, trigonometrijska sekcija dijeli se na 225

detaljnih listova dimenzija 1500×1000 m (slika 15).
 23

Slika 15. Opća oznaka sekcije i broj lista 1:2000 6K25-115

Za listove u mjerilu 1:1000 svaki se detaljni list 1:5000 dijeli na 18 detaljnih listova
dimenzija 750 × 500 m (slika 16).

Slika 16. Opća oznaka lista 1:5000 i broj lista 1:1000 6K25-17-8

Za mjerilo 1:500 svaki se ovakav list plana 1:1000 dijeli na četiri dijela, svaki dimenzija
375 × 250 m (slika 17).
 24
Slika 17. Opća oznaka lista 1:1000 i broj lista 1:500 6K25-17-8-8d
 25

3. Softver
GIS (geoinformacijski sustav) je računalno podržan sustav koji omogućuje unos,
upravljanje, spretno rukovanje, analize i produkciju prostornih i opisnih (tekstualnih)
podataka (INA 1997).
Za radove u GIS okruženju prilikom izrade ovog diplomskog rada korišteni su
MicroStation 95 kao CAD program, Microsoft Access za rad s relacijskim bazama
podataka, te je kao GIS program korišten Geomedia Professional 3.0, alat koji omogućava
objedinjavanje raznih vrsta podataka, i atributnih i grafičkih. Da bi se predočio GIS projekt
i način na koji bi se on mogao koristiti u osnovnim je crtama dat pregled o GIS-u, bazama
podataka i Microsoft Access-u, o MicroStationu 95, te su nešto opširnije prikazane
mogućnosti programskog paketa Geomedia Professional 3.0.

3.1. Geoinformacijski sustav

Glavna zadaća informacijskih sustava je omogućavanje donošenja odluka, odnosno
to je lanac operacija (postupaka) koji nas vodi od planiranja i prikupljanja podataka preko
pohranjivanja podataka i analize podataka do izvođenja novih informacija (podataka) koji
trebaju omogućiti donošenje odluka.
Geoinformacijski sustavi su informacijski sustavi dizajnirani za rad s prostorno
definiranim podacima, što znači da je GIS baza podataka s posebnim mogućnostima rada s
prostorno definiranim podacima kao i skup operacija za rad s takvim podacima. Prostorni
podaci odnose se na određeni položaj na Zemlji i pohranjeni su kao grafički elementi.
Opisni (tekstualni, atributni) podaci povezani su sa prostornim podacima i pohranjeni su u
bazi podataka.

3.1.1. Primjene GIS-a u geodeziji

• Katastar zemljišta
GIS katastra zemljišta integrira knjižni dio katastarskog operata i katastarske
planove. Knjižni dio katastarskog operata je baza podataka koja sadrži popis katastarskih
čestica s atributnim podacima posjednika (kultura, klasa, katastarski prihod, površina...) i
njegovih atributa (adresa, mjesto stanovanja...), te ostale potrebne podatke. Računalno
podržan knjižni dio katastarskog operata je praktično riješen i najčešće je realiziran u
relacijskoj bazi podataka s prikladnim aplikacijama za unos i održavanje i korištenje baze
podataka. Katastarski planovi su prostorni podaci kojima je pridružena baza podataka
knjižnog dijela katastarskog operata. Na osnovu pridruženih podataka moguća je analiza
katastarskih planova.
• Kartografija i tematsko kartiranje
CAD sustavi namijenjeni su automatskoj produkciji karata. Uobičajeno je da je
ogromna količina podataka prikazana na različitim slojevima, a karakterističan sadržaj je
prikazan različitim simbolima. GIS sustavi raspolažu također velikom količinom podataka,
ali su, za razliku od CAD-a, ti podaci organizirani hijerarhijski, te su svrstani po
kategorijama i obilježjima (features). Grafičkim podacima pridružuju se i statistički podaci
na temelju kojih izrađujemo različite tematske karte.

3.1.2. Primjene GIS-a u ostalim djelatnostima

GIS u današnje vrijeme polako ali sigurno nalazi primjenu u sve više područja
ljudske djelatnosti. Za potrebe vatrogasnih postaja, zdravstvenih službi i policijskih
 26
postaja, GIS prvenstveno služi za pronalaženje optimalnog puta do mjesta nesreće, gdje se
odabir puta određuje na osnovu duljine puta, širine ceste, gustoće prometa, vremenskih
uvjeta i kvalitete same prometnice.
Na osnovu različitih zahtjeva i kriterija GIS osigurava informacije koje pomažu pri
prostornom planiranju.
GIS-om se koriste i razne javne ustanove (Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske vode,
Hrvatska pošta, Hrvatske telekomunikacije, Plinara) koje opskrbljuju pučanstvo te
industrijske i poslovne objekte potrebnim komunalnim uslugama.
GIS je opcija koja omogućuje analitičke potrebe poljoprivredne proizvodnje, a
temelj svega je pedologija, odnosno digitalni pedološki prikaz izrađen u GIS okruženju.

3.2. Baze podataka

Baza podataka je skup slogova i datoteka organizirana na poseban način, za
određenu namjenu (Vujnović 1995).
Većina modernih sustava za upravljanje bazama podataka koriste relacijski model.
Izraz relacijski potječe od činjenice da svaki slog u bazi podataka sadrži informacije koje
se odnose na jedan subjekt i samo taj subjekt (entitet). Također, podacima koji se odnose
na dvije skupine informacija moguće je upravljati kao s jednom cjelinom koja se zasniva
na relacijskim vezama između podataka.
• Relacija – informacija o jednom subjektu. U sustavu za upravljanje relacijskom bazom
podataka relacija je obično pohranjena kao tablica.
• Subjekt (entitet) – je objekt realnog svijeta o kojemu se informacije skupljaju i obrađuju.
• Atribut – određeni dio informacije o subjektu. Atribut je obično pohranjen kao stupac ili
polje tablice
• Odnos – način na koji se podatak iz jedne relacije odnosi prema podatku iz druge relacije.
• Združivanje – proces povezivanja tablica ili upita nad tablicama na osnovu vrijednosti
određenih srodnih podataka.
U sustavima za upravljanje relacijskim bazama podataka, koje nazivamo RDBMS
(Relation Database Management System), sustav sve podatke pohranjuje u tablice. Tablice
sadrže podatke o subjektima, a sačinjene su od stupaca koji sadrže različite vrste
informacija o subjektima i redaka koji sadrže sve informacije o pojedinom subjektu.

3.2.1. Microsoft Access

Microsoft Access je na današnjem tržištu jedan od najmoćnijih i najprilagodljivijih

programa za upravljanje bazama podataka. Microsoft Access omogućuje skupljanje,
spremanje i organiziranje informacija, kao i kreiranje izvještaja koji pomažu pri donošenju
zaključaka. Neke od operacija koje se mogu raditi u Microsoft Access-u su:

• Upisivanje podataka izravno u bazu podataka ili njihov uvoz iz drugog programa;

• Sortiranje, indeksiranje ili organiziranje podatka prema svojim željama i potrebama

projekta;

• Brzo kreiranje izvještaja i poštanske naljepnice za omotnice koristeći sve podatke ili
samo dio njih;
 27
• Stvaranje prilagođenih obrazaca za unošenje podataka što korisnicima računala koji su
početnici pojednostavljuje upisivanje novih informacija u bazu podataka;

• Izvođenje upita koji izlučuju podskupine podataka na temelju određenih uvjeta.

Microsoft Access je vrlo sličan ostalim Windows programima što se tiče grafičkog
korisničkog sučelja, te se na njemu nalaze izbornici, trake s alatima, statusna traka i radno
područje (slika 18).

Slika 18. Korisničko sučelje Microsoft Access-a

Prva karakteristika koja je uočljiva prilikom pokretanja Microsoft Access-a je da se

ne otvara programsko sučelje nego okvir za dijalog (slika 19).
 28

Slika 19. Okvir za dijalog Microsoft Access-a

U tom se dijaloškom prozoru objedinjuju osnovne programske funkcije kao što su

kreiranje nove i otvaranje već postojeće datoteke.

Okvir za dijalog Microsoft Access-a omogućuje i kreiranje baze uz pomoć

čarobnjaka (database wizard). To su potprogrami Microsoft Access-a koji ispituju potrebe
i prema njima kreiraju strukturu baze podataka. Programsko sučelje se otvara tek nakon
odabira datoteke koju želimo otvoriti.

3.3. MicroStation 95

MicroStation 95 je vrlo raširen CAD programski sustav. Razvila ga je tvrtka

Bentley Systems, Inc. u okviru korporacije Intergraph (SAD). Podržava rad jedne osobe i
rad više osoba u mreži. Primjenjuje se također na različitim vrstama računalnog sklopovlja
i operacijskih sustava. Omogućava vrlo kvalitetno 2D i 3D modeliranje i raspolaže
grafičkim korisničkim sučeljem vrlo visoke kvalitete (slika 20), te na tom području
praktički uvodi novi standard.
 29

Slika 20. Korisničko sučelje MicroStation-a 95

Format datoteke u koji Microstation 95 pohranjuje podatke je design s ekstenzijom

.dgn. Osim toga, MicroStation 95 omogućuje definiranje vlastitih biblioteka simbola,
povezivanje s relacijskim bazama podataka, npr. DBASE, Oracle, Informix, Xbase,
pomoću posebnog modula RIS (Relational Interface Systems), te zapis podataka u
formatima DXF, IGES, odnosno TIFF, PCX, JPEG, GIF i dr. Raspolaže posebnim
programskim jezikom MDL (MicroStation Development Language) za programiranje
pomoću višeg programskog jezika C (Rožić 1996).

MicroStation 95 omogućuje i korištenje makroa. Makroi su programi napisanu

programskom jeziku BASIC, kojima se automatiziraju kraći nizovi operacija.
Karakteristika MicroStation BASIC naredbi je da imaju prefiks "Mbe" (MicroStation
BASIC Extensions).

UCM (User Comands) je također makro, ali sa posebnom logikom i sintaksom

UCM jezika.

Prva karakteristika koja je uočljiva prilikom pokretanja MicroStation-a je da se ne

otvara programsko sučelje nego MicroStation Manager (slika 21), prozor koji objedinjuje
osnovne programske funkcije kao što su kreiranje nove i otvaranje već postojeće datoteke.
MicroStation Manager omogućuje i kreiranje backup kopije, brisanje, promjenu imena i
kompresiju datoteka kao i sjedinjavanje više datoteka u jednu (Merge). Programsko sučelje
se otvara tek nakon odabira datoteke koju želimo otvoriti.
 30

Slika 21. MicroStation Manager

3.4. GeoMedia Professional 3.0

GeoMedia Professional je geografski informacijski sustav nove generacije, koji,

temeljen na novoj Jupiter tehnologiji tvrtke Intergraph, podržava rad na Windows 98 i
Windows NT operacijskim sustavima (Intergraph 1999). GeoMedia Professional je idealan
alat za prikupljanje GIS podataka, stvaranje baze podataka i pretvaranje informacija u
precizne gotove planove i karte za daljnju distribuciju i prezentaciju, što će u daljnjem
tekstu biti i pokazano.

Kao alat za pregledavanje i analizu podataka, GeoMedia Professional omogućuje

kombiniranje prostornih podataka iz više izvora, iz više formata i u različitim
kartografskim projekcijama, i sve to u jednom jedinstvenom okružju. Koristeći ovaj
programski paket mogu se provesti složeni upiti o prostornim i opisnim podacima iz više
izvora, te se na taj način mogu proizvesti mnogobrojni različiti pogledi na planove i karte u
jednom radnom prostoru (workspace).

Kao alat za prikupljanje i održavanje podataka, GeoMedia Professional omogućava

prikupljanje i izmjenu podataka na puno lakši, brži i inteligentniji način od većine
proizvoda ove namjene na tržištu. Ugrađenim vektorskim i rasterskim snapiranjem postiže
se lagano prikupljanje vektorskih podataka iz rasterskih slika, s tim da se automatski
identificiraju snapirane točke da se osigura precizna digitalizacija, odnosno vektorizacija.
GeoMedia Professional također pruža podršku za digitalizaciju i vektorsku transformaciju
za podatke koji trebaju proći geometrijsku transformaciju. Koristeći GeoMedia
Professional moguće je dobiti čiste i precizne podatke bez previše uređivanja samih
podataka.

Ovaj je proizvod također i jedno razvojno - programsko okružje (software -

develpoment environment), koje se može prilagoditi potrebama korisnika standardnim
razvojnim alatima za Microsoft Windows-e, kao što su Microsoft Visual Basic i Microsoft
Visual C++.

3.4.1. Preduvjeti za korištenje GeoMedia Professional-a

Iako je GeoMedia Professional jedan kompleksan GIS programski paket, s

određenim mogućnostima koje, da bi bile u potpunosti iskorištene, traže napredne
programerske vještine, bilo tko posjeduje sljedeća predznanja moći će se koristiti s ovim
 31
programskim paketom uz neznatno vođenje. Dokumentacija i pomoćni alati za učenje
pretpostavljaju da korisnik posjeduje sljedeće:

• osnovno poznavanje operativnog sustava;

• sposobnost snalaženja u Windows okružju;

• razumijevanje strukture raznih vrsta podataka koji će se koristiti.

3.4.2. GeoMedia Professional radno okružje

Sličnost i povezanost načina korištenja Microsoft Windows-a, te aplikacija

skupljenih u Microsoft Office s GeoMedia Professional-om trebala bi olakšati snalaženje u
ovome GIS alatu. Primjerice, način micanja prozora unutar GeoMedia Professional-a
mišem isti je kao i u Windows okruženju. Također i gumbi i stavke na izbornicima
potamne kada su opcije koje nude nedostupne, te kada se kursor miša nađe iznad njih
prikaže se koje operacije ti gumbi nude. Uobičajeni alati, kao što su copy – paste, file –
print također rade kao i u bilo kojem Windows ili Office programu.

Ipak, GeoMedia Professional radno okruženje ipak ima neke svoje specifičnosti:

• GeoMedia Professional koristi rad s dvije vrste prozora: prozor prikaza (Map window) i
prozor podataka (Data window). Ti su prozori sadržani u Radnom prostoru
(GeoWorkspace), o čemu će više riječi biti kasnije.

• GeoMedia Professional nudi nekoliko specijaliziranih traka s alatima (toolbar), koji su

raspoloživi samo u određenim okolnostima. Primjerice, traka s alatima za manipulaciju
podacima (data toolbar) može se koristiti samo kada je aktivan prozor podataka.

• Određeni skočni izbornici dostupni su u GeoMedia Professional-u. Skočni se izbornici

pojavljuju pritiskom na desni gumb miša. Alati koji se pojavljuju ovise o položaju
kursora na ekranu.

• Trake s alatima mogu se pomicati po korisnikovu nahođenju sa svojeg predefiniranog

mjesta na ono koje korisniku najviše odgovara. Ako se traka ispusti na radnoj površini
(na prozoru prikaza), tada se traka pretvori u kontrolni pano za dotične alate.

3.4.3. Struktura programa, radno okružje i procedure

Nakon pokretanja GeoMedia Professional prikazuje pozdravni ekran s osnovnim

opcijama koje se na početku nude korisniku (slika 22).
 32

Slika 22. Pozdravni ekran GeoMedia Professional

Opcije koje korisnik može pokrenuti su:

• Vodič kroz učenje korištenja programa (Learning GeoMedia Professional);

• Otvaranje postojećeg Radnog prostora (Open existing GeoWorkspace);

• Početak rada s novim Radnim prostorom (Create new GeoWorkspace).

Ukoliko je pozdravni ekran isključen, za što postoji opcija, tada se pojavljuje sljedeći
uvodni ekran (slika 23), pomoću kojeg se može također otvoriti novi Radni prostor, ali
postoji i lista datoteka koje su se zadnje koristile.
 33

Slika 23. GeoMedia Professional uvodni ekran

3.4.3.1 Radni prostor (GeoWorkspace)

Format datoteke kojim se GeoMedia Professional koristi je Radni prostor

(GeoWorkspace). Radni prostor objedinjuje sve što se u dotičnom projektu radi, stoga bi ga
se moglo nazvati spremnikom i povezivateljem svih procesa u projektu, kao što su
povezanost Spremišta (warehouse) s podacima, prozorom prikaza i prozorom podataka
(map window, data window), informacijama o koordinatnom sustavu, te korisnikovim
upitima (slika 24). Radni prostor je, naravno, moguće konfigurirati prema korisnikovim
potrebama i potrebama projekta. Primjerice, može se promijeniti koordinatni sustav ili
njegove pojedine postavke, može se ubaciti plan (karta) ili rasterska slika za korištenje kao
podloga za prostorne podatke, mogu se uspostavljati veze između Spremišta, mogu se
postavljati upiti, prikazivati dobiveni podaci, te provoditi prostornu analizu (spatial
analysis). Ekstenzija formata GeoWorkspace-a je .gws, te se u datoteke s tom ekstenzijom
pohranjuju sve postavke i veze unutar projekta.
 34

Slika 24. Radni ekran GeoMedia Professional-a s otvorenim GeoWorkspace-om

Svaki se Radni prostor stvara od početnog predloška (template), gdje se može

koristiti postojeći ili korisnik može definirati novi predložak po svojim i potrebama
projekta. Predefinirani predložak GeoMedia Professional-a, nazvan normal.gwt, sastoji se
od praznog prozora prikaza, prazne legende i od predefiniranog koordinatnog sustava
(slika 25).
 35
Slika 25. Prikaz predloška normal.gwt

Postupak pri izradi i konfiguriranju pojedinog Radnog prostora je sljedeći:

1. u izborniku se izabere File > New;

2. odabere se predložak;

3. promijeni se koordinatni sustav, ako onaj definiran u predlošku ne odgovara zahtjevima

projekta;

4. stvaraju se veze s spremištima, uvoze se podaci, konfiguriraju se prozori karata i

podataka, te se obrađuju podaci;

5. pohrani se Radni prostor.

GeoMedia Professional prikazuje sve podatke, čak i one iz različitih izvora

podataka, koristeći koordinatni sustav definiran za Radni prostor. Obilježja koja su
pohranjena u Spremištu s drugačijim koordinatnim sustavima automatski se transformiraju
u koordinatni sustav Radnog prostora kada ih se prikazuje u prozoru prikaza. Postoje dvije
vrste koordinatnih sustava koje GeoMedia Professional podržava. To su:

• geografski koordinatni sustav, koji koordinate prikazuje kao geografsku dužinu i širinu,
odnosno kao kutnu udaljenost od Greenwich-kog meridijana, odnosno ekvatora;

• pravokutni koordinatni sustav, koji koordinate prikazuje kao X i Y.

Prilikom mijenjanja koordinatnog sustava u Radnom prostoru, ne mijenjaju se

pohranjeni podaci korišteni pri obradi, već se samo mijenja prikaz. Predefinirani
koordinatni sustav GeoMedia Professional-a čine sljedeće postavke:

• koordinatni sustav – pravokutni;

• horizontalna razlučivost - 1 metar;

• projekcija – cilindrična ekvivalentna;

• projekcijski parametri – ishodišta na ekvatoru i početnom meridijanu;

• geodetski datum i elipsoid – WGS84;

• radna površina – 1:50000.

O načinima promjene koordinatnih sustava bit će detaljnije izloženo kasnije u poglavlju o

izradi projekta.

3.4.3.2 Spremište (Warehouse)

Podaci koji su prikazani u programu pohranjuju se u warehouse, što bi se moglo

prevesti kao Spremište, dok se pristup podacima smještenim u Spremištu dobiva
stvaranjem veza (connection) od Radnog prostora pa do jednog ili više Spremišta.
Čarobnjak za uspostavu veza između Radnog prostora i Spremišta (Warehouse Connection
 36
Wizard) predstavlja niz dijaloških okvira koji upitima od korisnika traže informacije za
stvaranje veze među podacima (slika 26).

Slika 26. Warehouse Connection Wizard

Ti se upiti odnose na vrstu veze koju se želi ostvariti, na ime i lokaciju datoteka čije
podatke treba učitati u Radni prostor, da li i koje filtere veze (connection filter) koristiti i
da li se želi veza držati otvorenom ili pak zatvorenom. Razlozi zašto bi se veza držala
zatvorena, ali da se veza ipak fizički napravi, su:

• kada se naprave veze s više Spremišta s opsežnim brojem podataka, može se uštedjeti
dosta vremena stvarajući veze koje se ne otvaraju trenutačno To znači da se one veze
koje trenutno nisu potrebne kasnije, kada podaci koji se nalaze u njima budu potrebni,
jednostavno otvore;

• može se kreirati samo jedna FRAMME veza na jedno Spremište, te se istovremeno

može imati samo jedna otvorena FRAMME veza, što znači da ako postoji više
FRAMME veza prema Spremištu, samo jedna može biti otvorena, dok su ostale
zatvorene.

Naknadno se, naravno, status te veze mogu jednostavno promijeniti uređivanjem same
veze Spremišta iz statusa closed u status open read-only ili open read/write (slika 27).

Slika 27. Warehouse Connections editor

U Spremištu su pohranjene i geometrijske (grafičke) i atributne (opisne, tekstualne)

informacije. Primjerice, jedna katastarska čestica može biti predstavljena geometrijskom
 37
površinom i definirana atributnom informacijom kao što su ime vlasnika ili datum kupnje
katastarske čestice.

Nakon kreiranja veza s Spremištem, potrebno je podatke koje on sadrži uvesti u

radno Spremište projekta, da bi se podaci mogli koristiti i prikazati u Radnom prostoru.
Mogu se uvesti cijeli razredi obilježja (feature classes), ili se mogu uvesti samo ona
obilježja (feature) koja zadovolje zahtjevima na upite i na filtere, koje korisnik definira.
GeoMedia Professional koristi čarobnjak za uvoz podataka iz Spremišta (Import
Warehouse Wizard), koji je prikazan na slici 28.

Slika 28. Import Warehouse Wizard

Kod ovog čarobnjaka važno je napomenuti da se treba voditi pažnja koje je

Spremište izvor podatka (source warehouse), a koje je ciljno, odnosno radno Spremište
(target warehouse) u koji se podaci pohranjuju (slika 29).

Slika 29. Odabir izvornog (source) i ciljnog (target) Spremišta

Za svaku vezu sa Spremištem potrebno je definirati poslužitelj podataka (data

server), koji prebacuje podatke u oblik koji GeoMedia Professional može prikazati.
Uspostavljanjem veze s barem jednim Spremištem otvara se mogućnost prikaza i analize
podataka iz njega. GeoMedia Professional omogućava prikazivanje višestrukih sklopova
 38
podataka iz različitih Spremišta iz više vrsta formata i to sve u jednom jedinstvenom
Radnom prostoru. To znači da se mogu provoditi prostorne analize na podacima iz
različitih izvora i u različitim formatima koristeći buffer zones, prostorne upite i tematske
prikaze (thematic displays). Formati podataka s kojima se GeoMedia Professional može
povezati i koje može tumačiti su:

• Access;

• ARC/INFO;

• ArcView;

• AutoCAD;

• MicroStation;

• FRAMME;

• MapInfo;

• Modular GIS Environment;

• MGE Data Manager (MGDM);

• MGE Segment Manager (MGSM);

• Oracle.

Sve se vrste Spremišta mogu samo učitavati, ne i mijenjati (read-only warehouse),

dok ta zabrana mijenjanja ne vrijedi za Access i Oracle Spremišta, čime se štiti cjelovitost
izvornih podataka. Ako se želi neograničeno pristupati podacima, tada se kreira novo
Access Spremište u koje se prebace podaci, te nakon toga koriste i mijenjaju po potrebi.
Dakle, format u kojem se pohranjuju podaci u Spremištu je Microsoft Access database s
ekstenzijom .mdb (slika 30).

Time je definirano da se Access Spremište može otvarati i mijenjati, odnosno čitati

i pisati (read/write warehouse).
 39

Slika 30. Izgled datoteke Spremište prikazane iz Microsoft Access-a

3.4.3.3 Prozor prikaza (Map window) i prozor podataka (Data window)

U programskom paketu GeoMedia Professional obilježja (features) nalaze se

sadržana u razredima obilježja (feature classes), gdje se riječ obilježje odnosi na svaku
instancu unutar pojedinog razreda obilježja. Razredi obilježja, slike, rezultati na
postavljene upite i tematski prikazi se u prozoru prikaza zajednički odnose ili na obilježja
ili na objekte plana.

Obilježja su predstavljena u prozoru prikaza geometrijski, a u prozoru podataka

atributno. Moguće je prikazati bilo koji broj prozora prikaza i prozora podataka
istovremeno ili odvojeno. Ova su dva prozora međusobno povezana, tako da se promjena u
jednom odražava i na drugi prozor (slika 31).
 40

Slika 31. Prozor podataka i prozor prikaza

Obilježja se u prozoru prikaza prikazuju na način da se dodavaju ulazne varijable u

legendu (Legend). Legenda (slika 32) predstavlja kontrolni centar za prozor prikaza, kroz
koju korisnik upotpunjuje sadržaj prozora prikaza i kontrolira prikaz karakteristika samih
obilježja, uzimajući u obzir njihov stil i prioritet prikazivanja.
 41

Slika 32. Legenda

Legenda se sastoji od naslova legende, te od objekata prikazanih u aktivnom

prozoru prikaza. Legenda sadrži zasebni prikaz za svaki prikazani objekt, koji ima svoj
karakteristični stilski ključ, koji predstavlja vrstu podatka koji je prikazan:

• za geometrijske podatke predstavljen je razred obilježja: točka predstavlja točku, linija

predstavlja liniju, površina predstavlja površinu;

• za tematske prikaze, slike i tekst predstavljen je statički i predstavlja vrstu objekta.

U legendi su prikazani i podaci koji nisu učitani, zatvorene veze, objekti koji su
prikazani u svojem mjerilu (ne u istom mjerilu kao i ostali objekti u prozoru prikaza),
objekti koji se mogu položajno odrediti pomoću položajne strelice.

Također se mogu izvršavati zadaci kao što su primjerice: prikupljanje novih

podataka, održavanje već postojećih podataka i umetanje slika u buffer zone. Nadalje,
moguće je pregledavati podatke zapisane u Spremištu zajedno s ostalim setom podataka iz
pojedinačnog Radnog prostora. Može se mijenjati sam izgled objekata u vidu promjene
boje, veličine slova i fonta, debljine linija, prikazivanje neovisno o mjerilu prikaza.

Konačni proizvod, točnije rezultat korisnikove analize može se prilagoditi u

prozoru prikaza, može se isprintati ili pak pohraniti za buduću uporabu, i to bez mijenjanja
originalnih podataka.

3.4.4. GeoMedia Professional radne procedure

Postoji nekoliko pojednostavljenih postupaka u radu (workflow) za većinu

najuobičajenijih zadataka koji se rješavaju GeoMedia Professional-om. Svaki će se
 42
korisnikov postupak, naravno, mijenjati ovisno o potrebama projekta. Primjeri tih
postupaka su:

• Postupci za prikupljanje podataka (Data-Capture Workflows)

• Postupci općeg prikupljanja podataka i postupci održavanja (General Data Capture and
Maintenance Workflow)

• Postupci uobičajenog pregledavanja i analiziranja (General Viewing and Analisys

Workflow).

3.4.4.1 Postupci za prikupljanje podataka

Ovim se postupcima omogućava stvaranje velikog i obuhvatnog GIS sustava s

GeoMedia Professional-om i alatima koje sam program sadrži, bilo da se radi ili o ručnoj
(ekranskoj) vektorizaciji, ili o prikupljanju podataka iz drugih digitalnih izvora. Nadalje,
alati za prikupljanje podataka optimizirani su za postupke primjerene GIS sustavu, sve u
svrhu povećanja produktivnosti korisnika. Postupci prikupljanja podataka su sljedeći (slika
33):

Slika 33. Načini prikupljanja podataka

• Ručni unos:

1. unose se ulazni podaci digitalizatora;

2. postavlja se predložak na ploču digitalizatora;

3. registriraju se rubne koordinate plana;

4. izaberu se vektorska obilježja iz Spremišta ili se kreira novi razred obilježja;

5. izvrši se digitalizacija traženih obilježja s plana;

6. pročiste se i prilagode dobiveni podaci pripadajućim alatima.

• Skeniranje planova i karata:

 43
1. izabere se plan koji se treba skenirati;

2. postavi se rasterska slika na zaslon ekrana koristeći registracijske alate za postavljanje

slike plana na točnu poziciju;

3. izaberu se vektorska obilježja iz Spremišta ili se kreira novi razred obilježja;

4. ekranski se vektoriziraju tražena obilježja iz rasterske slike skeniranoga plana (koji

stoji kao pozadina) koristeći alate za rastersko snapiranje i prikupljanje podataka;

5. pročiste se i prilagode dobiveni podaci pripadajućim alatima.

• CAD podaci:

1. kreira se CAD data-server shema gdje se definiraju direktorij, planovi, koordinatni

sustav i obilježja;

2. vrši se povezivanje s jedinim ili više CAD datoteka;

3. uvezu se CAD obilježja u Spremište (u Access ili Oracle obliku);

4. mijenjaju se i dodaju obilježja u GeoMedia Professional-u.

Postupci prikupljanja i manipulacije CAD podataka kasnije će u tekstu biti opširnije

objašnjeni.

• Atributni podaci u bazama podataka:

1. pripreme se atributni podaci za obilježja s jedinstvenim identifikatorom;

2. povezuje se s vanjskim izvorom podataka (tekstualne datoteke, Excel proračunski

listovi, baze podataka);

3. provode se upiti (query) i nadopunjavanje baze pri učitavanju stupaca povezanih

zajedničkim identifikatorom.

• Satelitski ili fotogrametrijski snimci:

1. izaberu se satelitski ili fotogrametrijski snimci;

2. postavi se rasterska slika na zaslon ekrana koristeći registracijske alate za postavljanje

snimka na točnu poziciju;

3. izaberu se vektorska obilježja iz Spremišta ili se kreira novi razred obilježja;

4. ekranski se vektoriziraju tražena obilježja iz rasterske slike skeniranoga plana (koji

stoji kao pozadina) koristeći pripadajuće alate za rastersko snapiranje i prikupljanje
podataka;

5. pročiste se i prilagode dobiveni podaci pripadajućim alatima.

• Gotovi GIS podaci: takvi podaci, koji se koriste u drugim sustavima, kao što su MGE
tvrtke Intergraph, te ARC/INFO i ArcView tvrtke ESRI, već prikazuju grafičku
 44
poziciju (na planu) i informaciju (atributi iz baze podataka) za svaku stavku na planu,
što znači da su cjeloviti i operabilni. Problem loše međusobne komunikacije takvih
sustava rješava GeoMedia Professional na sljedeće načine:

Prebacivanje gotovih podataka u GeoMedia Professional:

1. povezati se s izvorom gotovih podataka (MGE, ArcView, ARC/INFO);

2. odaberu se obilježja koja se žele preuzeti;

3. uvezu se označena obilježja u Spremište (u Access ili Oracle obliku);

4. mijenjaju se i dodaju obilježja u GeoMedia Professional-u.

Korištenje GeoMedia Professional u održavanju podataka:

1. povezati se s izvorom gotovih podataka (MGE, ArcView, ARC/INFO);

2. odaberu se obilježja koja se žele preuzeti;

3. uvezu se označena obilježja u Spremište (u Access ili Oracle obliku);

4. mijenjaju se i dodaju obilježja u GeoMedia Professional-u;

5. radi se prebacivanje (export) traženih obilježja iz GeoMedia Professional-a u format

koji MGE, ARC/INFO ili ArcView mogu učitati;

6. korištenjem alata za iz MGE, ARC/INFO ili ArcView-a ujedinjuju se podaci prije

obrade, te podaci dobiveni obradom u GeoMedia Professional-u.

Prikupljanje podatka za starije GIS sustave:

1. prikupe se podaci koristeći GeoMedia Professional, te ih se pohrani u Access ili Oracle

bazi podataka;

2. radi se prebacivanje (export) traženih obilježja iz GeoMedia Professional-a u format

koji MGE, ARC/INFO ili ArcView mogu učitati;

3. korištenjem alata za iz MGE, ARC/INFO ili ArcView-a ujedinjuju se podaci prije

obrade, te podaci dobiveni obradom u GeoMedia Professional-u.

Iz gore navedenog dolazi se do zaključka da GeoMedia Professional može u

potpunosti preuzeti cjelokupnu ulogu GIS sustava preuzimanjem podataka starijih gotovih
sustava, da može služiti kao jedan pomoćni alat pri obradi podataka, te da može pomoći pri
integriranju novih podataka u stare gotove sustave.

3.4.4.2 Postupci općeg prikupljanja podataka i postupci održavanja

Pod postupcima uobičajenog prikupljanja podataka i postupcima održavanja

(General Data Capture and Maintenance Workflow) podrazumijeva se sljedeći postupak:

1. kreira se ili otvori već postojeći Radni prostor;

 45
2. definira se koordinatni sustav za Radni prostor;

3. stvaraju se veze sa Spremištem;

4. prikazuju se podaci u prozoru prikaza;

5. mijenja se, po potrebi, izgled sadržaja prozora prikaza;

6. rad s postojećim obilježjima;

7. stvaraju se nova obilježja;

8. registriraju se podaci;

9. provjeravaju se podaci;

10. izvoze se (export) podaci.

3.4.4.3 Postupci uobičajenog pregledavanja i analiziranja

Postupci uobičajenog pregledavanja i analiziranja (General Viewing and Analisys

Workflow) su, kao što im i samo ime kaže uobičajeni i kod programa slične namjene, dakle
kod raznih GIS alata i kod baza podataka, a provodi se tako da se:

1. kreira ili otvori već postojeći Radni prostor;

2. definira koordinatni sustav za Radni prostor;

3. stvaraju veze sa Spremištem;

4. prikazuju podaci u prozoru prikaza;

5. po potrebi mijenja izgled sadržaja prozora prikaza;

6. otvara i prikazuje prozor podataka;

7. stvara i pokreće upit (query);

8. kreira tematski prikaz;

9. daje ime karti (planu);

10. izradi analogni prikaz.

 46

4. Izrada projekta

Ovom je poglavlju namjera opisati postupak preklapanja DGN crteža rubnih linija
planova svih sustava pomoću Geomedia Professional-a, što znači opisati stvaranje CSF
datoteka (Coordinate System Files), na temelju njih stvaranje CSD datoteka (CAD Server
Definition), te konačno njihovo učitavanje u GeoMedia Professional. Nakon učitavanja i
prikazivanja slijedi transformacija planova iz sustava austro-ugarske izmjere i sustava
jugoslavenskog katastra u takozvani “drugi” sustav, s ishodišnim meridijanom 16°30’’,
linearnim mjerilom na tom meridijanu od 0.9997 i s pridruženom srednjom apscisom od
2500000. Time taj novi sustav objedinjuje sve katastarske sustave u jedan.

4.1. Coordinate System Files

Kao što im i samo ime kaže, namjena ovih datoteka je sadržavanje podataka o
koordinatnim sustavima u kojima se pojedini crtež (s ekstenzijom .dgn) nalazi.. Podaci se
unose u tri odjeljka:

• Storage Space (slika 34): u odjeljku Storage Space prvo se odabere geografski ili
pravokutni način prikaza crteža, te se pohranjuju parametri o rezoluciji prikaza u
GeoMedia Professional-u i parametri ishodišta prikaza (Storage Center, u MicroStation
95 definiran kao Global Origin);

Slika 34. Parametri pri podešavanju Storage Space-a

• Projection Space (slika 35): u ovom se odjeljku bira projekcijski algoritam, tj.
kartografska projekcija prikaza, gdje se osim geografske dužine i širine područja, mogu
podesiti i pomaci po ordinatnim osima, standardne paralele i meridijani, ovisno o
pojedinoj projekciji i njenim karakteristikama;

Slika 35. Parametri pri podešavanju Projection Space-a

 47
• Geographic Space (slika 36): u kojem se definira geodetski datum, i ako je potrebno i
referentni elipsoid. Većina parametara je već predefinirana, pa izborom korisnikovog
kao geodetskog datuma, te odabirom Bessel 1841 kao referentnog elipsoida nema
potrebe za daljnji unos parametara.

Slika 36. Odabir geodetskog datuma i referentnog elipsoida

4.2. CAD Server Definition

CAD Server Definition je mali program nezavisan od GeoMedia Professional-a, u

smislu da može raditi i dok glavni program nije pokrenut. U CAD Server Definition
datotekama (s ekstenzijom .CSD) definiraju se sve postavke za učitavanje crteža (dgn
datoteka) u GeoMedia Professional i njihovo povezivanje s bazom podataka, u ovom
primjeru povezuje se svaki pojedini list plana s pripadajućom nomenklaturom i imenom
plana u bazi podataka. Pri izradi takve jedne datoteke treba proći sljedeće korake i stavke:

• Files (slika 37):

Biraju se datoteke koje se žele prikazati, tj. definiraju se crteži (dgn datoteke) i datoteke
s podacima o koordinatnom sustavu u kojem se dotični crtež nalazi (CSF datoteke);

Slika 37. Odabir datoteka prikaza

• Coordinate System (slika 38):

 48
Pod ovom se stavkom biraju i pridružuju CSF datoteke pripadajućim im crtežima.
Moguće je definirati CSD datoteku tako da ona povezuje više crteža koji se nalaze u
raznim koordinatnim sustavima, odnosno kada su njihovi koordinatni sustavi definirani
zasebno u pojedinim CSF datotekama. Time je moguće izbjeći veliku zbrku ako se za
svaki pojedini crtež definira jedna CSD datoteka, jer bi se time udvostručio broj
datoteka u projektu.

Slika 38. Pridruživanje crteža i CSF datoteka

• Feature Definition (slika 39):

Najdetaljniji se postupak odvija pod ovom stavkom. Ovisno o strukturi DGN crteža i
podacima iz njega koji se žele učitati u GeoMedia Professional, stvara se određen broj
obilježja (features) pokretanjem potprograma nazvanog Feature Definition Wizard
(slika 40a i slika 40b). U tom se potprogramu definiraju ime obilježja pod kojim će se
to obilježje prepoznavati nakon učitavanja u GeoMedia Professional, određuje se CSF
datoteka u kojem je to obilježje unutar crteža definirano. Zatim se određuju atributi
koje određeno obilježje prikazuje, da li su to prostorni (spatial), grafički (graphic) ili
neki drugi atributi. U sljedećem koraku odabire se kategorija u kojoj se obilježje nalazi,
tj. atributi koji definiraju samo obilježje. U ovom slučaju to je level (kao i u
MicroStation-u), odnosno sloj u kojem se obilježje nalazi. Na kraju se odabire sam
crtež (DGN datoteka) koja sadrži potrebna i prethodno definirana obilježja.
 49

Slika 39. Feature Definition

Slika 40 a. Feature Definition Wizard

Slika 40 b. Feature Definition Wizard

• Scanner Options (slika 41):

Pod ovom se stavkom definira povezanost buduće baze s ODBC bazom sustava, te
scanner class parametri, ovisno o kojem se CAD programu radi.
 50

Slika 41. Scanner Options

4.3. Učitavanje i obrada u programu GeoMedia Professional 3.0

Nakon što su definirane CSF i CSD datoteke, pokreće se GeoMedia Professional.

Učitavanje se nastavlja na postupke opisane u poglavlju 3.4.4. GeoMedia Professional
radne procedure. Nakon otvaranja Radnog prostora, otvaranja novog Spremišta i
učitavanja podataka iz pripadajućih im crteža u Prozor prikaza, pristupa se obradi i
transformaciji pojedinih katastarskih sustava. Pojavio se problem orijentacije planova
koordinatnih sustava austrougarske izmjere, stoga što je GeoMedia Professional učitavala
crteže tih planova kao da je apscisna os usmjerena prema istoku, a ordinatna os prema
sjeveru, dakle kao u Gauss-Krügerovoj projekciji. Problem je riješen upotrebom naredbe
Vector Registration, koja se nalazi pod izbornikom Tools u GeoMedia Professional-u (slika
42). S crtežima koji predstavljaju planove nove izmjere napravljene u Gauss-Krügerovoj
projekciji nije bilo problema ove vrste, već su se ti crteži uklopili po parametrima
definiranim u CSF i CSD datotekama.

Slika 42. Okvir Vector Registration

 51
Postupak pri registraciji vektorskih podataka je takav da se prvo mišem označi položaj
prve izvorne točke (source point) koju se želi transformirati, te odmah zatim i na odredišnu
točku (target point) u koju se izvorna želi prenijeti. Postupak se ponavlja onoliko puta
koliko točaka ima, ili do zadovoljavanja određene točnosti. Nakon unosa točaka odabere se
transformacijski model, koji može biti afina transformacija ili Helmertova transformacija.
Upotrebljavana je afina transformacija. Klikom na gumb Transform…prelazi se u idući
ekran gdje se odabire obilježje koje se želi prikazati, tj. nad kojim se obilježjem vrši
transformacija (slika 43).

Slika 43. Odabir obilježja za transformaciju

Također se u ovom okviru vrši odabir načina prikaza, da li će se novo obilježje moći samo
pregledati bez mogućnosti izmjene (Review – view only opcija) ili će se kreirati kao jedno
potpuno novo obilježje koje će biti prikazano i u legendi (Feature class – static, editable
opcija), a time se otvara mogućnost daljnjeg uređivanja i manipuliranja tim podacima.

4.4. Rezultati preklapanja koordinatnih sustava

Sustavi austrijske izmjere (Bečki i Krimski sustav) preklopljeni su upotrebom afine

transformacije korištenjem nekoliko identičnih točaka poznatih po koordinatama i u tim
sustavima i u “drugom” sustavu. Točke “drugog” sustava dobivene su iz 5. i 6. sustava
Gauss-Krügerove projekcije. Naime, koordinate identičnih točaka u “drugom” sustavu ne
postoje, pa su dobivene ucrtavanjem tih točaka na planove 5. i 6. sustava Gauss-Krügerove
projekcije, koji su zatim direktno učitani u GeoMedia Professional, bez potrebe za
transformacijama. Zatim je proveden postupak transformacije odabirom tih identičnih
točaka na Radnom prostoru. Parametri koji su korišteni pri učitavanju ova dva sustava u
CSF datoteci nisu toliko značajni kao kod sustava Gauss-Krügerove projekcije upravo
zbog provođenja afine transformacije. Ipak, treba napomenuti da se za izbor kartografske
projekcije uzeta opcija Rectangular grid, odnosno pravokutna mreža. Rezultat
transformacije sustava austrijske izmjere prikazan je na slici 44. Prikazani su samo
temeljni listovi (sekcije u mjerilu 1:14400) zbog preglednosti slike.
 52

Slika 44. Sustavi austrijske izmjere (Bečki i Krimski)

Postupak uklapanja sustava mađarske izmjere (Budimpeštanski i Kloštar-Ivanićki

sustavi) potpuno je identičan sa uklapanjem sustava austrijske izmjere u “drugi” sustav,
zbog sličnih karakteristika tih dvaju sustava izmjere (slika 45). Također su na slici
prikazane samo sekcije mjerila 1:14400, iz istog razloga kao i kod sustava austrijske
izmjere.
 53

Slika 45. Sustavi mađarske izmjere (Budimpeštanski i Kloštar-Ivanićki)

 54

Sustavi jugoslavenske izmjere, znači 5. i 6. sustav Gauss-Krügerove projekcije sam

je program automatski transformirao, preuzimajući parametre definirane u CSF i CSD
datotekama. Parametri se, od onih definiranih za prikazivanje cijelog područja Hrvatske
razlikuju u tome što linearno mjerilo iznosi 0.9999 za preslikavanje na 15° , odnosno 18°
(za 5. i 6. sustav), dok su ostali parametri identični (slika 46). Prikazani su samo temeljni
listovi u oba sustava.
 55

Slika 46. Sustavi jugoslavenske izmjere (5. i 6. sustav)

Konačni rezultat preklapanja svih sustava na području Republike Hrvatske, tj.

preklapanje sustava austro-ugarske izmjere sa sustavima jugoslavenske izmjere
transformiranih u “drugi sustav” prikazan je na slici 50. Naravno, nisu prikazani svi
 56
planovi pojedinih sustava u svim podjelama i mjerilima zbog velike količine podataka i
razumljivosti slike. Prikazani su temeljni listovi planova za 5. i 6. zonu u Gauss-
Krügerovoj projekciji, te sekcije mjerila 1:14400 i detaljni listovi mjerila 1:2880 za Bečki,
Krimski, Budimpeštanski i Kloštar-Ivanićki sustav.

Slika 51. Preklopljeni sustavi austrougarske i jugoslavenske izmjere

 57

5. Zaključak

U današnje se vrijeme razvijaju različiti GIS-om podržani sustavi, kojima se

prikazuju informacije u prostoru. Jedan od karakterističnih GIS sustava koji je u posljednje
vrijeme vrlo aktualan i predmet velikog interesa, je i katastarski informacijski sustav.
Informacije koje korisnik na odgovarajući upit može dobiti od tog sustava mogu biti
različitog oblika. To mogu biti samo opisni tekstualni podaci, različite vrste grafičkih
sadržaja (slika i crteža) ili njihove kombinacije.

Zbog toga što su podaci u različitim referentnim sustavima i još dugo nećemo
postići njihovu jedinstvenost, potrebno je osigurati njihovo povezivanje na različitim
razinama.

Rezultat rada je integracija sustava referentnih podataka grafičkog porijekla.

Pridruživanjem svakom listu pojedinog sustava njegovog opisnog podatka (broj

lista, nomenklatura), koji je sadržan u relacijskoj bazi podataka, moguće je dobiti sustav
koji pruža aktualne informacije o katastarskim planovima na području Hrvatske i to na
jednostavan način: izborom željenog područja. Također je moguće preklapanje tako
stvorenog sustava s rasterskim prikazom određenog područja, te bi se na taj način još i
dodatno proširile mogućnost i vizualno olakšalo korištenje ovakvog sustava.

Uporabom GIS-a na takav način značajno bi se smanjili cjelokupni troškovi u vidu

utrošenog vremena, novca i samog ljudskog rada, što bi dovelo do neminovnog povećanja
učinkovitosti, čime bi bio ispunjen zadatak postavljen pri uvođenju ovakvog sustava.

U budućnosti bi rezultat ovog rada mogao poslužiti kao podloga nastajanju

kompleksnijeg sustava informiranja o zemljištu, temelj za integraciju svih GIS sustava na
području Republike Hrvatske, ili barem kao primjer kako bi jedan takav sustav mogao
izgledati i na koji se način koristiti.
 58

Literatura:
Bentley Systems (1996): Microstation 95 – User’s Guide;

Borčić, B., Frančula, N. (1969): Stari koordinatni sustavi na području SR Hrvatske i

njihova transformacija u sustave Gauss-Krügerove projekcije, Geodetski fakultet,
Zagreb;

Grupa autora (urednik: Kereković, D., 1997): GIS u Hrvatskoj, INA, Zagreb;

Intergraph Corporation (1999): Working with GeoMedia Professional – User’s Guide;

Medić, V., Fanton, I., Roić, M. (1996): Katastar, interna skripta, Geodetski fakultet,
Zagreb;

Mustajbašić, B. (2000): Referentni sustavi prostornih podataka u Hrvatskoj, diplomski rad,

Geodetski fakultet, Zagreb;

Poljanac, I. (2000): Model metabaze analognih prostornih podataka, diplomski rad,

Geodetski fakultet, Zagreb;

Rožić, N. (1996): Geoinformatika III, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb;

Tomić, M. (1979): Tehnička enciklopedija, Katastar zemljišta, 724-733, Zagreb;

Viescas, J.L. (1997): Kako koristiti Microsoft Access for Windows 95, Znak, Zagreb.
 59

Životopis:
Rođen sam 29. siječnja 1976. u Puli, kao prvorođeno dijete u obitelji Bačić, koju,
osim mene, čine majka Ardea, otac Darko i sestra Ana.

U Puli sam pohađao osnovnu školu “Kaštanjer”, koju sam završio s odličnim
uspjehom. Godine 1990. upisujem se u Gimanziju Pula, prirodoslovno-matematički smjer.
Srednjoškolsko sam obrazovanje također okončao s odličnim uspjehom. Paralelno s
školovanjem pohađam i tečajeve engleskog jezika, kojim se, uz talijanski jezik, služim
pismeno i usmeno.

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisujem 1994. godine. Tijekom studija

sudjelovao sam u sljedećim projektima:

• studentska praksa Zavoda za inženjersku geodeziju geodetskog fakulteta (1998, grad

Vrbovec);

• geokodiranje rasterskih slika topografskih planova Republike Hrvatske (1999-2000,

tvrtka “GeoDIS”).

Također sam bio demonstrator na fakultetu i to iz sljedećih kolegija:

• Geoinformatika II;

• Digitalni katastar;

• Uređenje zemljišta.