Professional Documents
Culture Documents
Fiat 500 1.2 Longue
Fiat 500 1.2 Longue
Fiat 500 1.2 Longue
F A K U L T E T ZA S A O B R A D A J I K O M U N I K A C I J E
SARAJEVO
TEMA:
Analiza dinamičkih karakteristika motornog vozila
FIAT 500 1.2 LONGUE
STUDENTI:
Samir Čičak
Asmir Hakanović PREDMETNI NASTAVNIK:
Borko Perendija doc. dr Suada Dacić
Edin Delić
Aziz Šahinović
PROJEKTNI ZADATAK
SADRŽAJ
MOTOR
Zapremina motora 1242 [cm3]
Vrsta goriva benzin
Broj cilindara 4
Broj ventila 2
Maksimalna snaga motora Pe,max 51 [kW]
Broj obrtaja pri maksimalnoj snazi motora nPmax 5500
Maksimalni obrtni moment motora Memax 102 [Nm]
Broj obrtaja pri maksimalnom obrtnom momentu 3000
motora nMemax SISTEM PRENOSA SNAGE
Mjenjač sinhronizovani mehanički mjenjač
Prenosni odnos u prvom stepenu prenosa i1 3,909
Prenosni odnos u drugom stepenu prenosa i2 2,158
Prenosni odnos u trećem stepenu prenosa i3 1,48
Prenosni odnos u četvrtom stepenu prenosa i4 1,121 (pretpostavka: direktni stepen)
Prenosni odnos u petom stepenu prenosa i5 0,897
prenosa)
Prenosni odnos u glavnom prenosniku i0 3,44
Vrsta pogona pogon na prednje točkove
SISTEM ZA UPRAVLJANJE
Vrsta servo
Minimalni radijus okretanja 9,2 [m]
PODVOZ
Prednja osovina MacPherson
Zadnja osovina polukruti stražnji most
TOČKOVI
Pneumatici 185/55 R15 H
Usvojeni dinamički poluprečnik rd 0,30 [m]
DIMENZIJE VOZILA [mm]
Dužina vozila Luk 3546
Širina vozila W 1627
Visina vozila H 1488
Osovinsko rastojanje l 2300
Trag prednjih točkova B1 1414
Trag zadnjih vozila B2 1408
Broj vrata 3
MASA VOZILA [kg]
Masa praznog vozila mv 865
Masa vozila sa vozačem i prtljagom m 1305
Opterećenje prednje osovine u stanju mirovanja 732,5
Opterećenje
m1stat zadnje osovine u stanju mirovanja 572,5
Najveća
m2stat dozvoljena masa vozila 1700
Nosivost 440
AERODINAMIČKE KARAKTERISTIKE VOZILA
Čeona površina A 1,89
Koeficijent otpora oblika cx 0,325
Na vozilo tokom kretanja djeluju otpori koji se suprostavljaju njegovom kretanju i djeluju
u smjeru suprotnom smjeru kretanja vozila.
Ove otpore označavamo sa ΣR i analitički možemo zapisati slijedeću jednačinu koju nazivamo
jednačinom kretanja vozila:
gdje su:
FO – sila na točku,
Rf – otpor sile trenja kotrljanja,
Ru – otpor uspona kretanju,
Rj – otpor inercionih masa kretanju vozila,
Rv – otpor sile vazduha kretanju vozila,
Rp – otporna sila na poteznici (u slučaju da postoji priključno vozilo).
Otpor sile trenja kotrljanja (Rf) je otporna sila koja se suprostavlja kretanju vozila i
javlja se na dodirnoj površini podloge i pneumatika. Smjer ove sile je suprotan smjeru kretanja
vozila.
Razlikujemo slijedeće slučajeve:
1. Vozilo je na usponu/padu, α ≠ 0. U ovom slučaju Rf se računa prema izrazu:
R = G ⋅ f ⋅ cosα f
2. Vozilo je na horizontalnom putu, α = 0. U ovom slučaju R f se računa prema izrazu:
Rf = G⋅f
Za proračun koeficijenta otpora kotrljanja koristiti izraz po Wallentovitzu:
f0 = 9,91· 10-3
f1 = 1,95 · 10-5
f2 = 1,76 · 10-9
gdje su:
cx – koeficijent otpora oblika vozila
ρ – gustina zraka
A – čeona površina vozila.
R v=f(v)
Ova dva otpora možemo prikazati slijedećom tabelom i dijagramom i oni predstavljaju ukupni
otpor puta za α = 0.
1000
Krive otpora kotrljanja i otpora vazduha pri
900
kretanju vozila na horizontalnom putu
800
700
600
Otpori [N]
200
100
0
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160
Brzina vozila [km/h]
Otpor uspona Ru puta zavisi od ugla uspona i mase vozila i računa se prema slijedećoj
formuli:
Ru = G ⋅ sinα
3500
Otpor uspona puta za različite vrijednosti
3000
uspona u
u=5%
Otpor uspona Ru[N]
2500
u=10%
2000
u=15%
1500 u=20%
u=25%
1000
u=30%
500
u=35%
0 u=40%
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160
Brzina v[km/h]
Otpor uspona i otpor kotrljanja odreĎeni su karakterom puta kojim se vozilo kreće, pa
se njihov zbir često naziva otporom puta Rp. Veliina ovog otpora odreĎena je izrazom:
Uzimajući u obzir sve izračunate otpore, može se odrediti ukupni otpor koji se javlja
pri kretanju vozila na osnovu izraza:
4500
Krive ukupnih otpora pri kretanju vozila za
4000 različite vrijednosti uspona
3500
Ruk (u=0%)
3000
Ukupni otpori Ru [N]
Ruk (u=5%)
2500 Ruk (u=10%)
Ruk (u=15%)
2000
Ruk (u=20%)
0
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160
Brzina [km/h]
Brzina Otpor Otpor Ruk na Ruk 5% Ruk 10% Ruk 15% Ruk 20% Ruk 25% Ruk 30% Ruk 35% Ruk 40%
vozila kotrljanja zraka ravnom
(na ravnom
putu)
10 84,55332005 2,962239583 87,51555963 511,2687 931,8693 1346,281 1751,688 2145,588 2525,849 2890,754 3239,007
20 85,02629707 11,84895833 96,8752554 520,6284 941,229 1355,64 1761,048 2154,948 2535,209 2900,113 3248,367
30 85,54373289 26,66015625 112,2038891 535,957 956,5576 1370,969 1776,377 2170,276 2550,537 2915,442 3263,695
40 86,15897808 47,39583333 133,5548114 557,308 977,9085 1392,32 1797,728 2191,627 2571,888 2936,793 3285,046
50 86,94672344 74,05598958 161,002713 584,7559 1005,356 1419,768 1825,176 2219,075 2599,336 2964,241 3312,494
60 88,00299997 106,640625 194,643625 618,3968 1038,997 1453,409 1858,817 2252,716 2632,977 2997,882 3346,135
70 89,44517893 145,1497396 234,5949185 658,3481 1078,949 1493,36 1898,768 2292,667 2672,929 3037,833 3386,086
80 91,41197179 189,5833333 280,9953051 704,7484 1125,349 1539,76 1945,168 2339,068 2719,329 3084,233 3432,487
90 94,06343025 239,9414063 334,0048365 757,758 1178,359 1592,77 1998,178 2392,077 2772,338 3137,243 3485,496
100 97,58094622 296,2239583 393,8049046 817,558 1238,159 1652,57 2057,978 2451,877 2832,138 3197,043 3545,296
110 102,1672519 358,4309896 460,5982415 884,3514 1304,952 1719,363 2124,771 2518,671 2898,932 3263,836 3612,09
120 108,0464196 426,5625 534,6089196 958,3621 1378,963 1793,374 2198,782 2592,681 2972,943 3337,847 3686,1
130 115,4638619 500,6184896 616,0823515 1039,835 1460,436 1874,848 2280,255 2674,155 3054,416 3419,32 3767,574
140 124,6863317 580,5989583 705,28529 1129,038 1549,639 1964,05 2369,458 2763,358 3143,619 3508,523 3856,777
150 136,0019221 666,5039063 802,5058283 1226,259 1646,86 2061,271 2466,679 2860,578 3240,839 3605,744 3953,997
160 149,7200662 758,3333333 908,0533996 1331,807 1752,407 2166,819 2572,226 2966,126 3346,387 3711,291 4059,545
200000
Krive ukupnih snaga otpora pri kretanju vozila
180000
za različite vrijednosti uspona
160000
Ukupna snaga otpora Puk (W)
0
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160
Brzina [km/h]
Slika 1 Vanjske brzinske karakteristike motora - krive snage i obrtnog momenta motora
gdje je:
rd - dinamički poluprečnik točka,
ωt - ugaona brzina točka,
ωe - ugaona brzina motora,
imj - prenosni odnos u mjenjaču,
i0 - prenosni odnos u glavnom prenosniku
ne v1 v2 v3 v4 v5
[o/min] [km/h] [km/h] [km/h] [km/h] [km/h]
1000 8,410625 15,235 22,21428 29,3284 36,65232
1500 12,61594 22,8525 33,32142 43,99259 54,97848
2000 16,82125 30,47 44,42856 58,65679 73,30464
2500 21,02656 38,0875 55,5357 73,32099 91,6308
3000 25,23187 45,705 66,64284 87,98519 109,957
3500 29,43719 53,3225 77,74998 102,6494 128,2831
4000 33,6425 60,94 88,85711 117,3136 146,6093
4500 37,84781 68,55751 99,96425 131,9778 164,9354
5000 42,05312 76,17501 111,0714 146,642 183,2616
5500 46,25844 83,79251 122,1785 161,3062 201,5878
Tabela 5 Brzine vozila u pojedinim stepenima prenosa
10 Eksploatacija cestovnih vozila
A n a l i z a d i n a m i č k i h k a r a k t e r i s t i k a m o t o r n o g v o z i l a F i a t 500 1,2
= (N)
gdje je i obodna sila na tocku u odredjenom stepenu prenosa mjenjaca, obrtni
moment motora u funkciji od broja obrtaja motora, stepen korisnog dejstva u odredjenom
stepenu prenosa, stepen korisnog dejstva glavnog prenosa.
Raspoloživa snaga na točku se računa prema sljedećem izrazu:
, (kW)
gdje je snaga motora u funkciji od broja obrtaja.
Dakle, vidimo da su obimna sila na tocku kao i raspoloziva snaga na tocku u funkciji od
broja obrtaja motora .
U sledecim tabelama date su vrijednosti obimne sile i snage na tocku izracunete prema gore
navedenoj formuli i to za svaki stepen prenosa.
1. stepen
n Me Fo1 V1 P1
1000 63 2602.188 8.586595 6.20665
1500 80 3304.366 12.87989 11.82219
2000 94 3882.63 17.17319 18.52143
2500 98 4047.849 21.46649 24.13697
3000 102 4213.067 25.75979 30.14658
3500 101 4171.762 30.05308 34.8262
4000 98 4047.849 34.34638 38.61915
4500 96 3965.24 38.63968 42.55988
2. stepen
N Me Fo2 V2 P2
1000 63 1451.684 15.62341 6.300073
1500 80 1843.408 23.43512 12.00014
2000 94 2166.005 31.24683 18.80022
2500 98 2258.175 39.05854 24.50029
3000 102 2350.346 46.87024 30.60036
3500 101 2327.303 54.68195 35.35041
4000 98 2258.175 62.49366 39.20046
4500 96 2212.09 70.30537 43.2005
3. stepen
N Me Fo3 V3 P3
1000 63 995.5943 24.26364 6.710205
1500 80 1264.247 36.39545 12.78134
2000 94 1485.49 48.52727 20.0241
2500 98 1548.702 60.65909 26.09524
3000 102 1611.915 72.79091 32.59243
3500 101 1596.112 84.92273 37.65171
4000 98 1548.702 97.05455 41.75239
4500 96 1517.096 109.1864 46.01284
4. stepen
N Me Fo4 V4 P4
1000 63 761.9506 33.01856 6.988475
1500 80 967.5563 49.52784 13.31138
2000 94 1136.879 66.03711 20.8545
2500 98 1185.256 82.54639 27.1774
3000 102 1233.634 99.05567 33.94402
3500 101 1221.54 115.5649 39.21311
4000 98 1185.256 132.0742 43.48384
4500 96 1161.068 148.5835 47.92097
5. stepen
n Me Fo5 V5 P5
1000 63 583.2972 42.14211 6.828159
1500 80 740.6949 63.21316 13.00602
2000 94 870.3165 84.28421 20.37609
2500 98 907.3512 105.3553 26.55395
3000 102 944.3859 126.4263 33.16534
3500 101 935.1273 147.4974 38.31356
4000 98 907.3512 168.5684 42.48632
4500 96 888.8338 189.6395 46.82166
6. Dinamički faktor
Prilikom analize dinamičkih karakteristika vozila pri pravolinijskom kretanju javlja se
problem u slučaju da se žele meĎusobno uporediti dinamičke karakteristike vozila različitih
težina, sa potpuno različitim karakteristikama pogonskog agregata na normalnom dijagramu
vuče. U tu svrhu, često se koristi veličina koja se naziva dinamički faktor, a koja predstavlja
modifikaciju vučne sile. Ovaj način razmatranja uveden je na prijedlog E. A. Čudakova, koji
je
uočio da su svi otpori kretanja vozilu, izuzev otpora vazduha, ovisni o masi vozila, te da
uvoĎenje dinamičkog faktora može analizu kretanja vozila učiniti transparentnijom.
Dinamički
faktor izračunava se prema obrascu:
Vstepen
G(N) V D5 Ψ5
12802.05 63.21315789 0.044477 0.321616
12802.05 84.28421053 0.053513 0.321699
12802.05 105.3552632 0.058208 0.321841
12802.05 126.4263158 0.053498 0.322113
12802.05 147.4973684 0.034669 0.32347
12802.05 168.5684211 0.019826 0.324838
12802.05 189.6394737 -0.01133 0.328873
(Dmj-f), m/s2,
pri horizontalnom putu, gdje je ji ubrzanje vozila u odreĎenom stepenu prijenosa mjenjača,
λmj,i koeficijent uticaja rotirajućih masa motora i vozila u odreĎenom stepenu prenosa
mjenjača.
U sledecoj tabeli prikazane su izracunate vrijednosti ubrzanja
N (o/min) j1 j2 j3 j4 j5
1400 3,56 2.31 1.65 1.21 0.92
1600 4,37 2.84 2.03 1.50 1.13
1800 4,83 3.15 2.25 1.67 1.25
2000 4,87 3.17 2.26 1.66 1.23
2200 4,87 3.17 2.26 1.64 1.20
2400 4,87 3.17 2.24 1.62 1.17
2600 4,87 3.16 2.23 1.62 1.14
2800 4.73 3.06 2.15 1.53 1.06
3000 4.63 2.99 2.09 1.47 0.98
3200 4.50 2.90 2.01 1.39 0.90
3400 4.42 2.84 1.96 1.33 0.82
3600 4.26 2.73 1.87 1.24 0.82
3800 4.13 2.63 1.79 1.16 0.72
4000 3.95 2.51 1.68 1.06 0.72
Tabela
n n
vi
t ti
i 0 i 0 jsr ,i
gdje je:
vi vi 1 vi - priraštaj brzine u intervalu Δt,
j j
jsr ,i i 1 i - srednje ubrzanje u intervalu Δt.
2
Korištenjem predhodnih izraza moguće je kreirati tabelu koja sadrži vrijednosti t (vrijeme
ubrzanja vozila) u ovisnosti od v (brzina do koje se vrši ubrzanje vozila).
Napomenimo da u našem proračunu nismo uzeli u obzir vremena koja su potrebna za kretanje
vozila iz mjesta i vremena potrebna za promjenu stepena prijenosa. Ova vremena zahtjevaju
poznavanje elemenenata transmisije analiziranog vozila, te se obično usvajaju ili se dobijaju
ekperiemtalnim putem.
gdje je:
ti ti 1 ti - priraštaj vremena Δt
vi 1 vi
vsr ,i - srednja brzina u interval Δt.
2
Koristeći izraz za odreĎivanje vremena ubrzanja vozila, može se odrediti i vrijeme potrebno za
ubrzanje vozila od 80-120 km/h u četvrtom i petom stepenu prijenosa.
imj,i 4 5
t(60-100 km/h) (s) 6,5 8,4
Tabela 8 Vrijeme ubrzanja t (80-120 km/h) za 4. i 5. stepen prijenosa
10
9
V stepen
8 prijenosa
Vrijeme ubrzavanja [s]
7
6
5
IV stepen
4 prijenosa
3
2
1
0 Brzina vozila [ km/h ]
70 80 90 100 110 120
Slika 8.3 Vrijeme ubrzavanja t(80-120 km/h)
Fk + Rf + Rv – Rj = 0
Pri kočenju se brzina vozila neprekidno smanjuje (utoliko brže koliko je kočenje intenzivnije),
pa se otpor vazduha može zanemariti. Intenzitet ostvarenih kočionih sila znatno je veći od sila
otpora kotrljanja Rf , tako da se i otpori trenja kotrljanja mogu, takoĎe, zanemariti. Na osnovu
navedenog, jednačina kretanja vozila tokom procesa kočenja ima sljedeći oblik:
Fk = Rj = m j λ
jmax = g φ
Minimalni put kočenja, pri kočenju do potpunog zaustavljanja (vk = 0) je odreĎen relacijom:
vp v 2p
t smin [m]
jmax 2 jmax
vp
[s] t
jmax
Vrijednosti minimalnog puta i vremena kočenja za neke karakteristične vrijednosti brzina
vozila prikazane su u tabeli 8.1.
60 Suh kolovoz
50
40
30
20
10
0
0 40 60 80 100
početna brzina vozila (km/h)
4
3,5
suh kolovoz
3
2,5
2
1,5
1
0,5
0
0 20 40 60 80
početna brzina vozila (km/h)
tg
V z , gr R*g
1 tg
za 0o : Vz,gr R * g *
gdje je:
Za analizu granične brzine zanošenja vozila razmatraju se tri različita stanja kolovoza
(suh, mokar i zaleĎen). Svakom od nabrojanih stanja odgovara drugačija vrijednost
koeficijenta prijanjanja φ.
Za različita stanja kolovoza i uglove poprečnog nagiba puta β = 00 i β = 50, na slikama
17. i 18. prikazane su granične brzine zanošenja vozila u zavisnosti od radijusa krivine puta.
Granična brzina prevrtanja vozila odreĎena je izrazom:
B 2 * hT * tg B
V p, gr R*g za 0 ;Vp,gr R* g
o
2 * hT B * tg 2*hT
gdje je:
Ekvivalentna vrijednost traga točkova B se računa kao srednja vrijednost tragova točkova
na pojedinim osovinama.
B = (B1 + B2 ) / 2
gdje je:
250
200
brzina vozila, km/h
150
Vp
Vz (mokar)
100
Vz(suh)
Vz (zaleđen)
50
0
0 50 100 150 200 250 300 350
radijus krivine, m
Slika 7 Brzine zanošenja i prevrtanja u zavisnosti od radijusa krivine puta, za put bez bočnog nagiba za različita
stanja kolovoza
Vz Vz
R β B tgβ ht Vp (mokar) Vz(suh) (zaleĎen)
25 5 1,411 0,087 0,52 64,796 45,208 60,087 31,612
50 5 1,411 0,087 0,52 91,635 63,934 84,976 44,706
100 5 1,411 0,087 0,52 129,592 90,416 120,174 63,224
150 5 1,411 0,087 0,52 158,718 110,737 147,182 77,434
200 5 1,411 0,087 0,52 183,271 127,868 169,952 89,413
250 5 1,411 0,087 0,52 204,904 142,961 190,012 99,967
300 5 1,411 0,087 0,52 224,461 156,606 208,147 109,508
Tabela 10 Brzina zanošenja i prevtranja vozila u zavisnosti od radijusa krivine puta, za put sa bočnim nagibom od
50 i za različita stanja kolovoza
250
200
150
brzina vozila, km/h
Vp
Vz (mokar)
100
Vz(suh)
Vz (zaleđen)
50
0
0 50 100 150 200 250 300 350
radijus krivine, m
Slika 8 Brzina zanošenja i prevtranja vozila u zavisnosti od radijusa krivine puta, za put sa bočnim nagibom od 50
i za različita stanja kolovoza
10. ZAKLJUČAK
11. LITERATURA