2.1. HRVATSKE ZEMLJE POČETKOM 18. ST.

- Habsburška Monarhija u svojem punom opsegu nastaje slijedom političkih okolnosti

- susjedne države ulaze u njezin sastav radi njihovih ratova s Osmanskim Carstvom
- dio država ulazi zahvaljujući ženidbenoj politici vladarske porodice
- dolazi do oslobođenja hrvatskog teritorija i ugarskih krajeva te do slabljenja Osmanskog Carstva
- države više nemaju razloga za biti u sastavu Habsburške Monarhije
- zadatak habsburškog dvora postaje kolonizacija novih područja i osiguranje uvjeta za normalan život
- oko 1500. na području današnje Hrvatske živjelo je oko 1 010 000 ljudi
- oko 1700. na tom području živjelo je oko 647 000 ljudi
- sav prazan prostor trebalo je naseliti → uglavnom stanovništvom iz drugih dijelova Monarhije
- 1766. osnovana je kolonijalna komisija čija je zadaća bila naseljavanje nenaseljenih zemalja u
Panonskom prostoru
- do kraja 18.st. na području Slavonije, Srijema i Vojvode doseljeno je 55 000 Nijemaca
- u Habsburškoj Monarhiji različite pokrajine bile su na posve različitim stupnjevima razvoja
- Banska Hrvatska bila je među siromašnijim krajevima Monarhije

HRVATSKA U HASBURŠKOJ MONARHIJI

- podijeljena je na Bansku Hrvatsku pod upravom bana i staleškog sabora te na Vojnu krajinu1
- Banska Hrvatska bila je zemlja Carstva koja je u svojoj nadležnosti imala unutarnju upravu
- bana je predlagao Hrvatski sabor, ali ga je imenovao (potvrđivao) vladar Monarhije
- u Sabor se ulazi po položaju, a glavnu riječ imali su predstavnici plemstva i svećenstva
- u njegovu radu sudjelovali i predstavnici građanstva
- Sabor je čuvao povlastice Hrvatskog Kraljevstva, ali je čuvao i staleške povlastice
- plemići i svećenstvo nisu željeli društvene promjene (protiv modernizacije)
- staleži su sebe doživljavali kao natio croatia koja je kao osnovu imala srednjovjekovnu tradiciju
Hrvatskog Kraljevstva, a ne stanovništvo koje se nalazi na prostoru toga nekadašnjeg kraljevstva
- službeni jezik bio je latinski → njime se suprotstavljaju germanizaciji i mađarizaciji
- stanovništvo na nivou kulturne nacije → isti jezik, nesvjesni pripadanja hrvatskom narodu

1
Vojna krajina - izdvojeni dio koje je bio pod upravom Dvorskog ratnog vijeća i čija je uloga bila obrani od
Osmanskog Carstva

1
2.2. MARIJA TEREZIJA I JOSIP II.
- 1703. car Leopold I. kreće u kampanju osiguranja carske titule svojoj obitelji
- njegovi sinovi nisu imali muške nasljednike te je izumrla dinastija Habsburgovaca u Španjolskoj
- dogovara Pactum mutuae successionis kojim proglašava mogućnost dolaska žene na prijestolje
- počinje borba za prihvaćanje tih mjera po zemljama Monarhije
- 1712. Hrvatski sabor prihvaća taj dokument pod nazivom Hrvatska pragmatička sankcija
- 1723. taj dokument prihvaća Ugarska pod nazivom Ugarska pragmatička sankcija
- Leopolda nasljeđuje Karlo VI.

MARIJA TEREZIJA
- razdoblje prosvjećenog apsolutizma (1740.-1788.)
- 1740. nakon smrti Karla VI. njegova kćer Marija Terezija postaje vladarica Monarhije
- za priznavanje titule morala je ratovati protiv pruskog cara Fridrika II. Velikog
- rat za Austrijsku baštinu (1740.-1763.)
- pobijedila je i ostala vladaricom, ali je izgubila najbogatiju regiju - Šlesku
- dugoročni ciljevi Marije Terezije i njezinog nasljednika Josipa II. bili su:

 stabiliziranje državnih financija oporezivanjem plemstva,

 podizanje produktivnosti seljaštva slabljenjem feudalnih odnosa,
 širenje domaćih industrijskih, trgovinskih, putnih i komunikacijskih mreža,
 smanjivanje regionalnih cehovskih ograničenja,
 poticanje obrazovanja svojih podanika,
 reforma Katoličke Crkve stavljanjem vjerskih poslova pod državnu kontrolu

- uspjesi reformi bili su različiti u raznim dijelovima Carstva → heterogena zemlja

- ono što je uspijevalo u Češkoj ili Austriji, nije imalo isti rezultat u Hrvatskoj ili Ugarskoj
- broj pismenih stanovnika s kraja 19.st. ukazuje na određene neuspjehe u Hrvatskoj (86%, 7%)
- Marija Terezija se prema Ugarskoj ponašala drugačije nego prema ostatku države

REFORME MARIJE TEREZIJE

- provela je urbarijalnu regulaciju kojom su određene obveze kmetova
- uspjela plemstvu nametnuti plaćanje poreza (Češka i nasljedne zemlje )→ nije uspjela u Ugarskoj
- radnu i naturalnu rentu pretvorila je u jedinstvenu novčanu rentu
- uvela je obavezno pohađanje škola koje su imale jednostavne ciljeve (čitanje, pisanje i računanje)
- sredstva su ovisila o lokalnoj zajednici → opismenjivanje išlo različitim tempom
- u Hrvatskoj je reforma provedena vrlo ograničeno, iako se udvostručio broj osnovnih škola
- praktički je uspjela ukinuti progon vještica zakonima kojima je zahtijevala da svaki takav progon
mora doći njoj na provjeru→ ni to nije išlo istim tempom
- prije toga navodnim vješticama sudili su županijski sudovi, sudovi slobodnih kraljevskih gradova i
sudovi feudalaca
- u austrijskim zemljama to je napravila 1740., a u Hrvatskoj je taj zakon donio Sabor 1756.
- 1767. stvoreno Kraljevsko vijeće za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju
- Hrvatska dobila četiri nove županije: Virovitičku, Požešku, Srijemsku i Severinsku županiju

2
JOSIP II. (1780.-1790.)
- Josip II. išao je korak dalje u reformskome procesu
- on je i kao suvladar često od majke tražio ubrzanje procesa reformi
- sebe je doživljavao prvim činovnikom Monarhije, a cijelu državnu upravu mjerio je po efikasnosti
- želja za efikasnom državom nametnula mu je potrebu centralizacije i germanizacije
- Hrvatskim županijama oduzeo je samoupravu i ujedinio ih u distrikte (okruge)
- pri tom nije vodio računa o povijesnim granicama
- stvorio je Ugarsko primorje od Rijeke do Novog Vinodolskog
- uvelike je promijenio zakon o cenzuri pa je tako značajno smanjio broj zabranjenih knjiga
- 1781. Edikt o vjerskoj toleranciji → katolicizam izjednačio s ostalim kršćanskim vjeroispovijestima
- time je protestantima:

 omogućio otvaranje zasebnih škola u zajednicama s više od 500 djece

 omogućio im je pohađanje katoličkih škola
 dozvoljeno im je posjedovanje zemlje, rad u državnoj službi i pohađanje fakulteta
 dozvoljeno im je udruživanje u cehove

- katoličanstvo je i dalje bilo vezano uz državu i dinastiju

- Crkvama drugih konfesija nije dozvoljeno skretati pažnju na sebe
- ulaz u bogomolje nije smio biti na glavnim ulicama, a bogomolje nisu smjele imati zvonike
- Židovi su imali zabranu naseljavanja u središnjim vojvodstvima Carstva
- Donja i Gornja Austrija, Štajerska, Koruška i Kranjska
- Židovima je dozvoljeno bavljenje trgovinom, zanatom i državnom službom
- još uvijek im je ograničeno kretanje državom i ponegdje se nisu mogli naseljavati
- Josip II. želi povećati kontrolu nad Katoličkom Crkvom
- zatvorio je redovničke zajednice koje se nisu bavile obrazovanjem ili radom u bolnicama
- osnivao je državna sjemeništa i srezao je broj vjerskih praznika
- 1781. Zakon Josephine → ukinuo je nasljedno kmetstvo
- 1785. Patent o osobnoj slobodi kmetova → smanjio je utjecaj feudalaca na kmetove
- patent nije u potpunosti ispunio svrhu jer je Josip II. htio oslobođenim kmetovima pokloniti zemlju
- kmetovi nisu imali sredstva za kupovinu zemljišnog posjeda → reforma neispunjena u većini države
- krajem života Josip II. odustaje od većine svojih reformi
- ostali su samo Edikt o vjerskoj toleranciji i Patent o osobnoj slobodi kmetova

3
2.3. VOJNA KRAJINA
- u 18.st. Osmansko Carstvo više nema snage napadati → prijelazi preko granice sve rjeđi
- odlučeno je da Vojna krajina sada ima novu ulogu kao profesionalna vojska
- u ratovima protiv Osmanlija tijekom 17.st. do izražaje došla:

 neorganiziranost vojske,
 izbjegavanje vojne službe kod nekih obitelji ili
 preopterećivanje drugih obitelji koje su davale više vojnika u istom trenutku

- u Vojnoj krajini je od njezina nastanka svaka obitelj u vojsku morala poslati određen broj muškaraca,
dok su ostali ostajali kod kuće obrađujući zemlju
- 1724. reforme Varaždinskog generalata
- sada svaka krajiška obitelj mora osigurati barem jednog vojnika za službu
- u 18.st. je Vojna krajina došla pod upravu Dvorskog ratnog vijeća u Beču
- većina dijelova Vojne krajine imala je, razvijajući se neovisno jedni o drugima, različite i
nejedinstvene organizacijske uprave
- 1754. uvedena su Krajiška prava za Varaždinsku i Karlovačku krajinu
- 1769. ona su počela vrijediti i za Slavonsku i Bansku krajinu
- to je bio katalog propisa kojima su bila jednostavno uređena civilna sudbena, kaznena i vojna
sudbena vlast, kao i zemljišno-posjedna vlast
- krajišnici su sada mogli raspolagati zemljom dokle god su izvršavali obavezu vojne službe
- krajiška obitelj mogla je prodati zemlju ako je napuštala Vojnu krajinu, a ako je nasljednik zemlje
nakon smrti bio izvan Krajine, imao je obvezu prodati zemlju u roku od tri godine ako se ne
namjerava vratiti u Krajinu → cilj ovih odredbi bio je da u Krajini uvijek bude dovoljan broj vojnika

- tijekom 17. i prve polovice 18.st. na području Vojne krajine došlo je do valova migracije i dinamičkog
porasta krajiškoga stanovništva
- u 17.st. sela su se podizana nesustavski i neplanski
- od sredine 18.st. sela se podižu planski i eliminiraju se raštrkane naseobine
- od 1775. do 1859. broj stanovnika cjelokupne Krajine porastao je za 235 000
- stočari i ratari (85,5%), obrtnici (11%) i trgovci (3,2%) → podaci iz 1818.
- ekonomski napredak u Krajini počinje otvaranjem putova u 18.st.
- dolazi do prometne regulacije Save i Kupe koje time postaju plovne
- to stavlja Sisak i Karlovac u povoljan prometni položaj čime oni postaje trgovačka središta
- Karolinska cesta (Karlo VI.) povezivala je Karlovac i Rijeku
- Jozefinska cesta (Josip II.) povezivala je Karlovac sa Senjem → skraćeno putovanje do mora
- prijevoz robe od Siska do Senja sada traje 10 do 14 dana
- krajišnici su si svoje odore morali nabaviti sami → koštaju oko 12 guldena
- problem zbog nepostojanja gotovine
- 1755. Marija Terezija je zaželjela napraviti pregled Varaždinskih puknija → morali su obnoviti odore
- došlo je do velikih nemira jer obitelji jednostavno nisu imale novca za nove odore
- porezi koje su plaćali krajišnici bili su zemljarina i glavarina
- obitelji i kućne zadruge (50 članova) → monarhija poticala zadruge sa zakonima

4
15. PROSVJETITELJSTVO U HRVATSKOJ
- oslobođenjem hrvatskog prostora od osmanlijske vlasti i prodor prosvjetiteljskih ideja sa zapada
dovele su do promjene u hrvatskoj književnosti
- prije je bila klasicistička → veličala dvor
- sada je književnost prosvjetiteljstva bila namijenjena prvenstveno puku za pouku i zabavu
- vjerovali su da je neznanje predstavljalo osnovnu zapreku za postizanje sreće
- prosvjetiteljstvo je najviše utjecalo na politiku u smislu obrazovanja i gospodarskih reformi
- nešto manje je utjecalo na književnu produkciju → malobrojno čitateljstvo, slaba sredstva i
nespremnost malobrojne hrvatske inteligencije da prihvati radikalne ideje francuskih enciklopedista

KAZALIŠTE
- u 18.st. se u Hrvatskoj razvijalo i kazalište
- predstave su se izvodile na talijanskom, njemačkom, latinskom i hrvatskom
- Tituš Brezovački je najveći komediograf toga razdoblja:

 djela: "Matijaš Grabancijaš dijak", "Diogeneš"

 u njima upozorava na mnoge mane i poroke svojega vremena

- Vlaho Stulli je dubrovački komediograf:

 djelo: "Kate Kapuralice"

 u svom se dnevniku izjasnio kao frankofil i jakobinac

FILOZOFIJA
- filozofske ideje europskih prosvjetitelja utjecale su na razvoj hrvatske filozofske misli
- polako odstupala od skolastičke aristotelovske tradicije
- još uvijek su bili kritični prema bezbožnom racionalizmu
- neki hrvatski mislioci osuđivali su djela francuskih prosvjetitelja
- smatrali su da su ona štetna za moral i svete običaje
- u središtu poučavanja bile su praktične teme, pitanja opće reforme, stvarni život → apstraktne teme
- Ivan Dominik je hrvatski biskup i svestrani intelektualac

 smatrao je istinsku prosvjećenost pravom osnovom mira i ljudske sreće, istine i ljubavi
 dužnost filozofije je spoznati vanjski svijet i to upotrijebiti za unaprjeđivanje ljudskog života

RUĐER BOŠKOVIĆ (1711.-1787.)

- dubrovački isusovac, filozof, fizičar, astronom, pjesnik i diplomat
- član uglednih europskih znanstvenih akademija
- bavio se društvenim i političkim pitanjima
- prirodna filozofija je njegov novi sustav o kojemu se raspravljolo u čitavoj Europi
- djelo: "Teorija prirodne filozofije" (1758.) → objavljen na latinskom u Beču

5
POVIJEST
- burna politička zbivanja probudila su interes za povijest
- Baltazar Adam Krčelić, nastavljajući se na djelo Pavla Rittera Vitezovića, napisao je:

 djela: "Pregled političke povijesti Hrvatske do 1606.","Povijest Zagrebačke biskupije"

 bilježio je i suvremene događaje kao ostavštinu za buduće generacije
 kritizirao je nebrigu za arhivsku građu u Hrvatskoj

PROVJETITELJSTVO U HRVATSKOJ
- u doba prosvjetiteljstva svaki je narod pokušavao pokazati svoj napredak na području znanosti,
književnosti i umjetnosti jer je to bila ulaznica u krug uljuđenih europskih naroda
- talijanski opat Alberto Forti je putujući Dalmacijom 1770-ih zabilježio da je ona podijeljena na:

 kulturne romanske gradove (pretežno talijanski govornici)

 područje Dalmatinske zagore (Morlaci - slavenski govornici)
 u njoj žive ljudi u prirodnom stanju s barbarskim i neeuropskim običajima
 Morlake je nazvao moralno neodređenima ostalim kulturnim europskim narodima

- njegovo djelo je izazvalo reakciju mladog Dalmatinca Ivana Lovrića:

 opisao je Morlake kao potomke tračkoga naroda Geta

 njihove običaje je povezao s grčkim i rimskim vremenima
 time je naglasio njihovo europsko podrijetlo
 istaknuo je i niz pjesnika, književnika i znanstvenika koji su komunicirali na domaćem jeziku

- unatoč tomu Dalmacija je doživljena kao dio istočnog kulturnog kruga

- taj dio postaje zanimljiv zapadu u nadolazećem dobu romantizma

ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ (1674.-1760.)

- djelo: "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" (1756.)
- pokušava poučiti narod o vlastitoj povijesti → najveći utjecaj u Dalmaciji
- najčitanije hrvatsko djelo dopreporodne hrvatske književnosti

MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ (1732.-1798.)

- djelo: "Satir iliti divlji čovik"
- spjev pisan ikavskom štokavštinom
- grdi prihvaćanje turskih običaja i poučava narod o običajima koje trebaju prihvatiti
- uzor za običaje su mu pruska sela → upoznao ih kao vojnik u sedmogodišnjem ratu

6
3.1. RAZVOJ GRAĐANSKOG DRUŠTVA U EU
- prosvjetiteljstvo, Američka i Francuska revolucija, Napoleonovi ratovi, industrijske revolucije i
revolucije 1848./49. nepovratno su promijenile društvenu strukturu Europe
- dolazi do rađanja modernog građanskog društva u kojem su privilegije rođenjem postale prošlost
- ukinuta staleška podjela → još uvijek nemaju svi jednake mogućnosti uspjeha
- druga polovica 19.st. bila je razdoblje borbe za ostvarenje jednakosti prilika svih ljudi
- ljudi su nastojali ostvariti kvalitetniji život na različite načine:

 migracijama iz sela u grad

 migracijama u prekomorske zemlje
 borbom za radnička prava
 borbom za prava žena

- društvo je evoluiralo, kvaliteta života rasla je sporim promjena

- smanjuje se stopa smrtnosti → demografski rast

3.2. MIGRACIJE U PREKOMORSKE ZEMLJE

- Amerika je tijekom druge polovice 19.st. za siromašno stanovništvo Europe predstavljala izlaz iz loše
situacije u kojoj si se nalazili
- mnogi se iseljavaju u Južnu i Sjevernu Ameriku u nadi za boljim životom
- neki to doživljavaju kao privremeno iseljenje te su se uistinu i vratili nakon nekoliko godina
- neki su mislili da će se vratiti, ali nikad nisu
- dio njih je već pri odlasku prodao svu imovinu i hrabro se prepuštao sudbini
- dio iseljenika kod kuće je ostavio obitelj očekujući povratak u kratkom roku ili spajanje obitelji u
Americi što se ponekad nije dogodilo
- žene su često ostajale u ruralnim okruženjima odgajajući djecu i povremeno primajući novac
- pri dolasku u Ameriku najčešće su tražili pomoć zemljaka → vjerojatno i zbog neznanja jezika
- tako su nastajale kolonije ljudi koji su se prisjećali zavičaja
- u razdoblju od Napoleonovih ratova do Prvog svjetskog rata iz Europe u Ameriku se iselilo 50-ak
milijuna ljudi
- glavni razlozi toga vala iseljenja su:

 porast broja stanovnika u Europi

 prazna zemlja u Americi
 potraga za boljim životom

- za put do Amerike trebala se kupiti karta koja je bila skupa → naši iseljenici raspolagali vinom
- 1907. je za put do Antofagaste u Čileu trebalo prodati 10.6 hektolitara vina
- mnogi nisu imali toliko sredstava te su se zadužili → jedan od razloga zašto nisu vodili cijelu obitelj
- nastaju dijelovi gradova gdje se svaki narod grupirao
- Chinatown, mala Italija, mala Njemačka, mala Hrvatska
- Pittsburgh - velika grupacija Hrvata

7
3.3. BORBA ZA OPĆE MUŠKO PRAVO GLASA
- u Francuskoj i SAD ostvareni prvi koraci prema jednakosti
- svejedno još uvijek postoji velika razlika u jednakosti
- u drugim državama trebalo je čekati 1848. godinu ili čak neku godinu kasnije
- doneseni su brojni zakoni vezani za jednakost i oslobođeni su kmetovi od feudalne podložnosti
- još uvijek vrlo mali sloj ljudi živi lagodno → tvorničari ili pripadnici plemićkih obitelji
- ostatak stanovništva su državni službenici (učitelj, časnik, činovnik), sitni trgovci, obrtnici
- oni žive u teškim životnim uvjetima
- radnici su aktivno radili većinu života, a za odmor su imali vrlo malo vremena
- na selu su radili od jutra do mraka ako su željeli preživjeti → većina zbog tog nepismena
- pravo glasa bilo je ograničeno na razne načine
- nisu ga imale žene, a postojala je i razlika među muškarcima
- na zadnjim izborima u Banjskoj Hrvatskoj 1913. pravo glasa imalo 10% stanovništva
- mehanizmi ograničavanja prava glasa nisu bili ujednačeni
- negdje je pravo glasa bilo ograničeno pismenosti, a drugdje količinom poreza koji građani plaćaju
- tako je manjina krojila zakone po svojoj mjeri i nije bilo dovoljno društvene dinamike → buržoazija

3.3.1. BORBA ZA RADNIČKA PRAVA

- radnici početkom 19.st nisu imala gotovo nikakva prava → 4. stalež
- radili su 16 sati dnevno, šest dana u tjednu
- nisu imali zaštitnu opremu poput rukavica, pregača, posebnih cipela ili kaciga
- svaki radnik u obitelji bio je iznimno važan za kućni budžet tijekom zamaha industrije i pada iznosa
nadnica → djeca su od rane dobi sudjelovala u proizvodnom procesu
- djeca su često radila opasne poslove (rad u rudniku, čišćenje dimnjaka ili industrijskih strojeva)
- prva ograničenja dječjeg rada vidimo u Ujedinjenome Kraljevstvu
- 1819. zabranjeno je da djeca rade više od 12 sati dnevno
- 1833. zabranjen je rad djeci mlađoj od 9 godina

- od prve industrijske revolucije i nagle urbanizacije počinje i borba za poboljšanje položaja radnika
- radnici su radili 16 sati dnevno, živjeli u lošim uvjetima i nesigurnosti svog posla
- tijekom 19.st. osnivaju se radničke organizacije i stvaraju stranke koje se zalažu za poboljšanje
položaja radnika
- razlika u životu malog broja bogataša i radničke populacije bila je ogromna
- zagovornici kapitalizma su je opravdavali i objašnjavali metodama socijalnog darvinizma prema
čemu samo najjači imaju uspjeha i probijaju se

8
CHICAGO
- 1. svibnja 1886 je na velikom prosvjedu došlo do obračuna radnika i policije
- radnici su tražili osmosatno radno vrijeme (tri osmice 2)
- radnici (demonstranti) su prvo bacili bombu na policiju i ubili jednog policajca
- zbog toga su policajci počeli pucati na radnike pri čemu je ubijeno 6 radnika i ozlijeđeno njih 50-ak
- petero radnika (demonstranata) kasnije je osuđeno na smrt
- od 1889. prvi svibnja se slavi kao Međunarodni praznik rada
- diljem svijeta organiziraju se prvomajske povorke

LUDIZAM ILI LUDISTIČKI POKRET

- jedan od prvih i svakako najživopisnijih radničkih pokreta koji se pojavio u 18.st. (UK)
- radnici su uslijed poboljšanja kvalitete strojeva ostajali bez posla
- na to su odgovorili razbijanjem strojeva
- ime pokreta nastalo je od imena Neda Ludda koji je prvi uništio stroj za proizvodnju čarapa (UK)
- pokret je uzeo toliko maha da su tijekom kontinentalne blokada 1812. doneseni zakoni protiv ludita
- uništavanje strojeva sada se kažnjavalo smrću → štrajkaju → učinkovitije

- loš ekonomski položaj radništva

- 1838. Londonsko društvo je objavilo Narodnu povelju (People's Charter)
- u njoj zahtijevaju:

 opće pravo glasa za muškarce s navršenom 21. godinom

 parlament koji se bira svake godine
 tajno glasanje
 ukidanje izbornoga cenzusa za zastupničke kandidate
 plaćanje dnevnica članovima parlamenta → u parlament mogu ući i siromašni
 jednake izborne okruge (jednako predstavništvo)

- nastaje čartistički pokret koji je mitinzima, na koje bi došlo i više stotina tisuća ljudi, nastojao
proširiti ideje Povelje
- pokret je pisao peticije koji su potpisivali milijuni i slao ih Parlamentu
- Parlament odbija te peticije → 1839. ustanak u Newportu → ugušila ga policija
- pokret se ugasio tijekom 50-ih godina 19.st. zbog povoljnih uvjeta života radnika

- utopijski socijalizam - skup idejnih i praktičkih socijalnih pokreta koji su se pojavili u Engleskoj i
SAD-u tijekom 18. i 19.st.
- ističe se pokušajima da u mikrozajednicama popravi tadašnji kapitalizam
- odbacili su nasilnu i političku borbu za promjene
- misle da se društvo može promijeniti uvjeravanjem
- utemeljuju se društva koja se zalažu za kooperaciju
- Henri Saint-Simon, Charles Fourier, Francois Noel Babeuf i Robert Owen

2
tri osmice - osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnoga obrazovanja

9
ROBERT OWEN
- vršio je najzanimljivije eksperimente
- u Škotskoj (New Lanarku) i u Indijani (New Harmoniju) nastojao stvoriti društvo po mjeri radnika
- u Škotskoj je uz predionicu pamuka (koja je bila temeljna djelatnost):

 sagradio institut za oblikovanje karaktera → organizirao predavanje za odrasle radnike

 organizirao zborno pjevanje
 potaknuo dječji vrtić s podukom
 zabranio prodaju alkohola
 smanjio je radni dan djece-radnika na 10,5 sati
 zabranio zapošljavanje djece mlađe od dvanaest godina

- neki su teoretičari i dio radništva ipak bili skloniji nasilnom preuzimanju vlasti

KARL MARX
- on i njegovi suradnici i sljedbenici (marksisti) cjelokupnu ljudsku povijest doživljavali su kao povijest
klasnih borbi
- očekivali su revolucionarno preuzimanje vlasti od strane radništva (proleterijata)
- 1848. Komunistički manifest → iste godine diljem Europe revolucionarni val
- no on se teško može povezati sa samom knjigom → knjiga je bila potpuno nepoznata
- pravo djelovanje marksista (komunista) počinje nakon revolucije
- radnici su se počeli udruživati i stvarati sindikate koji su se kasnije povezivali u međunarodne
organizacije
- 1864. stvorena Prva internacionala → glavni zadatak radnika je bio osvajanje političke vlasti
- u Londonu je na sastanku bilo 2000 radnika, sindikalista i intelektualaca iz cijele Europe
- u Internacionali je bio značajan broj pojedinaca i organizacija koje su se više zalagale za reforme:

 smanjenje i ograničenje radnog vremena

 pomoć države u školstvu
 nacionalizacija željeznica

- u 19.st. Prva internacionala prestala je postojati

- 1889. stvorena je Druga internacionala → savez radničkih stranki i radničkih sindikata
- 1875. nastala Socijalistička radnička stranka Njemačke → 1. radnička stranka u svijetu
- 1894. Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije → 1. radnička stranka u Hrvatskoj

PARIŠKA KOMUNA
- poraz francuske vojske u ratu s Pruskom i nedostatak vlasti
- dolazi do nastanka prve socijalističke uprave na svijetu
- Pariška komuna (18. ožujka - 28. svibnja 1871.) postojala je 72 dana
- država u kojoj bi život radnika bio dobar
- komuna je uništena u krvi od strane francuske vojske

3.3.2. UKLJUČENJE SELA U POLITIKU

10
- u nerazvijenim, agrarnim zemljama kakva je bila i Hrvatska radničko pitanje nije bilo presudno
- većina stanovništva živi na selu → intelektualci školovani po raznim europskim sveučilištima sa sela
- željeli su ostvariti opće muško pravo glasa i namjeravali su politički opismeniti selo
- u Hrvatskoj je stvaranje seljačkog pokreta nastupilo je 20-ak godina nakon uvođenja općeg školstva
- stanovništvo je djelom postalo pismeno → stvoreni uvjeti za političku agitaciju
- braća Antun i Stjepan Radić → najbitniji u seljačkom pokretu i političkom opismenjavanju sela
- Antun Radić bio je etnolog i poznavao je hrvatsko selo → želio ga je unaprijediti
- 1899. pokreću časopis Dom. List Hrvatskomu seljaku za razgovor i nauk
- 1904. stvorili su Hrvatsku pučku seljačku stranku
- time je njihov rad postao institucionaliziran
- nastavili su se boriti u Hrvatskom saboru za opće muško pravo glasa
- njihov uspjeh vidljiv nakon Prvog svjetskog rata → u vrijeme Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
- Hrvatska pučka seljačka stranka i Socijalistička radnička stranka partija komunista u Hrvatskoj
- ostvarile su uvjerljivu pobjedu nad dotadašnjim građanskim strankama

DOM
- u njemu se jednostavnim jezikom raspravljalo o političkim događajima
- poučavao je seljake kako na kvalitetan način obrađivati zemlju
- postojali su i dijelovi koji su ih trebali naučiti kako se boriti s bolestima i kako da poprave higijenu
- poneki tekstovi služili su i kao moralna poduka

3.4. BORBA ZA JEDNAKOPRAVNOST ŽENA

- tijekom povijesti, žena je uglavnom bila podređena muškarcu bez obzira na društvo u kojem živi
- u 19.st. u industrijaliziranim državama Europe i SAD-a žena je uz tradicionalnu ulogu majke i
odgajateljice djece vrlo često bila zaposlena u industriji (manja plaća od muškarca)
- to je potaknulo žene na borbu za poboljšanje svojeg položaja
- pojavljuju se neki isključivo ženski pokreti:

 sufražetkinje - Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD

 žene djeluju unutar socijaldemokratskih stranaka koje su od svojeg početka kao jedan od
ciljeva postavile borbu za pravnu jednakost žena

- velik dio borkinja za ženska prava svoj je put našlo u europskim socijaldemokratskim strankama
- poboljšanje položaja žena vezivale su uz poboljšanje položaja radnika
- većina aktivnih boraca za ženska prava i u Hrvatskoj je bila povezana s socijaldemokracijom
- 1917. počinje izlaziti mjesečnik Ženski svijet u Zagrebu
- već u prvom broju tiskana je rezolucija s II. Međunarodne konferencije žena socijalista (1910.)
- u njoj se traži:

 ustanovljenje osmosatnog radnog dana za sve žene

 ustanovljenje šestosatnog radnog dana za osobe mlađe od 18 godina
 zabrana noćnoga rada za žene i osobe ispod 18 godina
 zabrana rada za sve maloljetne mlađe od 16 godina
 omogućavanje zastupnica radnica

11
  onemogućivanje oštećenja zdravlja žena i maloljetnika
 isplaćivanje bolesničkih potpora trudnicama i babinjačama
 premije za dojenje, osnivanje kolijevki i skloništa za djecu
 sudjelovanje žena u strukovnim organizacijama

- iznimka je bila Marija Jurić Zagorka koja je bila u Hrvatskoj pučkoj seljačkoj stranci
- borba za žensko pravo glasa u nekim je državama uspješno okončana krajem 19. i početkom 20.st.
- 1893. Novi Zeland daje pravo glasa ženama → prva zemlja koja je to napravila
- u Europi su prednjačile skandinavske zemlje
- u većini država žene su dobile pravo glasa nakon Prvog svjetskog rata
- dio odmah (do 1920.), a novi val počinje od sredine tridesetih godina 20.st.
- krajem 1917. hrvatske žene predvođene Marijom Jurić Zagorkom upućuju Adresu Hrvatskih žena
Hrvatskom saboru tražeći pravo glasa
- 1946. donesen Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije → žene u Hrvatskoj dobile prava
- neke žene (glave kuća i one koje su završile srednju školu) na području Hrvatske i Slavonije dobile
pravo glasa na lokalnim izborima prema uredbi iz 1919.
- to je bio izuzetak prema ostatku Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
- omjer zaposlenih po spolu u zagrebačkim tvornicama oko 1900.
- industrija prediva (43% žena), industrija duhana (94% žena), štamparije (23% žena)

FEMINIZAM
- jedna od liberalnih ideja je pojava feminizma
- među istaknute prvakinje feminizma ubraja se britanska filozofkinja Mary Wollstonecraft
- poticala je uključivanje žena u politiku

MARIJA JAMBRIŠAK
- sudjelovala je na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini u Zagrebu (1871.)
- žene su se u drugoj polovici 19.st. počele otvoreno suprotstavljati nejednakomu položaju prema
muškarcima na položaju političkoga, radnoga i socijalnoga prava

SUFRAŽETKINJE
- borile su se za žensko pravo glasa
- u svojoj borbi:

 pisale su proglase
 organizirale su javne skupove
 demonstrirale su na ulici

- vrlo često su zatvarane zbog narušavanja javnog reda i mira, a kao narušitelji reda prikazane su i u
većemu dijelu europskoga tiska u kojem su uglavnom bili zaposleni muškarci
- česta taktika nakon zatvaranja bila im je štrajk glađu
- nerijetka je bila policijska brutalnost prema njima pa su poznate slike vezane uz nasilno hranjenje

3.5. VOJNA KRAJINA U 19. STOLJEĆU

12
- Vojna krajina se u prvoj polovici 19.st. razvijala pozitivno
- razdoblje 1815.- 1848. bilo je bez ratnih pohoda → intenzivno se obrađivalo zemljište (posjedi mali)
- izgrađena cesta Lujzijana prema Rijeci → Krajina je postala otvorena za trgovinu
- sustav je bio postavljen na pet stupova:

 zajedničkoj upravnoj strukturi ustrojenoj poput vojničke formacije

 samofinanciranju uprave iz poreza krajišnika
 gospodarskome sustavu koji se temeljio na zemljišnome vlasništvu
 poreznomu sustavu koji je favorizirao odlazak većeg brja krajišnika u vojsku
 kućnim zadrugama

- postojala je socijalna povlaštenost u odnosu na Bansku Hrvatsku koja se odnosila na slobodni status
pojedinaca
- revolucija 1848. mijenja postojeće odnose
- nestaje feudalizam i privlačnost Vojne krajine
- 1850. Osnovni krajiški zakon → njime je:

 priznato je puno pravo obitelji na njihove posjede

 ukinuta je carska rabota
 omogućena je dioba zadruga uz suglasnost većine punoljetnih članova zadruge

- jedini porez koji se plaćao bila je zemljarina → narasla 50-ih godina 19.st.
- Krajišnici su od vojne službe počeli osjećati samo teret
- 1861. na Saboru su tražili ujedinjenje sa Banskom Hrvatskom → nisu to tražili na Saboru 1848.
- 1868. uvedena je opća vojna obveza → nema potrebe za Vojnu krajinu
- taj zakon i zauzimanje BiH omogućuje ujedinjenje Banske Hrvatske i Vojne Krajine
- 1881. Vojna krajina formalno prestaje postojati carevim manifestom

13