Rudarska Terminologija U Varešu

JASMINKA IBRIŠIMOVIĆ
Rudarska terminologija
u Varešu
KNJIGA 17
BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE

RUDARSKA TERMINOLOGIJA U VAREŠU
© Slavistički komitet i Jasminka Ibrišimović; 2018.

Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati na bilo koji način
ili javno reproducirati bez prethodnog dopuštenja izdavača i autora.
Izdavač
Slavistički komitet, Sarajevo
F. Račkog 1, Sarajevo, BiH
tel. (+387) 33 253 170; e-mail info@slavistickikomitet.ba
www.slavistickikomitet.ba
Izdavački savjet Biblioteke Bosnistika – Lingvistika

Josip Baotić, Senahid Halilović, Dževad Jahić, Jagoda Jurić-Kappel,
Marina Katnić-Bakaršić, Svein Mønnesland, Hasnija Muratagić-Tuna,
Ivo Pranjković, Drago Tešanović, Branko Tošović
Glavni urednik
Senahid Halilović
Recenzenti
Senahid Halilović
Amela Šehović
ISBN 978-9958-648-18-2
BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE

Jasminka Ibrišimović
Rudarska
terminologija
u Varešu
Sarajevo, 2018.
KNJIGA 17
Sadržaj
1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1.1. Predmet i cilj rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
1.2. Metode i tehnike rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
1.3. Leksika i terminologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
1.4. Rudarska terminologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
1.5. Historijska pozadina rudarstva u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . 19
1.6. Historijska pozadina rudarstva u Varešu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
1.7. Utjecaj rudara Sasa na rudarstvo u Varešu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
2. Glavni dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
2.1. Opće napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
2.2. Osobenosti rudarske terminologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.2.1. Fonetsko-fonološki nivo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
2.2.2. Morfološki nivo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
2.2.3. Leksički nivo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
2.3. Tematska klasifikacija građe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
2.3.1. Alati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
2.3.2. Prijevozna sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
2.3.3. Aparati i instrumenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
2.3.4. Rudarska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
2.3.5. Rudarska zanimanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
2.3.6. Aktivnosti i operacije u rudarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
2.3.7. Jamske prostorije i njihovi elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
2.3.8. Otkopne metode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
2.3.9. Miniranje i njegovi elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
2.3.10. Vrste ruda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
2.3.11. Jamske prostorije i objekti izvan jame . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
2.3.12. Vrste planova u rudarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
2.3.13. Rudarske knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
2.3.14. Rudarski lokaliteti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
2.3.15. Rudarski simboli i izrazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
2.3.16. Rudarska organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
2.3.17. Nalazišta rude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
2.3.18. Sinonimi u rudarskoj terminologiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
2.3.19. Termini koji se upotrebljavaju i u drugim zanimanjima . . . . . 91
2.3.20. Ostali termini koji se upotrebljavaju u rudarstvu . . . . . . . . . . . 93
3. Zaključak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
4. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
5. Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
5.1. Rječnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
5.2. Klasifikacija prikupljene građe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
Sažetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
Summary . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
Peзюмe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Predmetni indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
O autorici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
1. Uvod
Tema ovoga rada je rudarska terminologija na području Vareša. O samom
pojmu terminologija bit će riječi u nastavku rada, kao i o odnosu između
leksike i terminologije. Međutim, u uvodnom dijelu rada treba kazati da
postoji više različitih definicija termina i terminologije. Kod različitih au-
tora, kao i u različitim rječnicima, terminologija se definira drugim riječi-
ma, ali je uvijek ista ili slična suština onoga što se podrazumijeva pod tom
definicijom. Naime, pod pojmom termin u Hrvatskom enciklopedijskom
rječniku podrazumijeva se „znanstveni ili stručni izraz ili ime za određeni
pojam; točno određeni i kodificirani izraz“ (Anić, Brozović-Rončević, Gol-
dstein, Jojić, Matasović, Pranjković, 2004: 42 – knjiga 11). Terminologija
u lingvističkom smislu podrazumijeva „znanstvenu granu koja proučava
nastajanje pojmova, odnose i veze među pojmovima, njihov opis i defini-
cije“ (Isto: 42, 43). Također, autori spomenutog rječnika kažu da su riječi
gradivno tkivo jezika, ono od čega se jezik sastoji.
U nastavku rada pobrojani su termini koji se odnose na temu rada, iz-
vršene su klasifikacije prema određenim kriterijima, te su sve prikupljene
riječi akcentirane. U uvodnom dijelu rada govori se i o historijskoj poza-
dini rudarstva u Bosni i Hercegovini i u Varešu i utjecaju rudara Sasa na
rudarstvo u Varešu.
Više puta u okviru ovoga rada ističe se činjenica da je leksički nivo je-
zika neopravdano zapostavljan i da je relativno mali broj radova posvećen
ovom jezičkom nivou. Međutim, postoje određeni radovi koji se odnose
na leksiku i terminologiju, kako na prostoru naše države, tako i van njenih
granica. I u ranijem periodu postojali su radovi koji se nisu direktno od-
nosili na terminologiju, ali su je obuhvatali svojim sadržajem. Takav je npr.
rad Rize Muderizovića Bosanski majdani za turske uprave ili rad Mije Žu-
ljića Majdan (starinska rudarska kovačnica). Posebno Mijo Žuljić u svom
radu spominje mnoge termine koji su bili aktuelni u tom vremenu, opisuje
dijelove majdana, te spominje mnoge alate koji su se upotrebljavali.
Međutim, najveći broj radova iz oblasti leksike i terminologije nastao
je u novije vrijeme, od 80-ih godina prošlog vijeka pa naovamo. Ti radovi
se, uglavnom, odnose na pojedina zanimanja i ono čime se ljudi bave. Ono
što je primjetno jeste da je relativno mali broj pronađenih radova nastao na
7
8 Jasminka Ibrišimović
prostoru Bosne i Hercegovine. Stoga, ovdje sam spomenula i neke radove

čija tema nisu zanimanja, ali koji pripadaju oblasti leksikografije i nastali
su na teritoriji Bosne i Hercegovine.
U uvodnom dijelu rada spomenut ću meni poznate i dostupne radove
koji tretiraju pitanja leksike i terminologije različitih oblasti života. To su
sljedeći radovi:
1. Bošnjaković Žarko, Iz ratarske terminologije Srema – rad objav-
ljen 1991. godine u časopisu PČESA, knjiga 2.
2. Bošnjaković Žarko, Pastirska terminologija Srema – knjiga objav-
ljena 1985. godine na Filozofskom fakultetu i u Institutu za južnosla-
venske jezike u Novom Sadu. Ona sadrži leksičko-semantičku, arealnu
i tvorbenu analizu, kao i rječnik termina i lingvističke karte.
3. Crnjak Dijana, Terminologija ovčarstva u okolini Laktaša – rad
objavljen 2007. godine u časopisu Srpski jezik, broj 1–2, a u njemu se
vrši leksičko-semantička analiza naziva koji se odnose na ovčarstvo.
4. Crnjak Dijana, Remetić Slobodan, Pižurica Mato, Terminologija
kuće i pokućstva u Lijevču polju i Župi – objavljeno 2006. godine
na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci.
5. Isaković Alija, Rječnik stare rudarsko-geološke terminologije –
rad objavljen u Geološkom glasniku 1970. godine. Kako i sam autor
navodi u uvodu Rječnika, ovo je prvi pokušaj u nas da se stara,
uglavnom srednjovjekovna rudarska i istraživačka terminologija i
toponimi sakupe i predstave u mogućim odnosima, zavisnostima
i etimologiji. Autor je prikupio blizu 1200 ovih riječi. U ovom dje-
lu preovladavaju tri skupine termina: termini koje smo primili od
Sasa, termini koje smo primili od Turaka i naši narodni termini
(Isaković, 1970: 3).
6. Jahić Dževad, Iz lovačke terminologije i lovačkog žargona u govo-
ru rogatičkog kraja i Lovačka leksika i frazeologija u rogatičkom
kraju – dijelovi magistarskog rada objavljeni 1980. i 1983. godine
u Radovima i Srpskom dijalektološkom zborniku. Sam autor navodi
za rad da je predmet posmatranja najšire uzeto dijalekatska leksika,
određenije rečeno, narodna terminologija jednog vida organskog,
ruralnog ispoljavanja, u ovom slučaju lovačkog (Jahić, 1980: 271).
7. Karadža Mevlida, Geografska terminologija – rad objavljen 1989.
godine u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu.
8. Marušić Rikard, Vujec Slavko, Crnković Branko, Hrvatska ru-
darska terminologija – članak objavljen 1997. godine u časopisu
Rudarsko-geološko-naftni zbornik.
Rudarska terminologija u Varešu 9
9. Mihajlović Velimir, Vuković Gordana, Srpskohrvatska leksika ri-

barstva – knjiga objavljena 1977. godine u Institutu za lingvistiku
u Novom Sadu. Ona sadrži rječnik termina i objašnjenja vezanih za
ribarstvo i sve ono što se odnosi na ribarstvo.
10. Miščančuk Marija, Vučković Mate, Terminologija računarstva u
hrvatskom jeziku – rad objavljen 2011. godine na Međimurskom
veleučilištu u Čakovcu, u Zborniku Međimurskog veleučilišta u Ča-
kovcu.
11. Nedeljkov Ljiljana, Lingvističko istraživanje pčelarske termino-
logije – ovaj rad objavljen je 2010. godine u Zborniku radova na
Savetovanju pčelara u Novom Sadu. On sadrži osnovne napomene
o pčelarskoj terminologiji.
12. Sikimić Biljana, Terminologija proizvodnje drvenog uglja u selu
Ravna Gora – rad objavljen 2000. godine u časopisu Južnoslovenski
filolog, broj 3–4.
13. Stančić Ljiljana, Lingvistički termini u Bosni i Hercegovini u vri-
jeme austrougarske uprave – rad objavljen 1987. godine u Institutu
za jezik i književnost u Sarajevu.
14. Tasić Miloš, Uticaj engleskog jezika na stručnu mašinsku termi-
nologiju u srpskom jeziku – rad objavljen u Nišu 2010. godine u
elektronskom časopisu za jezik, komunikacije i kulturu Komunika-
cija i kultura, broj 1.
15. Tomović Gordana, Tragovi starog rudarenja u toponimiji plje-
valjskog kraja – rad objavljen 2014. godine u Glasniku Zavičajnog
muzeja u Pljevljima, a govori o pojedinim terminima koji se odnose
na toponimiju pljevaljskog kraja.
1.1. Predmet i cilj rada

Rudarstvo spada u jedan od oblika ljudske radinosti. Ono je poniklo u
toku čovjekovog kulturnog razvoja mnogo kasnije nego prvobitni oblici
čovjekove privredne djelatnosti. Razlog za to leži u činjenici da je rudarstvo
samo prva etapa, prijelazna faza između sirove rude iz zemlje i gotovog
metala, koji čovjeku služi za raznovrsne namjene. Tek sa pojavom topio-
ničarstva (metalurgije), dakle sa preradom rude u metal, rudarstvo dobija
svoj puni smisao i značaj. Čovjek se počeo baviti metalurgijom, pa time i
rudarstvom, tek prije oko četiri do pet hiljada godina. Smatra se da je ru-
darenje za kremenom najraniji čovjekov organizirani rad.
Iz podataka navedenih u dijelu rada Historijska pozadina rudarstva u

Varešu dâ se zaključiti da u Varešu postoji duga tradicija eksploatacije i pre-
rade željezne rude, koja, kao što će biti rečeno, datira još iz antičkog perio-
da. Kad se govori o Varešu, obično se kaže da je to rudarski gradić. Većina
ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, pa i šire, Vareš poznaje po
bogatim nalazištima rude. Za sve njih, Vareš je sinonim za rudarski grad.
Sve te činjenice navele su me da se ozbiljnije počnem zanimati za termino-
logiju koju su u svom radu koristili vareški rudari.
Također, u novije vrijeme javlja se sve više radova koji na različite načine
obrađuju leksiku i terminologiju. To su ili magistarski radovi ili radovi u ra-
zličitim lingvističkim časopisima. Područje terminologije veoma je zanimlji-
vo, može nam ponuditi obilje istraživačkog materijala i vrijedne rezultate.
Pisalo se o lovačkoj leksici, o leksici ribarstva, o pastirskoj i pčelarskoj
terminologiji. Iz oblasti rudarske terminologije vrijedno je spomenuti Rječ-
nik stare rudarsko-geološke leksike Alije Isakovića. Autor se nije primarno
bavio pitanjem rudarske i geološke terminologije, već se u duhu svog ru-
darskog obrazovanja posvetio ovom pitanju. Ovaj rječnik ni po svom obi-
mu, ni po broju termina koje sadrži nije imao pretenzije da obuhvati svu
terminologiju koja se upotrebljavala u ovoj oblasti.
No, sam naziv ovog rječnika upućuje nas na to da se Alija Isaković
bavio istraživanjem stare rudarsko-geološke terminologije. Stoga u ovom
rječniku ima veliki broj termina koji se u rudarstvu odavno ne upotreblja-
vaju. Također, autor je pobrojao i termine koji se upotrebljavaju na prosto-
ru Srbije i Kosova, a ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine. Ovo istraži-
vanje, između ostalog, ima za cilj prikupljanje terminologije sa jednog užeg
prostora, a to je prostor Vareša.
U odnosu na vrijeme o kojem je pisao Alija Isaković došlo je do moder-
nizacije rada u rudniku, a samim tim i terminologija se znatno izmijenila.
Budući da je Vareš poznato rudarsko mjesto i da je u vareškom rudniku bio
zaposlen veliki broj rudara, može se očekivati da se dobije obilje materijala.
Dakle, o rudarskoj terminologiji se rijetko pisalo, a o rudarskoj terminolo-
giji u Varešu u novije doba niko nije pisao.
Ovim radom želim ukazati na bogatstvo rudarske terminologije, siste-
matizirati je, sačuvati od nestanka, ali i pružiti mogućnost lingvistici da
se ogleda u značajnoj privrednoj i naučnoj grani kakva je rudarstvo. Cilj
rada je i da se dâ konačan i jasan pregled rudarske terminologije u Varešu
u novije doba. Međutim, zadatak nije samo prikupljanje rudarske termi-
nologije u Varešu, već i određivanje akcenta za svaku pojedinu riječ. Jedan
od zadataka ovoga rada jeste da se prikupljena terminologija klasificira po
tematskom kriteriju. Ovaj kriterij mi se činio najprikladnijim za klasifi-

kaciju upravo zbog sadržaja same građe koja mi se našla na raspolaganju.
Također, zadatak je i da se prikupljena građa predstavi u obliku rječnika.
Zahvaljujući Rizi ef. Muderizoviću i Miji Žuljiću, koji su u Glasniku
Zemaljskog muzeja iz 1918. i 1933. godine opisali rad starih majdana, mi
danas znamo šta su to bile preteče rudarske proizvodnje, znamo predmete
koji su se proizvodili u majdanima, alat koji se upotrebljavao za tu pro-
izvodnju i još mnogo toga. Da nije tih i sličnih radova, mi bismo ostali
uskraćeni za vrijedne informacije iz oblasti rudarstva, ali i lingvistike, prije
svega leksikologije i leksikografije.
Ako detaljnije pogledamo stanje vareškog rudnika, vidjet ćemo da od
njegove viševjekovne namjene nije ostalo gotovo ništa i da je krajnje vri-
jeme za prikupljanje građe iz ove oblasti. Sa zatvaranjem rudnika u toku
agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i nemogućnošću njegove rehabilitacije
u poslijeratnom periodu, postepeno i nepovratno nestaje i terminologija
karakteristična za ovu privrednu granu.
Već sada je veoma teško prikupiti građu koja se odnosi na rudarsku
terminologiju, zbog toga što je rudnik zatvoren i rudari više ne rade. Sada
su to ljudi koji su u penziji i imaju drugu preokupaciju i sve se manje sje-
ćaju svog prvobitnog zanimanja. Iako Vareš još uvijek raspolaže velikim
rudnim bogatstvom, ratna dešavanja su onemogućila rad rudnika, koji nije
obnovljen ni do danas.
Više puta je u ovome radu spomenuto da je Vareš u prošlosti bio jedan
od glavnih rudarskih centara, iz kojeg se ruda izvozila u sve zemlje bivše
Jugoslavije, pa i šire. Veliki dio stanovništva ovoga gradića bavio se rudar-
stvom. Skoro da nije bilo porodice koja nije imala bar jednog člana koji je
za život zarađivao baveći se ovom, prilično opasnom djelatnošću. Iz ovoga
možemo zaključiti da, ako prepustimo zaboravu rudarsku terminologiju,
zaboravit ćemo sve ono što je bilo simbol ovoga grada.
S jedne strane postoje isključivo lingvistički razlozi za nastanak ovoga
rada. Cilj je da se doprinese, u prošlosti često nepravedno zapostavljanom,
leksičkom nivou jezika. S druge strane su tzv. patriotski razlozi. Cilj je da
se sačuva ono što je nekada činilo grad iz kojeg potječem.
Na kraju možemo zaključiti da je predmet ovog rada prikupljanje i kla-
sifikacija rudarske terminologije iz vareškog kraja. Ovaj rad ima za cilj da
„otme“ zaboravu termine koji su se više vijekova mogli čuti u Varešu, na-
ravno, u nešto izmijenjenom obliku u odnosu na novije vrijeme, termine
od kojih su korist imale brojne vareške, ali ne samo vareške, već i brojne
porodice iz drugih gradova, pa čak i država.
Također, cilj je rada ne dozvoliti da drvene grede koje sada čuvaju ulaz
u jamske prostorije zauvijek zatrpaju sve ono što se dugo vremena muko-
trpno radilo na tom mjestu, ali i da dâ mali doprinos lingvistici u oblasti
terminologije.
1.2. Metode i tehnike rada

Prilikom prikupljanja rudarske terminologije korištene su različite metode
i tehnike. Od metoda treba izdvojiti deskriptivnu i induktivno-dedukti
vnu metodu. U radu su primjenjivane dvije tehnike – tehnika anketiranja
i tehnika intervjuiranja. Svakako, najznačajnije mjesto zauzima tehnika
anketiranja, koja podrazumijeva postojanje namjenski sačinjenog i obi-
mnog upitnika iz kojeg je moguće dobiti što više informacija. Upitnik koji
je korišten za prikupljanje termina koji su se upotrebljavali u rudarstvu na
prostoru Vareša imao je više dijelova:
• Prvi dio predstavljao je taksativno naveden spisak riječi koje su
uzete iz Rječnika rudarsko-geološke terminologije Alije Isakovića.
Radi se o 160 riječi (uzete su samo riječi za koje stoji da su se upo-
trebljavale u Bosni, kao i one za koje sam smatrala da bi mogle biti
poznate ovdašnjim rudarima), za koje su anketirani rudari trebali
navesti značenje, ukoliko ga znaju.
• Drugi dio upitnika odnosio se na to da rudari samostalno napišu
riječi koje znaju i njihova značenja, a odnose se na mehanizaciju
koja se upotrebljava u rudarstvu, kao i alate za ručni rad (zavisno
od toga na kojim je poslovima rudar radio).
• Treći dio zahtijevao je od rudara da napišu sve nazive za odjeću i
obuću koju su upotrebljavali pri obavljanju rudarskih poslova (ta-
kođer, zavisno od vrste posla kojom se rudar bavio).
• Četvrti dio upitnika odnosio se na samu rudarsku organizaciju; cilj
je bio da se napišu riječi koje se odnose na hijerarhiju koja vlada
u rudarstvu – nazivi svih zanimanja koja postoje u rudarstvu (za
ovaj dio posebno su bili zaduženi rudarski inžinjeri koji su radili na
upravnim poslovima).
• Peti dio se odnosio na same jamske prostorije, dijelove koji se susre-
ću u tim prostorijama, kao i na prateće objekte koji su neophodni u
rudarstvu.
• Posljednji dio odnosio se na toponime u Varešu koji su vezani za
rudarsku terminologiju.
Tehnikom anketiranja obuhvaćeno je ukupno 100 nekadašnjih rudara.

Informatori za ovo istraživanje traženi su među rudarima, što je i razu-
mljivo s obzirom na temu rada. Među njima su i obični rudari (tj. radnici
koji su radili na eksploataciji rude na površinskom i dubinskom kopu), ru-
darski inžinjeri, kao i neki drugi radnici kojima su bliski rudarski poslovi
(npr. bravar u jami, tesar u jami itd.). Svi ispitanici su predstavnici ijekav-
skošćakavskog (istočnobosanskog) dijalekta, kakvim se govori na područ-
ju Vareša. Anketirani rudari bili su izuzetno raspoloženi da govore o svom
zanimanju i trudili su se da ponude što više građe.
Također, u prikupljanju građe za ovaj rad korištena je i tehnika inter-
vjuiranja. Ona je korištena u nešto manjem obimu nego prethodna tehnika
anketiranja. Uz pomoć diktafona i adekvatnih pitanja, došlo se do određe-
nih podataka. Pitanja su bila slična kao i za prethodnu tehniku, a odnosila
su se na mehanizaciju, opremu rudara, ustrojstvo rudnika itd.
Pored ovih tehnika prikupljanja, korištena je i jedna metoda interpre-
tacije, a to je deskriptivna metoda. Ovom metodom služila sam se pri pi-
sanju rada. Ona mi je pomogla da opišem rezultate do kojih sam došla ko-
rištenjem dviju prethodnih tehnika. Rezultati deskriptivne metode vidljivi
su u glavnom dijelu rada. Uz pomoć induktivno-deduktivne metode pri-
kupljene lekseme klasificirane su u određene skupine prema različitim kri-
terijima – alati koji se upotrebljavaju u rudarstvu, mašine i strojevi, odjeća
koju koriste rudari i sl.
Jedan broj pitanja formuliran je onomasiološki, tj. polazilo se od zna-
čenja ka leksemi, npr.: Kako se zovu čizme koje nose rudari? i sl. Drugi
dio pitanja bio je formuliran semasiološki, tj. polazilo se od lekseme ka
značenju, npr.: Šta je farleza? i sl. Također, ima i određeni broj općih, ne-
sugestivnih pitanja, npr.: Koji alati se koriste za kopanje rude? i sl. Pored
tačno preciziranih pitanja prilikom metode intervjuiranja, primjenjivan je
i spontani razgovor s rudarima.
Podaci su prikupljani pomoću već spomenutih metoda i tehnika, a po-
ređenja sa podacima iz literature nisu velika zbog toga što ne postoji veliki
broj djela koja obrađuju pitanja rudarske terminologije uopće, a posebno iz
vareškog kraja.
1.3. Leksika i terminologija

Kao što i sam naslov kaže, predmet ovoga rada jeste rudarska terminolo-
gija na području Vareša. U nauci o stilu naslov se smatra jakom pozicijom
teksta, pa je već na prvi pogled vidljivo o čemu će biti riječi u samom radu.
„Birajući naslov produktor teksta polazi od potrebe da što sažetije pru-

ži informaciju o sadržaju toga teksta, da privuče pažnju recipijenta, izrazi
vlastitu osobnost“ (Katnić-Bakaršić, 2007: 262). Rudarska terminologija u
Varešu je tema koja ima za cilj sistematski prikazati, na osnovu sakupljenog
leksičkog materijala, što veći broj termina iz oblasti rudarstva na jednom
određenom području i predstaviti ih u obliku rječnika.
Leksički nivo jezika je dugo bio zapostavljen, dok se prednost davala
istraživanjima u okviru fonetsko-fonološkog, te morfološkog i sintaksičkog
nivoa jezika. Dugo se vjerovalo da leksički nivo ne zavređuje punu pažnju
lingvista, odricala mu se strukturiranost, a kao glavni razlog njegovog za-
postavljanja ističe se da je on najpodložniji promjenama. U vezi s tim može
se postaviti pitanje odnosa između gramatičkog sistema i „leksičkog siste-
ma“. Ovo pitanje se postavlja zbog „pokretljivosti riječi, njezinog svojstva da
prevladava strukturne razlike među gramatikama pojedinih jezika, da ‘pre-
skače’ gramatike i odomaćuje se u jezičkim sredinama njojzi posve tuđim,
daleko od svoje jezičke domovine, porijekla i korijena“ (Jahić, 1999: 10).
Joshua Fishman u svojoj knjizi Sociologija jezika, govoreći o leksičkom
nivou jezika, kaže da je „većina lingvista djelovala (je) kao da je leksikon
crna ovca jezičke porodice, a ne njen ugledni i punopravni član“ (Fishman
prema Šehović, u: Halilović, Tanović, Šehović, 2009: 128). U svojoj knjizi
Sociolingvistika Milorad Radovanović kaže za osnovne jedinice leksičkog
nivoa – lekseme: „Osim u oblasti frazeologizama ili gnomskih izraza... po
pravilu (su) i funkcionalno i semantički ‘nezavršene jedinice’, one koje su
unapred u jezičkom znanju date samo kao potencijal, kao virtuelne seman-
tičke i gramatičke strukture pogodne za mogućno obrazovanje saopštenja
posredovanjem viših jezičkih nivoa...“ (Radovanović, 2003: 99–100). Ovaj
dio daje samo razloge zapostavljenosti ovih jezičkih jedinica. Radovanović
dalje kaže da je „leksema jezička jedinica sa tipičnim svojstvima znakov-
nosti, tj. jezički znak par exellence, budući da posjeduje vlastito značenje i
pri tom je u tom pogledu funkcionalno relativno samostalna. Lekseme su,
zapravo, reči sa svim njihovim inherentnim leksičkim semantičkim obe-
ležjima, kategorijalnim odlikama, morfološkim likom, mogućim sintak-
sičkim ponašanjem i funkcijama“ (Isto: 99).
Najčešće se leksika definira kao skup riječi koje čine jedan jezik i koje
variraju u okvirima toga jezika. U ovom dinamičnom sistemu riječi se ne-
prestano rađaju, umiru, da bi se ponovo rodile sa novim značenjima, a one
i ulaze u jedan jezik iz drugog. Leksika podrazumijeva „termin kojim se
u lingvistici označava sve ono što se odnosi na rečnik (vokabular) nekog
jezika“ (Kristal, 1985: 140).
Termin označava „riječ koja točno označuje određeni pojam u nauci,

tehnici, umjetnosti“ (Klaić, 1985: 1343), dok je terminologija „skup naziva
koji se upotrebljavaju u nekoj grani znanja ili umjetnosti“ (Isto: 1344). Iz
ovoga se nameće zaključak da terminologija ima uže značenje u odnosu
na leksiku, a da je osnovna karakteristika termina preciznost. Samim tim
leksika obuhvata i terminologiju. Jedan od glavnih zadataka ovoga rada
jeste da terminologija rudarske djelatnosti obogati leksički fond našeg je-
zika. Također, jedan od zadataka jeste da se utvrdi koliko su strane riječi
prisutne u rudarstvu na području Vareša, ali isto tako da se utvrdi koje su
riječi iščezle iz upotrebe ili su dobile novo značenje.
„Proučavanje terminologija narodne materijalne i duhovne kulture,
dakle primarno lingvistički pristup ovoj širokoj oblasti, danas je izuzetno
privlačno, sadržajno i u mogućim višestrukim rezultatima neprocjenjivo
korisno“ (Jahić, 1980: 269). Stočarsko-ratarska terminologija je posebno in-
teresantna, u njoj su terminske jedinice vrlo starog porijekla, tu su i razno-
vrsni stari zanati koji pružaju vrlo bogat leksički izbor. Također, predmet
zanimanja je i terminologija kuće i pokućstva, zatim pčelarska terminolo-
gija, kao i ribarska i lovačka, te pastirska terminologija.
Lingvistika je danas sve bogatija naučnim radovima iz oblasti termi-
nologije i leksike različitih aspekata života. Konačno, i leksički nivo jezika
dobija sve veću pažnju, kakvu i zaslužuje i postaje punopravni član nauke
o jeziku. Važnost leksike i njene osnovne karakteristike kao dijela jezika
ogledaju se i u sljedećim riječima: „Leksika odnosno rječnički fond pred-
stavlja jedan poseban dio jezika, koji se na svoj način uklapa u gramatički
sistem. Ali taj fond tim sistemom nije sputan ni toliko ograničen da ne bi
stalno ispoljavao svoju samostalnost, svojeglavost i slobodu u odnosu na
gramatička pravila jezika“ (Jahić, 1999: 11).
U Školskom rječniku bosanskoga jezika Dževad Jahić, govoreći o lek-
sici, kaže da nju, kao i sam jezik, odlikuje još jedna osobina. Ta osobina
podrazumijeva historičnost jezika ili riječi, njihovu povijesnu utemeljenost
i starinu. Također, autor u istoimenom djelu dalje kaže da je jezik drevna
pojava koja, više i vjerodostojnije nego i jedna druga, svjedoči o tome šta se
sve zbivalo kroz vijekove sa društvom, državom i narodima. U uvodnom
dijelu za riječ se još kaže da je to spomenik kulture, zvukovna materija koja
nadživljava čovjeka, njegovu prolaznost (Jahić, 1999: 12).
1.4. Rudarska terminologija

Pod pojmom leksika uglavnom se podrazumijevaju sve riječi jednoga jezi-
ka, dok se pod pojmom terminologija najčešće podrazumijeva skup struč-
nih izraza neke naučne oblasti. Pitanje bogatstva i raznovrsnosti leksike
jednog jezika oduvijek je neiscrpna i izuzetno zanimljiva tema. Svaka na-
cija, u zavisnosti od svojih potreba, navika, načina života, kreira niz riječi
koje se vezuju za jednu određenu oblast. Tako se smatra da npr. u eskim-
skom jeziku postoji 50–400 riječi kojima se može opisati snijeg, što je i
razumljivo s obzirom na vremenske prilike u kojima žive Eskimi.
Mula Mustafa Bašeskija, autor Ljetopisa, u istoimenom djelu ističe bo-
gatstvo bosanskog jezika, posebno na planu leksike, tvrdeći da je ono veće
negoli u arapskom ili turskom jeziku. Kao primjer za to navodi glagol otići
koji u našem jeziku ima 45 sinonima, u arapskom jeziku tri, a u turskom
jeziku samo jedan termin.
Analizirajući ono što se danas naziva rudarska terminologija, došla
sam do zaključka da postoji relativno veliki broj termina koje upotreblja-
vaju rudari u svom govoru, ali da je veoma mali broj tih termina koji pri-
padaju isključivo rudarstvu. Određeni broj tih termina rudarstvo dijeli sa
nekim drugim djelatnostima, a postoje i tzv. općeupotrebni termini koji su
svoju primjenu našli i u rudarstvu. Da je bosanski jezik, zaista, bogat na
leksičkom planu, dokaz je i rudarska terminologija. Rudarstvo je djelatnost
unutar koje možemo prepoznati više slojeva, tako npr. u rudarstvu imamo
nazive za alate i mašine, za prijevozna sredstva, odjeću i obuću koju nose
rudari, za ustrojstvo i hijerarhiju rudarske organizacije, za vrste ruda, za
toponime koji se odnose na rudu, za jamske prostorije i njihove dijelove, za
postupak miniranja i sl. Također, u rudarskoj terminologiji postoji i veliki
broj sinonima.
Kad kažem da rudarstvo u sebi sadrži više slojeva, prvenstveno mislim
na to da je u leksičkom i terminološkom smislu rudarstvo izuzetno kom-
pleksna privredna grana. Unutar rudarstva dnevno se odvija više različi-
tih aktivnosti. Ako posmatramo samo jedan dan nekog rudara, primijetit
ćemo da on radi u nekoj od smjena, da na sebe oblači određenu odjeću,
obuću i upotrebljava neka od zaštitnih sredstava. Također, rudar zadužuje
i neki alat, mašinu ili neko prijevozno sredstvo, obavlja određeni posao, u
toku dana ima potrebu za jelom, radi u jami ili na površinskom kopu itd.
Sve ovo je navedeno kao dokaz da je rudarstvo, zaista, jedna privredna gra-
na, jedna oblast života koja lingvistici može ponuditi izuzetno zanimljiv i
bogat materijal.
I rudarstvo, kao i sve druge životne sfere, ima i svoje izreke i poslovice,
svoje praznike, svoje simbole, a za sve to su potrebni određeni termini.
Iako ne možemo govoriti o velikom broju isključivo rudarskih termina,
to nikako ne znači da rudarstvo u terminološkom smislu nije dalo dopri-
nos leksičkom nivou jezika. S jedne strane u jeziku su se pojavili neki novi
termini, a s druge strane neki već postojeći termini dobili su jedno novo
značenje, a ponekad i novi leksički oblik. Iz ovoga možemo zaključiti da je
rudarska terminologija obogatila ne samo leksički nivo jezika već i seman-
tički. Naime, rudarstvo je, možda, ponudilo pojedine termine koji se već
upotrebljavaju u jeziku, ali oni u rudarstvu imaju drukčiji oblik, pa čak i
drukčiju namjenu od već postojećih.
Broj riječi jednoga jezika stalno se mijenja. Riječi, kao i ljudi, imaju svo-
je rođenje, život i smrt. Međutim, jezik se stalno obogaćuje novim riječima
da bi njima imenovao nešto što je novo nastalo. Ponekad je teško objasniti
zašto neka riječ nestane iz jezika, ali to obično biva zbog toga što iščezne
i jedan način života i sve ono što je ta riječ imenovala. U slučaju rudarske
terminologije postoji mogućnost nestanka nekih termina zbog toga što je
eksploatacija u rudniku prestala. Ali, kao što je već rečeno, ti termini bi na-
stavili egzistirati u nekoj drugoj oblasti života. Tako, npr. termin komorat
se vezuje za rudare i predstavlja pravi rudarski termin, ali bila sam u prilici
čuti da se komoratima nazivaju ljudi koji imaju isti problem oko nečega ili
ljudi koji dijele istu sudbinu.
U okviru jednoga jezika možemo govoriti o raznovrsnom raslojava-
nju. Nijedan prirodni ljudski jezik nije homogen, tj. ne ostvaruje se kao
potpuno jedinstvena cjelina. Razlog za tu činjenicu treba tražiti u utjecaju
nejezičkih, najčešće kulturnih i društvenih pojava na jezičke. Stoga govo-
rimo o raslojavanju jezika. Jezik se raslojava zavisno od toga kakvu ulogu
ima u društvu i kulturi, u komunikacijskim, interakcijskim i stvaralačkim
procesima, o kojoj temi saopćava, ko njime govori ili piše, s kim, kada, gdje
i u kojoj situaciji ga upotrebljava, s kojim ciljem, u kojoj oblasti života, rada,
stvaralaštva itd. (Radovanović, 1997: 127, 128).
Terminologija je samo jedan dio jezika, ali možemo posmatrati njenu
upotrebu u različitim kontekstima i situacijama. U okviru funkcionalnog
raslojavanja može se govoriti o tzv. disciplinarnom ili profesionalnom ra-
slojavanju, a tu, svakako, pripada i rudarska terminologija. Također, može
se primijetiti da rudari koji imaju osnovnu ili srednju školu terminologiju
upotrebljavaju na različit način od svojih nadređenih sa visokim školama.
Ta drukčija upotreba ogleda se vrlo često u odstupanju od pravopisne nor-
me, pa se čuje npr. lijeto, svirena itd. Isto tako u rudniku rade ljudi koji
dolaze iz različitih sredina. Većina je rudara iz samog Vareša, ali ih ima i

iz selā u okolini Vareša. I jedni i drugi u rudarsku su terminologiju uni-
jeli neke osobenosti svog mjesnog govora. Za rudare je karakteristično i
odstupanje od pravopisne norme, i u govoru, a isto tako i u pisanju. Me-
đutim, ovo želim samo spomenuti zbog toga što je pitanje norme jedno
veoma kompleksno pitanje. Veliki broj rudara je išao u školu u vrijeme
srpskohrvatskog standarda. Ali, određeni broj rudara dolazi iz sredina gdje
su pojedini termini koji danas pripadaju bosanskom jeziku i u to vrijeme
bili u upotrebi. Također, nisu svi ispitani rudari usvajali isključivo bosan-
sku normu, susreću se i oni koji upotrebljavaju hrvatsku. Kad kažem da se
susreću odstupanja od ortografske i ortoepske norme, mislim prvenstveno
na termine kakvi su, npr. dlijeto (kod rudara se čuje lijeto), sirena (kod ru-
dara se čuje svirena) koji su normirani u istom obliku u svim standardima.
Unutar rudarske terminologije mogu se posmatrati određene pojave
na skoro svim jezičkim nivoima (izuzetak je sintaksički nivo). Te pojave
se ponekad javljaju kao posljedica dijalekta kojem pripada vareški govor,
a ponekad su osobenost pojedinca. Uprošćavanje konsonantskih skupina,
svođenje dvaju afrikatskih parova na jedan, hiperijekavizacija, glasovne al-
ternacije, pomjeranje silaznih akcenata van inicijalnog sloga itd. samo su
neke osobenosti na fonetsko-fonološkom nivou. Unutar rudarske termino-
logije najbrojnija vrsta riječi su imenice, a na drugom mjestu su pridjevi,
dok glagola ima relativno malo. Na morfološkom nivou značajno je spome-
nuti redukciju u načinu pisanja infinitivnog nastavka -ti, pa se ovaj oblik
upotrebljava s nastavkom -t- i upotrebu glagola sa sufiksom -ovati mjesto
-irati. Kada je u pitanju deklinacija imenica i pridjeva, kao i konjugacija,
nisu primijećena neka značajnija odstupanja od pravopisne norme i neki
primjeri koji zahtijevaju poseban komentar. Na sintaksičkom nivou nisu
uočene neke značajnije promjene, a na leksičkom nivou sam izdvojila niz
različitih termina koji su zahtijevali određeni komentar.
Također, ako posmatramo porijeklo rudarskih termina, na prvi pogled
možemo primijetiti da tu ima veliki broj slavenskih riječi, kao i riječi preu-
zetih iz njemačkog, engleskog, grčkog, latinskog, italijanskog, francuskog,
turskog i drugih jezika. Međutim, to nije primarni zadatak u ovom radu,
stoga je ova činjenica samo spomenuta. Ako krenemo od činjenice da je i
jezik svjedočanstvo prošlosti u istoj mjeri kao i arheologija, pa u mnogim
slučajevima i pouzdanije od nje, vidjet ćemo da nam rudarska terminologi-
ja s jedne strane daje značajne informacije o eksploataciji rude na starinski
i nešto savremeniji način, ali će isto tako u neko buduće vrijeme omogućiti
prošlosti da govori za sebe.
U knjizi Srpskohrvatska leksika rudarstva Velimir Mihajlović i Gorda-

na Vuković iznose jedan zanimljiv stav poznatog etnologa Tihomira Đor-
đevića, koji kaže da su čovjekova oruđa samo projekcija njegovih organa.
Čekić je nastao po uzoru na stisnutu pesnicu, dlijetu je obrazac u zubu...
(Mihajlović, Vuković, 1977: XVII).
Iz ovoga što je navedeno možemo zaključiti da je i rudarstvo u tijesnoj
vezi sa samim čovjekom, ne samo zbog toga što čovjek ima glavnu ulogu u
eksploataciji rude. Ta veza se može ogledati u više različitih sfera. Jedna od
tih sfera je i sama lingvistika. Već je navedeno da rudarstvo spada u jednu
od najstarijih djelatnosti i da vuče duboke historijske korijene. U svim se-
gmentima se može pratiti evolucija rudarstva, pa tako i u terminološkom i
jezičkom smislu. Neminovno je da se i jezik mijenja uporedo sa kulturnim,
društvenim, privrednim i drugim promjenama.
1.5. Historijska pozadina rudarstva u Bosni i Hercegovini

Od svog postanka čovjek se počeo boriti za zadobivanje vlasti nad priro-
dom, jer je to bio uvjet za njegov opstanak i razvoj. U ovoj borbi on postaje
sve jači, zahvaljujući svojim sposobnostima da gradi oruđa, da se njima
koristi i da organizira kolektivni rad. Jačanje čovjeka u odnosu na priro-
du teklo je postupno, uporedo sa jačanjem njegovih umnih i fizičkih spo-
sobnosti. Podjelom rada postiže se specijaliziranje pojedinaca za vršenje
određenih poslova, koji postaju sve mnogobrojniji i složeniji. Proizvodnja
neprekidno i progresivno raste po obimu i vrstama proizvoda. Svaka proi-
zvodnja se može rastaviti na sljedeće osnovne elemente:
• rad – djelatnost usmjerena na ostvarenje unaprijed postavljenog cilja
• predmet rada – podrazumijeva sve ono na šta je upravljen ljudski
rad
• sredstva za rad – sve ono pomoću čega čovjek obrađuje predmete
svoga rada
Društveno bogatstvo se, u širem smislu, sastoji iz dva dijela:

• proizvodi rada koje društvo akumulira
• prirodni izvori koji se javljaju u najrazličitijim oblicima (npr. rude,
šume i sl.)
Rudarstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. To je jedna od naj-
starijih privrednih grana kojom se bavilo domaće stanovništvo. Međutim,
mora se napomenuti da rudarstvo u našim krajevima svoju ekspanziju do-
življava zahvaljujući stranim osvajačima, prije svega Ilirima i Rimljanima.
Slavensko stanovništvo nije imalo nikakvih znanja o rudarstvu, jer su se Sla-

veni primarno bavili zemljoradnjom i stočarstvom. Tek od XIV vijeka može
se govoriti o pravom prodoru rudarstva na područje Bosne i Hercegovine.
Sve ove činjenice – duga tradicija rudarske djelatnosti u Bosni i Herce-
govini, njena puna ekspanzija u XIV vijeku, otvaranje rudnika širom Bosne
i Hercegovine, njen značaj za život i egzistenciju bosanskohercegovačkog
čovjeka razlozi su zašto historijat rudarstva zaslužuje svoj posebni dio u
ovom radu. Također, nemali je broj riječi koje poznaju stariji vareški, ali i ne
samo vareški rudari koje su iščezle iz upotrebe u novije vrijeme pod utje-
cajem modernizacije rada u rudniku. Neophodno je sačuvati od zaborava i
takve riječi, a da bismo mogli pratiti evoluciju rudarstva u terminološkom
i leksičkom smislu, moramo se osvrnuti i na njegovu historijsku pozadinu.
Rudarstvo u Bosni i Hercegovini vuče svoje korijene još iz prethistorij-
skog doba. Iliri su poznati po ispiranju zlatonosnog pijeska, ali i kao vrsni
metalurzi. Rudarstvo je u Rimskom carstvu bilo državni monopol. Rimlja-
ni su nakon dolaska na Balkanski poluotok sa sobom donijeli značajno ru-
darsko i metalurško iskustvo, koje su stekli u drugim svojim kolonijama
i provincijama, posebno u Španiji i na Siciliji. Način na koji su Rimljani
eksploatirali rudnike u zemljama Balkanskog poluotoka bio je svojstven
tadašnjem robovlasničkom društvenom poretku; bila je to bezobzirna
pljačka prirodnog bogatstva pokorene zemlje putem surove i nemilosrdne
eksploatacije domaćih stanovnika, preobraćenih u bespravne robove ili za-
robljenike. Propašću Rimskog carstva u našim krajevima nastupa zastoj u
proizvodnji, koji traje nekoliko vijekova (Đaković, 1980: 5, 6).
Naši slavenski preci, postepeno prodirući na Balkan, nisu sa sobom do-
nijeli nikakvo rudarsko iskustvo niti tradiciju – oni su bili pretežno stočar-
ska i nomadska plemena. U srednjem vijeku rudarstvo opada, ali se i po-
pravlja za vrijeme banovine i kraljevine. Dolaskom rudara Sasa početkom
XIV vijeka, ono doživljava poseban zamah. Najstarije rudarstvo u Evropi
bilo je u Češkoj i Njemačkoj, odakle su se rudarsko iskustvo i znanje pre-
nosili i u druge zemlje. Sasi su kao dobri stručnjaci bili poznati u cijeloj
Evropi, a posebno na Balkanu. U to vrijeme otvoreni su, do tada nepoznati,
rudnici željeza kod Vareša, Fojnice, Olova, na planini Zec (Isto: 7).
1.6. Historijska pozadina rudarstva u Varešu

Rudarstvo u Varešu, također, ima svoju dugu tradiciju. Tzv. „hljeb sa se-
dam kora“, kako se metaforično naziva rudarska profesija, jele su brojne
vareške porodice. Ovaj vid ljudske djelatnosti u Varešu može se pratiti od
svojih najranijih početaka, kada se ručno vadila ruda ili kada se željezo
dobijalo uz pomoć majdana, pa sve do najnovijeg doba, kada je ljudski rad
zamijenjen snagom mašina.
U ovom radu spomenut je određeni broj termina koji se odnose na ek-
sploataciju rude prije modernizacije rudnika. Određeni broj nešto starijih
rudara pamti i te termine, pa ih je nepravedno izostaviti iz samog rada. Va-
reški rudnik nije u potpunosti moderniziran, postojale su određene djelat-
nosti koje su vršene mehaničkim putem, zbog čega mislim da je opravdano
kao poseban dio rada izdvojiti historijsku pozadinu rudarstva u Varešu.
Da bismo imali uvid u to kako se razvijalo rudarstvo u Varešu i kako se
došlo do današnjeg načina eksploatacije rude, neophodno je govoriti i o
samoj historiji rudarstva na području Vareša. Postoji i određeni broj stra-
nih termina koji su zaživjeli u govoru vareških rudara, pa je i iz tog razloga
nemoguće zaobići ovaj historijski dio.
Rudarstvo na prostoru Vareša ima dugu tradiciju. Iz doba Rimskog
carstva Vareš je poznat kao „Vare Valium“ – dolina željeza. Iz istog peri-
oda pronađena je stara rudarska lampa. Također, na jednoj ploči iz doba
Rimljana nađen je natpis „Vilicus Procurator“ – što govori da je tu bila
rimska rudarska naseobina, jer je Vilicus Procurator bio najvažniji državni
činovnik u željeznoj industriji (Šijak, 2002: 35).
Rudno bogatstvo Bosne eksploatiralo se od davnih vremena. Glavni
rudarski centri bili su Srebrenica, Olovo, Fojnica, a od kraja XV vijeka i
Vareš sa okolinom. Sama riječ Vareš upućuje, prema nekima, na kovački
zanat, koji je bio dio nekadašnjeg kovačkog esnafa koji je postojao u Saraje-
vu. Također, sarajevskom kovačkom esnafu pripadali su i svi rudari, topi-
oničari i trgovci željezom Sarajeva, Kreševa, Fojnice, Busovače i Vareša. U
turskim defterima ime Vareša evidentirano je prvo kao Variš, zatim Varoš
i na kraju Vareš. Prema nekima, ovaj je naziv izveden iz riječi „var“, „vare-
lica“, kako se naziva komad rađenog i kovanog željeza (Isto: 52).
Okruženje Vareša je planinsko i mjestimično nepristupačno. Vareška
brda i doline kriju veliko bogatstvo ruda: željeza, olova, cinka, mangana,
hroma. Nalazišta srebrene i željezne rude oko Vareša otkrivena su još u
antičko doba. Međutim, sama eksploatacija vršena je zavisno od potreba,
ratnih, političkih i drugih prilika. Pored slavenskog stanovništva, u rudar-
skim krajevima srednjovjekovne Bosne bilo je i rudara njemačkog (ger-
manskog) porijekla, poznatih pod nazivom Sasi (Romić, 2006: 76).
Sasi potječu iz pokrajine Saska (Saksonija) sjeverno od Labe u Njemač-
koj. Oni su svojim iskustvom doprinijeli unapređenju rudarstva, koje je
već postojalo u Bosni. Također, toponimi u okolini Vareša, kao što su npr.
Saski Do (Šaški Do) i Saski Potok (Šaški Potok), mjesta na kojima su značaj-
na nalazišta željezne rude, upućuju na kolonije Sasa na području Vareša.
Godine 1491. upravitelj Bosnom, Bošnjak Jakub-paša Hadum otpočeo
je iskorištavanje željezne rude za potrebe Osmanlija u Varešu. On je i utje-
cao na to da se Vareš pod ovim imenom prvi put spomene u turskom def-
teru 1492. godine. U doba Osmanlija u Varešu su se kovale poznate sablje
„osmanlijke“, a u kasnijem periodu rudarstvo doživljava svoju ekspanziju
(Isto: 49).
Nemoguće je ne spomenuti majdane – starinske rudarske kovačnice
u kojima se željezna ruda topila na starinski način, pokraj peći. Rudarsku
djelatnost po starinskim metodama uništila su moderna rudarska postro-
jenja, pa je uporedo s tim nestajalo i starih kovačnica; ne toliko zbog mo-
derne eksploatacije rude, koliko zbog konkurencije željeznih fabrikata iz
Austro-Ugarske. Dakle, u srednjem vijeku i za vrijeme Osmanskog carstva,
željezna ruda se prerađivala mehanički, u majdanima.
Godine 1884. osnovan je rudnik željezne rude s topionicom, a godine
1886. počelo je intenzivno geološko istraživanje vareškog željeznog rudišta
sa ciljem industrijske proizvodnje i prerade željezne rude. Početkom 1887.
godine već se otvaraju tri probna radilišta u Droškovcu (okolina Vareša) sa
ciljem da se ustanove rezerve i kvalitet željezne rude ovog lokaliteta. De-
taljnim geološkim radovima, međutim, utvrđeno je da najbolje i najboga-
tije ležište željezne rude leži u Pržićima (okolina Vareša), koje stari rudari i
majdandžije uopće do tada nisu iskorištavali, jer im se ruda sa ovog mjesta
preteško talila (Đaković, 1980: 40).
Dana 16. 8. 1891. godine otvorene su talionica i livnica Vareša. Godine
1895. osnovano je novo akcionarsko društvo pod nazivom „Vareška indu-
strija željeza“, sa zadatkom da u Varešu izgradi novu topionicu valjanog
željeza s modernom ljevaonicom, zatim da preuredi i modernizira proi-
zvodnju starih rudnika željezne rude, da izgradi željezničku prugu Podlu-
govi – Vareš (Isto: 44). Međutim, D. Wolf je još 1847. godine objavio svoj
spis „Ansichten über die geognostisch – montanistischen Verhältnisse Bo-
sniens“, koji svjedoči o njegovom putovanju po Bosni, u kojem on, između
ostalog, spominje nalazišta galenita kod Vareša.
Nalazišta željezne rude oko Vareša:
• rudište Slatina – Saski Do, Smreka, Droškovac
• rudište Brezik
• rudište Pržići
• rudnik kod Daštanska
• rudne pojave kod Potoka
• rudište Ponikve
• rudište oko Borovice (Isto: 37)
1.7. Utjecaj rudara Sasa na rudarstvo u Varešu

Kao što je već rečeno, u rudarskim krajevima srednjovjekovne Bosne bilo
je i rudara njemačkog porijekla, poznatijih pod imenom Sasi, koji su svo-
jim iskustvom doprinijeli unapređenju rudarskog rada, kojeg je bilo i prije
njihovog dolaska, i ekonomskom podizanju zemlje. Vjerovatno su iz Srbije
prešli u Bosnu, gdje se prvi put spominju 1339. godine pod banom Stjepa-
nom II Kotromanićem. U kasnijem periodu Sas gubi svoje etničko znače-
nje i počinje se upotrebljavati u značenju ‘rudar’. Sasi su živjeli po rudar-
skim mjestima, često su se selili. Kada se iscrpi jedan rudnik, prelazili su
u druga rudarska mjesta. Posebno su se brzo stapali s Dubrovčanima zbog
iste religije i gradskog načina života (Romić, 2006: 58, 59).
Sasi su se u kasnijem periodu dijelom raselili izvan Balkana, a dijelom
su se poslavenili. Zabilježeno je da su u selu Borovica kod Vareša 1928.
godine bila zastupljena 24 roda sa 105 domaćinstava, od kojih je 18 rodova
sa 99 kuća sebe smatralo starosjediocima. Oni su ili ostatak nekog starog
stanovništva, koje je kod susjeda naučilo rudarski rad i primilo rudarsku
terminologiju, ili su i oni davnašnji doseljenici iz nekog rudarskog mjesta,
te, vjerovatno, potomci negdašnjih rudara Sasa. U Varešu postoje prezi-
mena koja bi mogla biti njemačkog porijekla, npr. Čingel (njem. Zingel)
(Romić, 2006: 59).
Visok rast, mršavo dugačko lice, ružičasta boja kože sa mnogobrojnim
pjegama, plave oči, svijetla kosa su osobine nordijske rase, koje se susre-
ću u Varešu i okolnim vareškim selima: Borovici, Duboštici, Vijaci. Sve to
upućuje na činjenicu da su Sasi djelovali na području Vareša, a radeći po
bosanskim rudnicima donosili su svoju terminologiju.
Iz njemačkog jezika su sljedeći rudarski termini: ajzin, kram, kilava,
kluhta, rošt, šajbina, šturf, štolna, šljaka, haodina, šleganj, ort, cuknjati,
krampa, horanj, orat i sl. Također, postoje i toponimi u okolini Vareša na
kojima su nalazišta rude, a vezuju se za Sase: Saski Do (Šaški Do), Saski
Potok (Šaški Potok) i Tanado. U Varešu su se gradile i kuće na dvije vode sa
zabatom (trouglasti dio krova koji prekriva prednju i zadnju stranu) okre-
nutim prema ulici, iste onakve kakve se susreću i kod njemačkih Franaka
odakle su porijeklom i Sasi. I drugdje po Njemačkoj se susreću slične kuće,
npr. u Ulmu, a selo Wiesensteig u Virtembergu neodoljivo podsjeća na Va-
reš (Isto: 65).
Historija nas uči da su na prostoru Vareša, nesumnjivo, rudari Sasi

obavljali rudarsku djelatnost, a na to upućuje niz rudarskih termina koje
su oni ostavili u naslijeđe, kao i fizionomija Varešana, način gradnje kuća,
toponimi i sl. Nema sumnje da su rudari Sasi ostavili najveći trag u svim
sferama života u Varešu od svih onih koji su zarađivali i jeli rudarski hljeb.
Stoga, smatrala sam da im je neophodno posvetiti jedan dio rada, najprije
zbog mnogobrojne terminologije koju su donijeli sa sobom i ostavili je u
naslijeđe Varešanima.
2. Glavni dio
2.1. Opće napomene

U uvodnom dijelu ovoga rada bilo je riječi o odnosu između leksike i ter-
minologije. Leksika je jedan veoma širok pojam, koji, između ostalog, u
sebe uključuje i terminologiju pojedinih oblasti. U ovom slučaju dio leksič-
kog fonda bosanskoga jezika je i rudarska terminologija u Varešu.
U glavnom dijelu rada preći ću na lingvističku analizu.
Kao što je poznato, vareški govor pripada ijekavskošćakavskom (istoč-
nobosanskom) dijalektu. Ovaj dijalekt zahvaća područje sjeveroistočne
Bosne (međuriječje Bosne i Drine, uključujući slivove Bosne i Usore) (Ha-
lilović, 2009: 9). Ijekavskošćakavski dijalekt ima posebnu važnost za bo-
sanski jezik jer se smatra najtipičnijim bosanskim dijalektom (očuvao je
najveći broj zapadnoštokavskih osobina). On se dijeli na dva poddijalekta:
sjeverni (obuhvaća govore sjeverno od rijeke Krivaje i istočno od rijeke Bo-
sne) i južni (prostire se južnije od rijeke Krivaje).
Za ovaj dijalekt vezuju se sljedeće osobine: ijekavizam, šćakavizam,
ikavski refleks u pre- (priko), vrlo često se ne vrši novo jotovanje (rodjak),
sonant j je labilan u intervokalnom položaju, prisutan je proces zamjene p
> v (kluvko), geminacija nazala (glanna), nerazlikovanje afrikata i njihovo
svođenje na jedan afrikatski par u korist ć i đ (Brozović, 1966: 132–141).
Neophodno je spomenuti neke od osobina ovog dijalekta pošto su one pri-
sutne u govoru vareških rudara i primjetne su i u prikupljenom materijalu.
Također, ono što posebno treba napomenuti jeste prisustvo stranih ri-
ječi u terminologiji rudara s vareškog područja. U uvodu svog rječnika
Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku Abdulah Škaljić kaže da nijedan živi
jezik nije čisto svoj, svaki ima pozajmljenih riječi iz drugih jezika. Škaljić
u istom djelu dalje kaže da se, poput seobe, ljudi i riječi kreću iz jednog je-
zika u drugi. Postoje razne okolnosti (razlika u kulturi naroda, susjedstvo,
okupacija) do koje mjere pojedini jezici podliježu utjecaju drugih jezika
(Škaljić, 1966: 13).
O tome govori i Dževad Jahić: „U tradicionalnoj lingvistici postoji uo-
bičajena podjela riječi svakog jezika na ‘domaće’ i na strane riječi, pri čemu
25
se prema tim stranim riječima ispoljavaju različiti stepeni tolerancije. Jezik

se, nakon svih stega i kolana, opire purizmu i uspijeva se osloboditi i otvo-
riti prema uticajima sa strane. On prima riječi iz drugih jezika, uklapajući
ih u svoj zatečeni gramatički sistem, koji se pod uplivom tih riječi ne mije-
nja, ali koji te promjene riječi prilagođava svojim unutarnjim potrebama“
(Jahić, 1999: 11).
Postoje isključivo lingvistički razlozi zašto neki jezik posuđuje riječi iz
drugog jezika, pa se kao jedan od razloga spominje i to da jezik u tim dru-
gim jezicima nalazi gotova rješenja kojima može popuniti praznine u svom
vlastitom jezičkom sistemu. A kao vanjezički razlozi najčešće se spominju
okupacija, zatim političke, ekonomske, privredne i sl. veze, kao i direktan
geografski dodir jezičkih područja. Jedan od stranih jezika čije su riječi u
velikom broju posuđivane jeste i latinski jezik. Iliri, koji su naseljavali Bal-
kanski poluotok s početka milenija, koristili su latinski jezik. U susjednoj
nam Hrvatskoj latinski jezik je u Saboru bio službeni sve do sredine XIX
vijeka. Latinski jezik se upotrebljava u svim granama savremene nauke,
kulture, književnosti. Pored latinizama, u govoru vareških rudara velik je
broj i grecizama – riječi preuzetih iz grčkog jezika.
Turcizmi su u bosanskom jeziku zastupljeni u svim oblastima života.
Abdulah Škaljić ističe da se najveći broj turcizama odnosi na vjerski život
i vjerske običaje Bošnjaka. Po broju, na drugom mjestu su turcizmi koji se
odnose na pravne pojmove, administraciju i državno uređenje. Veliki broj
turcizama odnosi se na vojsku, oružje i vojnu opremu. Svakako, značajno
mjesto zauzimaju i turcizmi koji označavaju različite zanate, zanatski alat i
sprave, te riječi iz različitih oblasti narodne kulture (Škaljić, 1966: 25).
Smatra se da su turcizmi na naše prostore došli sa osmanskim osva-
janjem, ali postoje i mišljenja prema kojima su prenosioci turcizama (ili,
kako bi ih trebalo zvati, orijentalizama, zbog toga što je turski jezik bio
samo posrednik da riječi arapskog, perzijskog i dr. jezika dobiju svoje mje-
sto u našem jeziku) bosanski studenti koji su se obrazovali u Carigradu.
Govoreći o turcizmima u bosanskom jeziku u uvodnom dijelu svog rječni-
ka Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku Abdulah Škaljić ističe da se u našem
jeziku, između ostalog, upotrebljavaju turcizmi za koje se može naći za-
mjena u našem jeziku, ali se ne traži, ili ta zamjena već postoji, ali nije za-
živjela u jeziku i nije općenito prihvaćena. Takve su, između ostalog, riječi
alat, barut, torba i sl. koje su prisutne i u rudarskoj terminologiji. Postoji
još niz rudarskih termina koji su preuzeti iz orijentalnih jezika (Isto: 15).
Nedad Memić ističe da su utjecaji stranih jezika najvidljiviji u tzv. lek-
sičkom posuđivanju. Bosanski jezik je orijentalizme primio u svoju leksiku i
adaptirao ih tako da su oni postali jedan od njegovih zaštitnih znakova koji

iskazima daju dodatnu ekspresivnu snagu (Memić, 2013: 17). Isto tako, latin-
ski jezik je ostvario bitan utjecaj na sve evropske jezike, između ostalog i na
slavenske. Taj utjecaj ne ogleda se samo na nivou terminologije svih nauka već
i na nivou praktičnih vještina i riječi svakodnevnog govora (Kobaš, 2005: 3).
Austrougarskom okupacijom naša zemlja nije dobila samo novog gos-
podara, već i cijeli niz leksema germanskog porijekla. Međutim, još u XIV
vijeku u Bosni se spominju rudari Sasi, koji su, nesumnjivo, donijeli sa so-
bom i svoju terminologiju. Tako je, pored latinizama, grecizama, orijenta-
lizama, u govoru vareških rudara prisutan i veliki broj germanizama.
Također, ovdje je važno napomenuti da se govor vareških rudara može
pratiti sa više različitih aspekata. U vareškom rudniku je bio zaposlen veli-
ki broj rudara. Jedan dio tih rudara dolazi iz samog grada Vareša sa svojim
specifičnim govorom, a jedan dio rudara dolazi iz nekih drugih sredina,
uglavnom iz sela u okolini Vareša, koji sa sobom nose svoj govor. Ovaj go-
vor veoma je blizak samom gradskom govoru, ali se od njega razlikuje po
nekim karakteristikama o kojima će biti riječi.
Isto tako nisu svi rudari istog obrazovanja. Postoje oni koji su završili
samo osnovnu školu ili samo dio osnovne škole i oni imaju svoj specifičan
način izražavanja, svoju određenu leksiku, narodni govor, specifičnosti na
svim jezičkim nivoima. S druge strane, postoje inžinjeri i ljudi koji su zavr-
šili visoke škole i obrazovani su na standardnom jeziku. Naravno, u govoru
rudara bitnu ulogu igra i dob. Stariji rudari više upotrebljavaju narodni
govor od onih mlađih.
U ovom dijelu rada cilj mi je bio da ukažem na to da vareški govor, op-
ćenito, pripada ijekavskošćakavskom (istočnobosanskom) dijalektu zbog
toga što u rudarskoj terminologiji postoje neke osobenosti koje su tipične
za ovaj dijalekt. Također, bilo je govora i o stranim riječima koje su najfre-
kventnije unutar rudarske terminologije.
2.2. Osobenosti rudarske terminologije

Na početku je potrebno napomenuti da se i na fonetsko-fonološkom, mor-
fološkom, a, također, i na leksičkom nivou analiziraju sve prikupljene rije-
či. Na sintaksičkom nivou nisu zabilježena značajnija odstupanja u govoru
vareških rudara. Ova je napomena značajna zbog toga što je, kako ćemo u
nastavku rada vidjeti, veoma mali broj isključivo rudarskih termina. Sve
prikupljene i ovdje spomenute termine rudari upotrebljavaju u svom govo-
ru; međutim, ti termini nisu isključivo i jedino rudarski.
2.2.1. Fonetsko-fonološki nivo

Na fonetsko-fonološkom planu u rudarskoj terminologiji na prostoru Va-
reša javljaju se, uglavnom, odstupanja tipična za ijekavskošćakavski istoč-
nobosanski govor. Na prvom mjestu se, svakako, nalazi svođenje dvaju
afrikatskih parova na jedan u korist glasova ć i đ. Ta osobina ne karakte-
rizira sve već samo neke dijalekte bosanskog jezika. Raširena je i u bosan-
skom razgovornom jeziku (Jahić, 1999: 227).
Dževad Jahić u knjizi Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora kaže
da postoje, uglavnom, dvije teze koje se odnose na ovu pojavu: prva teza
je da je to unutardijalekatska osobina, koja ide u smjeru uprošćavanja ili
u smjeru usložnjavanja jezičkog sistema. Druga teza je da se ova osobi-
na začela pod utjecajem orijentalnih jezika (Isto: 228). Ako posmatramo
rudarsku terminologiju u Varešu, kod dvojice informatora može se čuti i
čuskija i ćuskija, ali i kod jednog i kod drugog ona ima isto ili slično znače-
nje – metalna ili čelična poluga ili šipka koja služi za različite poslove. Već
je rečeno da je dijalekatska osobina vareškoga govora svođenje dvaju afri-
katskih parova na jedan u korist afrikata ć i đ. Međutim, karakteristično
je da se kod većine rudara češće može čuti čuskija nego očekivano ćuskija.
Suglasnik h dobro se čuva u bosanskohercegovačkim govorima. Osobi-
to Bošnjaci u svom govoru dobro čuvaju ovaj glas, a razlog za to je kontakt
s orijentalnim jezicima, prije svega arapskim (jezik religije).
I u govoru vareških rudara dobro se čuva glas h, pa se tako može čuti
halda, hateze(j)-ke, hematit, hodnik. Kod obrazovanijih rudara bilo koje
vjeroispovijesti prilično dobro se čuva ovaj glas. Međutim, zabilježeni su
slučajevi da se kod rudara katoličke vjeroispovijesti (uglavnom iz okoli-
ne Vareša) mogu čuti i riječi bez upotrebe glasa h, npr.: alka, odnik, ATZ
magazin, ateze-ke, oranj, ljeb (hljeb sa sedam kora). Ovi rudari čuvaju glas
h u nekim riječima stranog porijekla, kao što su: hamer, hematit, hidrauli-
ka, hidrološki, hidrostatički, horizontski (stupovi), hunt, huntić, huntovanje.
Također, bez obzira na vjeroispovijest rudara čuje se samo haodina, hica,
higijeničar, hodica, hub, hvatalice.
Primijećeno je da rudari u govoru dodaju neke glasove koji nemaju
uporište u osnovi riječi, vjerovatno, radi lakšeg izgovora. Takav je slučaj sa
glasom j u riječi hatezej-ke, iako se može čuti i oblik bez j (hateze-ke). Glas j
je sonant vrlo nepostojan u izgovoru, podložan slabljenju ili gubljenju, sta-
panju sa drugim suglasnicima, ali i javljanju tamo gdje mu po etimologiji
nije mjesto (Jahić, u: Jahić, Halilović, Palić, 2000: 111).
U govoru vareških rudara može se čuti oblik svirena, umjesto normira-

nog oblika sirena. Jedan od razloga za ovakvu upotrebu može biti i glagol
svirati, prema kojem je dobijen oblik svirena, bez gubljenja glasa v. Drugi
razlog može biti taj što riječ sirena rudare upućuje na neko drugo značenje,
a ne na značenje ‘zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranja’.
Za ijekavskošćakavski (istočnobosanski) dijalekt karakteristična je još
jedna osobina, koja se odnosi na refleks staroga glasa jat. Ta osobina je hi-
perijekavizacija, a prepoznaje se u leksemi komjen, kako je upotrebljavaju
vareški rudari, umjesto riječi komin – otvor u jami.
Iako je u ijekavskošćakavskom govoru, kojem pripada i govor Vareša,
zastupljena hiperijekavizacija, javlja se i jedna osobina suprotna hiperijeka-
vizaciji. Naime, hiperijekavizacija je unutar prikupljene rudarske termino-
logije prisutna u leksemi komjen, ali se ona u vareškom govoru prepoznaje
i u nizu drugih riječi. Pojava koja je vezana za refleks glasa jat, a u neku
ruku, suprotna je hiperijekavizaciji može se prepoznati u terminu sikira,
kako se može čuti kod vareških rudara. Iako jezička norma propisuje oblik
sjekira, u govoru vareških rudara bilježi se ikavska zamjena jata (umjesto
je javlja se i).
Kada su u pitanju refleksi glasa jat, u govoru vareških rudara daje se
prednost likovima s jednosložnim prefiksom pre-. Ako konsultiramo gra-
matike, pravopise i rječnike, primijetit ćemo da oni za ovo pitanje nude
različita rješenja. U Pravopisu bosanskoga jezika (Priručnik za škole) stoji
da je pri kolebanju između likova s prije- i onih s pre- bolje upotrijebiti
likove s prije-. No, u Gramatici bosanskoga jezika stoji da se treba oslanjati
na vlastiti jezički osjećaj i da su to dubletni oblici.
Međutim, ako pogledamo u dijalektološku literaturu, vidjet ćemo da
je stanje drukčije nego u standardnom jeziku. U govoru vareških rudara
dominiraju oblici s jednosložnim prefiksom pre-. Isti slučaj je sa većinom
stanovništva na području Vareša, bez obzira na obrazovanje, starost i sl.
Refik Bulić ističe da su u tešanjsko-maglajskom govoru umjesto dugog jata
u prefiksu prije- zabilježeni samo ekavski likovi, npr. prevod, prevoz i sl.
(Bulić, 2010: 19). Na području istočnohercegovačkog dijalekta, kako ističe
Miloš Okuka, dugo jat se ponaša vrlo neujednačeno, pa su tako naporedni
oblici prijelaz i prelaz, prijekor i prekor itd. (Okuka, 2008: 59). I u drugim
govorima najčešće se susreću ekavski oblici ili dubleti.
U rječničkom sam dijelu termine s refleksom glasa jat bilježila u obliku
sa prije-, međutim, kao što je to već istaknuto, u govoru rudara dominiraju
oblici sa pre-, npr.: prevoz, prevozna, prenos, prenosna itd. Postoji više ra-
zloga za ovu pojavu: stepen obrazovanja rudara, utjecaj dijalekta, utjecaj
srpskohrvatskog jezika koji su rudari učili u školi i usvojili u svakodnev-

nom govoru. Većina rudara su ljudi koji su sada u zasluženoj penziji i nisu
se pretjerano zanimali za stanje u savremenom bosanskom jeziku.
Za fonetsko-fonološki nivo jezika, u govoru vareških rudara, vezuje se
još jedna karakteristika. Ta karakteristika ogleda se u uprošćavanju skupi-
ne dl- na početku riječi. Tako se umjesto dlijeto čuje lijeto. Naravno, termin
lijeto ima ograničenu upotrebu. Uglavnom se vezuje za rudare koji imaju
manji stepen obrazovanja.
Unutar rudarske terminologije primijećeno je još jedno uprošćavanje
konsonantske skupine. Međutim, treba napomenuti da se ovakvo uprošća-
vanje ne javlja samo u govoru rudara, nego se može čuti u svakodnevnom
govoru ljudi različitih struka. Čini mi se da sve više postoji tendencija ka
uprošćavanju ovakvih konsonantskih skupina, jer se sve rjeđe mogu čuti
normirani oblici. Tako, npr. kod rudara se može čuti nazornik, rudarski
nazor, umjesto nadzornik, rudarski nadzor i sl.
Također, može se primijetiti da se umjesto termina laboratorija vrlo
često čuje termin labaratorija. Ovakav oblik može se čuti kod manje obra-
zovanih rudara, koji pretjerano ne vode računa o načinu izražavanja i koji
ne znaju da postoji neki drugi oblik ove riječi.
Isti slučaj je i sa terminom temperatura koji određeni broj rudara u go-
voru i pisanju upotrebljava u obliku temparatura, ne znajući za drugi oblik.
Vareški rudari u svom govoru upotrebljavaju i termin šikta u značenju
‘nadnica, smjena, radno vrijeme jedne skupine rudara’. Ova riječ potječe iz
njemačkog jezika (Schicht), a ono što se može primijetiti jeste da je izvorni
glas h zamijenjen glasom k, vjerovatno radi lakšeg izgovora.
Također, primjetno je da rudari mijenjaju pojedine vokale nekim dru-
gim, takav je slučaj sa vokalima a i e. Npr. umjesto normiranog oblika se-
paracija, što podrazumijeva ‘mjesto gdje se nalaze uređaji za separiranje i
preradu rude’, čuje se oblik seperacija. Od ovog oblika nastao je i toponim
Seperacija, a podrazumijeva ‘mjesto na kojem se nalazi pogon za separaciju
rude’.
U govoru rudara prisutna je i zamjena suglasnika š suglasnikom s, kao
što je slučaj sa terminom spašavanje, a vareški rudari ga upotrebljavaju u
obliku spasavanje. Termin spasavanje se upotrebljava u sklopu riječi četa
za spasavanje.
Primijećeno je, također, da dolazi do asimilacije dvaju vokala u riječi
rezervoar, kako ona glasi u savremenom bosanskom jeziku. Tako se u go-
voru rudara ovog kraja čuje rezervar (oa > a). Do asimilacije ovog tipa do-
lazi i u drugim bosanskohercegovačkim govorima, vjerovatno radi lakšeg

izgovora.
Pojava koja karakterizira pojedine rudarske termine, a odnosi se na
fonetsko-fonološki nivo jezika jeste prelazak zvučnih suglasnika u bezvuč-
ne i obrnuto, uglavnom na kraju riječi. Jedan od takvih primjera jeste i
riječ akord (preuzeta iz francuskog jezika). Ovaj termin se upotrebljava i
u muzici, a u oblasti rudarstva i industrije ima značenje ‘količina posla
na osnovu koje se obračunava zarada’. Rudari su u svom govoru ovu riječ
prihvatili kao akort. U ovom slučaju je zvučni suglasnik d prešao u svoj
bezvučni parnjak t.
Slična pojava primijećena je i kod drugih riječi preuzetih iz stranih je-
zika, npr. termin posuđen iz njemačkog jezika (Wand) pojavljuje se u go-
voru u obliku vanta. Ponovo zvučno d prelazi u svoj bezvučni parnjak t.
U većine rudara informatora u govoru dominiraju jezičke karakteristi-
ke koje pripadaju srpskohrvatskoj normi, koje su usvojili u školi. Pojedini
rudari, posebno oni koji su sa sela došli u grad, njeguju neke dijalekatske
crte koje su bliske današnjoj bosanskoj normi. Međutim, ono što je za-
jedničko i srpskohrvatskom i današnjem bosanskom standardu jesu gra-
matičke kategorije u kojima dolazi do promjene l u o. Norma bosanskoga
jezika kaže da se dosljedna alternacija l u o javlja, između ostalog, u većine
imenica izvedenih od dvosložnih i višesložnih glagolskih osnova sufiksom
-lac (-l + ac) (Halilović, 1996: 132).
Ono što se može primijetiti u govoru, ali i pisanju, kod vareških rudara
jeste da oni provode ovu alternaciju i tamo gdje norma jasno kaže da je ne
treba provoditi. Upotrijebljene imenice u semantičkom smislu označavaju
vršioca radnje (čistilac, drobilac, izbiralac, rukovalac, rukovodilac). Opće-
prihvaćeno je mišljenje da do ovakvih grešaka dolazi zbog toga što imenice
na -lac taj oblik imaju samo u nominativu jednine i genitivu množine, dok
se u svim ostalim padežnim oblicima vrši alternacija. Tako navedene ime-
nice u govoru rudara imaju oblik čistioc rude i drobioc rude, kao i rukovo-
dioc. Ova pojava nije isključivo vezana za rudare i rudarsku terminologiju.
Ona se susreće veoma često u razgovornom stilu i kod ljudi koji se ne bave
rudarskom djelatnošću, pa čak i kod visokoobrazovanih. Kod rudara koji
su usvajali hrvatsku normu čak ne dolazi ni do zamjene sufiksa -lac sufik-
som -telj.
Kada su u pitanju glasovne alternacije, potrebno je spomenuti još jed-
nu crtu koja se može čuti u govoru kod vareških rudara. To se odnosi na
termin buka, kod kojeg se u dativu i lokativu jednine ne vrši sibilarizacija.
Tako se, npr. može čuti: On ti radi u velikoj buki. Isti slučaj je i sa terminom
knjiga. Također, i u ovom slučaju u dativu i lokativu jednine nije provedena

sibilarizacija. Čuje se, npr. Sve je to zapisano u knjigi. Ova pojava je u direk-
tnoj vezi sa životnom dobi i obrazovanjem rudara.
Na prozodijskom planu dešavaju se promjene tipične za razgovorni je-
zik. Tu se, prije svega, misli na pomjeranje kratkosilaznih akcenata sa ini-
cijalnog sloga na bilo koji slog u riječi. Razlike u odnosu na ortoepsku nor-
mu standardnog jezika događaju se često u riječima stranog porijekla, npr.
akumulȃtorskā (svjetiljka), (prenosni) instrumȅnti, laborȁnt, laboratȏrija
(umjesto standardnih oblika akumùlātorskā, instrùmenti, labòrant,
laboràtōrija). Pojedini autori su u standardnom jeziku davali prednost is-
ključivo oblicima tipa akumùlātorskā, dok drugi autori ovakve primjere
navode kao dublete, dakle sa mogućnošću pojavljivanja silaznih akcenata i
van inicijalnog sloga.
Pojava pomjeranja silaznih akcenata van inicijalnog sloga nije vezana
za obrazovanje zbog toga što se ona podjednako javlja i kod obrazovanih i
kod manje obrazovanih ljudi.
2.2.2. Morfološki nivo

Imenice su najbrojnija vrsta riječi u našem jeziku, što potvrđuje i ovo istra-
živanje. Naime, u radu je prikupljeno ukupno 945 riječi, a najveći broj njih
odnosi se na imenice. U samom rječniku imenice su spomenute 1186 puta,
uključujući i sintagme koje su sastavljene od jedne, dviju ili više imenica
(npr. amortizacija osnovnih sredstava, aparati sa pjenom i sa prašinom i
sl.). Unutar sintagmi koje su sastavljene od dviju ili više imenica mogu se
javiti i druge vrste riječi, npr. pridjevi amortizacija osnovnih sredstava ili
prijedlozi aparati sa pjenom i sl.
Od imenica koje su spomenute 1186 puta, najveći broj odnosi se na
imenice muškog roda, iza njih slijede imenice ženskog roda, a u najmanjem
su broju zastupljene imenice srednjeg roda. Ono što se može primijetiti na
prvi pogled jeste da je najveći broj zajedničkih imenica, dok su mnogo ma-
nje brojne gradivne imenice. Ova vrsta imenica u rudarskoj terminologiji
upotrebljava se da bi se označile različite vrste materijala od kojih se nešto
izrađuje, npr. izrada različitih tipova podgrade i sl. (beton, drvo, metal, ope-
ka). One nisu direktno vezane za rudarstvo, ali ih rudari upotrebljavaju u
svojoj terminologiji.
Najmanje je vlastitih imenica. Njih ima samo 13, a u govoru rudara one
se mijenjaju u skladu sa standardnojezičkom normom. Vlastite imenice
se odnose na toponime (Ponikva, Saski Do, Saski Potok, Smreka, Štrajbok,
Upina, Vareš, Vareš Majdan), na termin Lukića rov (označava ime jame u
kojoj se kopa ruda), na imena prijevoznih sredstava (demper i perlinac) ili

imena bušilica (ingersolka i sulivanka).
Također, zastupljen je i određeni broj glagolskih imenica, npr.: anke-
risanje, bušenje, spašavanje (u sklopu termina četa za spašavanje), diza-
nje (u sklopu termina dizanje pribora iz bušotine), dodavanje (pritiska),
huntovanje, indiciranje (jamskih plinova), ispiranje (bušotine), izbijanje,
miniranje (u sklopu termina komorno miniranje), magacioniranje, oboga-
ćivanje (ruda), odronjavanje (terena), oduzimanje (pritiska), odvodnjavanje,
okucavanje, oplemenjivanje (ruda), osiromašenje (rude), osvjetljenje (radnih
prostorija), otkopavanje (u komorama), otkrivanje (ležišta), otpucavanje,
otvaranje (ležišta rude), planiranje (proizvodnje), podmazivanje (bušilice),
prerivanje ili prekopavanje (zemljišta), provjetravanje (jame od gasova), pu-
njenje, rostovanje, servisiranje, stavljanje (u pogon vretena), šmiranje, torke-
tiranje, zamuljivanje, zapunjavanje, zaptivanje (pumpe), zarušavanje (kro-
vine), zasipavanje. Glagolske imenice se pojavljuju samostalno ili u okviru
nekog od rudarskih termina. Sve navedene glagolske imenice nastale su od
nesvršenih glagola.
Kada je u pitanju broj prikupljenih imenica, može se reći da ih je naj-
više upotrijebljeno u jednini, dok je jedan manji broj imenica upotrijebljen
u množini. Također, ono što se odmah može primijetiti jeste da je najveći
broj imenica u nominativu, mnogo manji broj ih je u genitivu, akuzativu,
vokativu, instrumentalu i lokativu.
Kada je riječ o deklinaciji imenica, nisu zabilježena značajnija odstupa-
nja od norme. Ukoliko ih i ima, ta su odstupanja karakteristična za nekoli-
ko padeža. Najbrojnije su imenice koje u genitivu jednine imaju nastavak a,
u manjem broju su zastupljene imenice e-vrste, a najmanji je broj imenica i-
vrste. Takve su, npr. imenica brizantnost, imenica odgovornost, koja se po-
javljuje u sklopu sintagme disciplinska odgovornost, imenica ekonomičnost,
koja se pojavljuje u sklopu sintagme ekonomičnost metode otkopavanja.
Kada je u pitanju deklinacija imenica, potrebno je spomenuti nekoli-
ko padeža u kojima se dešavaju neke promjene netipične za normu našeg
jezika, a koje predstavljaju karakteristiku razgovornog stila. Sve te promje-
ne dovode se u vezu ili sa sredinom iz koje rudari dolaze ili sa stepenom
njihovog obrazovanja. Određena odstupanja u deklinaciji imenica primi-
jećena su u akuzativu jednine. Naime, u govoru vareških rudara mogu se
čuti sljedeće rečenice: On vozi viljuškara. On vozi bagera. U ovom slučaju
imenice viljuškar i bager ponašaju se kao imenice kojima se označava nešto
živo, pa se akuzativ jednine izjednačava sa genitivom jednine, umjesto sa
nominativom jednine.
Jedan od padeža u kojem su zabilježene određene pojave koje je po-

trebno izdvojiti i komentirati jeste vokativ jednine. Naime, prema pravili-
ma našeg jezika imenice u vokativu jednine muškog roda mogu imati na-
stavke -e i -u u zavisnosti od toga na koji suglasnik im se završava osnova.
Imenice kod kojih se javljaju određena odstupanja vezuju se za pojedina
zanimanja u rudarstvu.
Postoje određene imenice kod kojih se osnova završava na sonant r i
one u vokativu jednine imaju dvojake nastavke, pa se može čuti: alatničare
i alatničaru, amalgamere i amalgameru, bravare i bravaru, crpare i crparu,
higijeničare i higijeničaru, kurire i kuriru. Međutim, postoje imenice kod
kojih se osnova završava na neki nenepčani ili prednjonepčani suglasnik,
a one u vokativu imaju i jedan i drugi nastavak. Takve su, npr. imenice:
armirač – u vokativu jednine ima oblike armirače i armiraču, bagerist –
u vokativu jednine ima oblike bageriste i bageristu, buldožerist – oblici
buldožeriste i buldožeristu, bušač – oblici bušače i bušaču, kopač – oblici
kopače i kopaču, laborant – u vokativu jednine ima oblik laborante i labo-
rantu. Također, neophodno je spomenuti i imenicu galerista (imenica e-vr-
ste muškog roda sa završetkom -a u nominativu jednine) koja u vokativu
jednine ima oblike galerista (V=N) i galeristo.
Ono što je bitno istaknuti, kada je riječ o deklinaciji imenica, jeste oblik
instrumentala jednine. Naime, u govoru rudara vareškog kraja dolazi do
kolebanja u upotrebi nastavaka -om ili -em u ovom padežnom obliku.
Kada je riječ o imenicama koje se završavaju nastavkom -ār, rudari ih upo-
trebljavaju i sa jednim i sa drugim nastavkom, što je u skladu s pravilom
koje vlada u našem jeziku. Tako se čuje, npr.: s alatničarom i s alatničarem,
gusjeničarom i gusjeničarem, katerpilarom i katerpilarem, viljuškarom i vi-
ljuškarem.
Međutim, pored ovih riječi, u govoru rudara se susreću i druge riječi
kod kojih instrumental jednine nije formiran u skladu s normom našeg je-
zika. Takav termin je i brigadir, čiji instrumental jednine u govoru vareških
rudara glasi s brigadirom i s brigadirem. Isti slučaj je i sa terminima direktor
(s direktorom i s direktorem) i Droškovac (Droškovcom i Droškovcem). Iako
pravilo kaže da imenice čija se osnova završava nepčanim suglasnikom,
imaju nastavak -em (Halilović, u: Jahić, Halilović, Palić, 2000: 200), u go-
voru vareških rudara javljaju se odstupanja od ovog pravila. Tako u nizu
imenica na nepčani suglasnik rudari upotrebljavaju paralelne oblike i sa
nastavkom -om i sa nastavkom -em, npr.: bušač (bušačom i bušačem), čagalj
(čagljom i čagljem), čekić (čekićom i čekićem), kopač (kopačom i kopačem).
Poznato je da u našem jeziku postoje imenice koje u nominativu mno-

žine imaju samo kratku množinu, imenice koje imaju samo dugu množinu
i imenice koje mogu imati i kratku i dugu množinu. Od imenica priku-
pljenih u govoru vareških rudara najveći broj njih ima samo dugu ili samo
kratku množinu. Međutim, postoje i imenice koje rudari upotrebljavaju i
sa kratkom i sa dugom množinom. Ovdje bih spomenula imenicu mlin.
Iako se u rječnicima bosanskog jezika ova imenica upotrebljava samo u
obliku duge množine – mlinovi, primijetila sam da vareški rudari u svom
govoru ovu imenicu upotrebljavaju i u obliku kraće množine – mlini. Isti
slučaj je i sa imenicom trokut, koja je u govoru rudara zabilježena i u obli-
ku trokutovi i u obliku trokuti. U oba ova slučaja u dugoj množini upotri-
jebljen je umetak -ov-, čime je ispoštovano pravilo, jer su i suglasnik n i
suglasnik t nenepčani suglasnici.
Kada govorimo o imenicama, u govoru i pisanju rudara Vareša poje-
dine imenice, umjesto sa sufiksom -onica ili -nica, javljaju se sa sufiksom
-ona. Iako je u Gramatici bosanskoga jezika jasno naznačeno da se mjesne
imenice tvore samo sa sufiksom -onica ili -nica (Halilović, u: Jahić, Hali-
lović, Palić, 2000: 315), ipak susrećemo odstupanja ovog tipa. Tako rudari
umjesto čekaonica kažu čekaona ili umjesto radionica čuje se oblik radi-
ona. Ovakva odstupanja javljaju se kod rudara koji govore i bosanskim, i
hrvatskim, i srpskim jezikom.
U Pravopisu bosanskoga jezika postoji pravilo u kojem imenice na -ist i
-t ne dobijaju vokal a na kraju (Halilović, 1996: 141). Međutim, u Pravopisu
bosanskoga jezika (Priručnik za škole), Rječniku bosanskog jezika (2007),
kao i u drugim knjigama koje su nastale u novije vrijeme, a bave se pi-
tanjem standardizacije jezika imenice na -ist i -t mogu dobiti vokal a na
kraju. Ovo pitanje u govoru vareških rudara riješeno je na sljedeći način:
neke imenice kojima se označavaju pojedina zanimanja redovno na kraju
dobijaju vokal a (galerista, mašinista), dok ovaj vokal izostaje kod drugih
imenica kojima se, također, označavaju pojedina zanimanja (bagerist, dem-
perist, skreperist).
Na drugom mjestu po broju su pridjevi. U rječniku je ukupno zabilje-
žen 331 pridjev. Najveći broj je prisvojnih pridjeva, ali ima i ostalih, npr.:
akumulatorska (svjetiljka), barutni (magazin), benzinska (u sklopu termina
benzinska sigurnosna svjetiljka), bravarska (radionica), bušačka (svrdla),
četverobrigadni (sistem), Dejvijeva (lampa), disciplinska (komisija), dojavni
(uređaji), dopremne (u sklopu termina glavne dopremne prostorije), dubinski
(kop), eksploataciono (polje), eksplozivna (sredstva), električna (svjetiljka),
elektroenergetska (postrojenja), energetska (mreža), etažni (plan), finansijski
(plan), geološka (karta), hidraulična (podgrada), hidrološki (plan rudnika),

hidrostatički (pritisak), horizontski (stubovi), istraživački (troškovi), izolaci-
oni (aparat), jamska (postrojenja), kadrovska (služba), kapna (lampa), kar-
bidna (svjetiljka), komorno (miniranje), lična (u sklopu termina lična zaštit-
na sredstva), mašinska (postrojenja), međukomorni (stupovi), mehanička
(lopata), mineralne (u sklopu termina eksploatacija mineralnih sirovina),
minerska (kliješta), mjeračke (knjige), muljne (pumpe), okvirna (podgrada),
Orsatov (aparat), otkopna (radilišta), podetažna (otkopna metoda), pogonski
(agregat), površinska (eksploatacija), prijenosna (lampa), proizvodna (radi-
lišta), protivpožarno (spremište), pumpne (stanice), radna (snaga), radnič-
ki (savjet rudarskog preduzeća), rovna (ruda), rudarska (inspekcija), rudne
(žice), Saski (Do i Potok), sedimentna (cijev), signalni (uređaji), sigurnosni
(stubovi), središnji (zalom), sržna (cijev), stručni (savjet), švedski (način),
tektonski (poremećaji), transportna (mehanizacija), užetni (bager), utovar-
na (lopata), vazdušni (čekić), ventilacioni (mostovi), vjetrene (cijevi), vodni
(zidovi), vodovodna (mreža), zalomni (naboj).
Ovdje je potrebno posebno izdvojiti termin Lukića (rov). Ovaj termin
ima funkciju poput prisvojnih pridjeva, međutim, pravi prisvojni pridjev
imao bi oblik Lukićev (rov). U sintagmi Lukićev rov, riječ Lukićev ima pravu
pridjevsku promjenu (Lukićevog, Lukićevom itd.), dok imenica rov ima pro-
mjenu kao imenice muškog roda a-vrste, npr. kao imenica grad. Međutim,
termin Lukića (rov) ostaje nepromijenjen, a kao i u prethodnom slučaju,
imenica rov ima svoju promjenu, npr. Lukića rova, Lukića rovu itd.
Ono što je bitno napomenuti za prisvojne pridjeve jeste da se većina
njih ponavlja više puta, uglavnom u sva tri roda, npr. pridjev jamski po-
navlja se 36 puta, u sva tri roda i u oba broja. Isti slučaj je i sa pridjevom
rudarska, koji se ponavlja deset puta (također, u sva tri roda i oba broja),
transportna, koji se ponavlja šest puta (u muškom i ženskom rodu i u oba
broja), električna, koji se ponavlja pet puta (u muškom i ženskom rodu i u
oba broja) i niz pridjeva koji se ponavljaju dva ili tri puta.
Pored prisvojnih pridjeva, u velikom broju zastupljeni su i opisni pri-
djevi, npr.: armirani (beton), aspiracioni (psihrometar), baražna (vrata), be-
neficirani (staž), bistra (ruda), crvena (ruda), frontalno (otkopavanje), gruba
(u sklopu termina filter za grubu prašinu), hladna i vruća (u sklopu termina
erupciona pojava hladne i vruće vode), izdišni (ventil), komprimirani (zrak),
kosa (okna), kratka (čela), križna (krampa), kruta (podgrada), ljevkasto (ot-
kopavanje), nabijena (mina), neeksplodirani (lagumi ili mine), niveletna (le-
tva), obla (građa), otkopani (materijal), otpucana (ruda), otvoreni (otkopi),
tvrdi (materijal), osnovna (u sklopu termina amortizacija osnovnih sredsta-
va), platnena (traka za nošenje), polumehanizirano (otkopavanje), pomoćni

(prugar), potporni (stubovi), povratne (stanice), prijenosni (instrumenti),
prerađena (ruda), prekovremeni (rad), prijeka (žaga), puni (okvir), redovni
(putevi), regenerativna (patrona), rotaciono (bušenje), sastavljene (žile), sa-
vitljivi (kabal), sirova (ruda), slijepo (okno), spiralna (svrdla), stezni (prsten),
široko (čelo), topli (obrok), tovotna (mast), tvrdi (metal), udarne (patrone),
visinska (kašika), začepljena (mina), zaštitna (kutija), zatajene (mine).
Posebnu podskupinu opisnih pridjeva čine tzv. procesualni pridjevi.
Među prikupljenim materijalom pronađena su četiri takva pridjeva: brzo-
goreći (štapin), detonirajući (štapin), sporogoreći (štapin), podupiruća (pod-
grada).
Na trećem mjestu po broju su gradivni pridjevi, npr.: betonski (okvir),
čelične (u sklopu termina čizme sa čeličnim kapicama), drveni (klin), gume-
ne (čizme), gumirano (odijelo), kožne (naramenice), limena (kutija). Pridjev
drveni se pojavljuje pet puta u muškom i ženskom rodu i u sva tri broja, pri-
djev gumene pojavljuje se tri puta u muškom i ženskom rodu i u oba broja,
a pridjev kožne dva puta (samo u ženskom rodu i u množini).
Postoje i tri vremenska (temporalna) pridjeva, a to su: dnevni (u sklopu
termina dnevni minerski karton), godišnji (u sklopu termina godišnji kapa-
citet rudnika) i noćni (rad). Svi prikupljeni pridjevi su određenog vida.
Kada je riječ o promjeni pridjeva, nisu zabilježeni slučajevi odstupa-
nja od norme. Ovdje je bitno spomenuti termin gumarsko, koji je po svom
obliku i promjeni pridjev, ali u govoru vareških rudara ovaj termin je izgu-
bio svoje pridjevsko značenje i rudari ga više osjećaju kao imenicu.
Također, postoji još jedan termin koji je na sebe preuzeo funkciju ime-
nice. To je termin mehanička u sintagmi mehanička radionica. Veoma ri-
jetko rudari u svom govoru upotrebljavaju cijelu sintagmu mehanička ra-
dionica, već se može čuti, npr. idem u mehaničku, to ti je u mehaničkoj i sl.
Svi rudari, kad se upotrijebi samo jedan dio ove sintagme, znaju o čemu
je riječ bez dodatnog objašnjenja, što znači da je ovaj termin u potpunosti
zaživio u govoru rudara.
Treće mjesto zauzimaju prijedlozi. U rječniku su upotrijebljeni sljedeći
prijedlozi: bez, iz, među, na, o, od, prema, sa, u, za. Nabrojani prijedlozi su
upotrijebljeni 109 puta u sklopu različitih termina, npr.: aparati sa pjenom,
gubici u materijalu, hidraulični uređaj za automatsko reguliranje pritiska,
knjiga o stanju lokomotive, vjetrene pregrade od raznih materijala sa ili bez
vrata itd.
Po broju, sljedeći su veznici. Kao i prijedlozi, i veznici su upotrijebljeni
deset puta u okviru različitih termina, npr.: table i putokazi jamskih prosto-
rija, vjetrene pregrade od raznih materijala sa ili bez vrata itd. Od veznika
samo se upotrebljavaju sastavni veznik i i rastavni veznik ili.
Na samom kraju nalaze se glagoli, njih je u rječniku samo sedam (ar-
mirati, burgijati, cuknjati, delimiti, ispengati, lagumati, uzbiti). Glagoli su,
uglavnom, zamijenjeni glagolskim imenicama. Svi ovi glagoli navedeni su
u infinitivu (u rječniku). Kada ih upotrijebe u obliku infinitiva, redovno
izostave vokal i iz infinitivnog nastavka -ti, npr. burgijat, delimit itd. Da-
kle, sve ove glagole vareški rudari upotrebljavaju u obliku krnjeg infinitiva.
Također, svi upotrijebljeni glagoli su nesvršenog vida, izuzetak predstavlja
glagol ispengati – čvrsto svezati.
Kada su u pitanju glagoli, potrebno je posvetiti pažnju nastavcima koji
se pojavljuju kod prikupljenih glagola. Ovo se, prije svega, odnosi na na-
stavke tipa -ovati, -isati, -irati. Ova pojava se, također, može pratiti i kod
pridjeva. Ako pogledamo u aktuelne rječnike našega jezika, vidjet ćemo
da se, gotovo svi autori, međusobno slažu. Naime, u spomenutim djelima
(rječnici iz 2007. i 2010. godine) glagoli na -ovati, -isati, -irati paralelno eg-
zistiraju, niti jednom obliku se ne daje prednost, već su to dubletne forme.
U govoru rudara vareškoga kraja kod glagola dominiraju oblici na
-ovati, -isati, ali sam, prilikom bilježenja rudarskih termina, prednost dala
oblicima na -irati. Ova pojava je posebno zastupljena u glagolskom pridje-
vu trpnom, npr.: kombinirana / kombinovana čela, mehanizirani / mehani-
zovani alati, mehanizirano / mehanizovano otkopavanje, polumehanizirano
/ polumehanizovano otkopavanje. Kada su u pitanju rudarski termini, bi-
lježila sam ih u standardnojezičkoj formi, a oni koji odstupaju od jezičkog
standarda posebno su objašnjeni.
Pretposljednje mjesto zauzimaju prilozi. Zabilježena su četiri priloga i
svi imaju mjesno značenje: dolje (u sklopu termina zalom prema dolje), gore
(u sklopu termina zalom prema gore), naniže (u sklopu termina stepenasto
otkopavanje naniže), naviše (u sklopu termina stepenasto otkopavanje na-
više).
Brojevi kao vrsta riječi su u rječniku upotrijebljeni samo jednom, i to
u okviru izraza hljeb sa sedam kora, a zabilježena je samo odnosna zamje-
nica koji u lokativu jednine, kao dio riječi (tijelo lampe u kojoj je smješten
akumulator).
2.2.3. Leksički nivo

Leksika je sistem komplementaran gramatici, ali, za razliku od nje, podlo-
žan brzim promjenama na planu strukture, što je osnovni razlog za dugu
tradiciju njegovog zanemarivanja (Šehović, u: Halilović, Tanović, Šehović,
2009: 193). Već je na početku samog rada bilo riječi o leksici, o odnosu
između leksike i terminologije, o razlozima zapostavljenosti ovog jezičkog
nivoa, koji za istraživanje predstavlja pravi mali rudnik. U ovom dijelu rada
dat ću objašnjenja pojedinih termina za koje smatram da je to neophodno.
Termine koje objašnjavam navodit ću, uglavnom, abecednim redom. Od-
stupanje od ovog pravila napravit ću samo u onom slučaju kada dva ter-
mina imaju nešto zajedničko, i to da bih izbjegla nepotrebna ponavljanja.
Tada ću objašnjavati termine ne vodeći se abecednim redom.
Ono što je karakteristično za govor vareških rudara jeste termin ajzin,
koji se upotrebljava u značenju ‘rudarski čekić’. Ovaj je termin preuzet iz
njemačkog jezika, kao i niz drugih termina, ali u izvornom jeziku on ima
oblik ajzen. Termin ajzen se upotrebljava i van rudarske terminologije, i
to u navedenom obliku. Pretpostavka je da su rudari radi lakšeg izgovora
prihvatili ovaj termin u obliku ajzin ili ga je neko od rudara tako čuo i on
je postao općeprihvaćen.
Na početku bih spomenula i termin alat. Ovaj termin je u rječniku
spomenut dva puta, ali u oba slučaja ima slično značenje.
Termini koji se odnose na ručno kopanje rude nisu u potpunosti iščezli
iz upotrebe nakon što je mehanizacija olakšala rudarski posao. Pojedini
termini vezani su i za neke druge djelatnosti i oblasti života, ali su svoje
mjesto našli i u rudarstvu: ajzin, bat, borvinta, brifer, budak, burgija, ca-
pin, čekić, čekrk, ćuskija, drifter, drob, firač, kariola, kazma, kilavica, kramp,
krašnja, križna krampa, kroca, dlijeto, lopata, lučna žaga, malj, mlat, moti-
ka, nabijač, pijuk, svrdlo, šleganj, šoralica, tačke.
U upotrebi su i pojedini termini koji se susreću i u drugim oblastima
života. Jedan od takvih termina jeste i ampula. Riječ ampula se upotre-
bljava u rudarstvu u procesu miniranja, u medicini, susreće se i u crkvenoj
terminologiji, a danas se vrlo često upotrebljava u kozmetici kao sredstvo
za njegovanje kose. Takvi su i termini azotdioksid i azotmonoksid, koji su
primarno hemijski termini, a imaju direktne ili indirektne veze i sa rudar-
stvom. Termini bravar i bravarska radionica susreću se u rudarstvu, ali i u
drugim industrijskim granama.
Isti slučaj je i sa terminom brigadir, koji se upotrebljava u rudarskoj
organizaciji, ali vezan je i za druge oblasti privrede i života općenito. Ne
samo termin brigadir, nego i termin direktor susrećemo i izvan rudarstva,
u različitim preduzećima i radnim organizacijama. Električar je, također,
veoma rasprostranjen termin i susreće se u svim onim djelatnostima za
koje se veže upotreba električne energije. Nadzornik određenih radova su-
sreće se kako u društvenim tako i u privatnim djelatnostima. U rudarstvu
postoji više nadzornika. Zbog obima i odgovornog posla, većina djelatnosti

mora imati svog nadzornika, s tom distinkcijom što postoje nadzornici i u
jami i na površinskom kopu. Također, isti komentar se može dati i za ter-
mine poslovođa i kopač, koji nisu isključivo rudarski termini, ali se rudar-
ska djelatnost ne može zamisliti bez njih. Prilikom analize ovih termina
nije poštovan abecedni red, zbog toga što se svi termini odnose na neko
zanimanje u rudarstvu, ali i izvan rudarstva.
Jedan od termina koji zahtijeva određeni komentar je i termin cilindar.
Cilindar je riječ koja se upotrebljava u rudarstvu u značenju ‘dio za kom-
presor’. Međutim, cilindar označava i dio motora, u oftalmologiji označava
tip stakla pomoću kojeg se ispravlja astigmatizam, označava i visoki pa-
radni muški šešir, na lampama je to duga i okrugla staklena cijev, u satu
označava valjkasti zapinjač, a upotrebljava se i u značenju dio za bravu. I
termin cimer ima dva značenja – jedno značenje je soba (u rudarskoj ter-
minologiji soba za smještaj rudara koji dolaze iz drugih mjesta, a nemaju
prijevoz), a u novije vrijeme ovaj termin ima značenje i sustanar. Riječ čelo,
također, možemo svrstati u termine koji imaju više različitih značenja. Na-
ime, ova riječ može označavati dio glave, ali isto tako se npr. može čuti: on
sjedi na čelu stola, gdje čelo označava neki početak ili se time daje poseban
značaj nekome. U rudarstvu ovaj termin može označavati ‘početak nekog
otkopavanja, otkopno radilište’.
Čekaonica je riječ koja nas najprije asocira na bolnicu, bilo da čekamo
kod stomatologa ili nekog drugog doktora. Također, čekaonica postoji na
aerodromu, na autobuskoj ili željezničkoj stanici. I rudari imaju svoju če-
kaonicu u kojoj čekaju da budu raspoređeni na određeni posao. Pored ter-
mina čekaonica, u govoru rudara upotrebljava se i termin garderoba. Ovaj
termin ima značenje ‘prostorija u kojoj se rudari presvlače prije i poslije po-
sla’. Garderoba ima više značenja, međutim, sva ta značenja su međusobno
slična. Ono što je bitno da se napomene jeste da ni ovaj termin nije izričito
rudarski, jer se susreće u različitim oblastima života.
Jedan od termina koji nije vezan isključivo za rudarstvo, ali je od ve-
like važnosti za ovu djelatnost jeste termin čekić. Ovaj alat posjeduje svako
domaćinstvo, a neophodan je i za niz drugih djelatnosti. Isti slučaj je i sa
terminom čekrk, koji se upotrebljava u govoru rudara, ali isto tako se vezu-
je za niz drugih poslova. U govoru vareškoga kraja čekrk označava sredstvo
pomoću kojeg se motala vuna, ali on označava i mehanizam pomoću kojeg
se izvlačila voda iz bunara. Ovaj termin se koristi i u pomorstvu.
Riječ čep ima dosta široko značenje. U rudarstvu se upotrebljava u pro-
cesu miniranja, njime se zatvara bušotina. U domaćinstvu ovaj termin ima
široku primjenu. Sve ovo možemo reći i za termine ćuskija i ćumur. I jedan
i drugi termin se, između ostalog, upotrebljavaju u rudarstvu, ali isto tako
oni imaju svoju namjenu i van rudarstva. Termin četverobrigadni sistem
rada rezervisan je za rudarstvo zbog specifičnog načina organizacije rada
u tri smjene, dok jedna brigada odmara.
Poznata je činjenica da se u okviru većine zanimanja obilježava njihov
međunarodni dan. Tako, npr. međunarodni Dan vatrogasaca se obilježava
4. maja, svjetski Dan učitelja se obilježava 5. oktobra, svjetski Dan pošta
obilježava se 9. oktobra, a i rudari imaju svoj poseban dan – Dan rudara,
koji se obilježava 21. decembra. Rudari u svom govoru upotrebljavaju i ter-
min delimiti, u značenju ‘eksploziv, eksplodirati’. Međutim, i u razgovor-
nom stilu se može čuti termin delimit ili njegov oblik odelimit (ovo je infi-
nitivni oblik sa skraćenim nastavkom -t, bez i, kakav je čest u razgovornom
stilu, tzv. krnji infinitiv) u značenju ‘jako udariti’.
Depo je termin koji se upotrebljava unutar rudarske terminologije, ali
i izvan nje. Ova francuska riječ označava ‘mjesto gdje se odlaže ruda ili
jalovina’, ali pored ovog termina susreće se još nekoliko termina u istom
značenju. Termin depo se, pored rudarstva, može čuti i u terminologiji
bankarstva, ali može se čuti i sintagma željeznički depo, kojom se označava
skladište za popravak prijevoznih sredstava, kao i sintagma arhivski depo.
Također, postoji i depo neke određene biblioteke.
U rudarstvu se pojava manjeg pritiska u jami od normalnog naziva
depresijom. To značenje se primarno odnosi na fiziku, ali je svoju primje-
nu našlo i u rudarstvu. Međutim, ovaj termin ima primjenu i u drugim
naukama, pa samim tim ima i više značenja. U geologiji označava svako
ulegnuće u Zemljinoj kori, u geografiji označava dio kopna ispod razine
mora, u meteorologiji je to područje sniženog pritiska u odnosu na okoli-
nu, često praćeno ružnim vremenom. U medicinskim naukama depresija
označava psihičko stanje koje se očituje u gubitku volje i zanimanja za rad,
dok u ekonomiji depresija podrazumijeva industrijski zastoj karakteriziran
pomanjkanjem potražnje robe.
Termini disciplinska komisija i disciplinska odgovornost su se nekad
vezivali ne samo za rudarstvo, već i za druga zanimanja. Tako, npr. disci-
plinska komisija je postojala i u školama i drugim radnim organizacijama.
Danas, međutim, na prostoru Vareša ne postoji niti jedna radna organiza-
cija u kojoj se formira disciplinska komisija. Svakako da postoji disciplinska
odgovornost za nesavjesno izvršavanje poslova, ali za njeno izvršenje je
odgovoran rukovodilac preduzeća.
Farleza je termin koji se susreće u govoru vareških rudara, a zahtijeva

određeni komentar. Ova riječ se upotrebljava u značenju ‘prostorije u kojoj
rudari čekaju na uobičajenu prozivku’ ili jednostavno u značenju ‘prozivke
rudara’. Ovaj termin, čini mi se, kao i pozdrav Sretno!, postao je sinonim za
rudare. Nisam pronašla potvrdu da se ovaj termin upotrebljava u drugim
zanimanjima, osim u rudarstvu.
I termin filter ima svoju primjenu u rudarstvu, iako nije direktno i is-
ključivo vezan za rudarski posao. On se u rudarstvu upotrebljava samo
kao dio nekog uređaja, koji rudari koriste u svom radu. Filter je riječ koja
se može čuti i u drugim zanimanjima, ali isto tako čuje se i u svakodnev-
nom govoru, npr. filter cigarete. Finansije su termin koji danas predstavlja
sinonim za egzistenciju. Veoma često se upotrebljava u razgovornom stilu,
često se čuje na televiziji, a nema niti jednog zanimanja gdje se ne govori o
finansijama ili finansijskim planovima.
Fira je termin koji označava ‘otpadni, neupotrebljivi materijal’. Može
se jednim dijelom smatrati sinonimom sa terminom drozga ili jalovina,
ali ovi termini označavaju otpad od rude, a fira označava bilo koji neupo-
trebljivi materijal. Također, ni za ovaj termin nisam pronašla potvrdu da
se upotrebljava u nekom drugom zanimanju. Ali, u vareškom govoru čula
sam za riječ fira u značenju ‘nešto beznačajno, bezvrijedno, uzaludno’, npr.
on govori u firu. U rudarstvu se koristi više različitih metoda za dobijanje
rude. Jedna od tih metoda je i flotacija. Ako pogledamo u bilo koji rječnik
stranih riječi, vidjet ćemo da ovaj termin ima samo jedno značenje, koje
je vezano za rudarstvo. Naime, u rudarstvu flotacija predstavlja postupak
koji se koristi za odvajanje jalovine od rude.
Kao jedna od prostorija u rudniku spomenut je ganjak. Ganjak ozna-
čava ‘hodnik, prolaz u jami’. Međutim, ovaj termin nije vezan isključivo za
jamu. Imala sam ga priliku čuti u govoru ljudi u okolini Vareša u značenju
‘hodnik’, kao dio kuće. Istina je da ovaj termin živi u govoru nešto starijih
ljudi, a mladi ga danas doživljavaju kao arhaizam. No, iako se u razgo-
vornom stilu ovaj termin čuje sve rjeđe, u rudarskoj terminologiji je još
uvijek živ i u takvoj upotrebi se ne doživljava kao arhaizam. Nives Opačić
u svom članku „Udovi kuće“ u časopisu Vijenac (broj 473, 2012. godina),
ovaj termin etimološki dovodi u vezu sa njemačkom riječju Gang = korak,
Spaziergang = šetnja, hodnja, a od tih riječi i glagola hodati izveden je i
termin hodnik, koji je danas kod nas u upotrebi.
Geometar danas predstavlja posebno zanimanje i ima posebno radno
mjesto. Tu leksemu možemo zamijeniti leksemom mjerač. Iz ovoga može-
mo vidjeti koliko je rudarstvo složena djelatnost – ona u sebe uključuje i
niz drugih zanimanja, postupaka, prostorija i sl. Mjerenje u rudarstvu je

bitan postupak za samu eksploataciju rude.
Vjerovatno, prva asocijacija većine ljudi na termin gnijezdo jeste da je
to stanište za ptice. Ali, rudari gnijezdo upotrebljavaju u sasvim drugim
značenjima. Jedno od tih značenja jeste da je gnijezdo dio peći gdje se to-
pila ruda, a drugo značenje termina gnijezdo jeste da je to obogaćena žila
plemenitog metala u pratećoj stijeni.
Jedna od riječi za koju su rudari kazali da je upotrebljavaju u svom
govoru je i riječ grivna. Ona u rudarskoj terminologiji označava ‘metalni
obruč ili učvršćivač za razne namjene’. Prvobitno je grivna označavala ogr-
licu, a danas se osim u rudarstvu upotrebljava i u drugim zanimanjima,
ali i u svakodnevnom životu upotrebljava se u značenju ‘narukvica, karika
koja služi kao ukras na tijelu’. No, ovaj termin općenito označava obruč
manje veličine koji služi da nešto učvrsti, pritegne; okov. Isto tako označa-
va i kariku na puški.
Hamer ima veoma široku upotrebu. Upotrebljava se svugdje gdje treba
nešto zabilježiti, nacrtati i sl. Takvu namjenu ima i u rudarstvu. Skraćenica
HTZ-e je izuzetno prisutna u rudarstvu, međutim, od termina higijensko-
tehnička zaštita dobijen je termin hateze(j)-ke, kojim se označavaju teške
cipele koje nose rudari. Istraživački troškovi je, također, termin koji se su-
sreće u mnogim djelatnostima, pa tako i u rudarstvu, tamo gdje je neop-
hodno upotrijebiti određena finansijska sredstva za neki posao.
Termin karika se upotrebljava i u pravom i u prenesenom značenju.
Kada se upotrijebi u svom pravom značenju, ‘sastavni dio lanaca, čeličnih
užadi’ i sl., ovaj termin ima svoju primjenu u nizu djelatnosti, a jedna od
njih je i rudarstvo. Osnovno značenje ove riječi preneseno je u svakodnev-
nu komunikaciju, pa možemo čuti da je neko najjača karika u kući, nekom
poslu i sl. ili npr. da je neko slaba karika u nečemu. Kariola je općeupotreb-
ni termin. U govoru grada Vareša i okoline ovaj termin je jako rasprostra-
njen, danas se češće upotrebljava u množini – kariole.
Klin se klinom izbija je poslovica koju smo u prilici stalno čuti. Ovo je
potvrda da se termin klin upotrebljava i u svakodnevnom govoru, ali je to
termin koji ima svoju primjenu i u rudarstvu i drugim zanimanjima. Ta-
kođer, termin ključ ima široku upotrebu. Poznato nam je primarno znače-
nje ovog termina, ali on ima i svoje preneseno značenje, npr. ključ uspjeha
ili ključ znanja. U rudarstvu se upotrebljava u značenju ‘dio za bušilicu’.
Knjiga je riječ koja u ljudima izaziva različite asocijacije, u zavisnosti od
onoga čime se bave. Za učenike i studente ona označava jedan pojam, za
bibliotekare drugi, za ekonomiste treći pojam, a za ljude koji su zaduženi
za vođenje različitih vrsta knjiga vezanih za rudarstvo ona označava nešto

sasvim drugo. Kao i termin knjiga, i termin kočnice nije isključivo vezan
za jednu oblast života, a često nas asocira na automobil, međutim, kočnice
možemo vidjeti i izvan tog okvira, a kao dio za bušilicu upotrebljava se i u
rudarstvu.
Još jedan od rudarskih termina koji zahtijeva određeni komentar je-
ste termin koeficijent. Termini koji su do sada komentirani odnose se ili
isključivo na rudarstvo, što je predmet ovoga rada, ili je ukazano na to
da oni nisu isključivo rudarski termini, ali da su svoju primjenu našli i u
rudarstvu. Neki od tih termina zadržali su svoje primarno značenje, neki
se upotrebljavaju u nešto izmijenjenom značenju, a pojedini od njih koji
imaju više značenja upotrebljavaju se u samo jednom značenju. Kao što
je već napomenuto, termin koeficijent je jedan od termina koji ima više
značenja. Istina, većina tih značenja su među sobom bliska, ali sam termin
nije eksplicitno vezan za rudarstvo. U rudarstvu se koeficijent upotrebljava
u okviru sintagme koeficijent iskorištavanja rude u značenju ‘stepen, koli-
čina, udio iskorištavanja rude iz rudnog bloka’.
Vrlo često smo u prilici čuti da se prilikom obavljanja poljoprivrednih
poslova koristi kombajn, kao veoma značajno pomagalo. Pored poljopri-
vrede, kombajn u nešto drukčijem obliku se upotrebljava i u rudarstvu, i to
u većim jamama u kojima je omogućeno kretanje mehanizacije. Za svaki
obavljeni posao uobičajeno je da se dobije određena naknada. Tako za no-
vac koji prime rudari dobiju potvrdu, koju oni nazivaju koncedulja – ko-
verta u kojoj radnici primaju plaću. Ovaj termin u rudarstvu ima poseban
značaj zbog teškog i opasnog posla koji rudari obavljaju.
Koncentrat je termin koji za rudarstvo ima određeni značaj i odnosi
se, prije svega, na rudu. Međutim, termin koncentrat se proteže na mnoge
životne sfere. Tako ga susrećemo u domaćinstvu, u hemijskoj industriji i sl.
Često smo u prilici čuti i termin konfiguracija. U rudarstvu se on odnosi
na teren ili zemljište, ali kao stručni termin može se čuti i u pojedinim
naukama. Jedan od termina koji ima široku upotrebu je i termin kuka. On
se upotrebljava u svom pravom značenju, ali može se čuti i u prenesenom
značenju. Tako se, npr. u svakodnevnom govoru može čuti poređenje sa-
vio se kao kuka. Tim poređenjem se označava ili starija osoba, koja pod
teretom godina ima iskrivljenu kičmu, ili osoba koju trenutno bole leđa. U
rudarstvu ovaj termin ima široku primjenu, ali ne samo u rudarstvu, gdje
god se upotrebljava, ona ima više namjena.
Matematika je područje gdje se termin kupa veoma često upotreblja-
va. Ovo je značenje preneseno na sva druga područja gdje se ovaj termin
upotrebljava. U rudarstvu označava ‘gomilu rude’, koja je formirana u obli-

ku spomenutog geometrijskog tijela. U okviru bilo koje djelatnosti da se
spomene, kupa ima to „matematičko značenje“, gdje označava ‘skupinu ili
gomilu čega u obliku geometrijskog tijela’.
Kurir je riječ francuskog porijekla. Poznato je kroz historiju da su kuri-
ri i u ratovima igrali značajnu ulogu. Međutim, ovo tzv. elektronsko doba
prijeti izumiranju ovog zanimanja. U vareškom rudniku koji je imao mno-
go zaposlenika i veliki obim posla, kurir je igrao značajnu ulogu. I danas
postoje ljudi koji u određenim preduzećima raznose poštu. Uglavnom, to
više nije posebno zanimanje, vrlo često posao kurira obavljaju portiri, do-
mari, čistačice i dr. radnici. Za svaki posao od posebnog značaja je kvali-
fikacija. Ova riječ se, međutim, ne veže samo za rudarstvo ili neka druga
zanimanja. Vrlo smo često u prilici čuti je u sportskoj terminologiji, npr.
kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo i sl. Ali, čini se da se ovaj termin prenio
sa poslovnog i na životni plan, te podrazumijeva obrazovanje koje pojedi-
nac ima.
Jedan od termina koji se ne vezuje isključivo za rudarstvo, ali se susre-
će i u ovoj privrednoj grani jeste i termin laboratorija. Ovo je termin koji
se, uglavnom, dovodi u vezu sa hemijom, sa hemijskim ili medicinskim
analizama. Međutim, laboratorija je prostorija koja čini mrežu prostorija
neophodnih za normalno funkcioniranje rudnika. Letva je široko raspro-
stranjen termin. Čini se, gdje god da pogledamo, moramo vidjeti neku le-
tvu. Ovaj termin predstavlja još jednu potvrdu za to koliko je rudarstvo
povezano sa velikim brojem drugih djelatnosti i sfera života. U svakoj jami
radi sigurnosti postavlja se podgrada. Postoji više vrsta podgrada prema
materijalu koji se upotrebljava za njihovo postavljanje, međutim najčešće
su one drvene, tako da letva igra značajnu ulogu u jamskoj podgradi.
Općeupotrebno sredstvo koje je našlo svoju primjenu i u rudarstvu je-
ste lift. Ovaj termin ima isto značenje kao i lift, npr. u stambenim ili poslov-
nim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, studentskim domovima i
sl. Naravno, lift nije jedino sredstvo pomoću kojeg se prevoze rudari i za-
poslenici u rudarstvu, npr. tu su i trake, i sl. Danas je nezamislivo bilo koje
domaćinstvo bez lopate. Lopata je osnovni i najčešće upotrebljavani alat
rudara. Iako je došlo do upotrebe mehanizacije, lopata nikada nije izgubila
svoju namjenu. Ona se upotrebljava tamo gdje mehanizirani strojevi ne
mogu doći, ali i za neke tzv. sitnije poslove.
Još jedan termin koji se upotrebljava u rudarstvu, a koji nije isključivo
vezan za rudarstvo jeste termin magac(z)in. Magacin susrećemo u mnogim
drugim zanimanjima i u svim tim zanimanjima ima isto značenje – prostor
gdje se nešto smješta i čuva. Termin mašina uključuje u sebe niz različitih
sredstava. Sve ono što je namijenjeno nekoj proizvodnji mi označavamo
terminom mašina. Mašine imaju svoju široku upotrebu u domaćinstvu, u
gotovo svim zanatima, industriji i mnogim sferama života.
Kao i termin mašina, koji se upotrebljava u većini zanimanja i svakod-
nevnom životu, i termin materijal zahvata sve pore života. Osnovna upo-
treba termina materijal jeste u građevinarstvu, ali i u rudarstvu ima svoju
široku primjenu. Također, danas vrlo često možemo čuti, npr. imam mate-
rijal za kolače, materijal za šivanje odjeće, materijal za pisanje nekog nauč-
nog ili književnog djela i sl. U rudarstvu su radnici mehaničari neophodni
za održavanje različitih strojeva, ali nisu eksplicitno vezani za rudarstvo.
Gdje god se upotrebljavaju određena vozila ili mehanizacija, neophodni su
mehaničari. Mašina i mehaničar predstavljaju još dva termina koja ne pri-
padaju isključivo rudarskoj terminologiji, ali su nezaobilazni u okviru nje.
Nakon napornog i teškog posla koji obavljaju rudari se hrane u menza-
ma. Menza je još jedan u nizu termina koji se ne može zaobići ni kad je u
pitanju rudarska terminologija, iako se susreće i drugdje. Tako ovaj termin
susrećemo u govoru učenika i studenata, radnika različitih profila i sl. Još
jedan termin koji zahtijeva komentar jeste termin monitor. Prva asocijacija
na ovaj termin jeste da je to dio računarske opreme. Međutim, monitor koji
se upotrebljava u rudarstvu ima nešto drukčije značenje.
Jedno od zanimanja koje se susreće u okviru rudarstva jeste i nadzor-
nik. U rudarstvu postoji više različitih vrsta nadzornika s obzirom na vrstu
posla. Ono što je značajno za ovo zanimanje jeste to da se i ono susreće i
u okviru drugih djelatnosti. Kao što i samo ime kaže, nadzornik je osoba
koja nekoga ili nešto nadzire i susreće se tamo gdje ima potrebe za nadzo-
rom. U okviru posebne organizacije rudarskog posla u tzv. četverobrigadni
sistem, neizostavan je i rad u noćnoj smjeni. Taj noćni rad karakterističan
je i za druga zanimanja, gdje se zbog obima posla rad organizira u smjene.
Termin koji zahtijeva određenu analizu je i termin niše. Ovaj termin za-
htijeva komentar zbog toga što je uobičajeno da se u govoru grada Vareša
i okoline niša upotrebljava u značenju mjesta gdje se ostavlja i priprema
hrana. Niša je, dakle, u određenom smislu sinonim termina kuhinja. Niša
i u rudarstvu označava mjesto gdje se nešto ostavlja.
Odlagalište otpada je sintagma koju smo u prilici veoma često čuti. Me-
đutim, pored otpada mogu se odlagati i brojne druge stvari. Pod pojmom
odlagalište podrazumijeva se prostor na kojem se nešto ostavlja, sortira.
Uglavnom, odlaže se nešto što nam nije potrebno. Isto značenje termin od-
lagalište ima i u rudarstvu, mjesto gdje se odlaže jalovina – otpad od rude.
I ovo je još jedan u nizu termina koji se upotrebljava u rudarskoj termino-

logiji, ali rudarstvo ne polaže isključivo pravo na njega.
Odron je termin koji se susreće u rudarstvu. To i nije neobično kada
se zna koji se uređaji i strojevi, kao i metode koriste za dobijanje rude. Po-
red teške mehanizacije u rudarstvu se stijene razbijaju i miniranjem, stoga
odroni nisu rijetka pojava u rudarstvu. Ali, ovaj termin isto tako možemo
pronaći i u terminologiji izvan rudarstva. U rječnicima stranih riječi se za
termin okno susreću dva značenja – prozor, otvor kroz koji ulazi svjetlost;
jama u rudniku (Čedić, 2007: 532). Iako često možemo čuti sintagmu pro-
zorsko okno, čini se da se ovaj termin mnogo uže veže za rudarsku termi-
nologiju i da je prva asocijacija na riječ okno upravo ovo što ona znači u
rudarstvu. Dakle, termin okno nije isključivo rudarski, ali je mnogo bliži
rudarstvu, budući da se u vareškom govoru u značenju prozor veoma rijet-
ko upotrebljava.
U rudarskoj terminologiji upotrebljava se i termin organi rudarske in-
spekcije. Ni ovaj termin nije isključivo rudarski, s tim što je ovdje precizira-
no da se radi o rudarskoj inspekciji, iako postoji inspekcija i određeni nad-
zor u gotovo svim oblastima života. Ormar je termin koji ne zahtijeva neki
poseban komentar budući da se njegova upotreba prostire od kuće i dalje.
Međutim, u govoru vareških rudara on ima oblik orman. Ovakav oblik ne
vezuje se samo za mjesto gdje rudari odlažu svoju odjeću, već se on odnosi
i na ormar u kući i svugdje gdje možemo naći ovaj termin.
Za jame u kojima vlada vječita tama i mrak neophodno je osvjetljenje.
Osvjetljenje radnih prostorija je termin koji je karakterističan, između osta-
log, za rudarstvo, ali i ne samo za rudarstvo. Kopanje je aktivnost s kojom
se često susrećemo i nije samo vezana za rudarstvo. Ovaj termin ima čak
i preneseno značenje, pa se kaže, npr. da je neko kopao po tuđim stvari-
ma. Ali, ono što je značajno spomenuti jeste da se termin otkopi susreće
isključivo u govoru rudara i ja nisam imala priliku čuti da neko termin
otkopi upotrebljava u nekom značenju izvan rudarstva. Termin koji ozna-
čava čovjeka koji radi na otpremi robe (otpremač) susreće se u rudarskoj
terminologiji, međutim, i ovaj termin, kao i veliki broj drugih termina,
susreće se i u drugim djelatnostima koje se bave otpremom određene robe.
Otprema rude je bliska ovome terminu. U ovom je slučaju naglašeno da je
riječ o rudi, međutim, otprema je termin koji se ne može vezati samo za
rudarstvo.
U terminologiji vareških rudara može se čuti i termin otkrivka. Ovaj
termin nije vezan samo za vareške rudare, već se on upotrebljava i u dru-
gim rudnicima. Ono što je značajno za ovaj termin jeste da nije, bar na teri-
toriji na kojoj se prostire vareški govor, zabilježena njegova upotreba izvan

rudarstva. Opasač je termin koji se veoma često upotrebljava u razgovor-
nom jeziku, a izuzetno je frekventan i u vojničkoj terminologiji. Zabilježen
je i u govoru rudara. Više puta je spomenuto da je za jamu karakteristična
podgrada. Osim letve koja se vezuje za podgradu, tu je i termin okorak.
Ovaj termin, kao i neki drugi termini, nije isključivo vezan za rudarsku
terminologiju. Štaviše, imala sam priliku čuti od ljudi koji su spremali drva
za zimu i trebali su počistiti ono što je ostalo od njih da razgovaraju o okor-
cima. Za njih je okorak predstavljao jedan dio drveta, ono što je ostalo od
drveta.
Također, za podgradu u jami koristi se parmak. Ono što je karakteri-
stično za ovaj termin jeste da se on vrlo aktivno upotrebljava u svakodnev-
nom govoru ljudi u okolini Vareša. Parmak ima slično značenje kao kod
rudara, samo što se upotrebljava u malo drukčije svrhe. Naime, parmak
ljudi upotrebljavaju za ograđivanje svojih njiva. Termin patron rudare od-
mah asocira na mine i proces miniranja. Ali, činjenica je da ovaj termin
susrećemo i izvan rudarske djelatnosti. Često možemo čuti, npr. patron za
hemijsku olovku ili nalivpero. Međutim, u ovom slučaju možemo govoriti
o bliskim značenjima zbog toga što i u jednom i u drugom slučaju patron
označava nešto čime se puni određeni predmet.
Plan je izuzetno frekventna riječ u našem jeziku. Posudili smo je iz
francuskog jezika, ali se ona duboko ukorijenila u svim segmentima života.
Između ostalog, susrećemo je i u rudarskoj terminologiji, tamo gdje je po-
trebno određeno planiranje. Termin platforme, također, često susrećemo i
izvan rudarstva, pa se tako, npr. čuje naftne platforme, ali i danas izuzetno
moderne platforme u značenju ‘potpetice na cipelama’. Podmazivač i pod-
mazivanje su neizostavni u rudarskoj djelatnosti, ali i u drugim djelatnosti-
ma u kojima se radi sa strojevima i mašinama, kao i u domaćinstvu.
Podnica je još jedan u nizu termina koji je iz svakodnevnoga govora
prenesen u rudarsku terminologiju. U svakodnevnom govoru podnica
označava posebno izdvojeni dio ili na ulazu u kuću, na selu na ulazu u
štalu ili neko posebno izdvojeno mjesto na koje se nešto odlaže. Također,
podnica u kućama označava i jedan manji dio poda. I poluga je još jedan od
termina koji je neophodan u rudarstvu, ali koji nije našao svoju primjenu
samo u rudarstvu. Kao i direktor, nadzornik i sl., u rudniku mora postojati
i poslovođa, osoba koja vodi određene poslove. Ono što je karakteristično
za ovaj termin jeste da se on upotrebljava i u mnogim drugim djelatnosti-
ma, a ne samo u rudarstvu. I termin pravac rudari upotrebljavaju u svom
govoru, ali i ovaj termin nije isključivo rudarski.
Predujam je termin koji je u današnjem sistemu poslovanja već pomalo

zastario. U vrijeme rada vareškog rudnika predujam je bio termin koji se
mogao često čuti. Za ovaj termin, kao i za većinu već spomenutih termina,
vezano je to da on nije isključivo rudarski. Danas u sistemu plaćanja banke
igraju glavnu ulogu, tako da ovaj termin biva sve više potisnut iz upotrebe.
I termin prekovremeni rad upotrebljava se u gotovo svim zanimanjima.
Prekopavanje ili prerivanje zemljišta je termin koji se upotrebljava općeni-
to, ali i u govoru rudara.
Unutar velikog broja termina koji nisu isključivo rudarski termini, a
bez kojih se ne može zamisliti rudarska struka jeste termin proboj. Ovaj
termin se susreće u sportu, u ratnoj terminologiji, često ga možemo čuti
kad dođe do sniježnih padavina i kada neko mjesto bude odsječeno od dru-
gih mjesta itd. Protivpožarno spremište predstavlja veoma bitnu prostori-
ju za normalno odvijanje posla u rudniku zbog čestih požara. Međutim,
svako drugo preduzeće, ali i veliki broj stambenih zgrada, također, ima
protivpožarno spremište.
Također, jedan od termina koji se susreće u nizu različitih djelatnosti
jeste i termin radionica. Ovaj termin unutar svake od tih djelatnosti ima
isto značenje, samo što radionica može imati različite namjene. Radna sna-
ga postoji unutar svakog od zanimanja. Susreće se i u rudarskoj terminolo-
giji, ali nije isključivo rudarski termin.
Provjetravanje je jedan sasvim običan termin koji smo u prilici svakod-
nevno čuti. Također, neophodno je i provjetravanje jame od različitih gaso-
va koji se javljaju u procesu eksploatacije rude. Termin pruga u rudarstvu
ima veliki značaj prilikom dovoza i odvoza sirovina koje su neophodne
za proizvodnju i daljnju preradu. Pruga je u rudarskoj terminologiji važ-
na zbog toga što se ruda pomoću vagoneta koji se kreću prugom izvozila
iz jame. Ovaj termin u našoj svakodnevnici ima potpuno jasno značenje.
Pumpe imaju različite namjene i različita su mjesta na kojima se upotre-
bljavaju. Između ostalog, termin pumpe se može čuti i u rudarskoj termi-
nologiji.
Jedan od termina koji ima različita značenja i koji se upotrebljava u
mnogim djelatnostima jeste i termin remen. I u govoru rudara ovaj je ter-
min našao svoje mjesto. Međutim, remen se u svakodnevnom govoru upo-
trebljava i kao sinonim za termin kaiš. Remiza je pojam kojim se, uglav-
nom, označava ‘parkiralište za tramvaje’. U rudarstvu se, također, susreće
termin remiza u značenju ‘mjesto za lokomotive’. Remont je jedan od ter-
mina koji je dobio široko značenje. Primjenjuje se u mnogim sferama živo-
ta. Ovaj termin se primarno odnosi i na mašine i mehanizaciju, zbog toga
ima primjenu u rudarstvu, ali u prenesenom značenju susrećemo ga u sva-

kodnevnoj komunikaciji, pa se može čuti npr. idem na remont u značenju
‘idem kod doktora, frizera’ i sl.
Rov je termin koji ima više značenja. Nekada predstavlja sinonim za
bilo koju rupu iskopanu u zemlji. U rudarskoj terminologiji označava i
jamu budući da se u govoru vareških rudara susreće termin Lukića rov,
gdje rov predstavlja sinonim za jamu. U ratnoj terminologiji rov, također,
ima široku upotrebu. U svakodnevnom govoru može se čuti da postoji rov
u koji se sprema krompir. Takav rov može predstavljati rupu iskopanu u
zemlji, ali može biti i posebno napravljen dio u nekom hladnom prostoru,
npr. podrumu i sl., u koji se odlažu različite namirnice. Ruda je neizosta-
van dio rudarske terminologije. Ova riječ se može čuti i van rudarstva, ali,
kao što joj i samo ime kaže, ona se primarno vezuje za rudarstvo.
Ovdje treba spomenuti i termin rupa, koji, kao i prethodno spomenuti
termini, ima više različitih upotreba – više je djelatnosti u kojima nalazi
svoju primjenu. U rudarstvu se vrlo često upotrebljava i kao sinonim za
jamu ili rov. Sajla je jedan od termina koji se vrlo često upotrebljava i izvan
rudarstva. Za rudarstvo je sanacija terena jedna veoma važna aktivnost.
Ali, ono što treba napomenuti jeste da se ova sintagma može vrlo često čuti
kada dođe do određenih elementarnih nepogoda i sl. Sanduk je termin koji
ima visoku frekvenciju upotrebe. U rudarstvu se ovaj termin upotrebljava
u značenju ‘dio kamiona’, ali izvan rudarstva sanduk ima niz drugih na-
mjena.
Da bismo mogli uspješno funkcionirati u životu, moramo odvojiti ono
što je bitno od onog nebitnog, da bismo mogli napraviti nešto, bilo da se
to odnosi na ishranu ili nešto drugo, moramo izdvojiti korisno, a odbaciti
štetno i manje korisno. Isto tako, da bi se u rudarstvu mogla dobiti ruda
koja je čista, oslobođena od nekorisnih tvari – jalovine, koja će se dalje
prerađivati, mora se primijeniti postupak separiranja rude. Mjesta gdje se
ruda odvaja od jalovine zovu se separacije. Međutim, u novije vrijeme ovaj
termin se osim za rudu upotrebljava i kada se želi označiti bilo koji vid
odvajanja ili otcjepljenja.
U nizu termina koji nisu isključivo rudarski izdvaja se i termin ser-
visiranje. Ovaj termin u rudarstvu se odnosi na mašine i mehanizaciju, a
sličnu upotrebu ovaj termin ima i izvan određenih zanimanja. Također,
servisiranje se može odnositi i na pojedine aparate. Signalizacija u rudar-
stvu ima veliki značaj, a signalist ima veliku odgovornost zbog aktivnosti
miniranja. Ovaj termin, međutim, možemo mnogo češće susresti izvan
rudarstva. U rudarstvu se on odnosi na nekoliko aktivnosti, a u drugim

oblastima se mnogo više primjenjuje.
I sada, kao i nekada, sindikat ima određenu ulogu i svrhu u svim za-
nimanjima. Uloga sindikata nekada je bila mnogo veća nego danas. I ru-
darstvo kao privredna grana ima svoju posebnu sindikalnu organizaciju,
ali nije potrebno posebno napominjati da je sindikat termin koji ne pripa-
da isključivo rudarstvu. Sistematizacija gradiva u školama, sistematizacija
radnih mjesta, sistematizacija općenito, termin koji se može čuti u velikom
broju zanimanja i za koji možemo reći da nije isključivo rudarski termin,
iako je vezan i za rudarstvo.
Za termin sklonište sve one koji su nekada bili pogođeni ratnim deša-
vanjima vežu negativne emocije i, sigurno, rat je prva asocijacija na ovaj
pojam. Sklonište, kao što mu i samo ime kaže, služi da bismo se sklonili od
nečega. Prilikom paljenja mina u rudniku palioci se sklanjaju u posebna
skloništa da bi izazvali eksploziju. Nekome je sklonište, možda, asocijacija
na neku muzičku grupu. Iz ovoga što je navedeno možemo zaključiti da
rudarstvo ni na ovaj termin ne polaže ekskluzivno pravo, ali je neizostavan
dio i rudarske terminologije. Rad u smjenama je čest u mnogim zanima-
njima. U rudarstvu postoje dnevne i noćne smjene, a njih vodi smjenovo-
đa. Smjena i smjenovođa su, dakle, termini koji izlaze iz okvira isključivo
rudarske struke.
Prilikom površinske eksploatacije rude nastaju etaže, galerije ili sprato-
vi. Niti jedan od ovih triju termina nije isključivo rudarski budući da nji-
hovu upotrebu nalazimo i na drugim mjestima. Za dobro obavljen posao
radnici u bilo kojoj struci dobijaju stimulaciju. Stimulacija bi u nekom slo-
bodnom prijevodu predstavljala određeni podstrek, a u rudarstvu se stimu-
lacija posebno daje ako rudari nadmaše tzv. normu prilikom eksploatacije
rude. Međutim, niti ovaj termin ne možemo vezati isključivo za rudarstvo.
Jama predstavlja određenu prostoriju u zemlji. Međutim, i ta prostorija
u zemlji mora imati sve dijelove i elemente kao i bilo koja druga prostorija.
Tako se u jami nalazi i strop, termin koji je neizostavan u rudarskoj termi-
nologiji, ali i ne samo u rudarskoj terminologiji. Ne moramo ići dalje od
ulice da bismo pronašli ono što zovemo šaht. Međutim, osim na ulici šah-
tovi se susreću i u jamama, što nam govori da ni ovaj termin nije isključivo
rudarski, iako ga upotrebljavaju i rudari. Šihta je riječ njemačkog porijekla,
a označava nadnicu. Ovaj termin se najviše veže za rudare, ali se može su-
sresti i u nekim drugim zanimanjima.
Šine služe da se po njima kreću vozovi i vagoni. Pošto u rudarstvu
vagoni, kao prijevozno sredstvo kojim se ruda prevozi ili izvlači iz jame,
imaju veliki značaj, možemo reći da su šine jedan od rudarskih termina,

ali nisu isključivo rudarski termin. Škare su višenamjenski alat, a svoju
primjenu imaju i u rudarstvu. Danas je za otpad u našem jeziku odomaće-
na riječ škart. Ovaj termin susrećemo i u rudarskoj terminologiji, a njime
se označava ‘sve ono što je neupotrebljivo’. U velikom broju termina koje
upotrebljavaju rudari izdvaja se i termin šlauf. Ni ovaj termin, kao ni veliki
broj drugih, ne pripada isključivo rudarstvu.
Šljem je termin koji se susreće u vojničkoj terminologiji, također, ve-
zuje se za građevinsku struku, ali je neizostavan dio i rudarske opreme.
Dakle, šljem je termin koji pripada rudarskoj terminologiji, ali se susreće
i u drugim terminologijama. Kao sredstvo svog nezadovoljstva rudari su
upotrebljavali štrajk. Ovaj termin susreće se u svim zanimanjima kao izraz
nezadovoljstva radnika postojećim stanjem u preduzeću, društvu i sl. Teh-
nički direktor i tehnički rukovodilac su, isto tako, termini na koje isključivo
pravo ne polaže samo rudarska struka, već se oni susreću i u nizu drugih
zanimanja.
Tektonski poremećaj zemljišta je termin koji je bitan npr. za geografe,
ali i za radnike koji pripadaju drugim zanimanjima. Međutim, iako nije
isključivo rudarski termin, od posebnog je značaja za rudare. Historija je
pokazala da su tektonski poremećaji jedni od glavnih krivaca za najveće
rudarske tragedije. Tesar je zanimanje koje smo u prilici vrlo često sresti.
Posebno je ovo zanimanje vezano za podzemni kop, budući da su tesari od
velikog značaja za izradu podgrade u jami. Željeznički saobraćaj je u našoj
zemlji nekada bio veoma rasprostranjen. Osim prijevozu putnika, služio je
i drugim namjenama, kao npr. prijevozu robe i sl. Vagoni se kreću po trač-
nicama ili šinama, a u rudarstvu imaju višestruku namjenu.
Transport je termin koji se često upotrebljava u našem jeziku. Raspro-
stranjen je u svim funkcionalnim stilovima. U rudarskoj terminologiji za-
uzima značajno mjesto, zbog toga što se u rudniku stalno nešto prevozi
ili transportira. Valjak ima više različitih namjena u različitim sferama
života, a jedna od tih namjena vezana je i za rudarstvo. Termin vanta se
vrlo često čuje i izvan rudarstva, a označava nešto veliko ili veliku količinu
nečega. Također, ovaj je termin svoju upotrebu našao i u rudarstvu.
Već ranije je bilo riječi o plinovima, koji se oslobađaju prilikom obav-
ljanja rudarskog posla, i fatalnim posljedicama koje oni mogu imati.
Ugljenmonoksid je plin koji je jako rasprostranjen u jamama, ali ovaj plin
nalazimo i izvan jamskih objekata. Upravnik i zidar su zanimanja koja se
susreću u rudarskoj organizaciji. Zidar je značajan za pravljenje podgrade
u jami, ali nije u velikoj mjeri direktno vezan za rudarstvo. Upravnik je
osoba koja upravlja određenim poslovima u rudarskoj djelatnosti, ali kao i

zidar susreće se i u drugim djelatnostima.
Da je rudarski posao izuzetno opasan, govori nam i činjenica da ru-
dari u jamama imaju posla i sa određenim plinovima. Ti plinovi su vrlo
često uzrok tragedije u rudnicima. Stoga, neophodno je da svaka jama ima
određenu ventilaciju pomoću koje se jamske prostorije oslobađaju plinova.
Međutim, termin ventilacija nije isključivo rudarski termin. Budući da ru-
darski posao zahtijeva upotrebu odgovarajuće mehanizacije i prijevoznih
sredstava, vozač je zanimanje koje ima veliki značaj za rudarstvo. Ono što
treba napomenuti jeste da vozač nije samo zanimanje u rudarstvu.
Željezna ruda se eksploatirala na području Vareša, a kasnije se u vi-
sokim pećima u željezarama pretvarala u željezo. Željezo je, dakle, metal
koji je čvrsto vezan za prostor Vareša, a samim tim ima visoku frekvenciju
upotrebe u govoru vareških rudara. Međutim, željezo nije termin koji je
isključiva svojina rudara u Varešu. Kao hemijski element ima široku upo-
trebu. Sintagma rudne žile upotrebljava se veoma često u govoru rudara, ali
ne samo na prostoru Vareša. Također, žila ili žile nalaze se i na ljudskom
tijelu, odakle su, vjerovatno, kao termin prenesene i na rudu.
Također, određeni termini se mogu smatrati arhaizmima, a veliki broj
termina je netragom nestao ili se čuva samo još u sjećanju najstarijih žite-
lja Vareša. Sa lingvističkog, ali i društvenog aspekta, to je razumljivo ako
uzmemo u obzir činjenicu da se javio jedan potpuno novi način života,
da čovjek teži da sebi olakša posao i život. To, prije svega, zahtijeva tržište
(potreba za većim količinama rude), a zatim i teren na kojem se eksploatira
ruda, složenost i opasnost rudarskog posla, kao i modernizacija u svim sfe-
rama života. Paralelno s tim, mnogi termini koji su prije često upotreblja-
vani i dobro znani gube svoj lingvistički značaj i svoje mjesto prepuštaju
nekim novim terminima. Zbog toga, ali i zbog svoje uloge u kulturi i tradi-
ciji Vareša, u ovom dijelu rada spomenut ću neke od termina koji su gotovo
iščezli iz upotrebe i osvrnut ću se na taj starinski način eksploatacije rude.
Prije pojave eksploatacije rude na moderan način, željezna ruda se ko-
pala i topila na starinski način, pokraj peći. Postojale su i kovačnice, gdje
su se od željeza kovale razne stvari. U rudarskim kovačnicama veliki dio
posla obavljala je zgodno i smišljeno navedena voda. Vodene naprave su
bile jednostavne i dosta primitivne. Ove kovačnice su se zvale majdani.
U Varešu su od davnih vremena radili majdani, pretpostavlja se od druge
polovine XV vijeka. Majdani su imali više dijelova.
Značajan dio predstavljalo je postrojenje za hvatanje i navođenje vode
na kola (točkove), koja prenose vodenu snagu u samu kovačnicu. Vodu ne-
ophodnu majdanima zaustavlja jaz, a dalje od jaza nalazile su se grablje,

koje su sprečavale da drveće i krupnije kamenje ulazi u lađu. Lađa je jedan
duguljast rezervoar. Dno joj je obloženo drvenim gredama koje se zovu
donje babe. Otvori na lađi su se zvali lambe. Kada vodu nije trebalo puštati
da teče, lambe se zatvore kanatima – širokim daskama. Postojao je i badanj
– velika drvena cijev u koju silazi voda iz lađe i odlazi do točka.
Majdani su bili sagrađeni na obalama rijeke Stavnje i predstavljali su
duguljastu i četverouglastu zgradu. Alat kojim su se služili kovači po maj-
danima je raznovrstan. Najviše su se služili kliještima (govorilo se klije-
šćima) i čekićima, kojih je bilo više vrsta. Kliješta je bilo čak devet vrsta:
plavne kliješće, nakovanjske kliješće, oglavinske kliješće, komadne kliješće,
varite kliješće, žabnjače, pleskate kliješće, cione i potkovne kliješće. Čekića
je bilo pet vrsta: mlat ili šljeganj, mlatić, baltaš, ručni čekić i sjecivo. Za
udubljivanje onih komada željeza od kojih će se izrađivati peke služi alatka
koja se zove izbojnica. Od alata imaju još i nožice (makaze), ražanj – služi
za razne poslove oko drvenih dijelova majdana. Međutim, kao glavni alat
za rudarske poslove spominju se klin, dlijeto i čekić. Ovaj se primitivni alat
zadržao u rudarstvu dugi niz godina sve do vremena kada je u srednjem
vijeku Marko Polo prenio barut iz Kine u Evropu. Primjena ovog baruta u
rudarstvu je bila velika. Kasnije je crni barut bio zamijenjen mnogo jačim
eksplozivom – dinamitom. Pronalaskom eksploziva rudarstvo se počinje
razvijati mnogo bržim tempom nego prije. Razvojem rudarstva je omogu-
ćen brži razvoj metalurgije i drugih industrijskih grana.
Iz ovog kratkog pregleda dijelova majdana i alata koji su se koristili u
njima, moguće je vidjeti i zaključiti da je većina ovih riječi iščezla iz jezika.
Iz građe koju sam prikupila, moguće je primijetiti da se još uvijek upotre-
bljava riječ čekić, samo što u rudarskoj terminologiji danas nema riječi bal-
taš, ručni čekić i sjecivo. Još uvijek se upotrebljava riječ mlat za vrstu čekića
i riječ šleganj (ne kao prije šljeganj) u značenju ‘veliki, teški čekić’. Također,
još se upotrebljava i termin kliješta, samo što je ovaj oblik u ranijoj termi-
nologiji imao oblik kliješća. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da
govor Vareša pripada ijekavskošćakavskom istočnobosanskom dijalektu,
pa se oblik kliješća može čuti u okolnim vareškim selima, posebno kod
starijeg stanovništva.
I termin jaz ostao je u upotrebi do najnovijeg vremena u značenju ‘pro-
kop kojim odlazi voda’, samo se prvobitno značenje ove riječi unekoliko
promijenilo. Ranije je jaz označavao nešto što zaustavlja vodu, a sada jaz
označava mjesto kojim voda odlazi iz jame. I termin makaze se upotreblja-
va u rudarskoj terminologiji, dok je sinonim nožice iščezao iz upotrebe. I

termin babe možemo susresti i do danas.
Vrlo često smo u situaciji da svojim prijateljima, ponekad i usputnim
prolaznicima, zaželimo sreću u nečemu. Čim izgovorimo riječ sretno, vje-
rujem da se odmah sjetimo rudara i onoga što za njih predstavlja ta riječ.
Ako uzmemo u obzir činjenicu da je rudarski posao izuzetno težak i opa-
san, ova riječ se ne izgovara samo formalno, već ona poprima ozbiljnije
značenje.
Pozdravi se najčešće povezuju sa učtivosti i odgojem. Svjedoci smo da
osobe koje nisu primile očekivani pozdrav od druge osobe za nju kažu
da je neučtiva i neodgojena. Općenito se smatra da pozdravi predstavljaju
uvodni dio svake komunikacije, ali, naravno, to ne mora uvijek biti tako.
Istina, nekada se razgovor završava samo na pozdravu, a nekada se poslije
pozdrava ostvaruje dalja konverzacija. Prilikom izgovaranja pozdrava mi
smo skrenuli pažnju na sebe, ali smo se, na određeni način, i identificirali.
Ta identifikacija može biti po godinama (Vozdra!, Ćao!, Dobar dan!), po
vjerskoj pripadnosti (Merhaba!, Selam alejk!, H(f)aljen Isus!), po stepenu
bliskosti sa nekom osobom itd. Tvrdnja da pozdravi predstavljaju svojevr-
snu identifikaciju može se, također, pratiti u pojedinim ljudskim djelatno-
stima, hobijima i sl. (sretno je svojevrsna identifikacija rudara, kao što je
npr. bistro identifikacija ribara i sl.).
U pojedinim slučajevima pozdrav Dobro jutro nije pozdrav potvrde da
je jutro zaista dobro, nego se njim iskazuje želja da sagovornikovo jutro
bude dobro (Šehović, 2012: 81–82). Isti slučaj je i sa pozdravom Sretno! Kao
što je već rečeno, u pojedinim govornim situacijama, sretno se upotrebljava
kada nekom želimo sreću u nečemu, da s uspjehom ostvari ono što je zapo-
čeo. Rudari, pak, ne mogu zamisliti jedan silazak u jamu ili obavljanje bilo
kojeg posla bez tog obaveznog sretno. Ovim pozdravom se iskazuje želja za
sigurno i uspješno obavljanje posla i siguran povratak, posebno iz jamskih
prostorija.
Unutar svake struke postoje određeni termini koji se vezuju samo za
tu struku i čim se spomenu, odmah ih identificiramo s tim zanimanjem.
Također, unutar rudarske djelatnosti nalazimo niz takvih termina. Neki
od tih termina su već iščezli iz upotrebe, jer se dosta toga promijenilo u
rudarskoj djelatnosti. Jedan od tih termina je i maršajt – ritmički, ravno-
mjeran hod rudara, koji se danas ne primjenjuje zbog toga što u rudarstvu
odavno ne vlada tzv. vojnička disciplina.
Jedan od termina koji se vezuje za rudare jeste hica, termin koji rudari
upotrebljavaju u značenju ‘teče med i mlijeko’. Dakle, rudari u svom govo-
ru upotrebljavaju termin hica, kada žele iskazati da se neki posao ili nešto
drugo odvija u najboljem redu. Tu su još termini hodica – pravi čas, hub –
blistav. Čekić i dlijeto (lijeto, kako govore vareški rudari) su termini koji se
vrlo često mogu čuti u govoru rudara zbog toga što su neizostavan alat pri
rudarskim radovima. Oni su postali i simbol rudarske struke.
Unutar rudarske terminologije susreće se i relativno velik broj sinoni-
ma, kao što su npr. bazen i revir, crvena ruda i hematit, depo, halda, jalo-
vište, jalovnik, odlagalište (posljednjih pet sinonima odnose se na isti ter-
min), drozga, jalovina, šljam (također, sinonimi za jedan termin). Ovdje je
neophodno izdvojiti germanizam šljam, koji u rudarstvu ima značenje ot-
pad od rude, a u svakodnevnom govoru se sve više upotrebljava u zamjenu
za pojedine ljudske osobine. Tako se, npr. često može čuti sintagma ljudski
šljam ili npr. to je šljam od čovjeka u značenju ‘to je loš čovjek’. Termin
šljam označava negativne ljudske osobine, osobine u najnižem stepenu.
U savremenoj nauci o jeziku frazeme se definiraju kao višeleksemni spo-
jevi koji se po nizu karakteristika razlikuju od slobodnih skupova riječi i
sintagmi. Među brojnim obilježjima frazeoloških izraza u literaturi se najče-
šće navode sljedeća: ustaljen i kompaktan sastav leksičkog spoja od najmanje
dvije autosemantičke riječi, globalno, frazeološko značenje, ekspresivnost i
slikovitost, reproduciranje u gotovom obliku i neprevodivost sa jednog jezi-
ka na drugi (Tanović, 2000: 11). To su jezičke i literarne minijature koje sa-
drže sažete i slikovite poruke, zavjete i ideje (Isto: 14). Hljeb sa sedam kora je
frazema koja se vezuje isključivo za rudare. Čim čujemo ove riječi, odmah
pomislimo na teško zarađeni rudarski hljeb, kojim oni hrane svoje porodi-
ce. Taj hljeb je kupljen novcem zarađenim duboko ispod zemlje.
Frazema hljeb sa sedam kora u pojedinim državama se vezuje za razli-
čita zanimanja. U Bosni i Hercegovini ova frazema se odnosi na rudarsku
djelatnost. U Hrvatskoj se, između ostalog, vezuje i za pomorce, a u Italiji
za sluge. Također, ona se u Hrvatskoj upotrebljava u obliku kruh sa sedam
kora. U bilo kojem obliku da se upotrijebi, ova frazema ima isto značenje.
Njena upotreba je izašla iz okvira rudarstva i danas se ona upotrebljava u
slučajevima kada se želi ukazati na težak način života.
2.3. Tematska klasifikacija građe

Na početku glavnog dijela rada namjera mi je bila da se osvrnem na sta-
nje kakvo je nekada vladalo u rudarskoj djelatnosti da bih mogla izvršiti
klasifikaciju prikupljene rudarske terminologije u današnje vrijeme i da
bih mogla kratko povući paralelu između pojedinih riječi u sadašnjosti i
prošlosti. Cilj mi je bio utvrditi koliko je termina nestalo iz upotrebe, što se

vrlo lahko može desiti i ovim terminima ukoliko ih pažljivo ne prikupimo
i sistematiziramo.
Prikupljenu rudarsku terminologiju nije jednostavno klasificirati. Po-
trebno je izabrati adekvatne kriterije po kojima će se vršiti klasifikacija, što,
također, nije lahko. Koliko god mislili za neku klasifikaciju da je izvršena
na jednostavan način, dubljom analizom možemo ustanoviti da svaka sku-
pina ima i svoju podskupinu i da skoro može postojati skupina koliko je i
riječi. U ovom radu primijenjena je jedino tematska klasifikacija.
Tematska klasifikacija obuhvata sve ono što je najznačajnije za rudar-
stvo – od alata koji se upotrebljavaju, aparata i uređaja, odjeće i obuće
rudara, rudarskih zanimanja, različitih vrsta poslova u rudarstvu, sve ono
što je vezano za jamu, preko otkopnih metoda, procesa miniranja, vrsta
rude, rudarskih objekata, različitih vrsta planova, različitih dokumenata u
rudarstvu, toponima, nalazišta rude, sinonima do termina koji nisu vezani
isključivo za rudarstvo. Svi termini su svrstani u dvadeset skupina. Činilo
mi se primjerenim da tematsku klasifikaciju izvršim na sljedeći način:
• U prvoj skupini se nalaze nazivi za alat koji se upotrebljava u rudar-
stvu, nazivi za strojeve i dijelove tih strojeva koji su bili u upotrebi
(ova skupina nosi ime Alati).
• U drugoj skupini se nalaze nazivi za prijevozna sredstva i njihove
dijelove, a služe za transport rude ili jalovine (ova skupina nosi ime
Prijevozna sredstva).
• U trećoj skupini se nalaze nazivi za aparate, instrumente, uređaje,
naprave itd. koji su našli svoju primjenu u rudarskoj industriji (ova
skupina nosi ime Aparati i instrumenti).
• U četvrtu skupinu sam svrstala termine koji se odnose na odjeću
i obuću rudara, kao i na dijelove rudarske opreme, te one termine
koji se odnose na zaštitna sredstva koja rudari upotrebljavaju pri
svom radu (ova skupina nosi ime Rudarska oprema).
• U petoj skupini se nalaze riječi koje se odnose na rudarska zani-
manja, počev od direktora kao najvišeg zanimanja, pa do radnikā
različite struke (ova skupina nosi ime Zanimanja u rudarstvu).
• U šestoj skupini su svi termini koji se odnose na različite vrste po-
slova u rudarstvu, kao i na različite vrste aktivnosti, operacije, po-
stupke i sl. koje rudari i radnici drugih struka primjenjuju u svom
radu (ova skupina nosi ime Aktivnosti i operacije u rudarstvu).
• U sedmoj skupini se nalaze svi termini vezani za jamu – podgrada,
vrste podgrade, dijelovi podgrade, materijal u jami, sinonimi koji
se odnose na jamu, rasvjeta u jami itd. (ova skupina nosi ime Jam-
ske prostorije i njihovi elementi).
• U osmu skupinu svrstala sam sve otkopne metode pomoću kojih
se dobiva ruda (ova skupina nosi ime Otkopne metode u jami i na
površinskom kopu).
• U devetoj skupini se nalaze termini koji se odnose na proces mi-
niranja, a nisu spomenuti niti u jednoj prethodnoj skupini, kao i
termini koji se odnose na provjetravanje jame (ova skupina nosi
ime Miniranje i njegovi elementi).
• U desetu skupinu sam izdvojila i termine koji se odnose na vrste
rude koja se eksploatira na području Vareša (ova skupina nosi ime
Vrste ruda).
• U jedanaestu skupinu sam izdvojila sve termine koji se odnose na
rudarske objekte, prostorije u jami i van nje i općenito sve termine
koji se odnose na pojedina mjesta u jami i van nje (ova skupina nosi
ime Jamske prostorije i objekti izvan jame).
• Planovi u rudarstvu zauzimaju značajno mjesto, pa sam u dvana-
estu skupinu izdvojila sve planove koji su vezani za ovu privrednu
granu (ova skupina nosi ime Vrste planova u rudarstvu).
• U trinaestu skupinu sam izdvojila i određene dokumente, kartone
i knjige koji su vezani za rudarsku terminologiju (ova skupina nosi
ime Rudarske knjige).
• U četrnaestoj skupini se nalaze svi toponimi za koje je vezana ek-
sploatacija rude (ova skupina nosi ime Rudarski lokaliteti).
• U petnaestu skupinu sam izdvojila praznike rudara, pozdrave i
neke izraze tipične za ovo zanimanje (ova skupina nosi naziv Ru-
darski simboli i izrazi).
• Šesnaesta skupina vezana je za radno vrijeme rudara, način plaća-
nja rudara, za udruživanje rudara u određene organizacije, za orga-
ne koji se susreću u rudarstvu itd. (ova skupina nosi ime Rudarska
organizacija).
• U sedamnaestoj skupini se nalaze termini koji su vezani za nalazi-
šta rude (ova skupina nosi ime Nalazišta rude).
• Osamnaesta skupina vezana je za sinonime (ova skupina nosi ime
Sinonimi u rudarskoj terminologiji).
• U pretposljednjoj, devetnaestoj skupini se nalaze termini koje ru-
dari upotrebljavaju u svom govoru i radu, a nisu isključivo vezani
za rudarstvo (ova skupina nosi ime Termini koji se upotrebljavaju i
u drugim zanimanjima).
• U posljednjoj, dvadesetoj skupini se nalaze svi oni termini koji se

odnose na rudarsku djelatnost, a nisu našli svoje mjesto u nekoj od
prethodnih skupina. Ako ih posmatramo zasebno, njih je relativno
mali broj i nema mogućnosti da se formiraju nove skupine (ova
skupina nosi ime Ostali termini koji se upotrebljavaju u rudarstvu).
Prije same klasifikacije rudarskih termina napomenula bih da su svi
termini napisani u skladu sa standardnojezičkom normom, iako ih rudari
ne upotrebljavaju u takvom obliku. Za svaki od tih termina postoji objaš-
njenje u dijelu rada koji se odnosi na pojedine jezičke nivoe.
2.3.1. Alati
Još od prvih začetaka civilizacije, čovjek je u neprekidnom hodu za boljit-
kom izmišljao i koristio različita oruđa za najrazličitije namjene. Prvi alati
i oruđa, još iz kamenog doba, izrađeni su od životinjskih kostiju, rogova
jelena, drveta, bjelokosti i kamena. S vremenom je čovjek počeo svjesno
koristiti te izrađivati sofisticiranija oruđa. Nakon alata za kopanje u XVII
vijeku se pojavljuju strojevi za razrušavanje stijena. Ručno bušenje stijena
je bio mukotrpan posao, pa su se pojavile prve bušilice za bušenje stijena.
Stotinama godina su lopata i pijuk, a kasnije i eksploziv, bili jedini alati koji
su se upotrebljavali u rudarstvu. Iz ovoga što je rečeno možemo vidjeti da
su ljudi zbog egzistencije i boljitka nastojali da unaprijede sve sfere svog
života, pa tako i onu koja se odnosi na privredu. U prvoj skupini, na odre-
đeni način, možemo pratiti evoluciju rudarstva, koja se ogleda u upotrebi
određenih alata i mehanizacije.
Ako posmatramo prvu skupinu i sve ono što se nalazi u njoj, možemo
je nazvati jedinstvenim imenom Alati. U okviru ove skupine možemo na-
praviti distinkciju između alata koji se upotrebljavaju za ručni rad u rudar-
stvu i mehanizacije i strojeva, koji su sve više u upotrebi i koji zamjenjuju
ljudsku radnu snagu. Međutim, s jedne strane, postoje određeni sitniji po-
slovi u rudarstvu koji se ne mogu obavljati upotrebom mehanizacije. Ali,
s druge strane, postoje poslovi koje je nemoguće obavljati alatima za ručni
rad bez upotrebe mehanizacije. Pod pojmom alat podrazumijeva se oruđe
za rad, također, alat služi za sastavljanje i rastavljanje dijelova garniture
bušilice i za redovno održavanje i podmazivanje bušilice. U zavisnosti od
obima posla, koristi se ili alat za ručni rad ili mehanizacija. Ukupno sam
unutar ove skupine prikupila 120 riječi.
Od alata za ručni rad možemo izdvojiti: ajzin – rudarski čekić, bat –
alat za razbijanje rude, bušački čekić – čekić koji služi za bušenje bušotina
(rupa), čekić – alat koji služi za razbijanje rude, bat, malj – alat za razbija-
nje rude, veliki čekić, mlat – vrsta čekića, nabijač – vrsta čekića, služi za
nabijanje eksploziva u bušotinu, niskopni bušački čekić – čekić koji služi
za bušenje nadolje, otkopni čekić – vrsta čekića koji služi za otkopavanje
uglja, pneumatski bušački čekić – vrsta čekića koji služi za rad u kamenu i
rudi, šleganj – veliki, teški čekić, uskopni čekić – čekić koji služi za bušenje
kosih i vertikalnih rupa, kao i za izradu uskopa, vazdušni čekić – sinonim
za pneumatski čekić. Općenita definicija čekića jeste da je to alat predvi-
đen da jakim udarcima deformira ili pomjera predmete. Čekić nije alat koji
je isključivo vezan za rudarstvo, ali je u zavisnosti od posla koji se njime
obavlja, našao svoju široku primjenu u rudarstvu. Postoji više različitih
vrsta čekića u zavisnosti od vrste posla koji se njima obavlja. Ukupno je
izdvojeno 13 riječi koje se odnose na upotrebu čekića u rudarstvu.
Za ručni rad u rudarstvu se, pored čekića, koriste i: budak – špicasta
alatka koja služi za kopanje, capin – alat koji služi za pokivanje i vađenje
eksera iz jamskog kolosijeka, ćuskija – metalna poluga koja ima višestruku
namjenu za podizanje, otkopavanje, bušenje rupa i sl., dlijeto – sredstvo
za bušenje rupa za postavljanje eksploziva, drob – motka, batina, kolac,
firač – metalna šipka za proguravanje rude u sipkama (rešeta kroz koja se
prosijava ruda), grnjača – alat poput ašova kojim se zgrću ruda i ugalj, kaz-
ma – vrsta krampe za kopanje rude, kilavica – alat kojim se vrši kopanje u
rudniku, klinovi – alati kojima se izvode razni pomoćni radovi u rudniku,
krampa – alat za otkopavanje i druge radove u rudniku, krašnja – motika
za nagrtanje rude, križna krampa – krampa koja služi za razbijanje većih
komada rude, kroca – rudarska motika, kruna – tvrdi metal na dlijetu za
bušenje, kuka – alat koji služi za spuštanje bušačkih šipki u bušotinu, libela
– sredstvo koje služi za kontrolu horizontalnosti, lopata – sredstvo kojim
se vrši utovar iskopine, izrađene su od čeličnog lima i ima ih više vrsta, luč-
na žaga – alat koji služi za obradu lakših drvenih elemenata (daske, letve,
gredice), minerska kliješta – kliješta koja služe za pritezanje detonatorske
kapice pri miniranju, motika – alat koji služi za nagrtanje rude, nadžak –
alat u obliku štapa sa zaoštrenim vrhom koji služi za ispitivanje kvaliteta
drveta u podgradi, niveletna letva – sredstvo koje služi za kontrolu nagiba
pri izradi hodnika u jami, pijuk – špicasta alatka za kopanje, poluga – dio
koji služi za odvaljivanje labavih komada rude i za dizanje teških predme-
ta, prijeka žaga – testera koja služi za presijecanje jamske građe, rudarska
sjekira – alat koji služi za obradu drvene građe za podgrađivanje, spiralna
svrdla – alat koji služi za bušenja u mehkim stijenama, svrdlo – alat za du-
binsko bušenje, svrtnjevi – navoji, svrdla, škare – makaze za siječenje želje-
za, šoralica – uska duboka sjekira, trigline – željezna posuda sa ručkama sa
strane za ručni utovar vagona, tringline – alat za kupljenje materijala, izra-

đen od čeličnog lima u obliku udubljene tepsije. Ovdje se nalaze 34 riječi.
Pored ovih tzv. jednostavnih alata, za ručni rad u rudarstvu koriste se i
mašine (ovdje su spomenuti i dijelovi tih mašina), koje zahtijevaju upotre-
bu ljudske snage: bušilice – mašine za bušenje rupa u koje se stavlja eksplo-
ziv, kao i za bušenje uopće. Također, postoji i borer – dio bušilice koji služi
za bušenje, brusilica – mašina koja služi za obradu i brušenje različitih ma-
terijala, burgija – svrdlo, bušilica, bušačka svrdla – alati koji se koriste pri
bušenju, mogu biti različitih oblika, bušačka šipka – podrazumijeva šuplju
bušačku šipku od bešavne cijevi (cijev sastavljena iz jednog dijela) različitih
promjera, služi za bušenje, bušački čekić – čekić koji služi za bušenje bušo-
tina (rupa) u svim materijalima, bušački pribor – pribor koji je potreban za
bušenje, glava vretena – dio bušilice, predstavlja kućište u kome se okreće
vreteno na aksijalnim (os, osovina) kugličnim ležajevima, ingersolka – vr-
sta bušilice, ključ – alat koji služi za okretanje bušačkih šipki, kočnice – dio
bušilice, kućište prijenosa pogona na vreteno – dio bušilice, kućište sa
pogonskom osovinom i mjenjačkom kutijom – centralni uređaj bušilice,
mjenjačka kutija omogućava rad bušilice s tri brzine, kuglični ležaj – dio
bušilice, mehanizirani alati – alati koji služe za lakšu eksploataciju rude,
oni su u kasnijem periodu zamijenili alate kojima se ručno kopala ruda,
pneumatska bušilica – vrsta bušilice koja služi za bušenje rude, postolje
bušilice – dio bušilice koji se sastoji od željeznog rama sa udubljenjima i
šarafima za učvršćivanje ležaja, remenice, radnih osovina itd., pumpa KSP
– pumpa koja ide uz bušilicu, RK – naziv čekića za bušenje na zračni po-
gon, ručica za mijenjanje broja okretaja radne osovine – dio bušilice, dio
ručice za upravljanje, ručice za ukopčavanje pogona vretena i vitla – dio
bušilice, dio ručice za upravljanje, ručice za upravljanje – dio bušilice, su-
livanka – naziv za bušilicu za dubinsko bušenje, šajbina – brusilica (služi
za brušenje i obradu različitih materijala), usadno dlijeto – dio za bušilicu
RK. U okviru ovoga dati su i dijelovi bušilice. Broj riječi koje se odnose na
bušilicu i njene dijelove je 26. U ovu skupinu sam svrstala i termin meha-
nizirani alati, zbog toga što se oni odnose na sam pojam alati, a zamijenili
su alate za ručni rad.
Unutar ove skupine se nalaze i mehanizacija i strojevi koji se upotre-
bljavaju u rudarstvu. Mehanizacija i strojevi, možda, nisu alati u pravom
smislu riječi, ali zamjenjuju neke jednostavne alate i imaju namjenu sličnu
njima. Također, predstavljaju olakšanje radnicima različite struke u rudar-
stvu. Mehanizacija i strojevi: bager – mašina za utovar rude ili jalovine,
bager-kašikar – vrsta bagera s kašikom koji služi za grtanje ili utovar rude
ili jalovine, bager s dubinskom lopatom – vrsta bagera koji služi za kopa-
nje, utovar ili istovar rude ili jalovine, bager sa visinskom kašikom – vrsta
bagera za utovar rude ili jalovine, bager s visinskom lopatom – vrsta ba-
gera koji služi za utovar ili istovar rude ili jalovine, borvinta – mašina za
ručno bušenje rude, buldožer – mašina za usijecanje etaža (galerija, stepe-
nica), cilindar – dio za kompresor, demag – vrsta bagera na naftni pogon,
dinamo-mašina – mašina za paljenje mina električnim putem, dizalica –
stroj za podizanje tereta, dozeri – snažne mašine u službi vuče ili guranja,
kada im se dodaju radni organi za iskop, postaju iskopne mašine, drobilica
– mašina koja usitnjava i drobi rudu, flašnica – dizalica za dizanje manjeg
tereta, greder – građevinska mašina za čišćenje i ravnanje puteva i etaža,
gusjenica – lančani točkovi za kretanje bagera, buldožera, gusjeničar – ba-
ger koji se kreće na gusjenicama, hidraulika – naziv za tehničku napravu
(mašina) koja radi na principu tečnosti pod pritiskom, a služi za dizanje,
spuštanje i pokretanje, istresaljka – pomoćno sredstvo za istresanje sku-
pljene rude ili jalovine, jamska postrojenja – razni mehanički strojevi i
uređaji za eksploataciju rude, kašika – mašina koja služi za utovar rude,
katarka – držač za dizanje i spuštanje kašike, katerpilar – teški kamion za
prijevoz rude i jalovine, katerpilarka – mehanička kašika za utovar rude
ili jalovine, kombajn – mašina koja služi za izradu jamskih prostorija (me-
hanizirana izrada jamskih prostorija), kompresor – mašina za proizvodnju
zraka, postrojenje koje proizvodi zrak većeg pritiska od normalnog koji se
proizvodi u metalnim ili gumenim cijevima na radilištu rudnika; služi za
rad alata, strojeva i drugih uređaja na zračni pogon, mašine utovaračice
– mašine koje služe za utovar rude, u novije vrijeme zamijenile su lopate,
mašine za odlaganje jalovine – mašine koje se upotrebljavaju za odlaganje
jalovine odvojene od rude, mašine za pomoćne radove – mašine koje se
upotrebljavaju za radove koji nisu direktno vezani za rudarstvo (npr. di-
zalice, grederi), mašine za transport rude i jalovine – mašine koje, pored
namjenskih kamiona, služe za prijevoz rude i jalovine, mašinska postro-
jenja – skup uređaja i mašina u procesu rada, mašinski uređaji – skup
uređaja i mašina u procesu rada, mašinska postrojenja, proizvodne mašine
– mašine koje služe za dobijanje rude, remen – dio koji pokreće dijelove
mašina, rovokopač – stroj ili mašina koja je opremljena za kopanje rovova,
rudarski strojevi – skup različitih strojeva za obavljanje rudarskih poslo-
va, saljcug – dizalica kojom se navlači teret, šala – mašina za transport
vagona s jedne na drugu etažu (galeriju, stepenicu), transportni uređaji
na pneumaticima – uređaji koji služe za prijevoz rude ili jalovine, a kreću
se na točkovima (za razliku od onih koji se kreću na gusjenicama), trola
– mašina koja pokreće električnu lokomotivu, utovarivač rude na povr-

šinskom kopu – mašina sa mehaničkom kašikom koja služi za utovar rude
ili jalovine, utovarna lopata – utovarivač koji zahvata iskopinu, diže je na
transportnu traku ili nosi iskopinu u jamska kolica, utovarne mašine –
mašine koje služe za utovar rude, užetni bager – vrsta bagera koji služi za
utovar ili istovar rude ili jalovine, valjak – stroj koji poravnava površinu
radi lakšeg kretanja strojeva; mašina koja vrši podizanje, spuštanje, prije-
voz i utovar teških dijelova u vagonete. Riječi koje se odnose na strojeve i
njihove dijelove je 46.
Iz svega navedenog i nabrojanog možemo zaključiti da se ruda u jami
kopala uz pomoć različitih alata i sredstava. Svi su ti alati već nabrojani, ali
ovdje ćemo samo u vidu zaključka spomenuti neke od njih: ajzin, borvinta,
budak, bušački čekić, bušački pribor (npr. dlijeto, svrdlo itd.), bušilica (inger-
solka i sulivanka), kazma, kilavica, kramp, niskopni bušački čekić, otkopni
čekić, pijuk, pneumatski bušački čekić, pneumatska bušilica, RK čekić, spi-
ralna svrdla, sržna cijev, svrdlo, svrtnjevi, šajbina.
2.3.2. Prijevozna sredstva

U drugu skupinu izdvojila sam prijevozna sredstva koja se upotrebljavaju
u rudarstvu, kao i sve ono što omogućava prijevoz rude i jalovine, njihove
dijelove, ali i sve sisteme za transport plinova, zraka i sl. Iako je relativno
mali broj termina koji se odnose na ovu skupinu, smatrala sam da ih je,
zbog njihovog značaja, potrebno posebno izdvojiti. U ovu skupinu se ubra-
jaju sljedeći termini: cjevovod – sistem za transport zraka, gasova, tečnosti,
dekavil – vagon veće zapremine sa bočnim pražnjenjem (istresanjem), ko-
risti se na površinskim kopovima, demper – vrsta kamiona u koji se tovari
ruda, električna lokomotiva – lokomotiva koja služi za prijevoz radnika,
gumeni transporter – sistem koji podrazumijeva transport materijala pu-
tem gumenih traka, hunt – vagon, huntić – mali vagon, jamski kamioni
– kamioni koji služe za prijevoz rude, kariola – kolica koja imaju široku
upotrebu, između ostalog koriste se i u jamama, nosač sa valjcima – dio
transportne trake, parnjača – lokomotiva na paru za prijevoz rude, perli-
nac – teški kamion za prijevoz rude, pogonski agregat – dio transportne
trake, povratne stanice – dio transportne trake, sanduk (koš) – mjesto na
kamionu u koje se tovari ruda, tačke – kolica koja imaju široku upotrebu,
između ostalog koriste se i u jamama, traka – sistem koji se sastoji od gume
i sastavni je dio transportnog sistema za odvoz rude ili jalovine, transport
– sistem koji služi za odvoz rude ili jalovine, transportna mehanizacija –
podrazumijeva sva sredstva i mašine kojim se transportira ruda iz jame,
transportni sistem – sistem koji služi za odvoz rude ili jalovine, transport,
transportni žlijebovi – naprave za odvoženje s otkopa, stresaljke, vagonet
– jamska kolica, žičara – sistem koji služi za prijevoz jalovine i ima korpu.
Broj ovih riječi je 23.
2.3.3. Aparati i instrumenti

U treću sam skupinu svrstala sve aparate, instrumente, uređaje, naprave i
njihove dijelove koji su našli svoju primjenu u rudarskoj industriji. Ova je
skupina veoma bliska prvoj skupini, ali mi se učinilo da bi ih ipak trebalo
razdvojiti. Naime, u ovoj skupini se nalaze aparati i instrumenti koji pot-
pomažu rad u jami i na površinskom kopu, što je, ipak, nešto drukčije od
alata koji se upotrebljavaju za samu eksploataciju rude. Također, između
termina alati i aparati i instrumenti postoji razlika u semantičkom smislu.
U prvoj skupini se nalaze svi alati koji se upotrebljavaju u rudarstvu, kao
i mehanizacija koja sve više zamjenjuje alate za ručnu upotrebu, a u ovoj
skupini se nalaze različiti instrumenti i aparati, kao i njihovi dijelovi.
U Rječniku bosanskog jezika grupe autora pod pojmom alat podra-
zumijeva se oruđe za obradu materijala (Čedić i dr., 2007: 6), dok se pod
pojmom aparat podrazumijeva kakvo tehničko postrojenje sastavljeno od
niza komponenti (Isto: 12). Instrument je sredstvo, oruđe za rad (Isto: 217).
Iz ovih definicija vidljiva je razlika između alata i aparata i instrumenata.
I alati i instrumenti predstavljaju pomoćna sredstva za određenu vrstu po-
slova, dok su aparati nešto kompleksnija sredstva za rad.
Stoga ovu treću skupinu možemo nazvati skupinom Aparati i instru-
menti. Međutim, u ovoj skupini treba napraviti distinkciju između aparata
i instrumenata, od kojih su neki za ručnu upotrebu, i uređaja i naprava, od
kojih su neki ručno napravljeni i nisu kao aparati i instrumenti dati kao
gotovi proizvodi. U ovoj je skupini 80 riječi.
Kada govorimo o aparatima i instrumentima, u rudarstvu se upotre-
bljavaju sljedeći aparati, instrumenti i njihovi dijelovi: anemometar – apa-
rat za mjerenje kretanja zraka u jami, anerometar – instrument za mjere-
nje zračne struje u jami, aparati sa pjenom – aparati koji služe za gašenje
svakog požara, aparati sa prašinom – aparati koji služe za gašenje svakog
požara, osim za gašenje požara električnih uređaja sa rotacionim dijelo-
vima, aparati sa snijegom ugljendioksida – aparati koji služe za gašenje
svakog požara, aparati s vodom – aparati koji služe za gašenje svakog po-
žara, osim požara električnih uređaja i naftnih derivata, aspiracioni psi-
hrometar – aparat za mjerenje temperature zraka prije miniranja, brifer
– ručni instrument za indiciranje štetnih plinova, drägr aparat – aparat
koji služi za zaštitu organa za disanje prilikom ulaska u prostorije osiro-

mašene kisikom ili u prostorije u kojima ima otrovnih plinova; instrument
za indiciranje štetnih plinova, filter za grubu prašinu – dio drägr aparata,
samospasioca, izdišni ventil – dio drägr aparata, samospasioca, izolacioni
aparat – aparat čija je namjena zaštita od otrovnih gasova, katatermome-
tar – instrument kojim se mjeri brzina odvođenja topline iz jame, Orsatov
aparat – aparat za mjerenje veće koncentracije ugljenmonoksida u jami,
oslonac za bradu – dio drägr aparata, samospasioca, otvarač – dio drägr
aparata, samospasioca, platnena traka za nošenje – dio drägr aparata, sa-
mospasioca, poklopac kutije – dio drägr aparata, samospasioca, prijeno-
sni instrumenti – instrumenti kojima se vrši indiciranje jamskih plinova
po potrebi, samospasioci – aparati koji služe za zaštitu organa za disanje
prilikom ulaska u prostorije osiromašene kisikom ili u prostorije u kojima
ima otrovnih plinova, stacionirani instrumenti – instrumenti kojima se
kontinuirano vrši kontrola jamskih plinova, stezni prsten – dio drägr apa-
rata, samospasioca, štipaljka za nos – dio drägr aparata, samospasioca,
univerzalni gasni analizator – aparat za mjerenje količina ugljendioksida
ispod 0,1%, usnik – dio drägr aparata, samospasioca, zaštitna limena ku-
tija – dio drägr aparata, samospasioca, žica za otvaranje – dio drägr apa-
rata, samospasioca, W-Messer – aparat za mjerenje kretanja zraka. Riječi
koje se odnose na aparate i instrumente je ukupno 28.
Unutar ove skupine se nalaze uređaji, naprave i njihovi dijelovi: am-
pula –naprava u koju se stavlja eksploziv pri miniranju, barometar – spra-
va za mjerenje pritiska zraka, crijeva – gumene cijevi koje služe za dotok
zraka u jamu; naprave koje služe za protok zraka, vode, tečnih goriva, crp
– uređaj za pumpanje vode, crpaljke – pumpe za vodu, čekrk – kolo, točak,
uređaj za dizanje, vrsta jednostavnog stroja, naprava za podizanje tereta
sastavljena od okrugle ploče (točka, valjka, vretena) nasađene na zajednič-
ku osovinu, Dejvijeva lampa – lampa (uređaj) za utvrđivanje prisutnosti i
koncentracije plina metana, depresiometar – uređaj za mjerenje depresije
(pojava manjeg pritiska od normalnog) u jami, dojavni uređaji – uređa-
ji koji služe za prijenos vijesti s jednog na drugo mjesto, električni deto-
nator – uređaj koji služi za paljenje mina električnim putem, električni
upaljač kapice – naprava koja služi za paljenje mina električnim putem,
elektroenergetska postrojenja – skup montiranih električnih uređaja i in-
stalacija, elektro-motor – motor koji služi za pogon postrojenja, geološki
kompas – naprava kojom se određuje pravac pružanja rudnih žila, hidra-
ulični uređaj za automatsko reguliranje pritiska – uređaj namijenjen za
veće dubine pri bušenju, služi za regulaciju pritiska, hidraulični uređaj za
automatsko reguliranje težine pribora – uređaj koji onemogućava da se u

bušotinu spusti pribor teži od dozvoljene težine, hvatalice – uređaji za hva-
tanje vagoneta na vrhu i dnu kosine, interferometar – uređaj za indiciranje
jamskih plinova, istresač – uređaj za istresanje vagoneta, koš – naprava u
koju se skuplja ruda ili jalovina, manometar – uređaj koji služi za mjere-
nje pritiska vode, mehanička lopata – uređaj koji radi na mehanički pogon,
mlin – uređaj koji služi za mljevenje brešasti, škriljavog materijala, moni-
tor – uređaj koji daje jaku mlaznicu s vodom u sistemu hlađenja, muljarice
– uređaji koji služe za čišćenje predtaložnika, muljne pumpe – uređaji koji
služe za čišćenje predtaložnika, muljarice, nakovanj – kalup (naprava) od
čelika na kome se vrši kovanje zagrijanih materijala radi dobijanja traženog
oblika predmeta, koristi se u radionicama rudnika, ociljevac – uređaj kojim
se usmjerava pravac pri izradi jamskih prostorija, okretnica – uređaj za okre-
tanje vagoneta i usmjeravanje kretanja na priključne kolosijeke, plakaonica
– uređaj sa vodom za pranje čizama, plaknica – uređaj sa vodom za pranje
čizama, plakaonica, preventer – naprava koja sprečava erupciju za vrijeme
bušenja, prigušivači – uređaji za regulaciju protoka zraka, pulsometar – ure-
đaj za crpljenje vode na pogon vodenom parom, pumpe – uređaji za pumpa-
nje vode, crp, sedimentna cijev – cijev koja se okreće, struže i kida stijenu u
većim i manjim komadima, signalni uređaji – uređaji koji sudjeluju u preno-
šenju nekog unaprijed dogovorenog signala s jednog mjesta na drugo, sipke
– rešeta kroz koja se prosijava ruda (naprava, dobija se mehaničkim putem),
sirena – zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranja, skreper –
uređaj za dovlačenje iskopine do utovarnog mjesta, sržna cijev – cijev koja se
okreće, struže i kida stijenu u većim i manjim komadima, sedimentna cijev,
stresaljka – pokretač, transporter, služi za kretanje materijala prema napri-
jed, šlauf – naprava koja služi za protok zraka, vode, tečnih goriva, crijevo,
štire – naprava koja služi za čišćenje bušotine od nečistoća, šturac – čistač
bušotine od nečistoće, štire, uređaj za dizanje pribora – uže na kome visi
pribor za bušenje, pričvršćen na bubanj, vitlag bušilice, uređaj za ručno
podizanje, odnosno spuštanje vretena pomoću točka – dio bušilice, ure-
đaj za uzbunu – zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranja,
sirena, uspinjača – sistem koji koso izvlači vagone na visinu, vedro – ure-
đaj za izvlačenje iskopine iz teško pristupačnih mjesta u jami, ventilator
– uređaj koji zakonima fizike stavlja zrak u proces kretanja, vilice – uređaj
za pridržavanje šipki, viper – uređaj za automatsko istresanje vagoneta,
vitlovi – naprave koje služe za transport mineralne sirovine i pomoćnih
materijala u kosim i ravnim prostorijama u jami. Zabilježene su ukupno 54
riječi koje se odnose na uređaje, naprave i njihove dijelove.
Dakle, u jami su se upotrebljavali aparati i uređaji koji su imali različi-

tu namjenu, a od nabrojanih aparata i uređaja najviše su se upotrebljavali:
anemometar, anerometar, aspiracioni psihrometar, barometar, depresiome-
tar, dojavni uređaji, drägr aparat, hidraulični uređaj za automatsko regu-
liranje težine pribora, interferometar, izolacioni aparat, katatermometar,
manometar, Orsatov aparat, prigušivači, samospasioci, signalni uređaji,
univerzalni gasni analizator, ventilator.
2.3.4. Rudarska oprema

Kada su u pitanju termini koji se odnose na odjeću, obuću, dijelove rudarske
opreme, stanje je sljedeće: ukupno sam prikupila 37 riječi, a većinom su to
termini koji se odnose na zaštitu rudara pri obavljanju poslova. Podjednak
je broj termina koji se odnose na odjeću i obuću rudara. Što se tiče odjeće, to
su, uglavnom, neki općeniti termini koje susrećemo i pri obavljanju nekih
drugih poslova van rudarstva, npr. radno odijelo i sl. U ovu skupinu sam
svrstala i jedan općeniti termin, lična zaštitna sredstva, koji se odnosi na
opremu rudara. Ova skupina može dobiti naziv Rudarska oprema.
Kao i u prethodnim skupinama, i u okviru ove skupine možemo izvrši-
ti određenu potklasifikaciju. Tako, npr., posebno možemo izdvojiti termi-
ne koji se odnose na rudarsku odjeću, posebno termine koji se odnose na
obuću koju koriste rudari, a opet posebno možemo svrstati termine koji se
odnose na sve ono što nije odjeća i obuća, a dio je rudarske opreme. Tako-
đer, zasebno možemo posmatrati i zaštitna sredstva na radu, koja nisu dio
stalne rudarske opreme, ali ih ipak rudari koriste, u zavisnosti od potre-
be, npr. naramenice nose pri prijenosu građe i drugog materijala, koljenice
nose ukoliko rade na koljenima, ali ne stalno. U ovoj skupini nalaze se i
termini koji ne pripadaju isključivo rudarstvu, ali sam ih spomenula zbog
toga što su oni neizostavni dio rudarske opreme. Tako, npr., rudari prili-
kom obavljanja svog posla, bilo da je taj posao u jami ili na površinskom
kopu, obuvaju hateze(j)-ke ili gumene čizme. Svakako, gumene čizme nose
i ljudi koji se bave nekim drugim djelatnostima, ali i ljudi koji se kreću po
kišnom vremenu. One se danas proizvode u raznim bojama i dezenima
i pojavljuju se i kao modni detalj. Međutim, vareški rudari kao dio svoje
opreme imaju i gumene čizme.
Od ukupno 35 riječi, samo njih četiri se odnose na nazive odjeće koju
rudari koriste u svom radu: gumirano odijelo – odijelo za rad u mokrim
radilištima, kišna –kabanica koju nose rudari na mokrim radilištima, ko-
žnjak – odjevni predmet rudara, zaštitno sredstvo rudaru (jakna koju ru-
dari nose prilikom obavljanja rudarskog posla), okrut – vrsta materijala
od kojeg se pravi rudarska odjeća, radno odijelo – odijelo koje je obavezan

nositi svaki radnik u toku izvršavanja radnih zadataka.
Pet termina se odnosi na obuću rudara: cokule – rudarske cipele, čizme
sa čeličnim kapicama – dio opreme rudara, služe tamo gdje postoji opa-
snost od pada ili pritiska teških predmeta na nožne prste, gumene čizme
– čizme koje nose rudari, hateze(j)-ke – kožne cipele, rudarke – naziv za
gumene čizme koje nose rudari.
U dijelove rudarske opreme koja se ne odnosi na odjeću i obuću rudara
spadaju: drotlampa – vrsta rudarske lampe ili svjetiljke, kapna lampa –
vrsta rudarske lampe koja se nosi na šljemu, karabituša – vrsta rudarske
lampe, karbidna svjetiljka – vrsta rudarske lampe, karabituša, kopaljka
– vrsta lampe s akumulatorom koju rudari nose na šljemu, lična zaštitna
sredstva – zakonski propisana oprema za rudare, čija je upotreba obave-
zna pri obavljanju rudarskih poslova, prijenosna lampa – vrsta rudarske
lampe ili svjetiljke, kapna lampa, reflektor – dio rudarske kapne lampe,
rudar – sepet (korpa) u kojem se u ranijem periodu prenosila ruda, sa-
vitljivi kabal – dio rudarske kapne lampe, sijalica za normalno osvjet-
ljenje – dio rudarske kapne lampe, sijalica za pomoćno osvjetljenje – dio
rudarske kapne lampe, tijelo lampe u koju je smješten akumulator – dio
rudarske kapne lampe, torba obložena filcom – torba u kojoj se prenose
udarne patrone, zaštitno staklo – dio rudarske kapne lampe. Filc, kojim je
obložena torba u kojoj se prenose udarne patrone, je materijal koji nastaje
presovanjem krzna pojedinih životinja i dobar je izolator. Ovdje je obuhva-
ćeno ukupno 15 riječi.
U okviru ove skupine nalaze se zaštitna sredstva koja rudari koriste pri
svom radu: grudina – pojačana zaštita grudi kod izrade niskih jamskih
prostorija, kožne koljenice – dio rudarske opreme, služe za rad u kleče-
ćem stavu ili za kretanje na koljenima, kožne naramenice – dio rudarske
opreme, služe za zaštitu ramena pri prenošenju građe i drugog materijala,
nadlanice – zaštitno sredstvo, opasač – zaštitni pojas koji se upotreblja-
va za rad u oknima, šljem – rudarski šešir, namjena mu je zaštita glave i
nošenje svjetiljke, štitnici za oči i lice – dio zaštitne opreme koja se sastoji
od zaštitne maske i zaštitnih naočala, zaštitna oprema – oprema koja slu-
ži za zaštitu radnika od mehaničkih povreda i trovanja plinom, zaštitne
naočale – naočale koje se upotrebljavaju pri izvođenju radova gdje postoji
mogućnost povrede očiju ili ugrožavanja vida, zaštitne rukavice – zaštit-
no sredstvo koje mora nositi svaki radnik, zaštitni pojas – pojas koji se
upotrebljava pri radovima na visini, zaštitni grudnjak sa rukavima ili bez
rukava – dio rudarske opreme. Ovdje se nalazi 12 riječi.
Pojedine od ovih riječi imaju univerzalno značenje. Tako, npr. termin

cokule danas se upotrebljava u značenju ‘teške, prljave, poderane i ras-
padnute cipele’, termin kožnjak se upotrebljava u značenju ‘kožna jakna,
pantalone’ itd., termin rudarke se upotrebljava za ‘teške, gumene čizme’, a
termin opasač je veoma rasprostranjen u svakodnevnom govoru i upotre-
bljava se u značenju ‘kaiš’. Termin hateze-ke upotrebljava se u dva oblika
– hateze-ke i hatezej-ke, a odnosi se na HTZ opremu (higijensko-tehnička
zaštita). Veoma je teško utvrditi da li su spomenuti termini ušli iz rudar-
stva u svakodnevni govor ili su ih rudari posudili iz razgovornog stila. Me-
đutim, ono što je sigurno jeste da se ovi termini susreću i u govoru rudara,
ali i u svakodnevnom, neobaveznom govoru.
Iz svega navedenog može se izvući zaključak da su rudari prilikom
obavljanja rudarskih poslova, uglavnom, koristili sljedeću opremu: cokule,
gumene čizme, hateze(j)-ke, kožnjak, opasač, radno odijelo, rudarke, šljem.
U posebnim uvjetima (npr. rad u mokrim radilištima), kad im je trebala
dodatna zaštita, koristili su i: čizme sa čeličnim kapicama, grudinu, gumi-
rano odijelo, kišnu kabanicu, kožne koljenice, kožne naramenice, nadlanice,
štitnike za oči i lice, zaštitne naočale, zaštitni pojas, zaštitne rukavice, zaštit-
ni grudnjak. Kao dodatnu opremu za osvjetljenje rudari su upotrebljavali i
lampe: kapnu lampu ili prijenosnu lampu, karabitušu ili karbidnu svjetilj-
ku.
2.3.5. Rudarska zanimanja

U rudarskoj industriji postoji niz zanimanja kojima se radnici mogu ba-
viti. Pored rudara, koji nesumnjivo imaju najveći značaj za ovu privrednu
granu, susreće se cijeli niz zanimanja različitih profila. Naravno, na vrhu
hijerarhijske ljestvice, kao i na čelu bilo kojeg preduzeća, nalazi se direktor,
tu je i tehnički direktor, a zatim slijede nadzornik, smjenovođa, poslovođa
itd. S obzirom na to, rudarska zanimanja možemo podijeliti u dvije sku-
pine: u prvoj su organi rukovođenja, a u drugoj su ona zanimanja koja se
odnose na izvršenje svih poslova neophodnih za funkcioniranje rudnika i
onih poslova koje su naredili organi uprave.
Nesumnjivo je da u rudniku, kao i drugdje, postoje ljudi koji rukovo-
de cjelokupnim procesom rada. Stoga mi se činilo opravdanim ovu skupi-
nu podijeliti na dvije podskupine. U organe rukovođenja svrstala sam sva
ona zanimanja prilikom čijeg obavljanja ljudi imaju zadatak da naređuju,
usmjeravaju rudare, nadziru ih, vode poslove neophodne za nesmetano
funkcioniranje rudnika, da se brinu o jednoj ili više grupa rudara, o tran-
sportu rude, o ispravnosti mašinskih postrojenja. U drugu grupu spadaju
sva ona zanimanja čiji predstavnici izvršavaju naredbe organa rukovođe-

nja. Ovu skupinu možemo nazvati Rudarska zanimanja. Broj riječi koje se
odnose na rudarska zanimanja je 94.
Riječi koje se odnose na organe rukovođenja (njih ukupno 28): brigadir
– osoba koja predvodi grupu ljudi u izvršavanju određenih poslova, briga-
dir u separaciji – predvodnik grupe ljudi koji rade na separaciji rude, di-
rektor – pravno lice koje je odgovorno za organizaciju rada i proizvodnju u
preduzeću, jamski nadzornik – radnik koji vrši nadzor za provođenje pro-
pisanih mjera kod izvršenja proizvodnih zadataka, jamski nadzornik na
kopanju – nadzornik koji se brine za primjenu najpogodnijih sredstava na
iskopu, jamski nadzornik na održavanju – radnik koji se brine za održa-
vanje sredstava rada i njihovu ispravnost, nadzornik – osoba koja ima za-
datak da sa određenom grupom radnika izvršava zadane poslove, nadzor-
nik na mehanizaciji – nadzornik koji se brine za upotrebu mehanizacije
na iskopu, nadzornik na otpremi (transportu) – nadzornik koji organizira
otpremu i dopremu materijala, nadzornik na proizvodnji – nadzornik koji
se brine za funkcioniranje proizvodnog procesa, nadzornik na vjetrenju –
nadzornik koji se brine za provjetravanje jame, prateći određene parame-
tre zraka, poslovođa – radnik koji obavlja različite poslove na organizaciji
rada u dijelu procesa proizvodnje, poslovođa elektropostrojenja – osoba
koja vodi poslove za napajanje električnom energijom i funkcioniranje rada
električnih postrojenja, poslovođa mašinskih postrojenja – osoba koja se
brine o funkcioniranju mašinskih postrojenja, poslovođa na održavanju
– osoba niža od nadzornika koja se brine o svim vrstama jamskih radova,
poslovođa na odvodnjavanju – osoba koja se brine za odvođenje voda iz
jame, poslovođa na površinskom kopu – radnik koji vodi poslove na po-
vršinskom kopu, poslovođa na proizvodnji – osoba koja se brine o proi-
zvodnji, poslovođa na transportu – osoba koja se brine za transport rude i
jalovine, poslovođa na vjetrenju – osoba koja je zadužena za provjetrava-
nje jamskih prostorija, poslovođa površinskog kopa na jalovini – radnik
koji vodi poslove na površinskom kopu na jalovini, poslovođa separacije
– radnik koji vodi poslove na separaciji rude, rudarski tehničar – radnik
koji pomaže inžinjerima prilikom projektiranja rudnika, eksploatacije i
prerade rude, rukovodilac rudarskih strojeva – posebno osposobljen rad-
nik koji rukuje određenim strojem, tehnički direktor – stručno lice koje se
bavi tehničkim poslovima, tehnički rukovodilac pogona – radnik stručno
osposobljen za obavljanje tehničkih poslova, upravnik – osoba koja uprav-
lja rudarskim poslovima.
U drugu skupinu zanimanja spadaju: alatničar – osoba koja izdaje

rudarski alat, amalgamer – osoba koja se bavi miješanjem različite vrste,
armirač – osoba koja se bavi savijanjem željeza, bagerist – radnik koji ru-
kuje bagerom, bravar u jami – radnik metalne struke koji radi na odr-
žavanju rudarskih strojeva, buldožerist – radnik koji rukuje buldožerom,
bušač – radnik koji radi na bušilici, bušač na površinskom kopu – radnik
koji radi na bušilici na površini, a ne u jami, crpar – radnik koji rukuje ili
upravlja pumpom, pumpar, čistilac – osoba koja odvaja jalovinu od rude,
demperist – vozač kamiona dempera, drobilac ruda – osoba koja se bavi
usitnjavanjem većih komada rude, električar u jami – osoba koja radi na
održavanju električnih uređaja u jami, galerista u rudniku – radnik koji
radi na otkopavanju etaža (galerija), geolog – stručnjak u geologiji, geo-
metri – osobe koje vrše rudarska mjerenja, gumar – radnik koji popravlja
gume, higijeničar – radnik koji čisti prostorije, HTZ-ovac – radnik koji
čuva i izdaje HTZ opremu, huntar – rudar koji je gurao jamski vagonet,
izbiralac – radnik koji izabire jalovu masu iz materijala koji se transportira
sistemom gumenih traka, jamski istresač – radnik koji radi na istresanju
rude ili jalovine iz koševa, jamski lampar – radnik koji radi na izdavanju
lampi koje se koriste u rudniku, jamski kopač – kopač rude u jami, jamski
kopač na mašinskom kopanju – radnik koji kopa rudu pomoću mašinskih
strojeva, jamski kopač na ručnom kopanju – radnik koji ručno, uz pomoć
različitih alata, kopa rudu, jamski kopač-podgrađivač – radnik koji kopa u
jami za potrebe podizanja podgrade, jamski miner – radnik koji vrši mini-
ranje, jamski miner-magacioner eksploziva – radnik koji skladišti eksplo-
ziv koji se koristi u jami i na površinskom kopu, jamski prašinar – radnik
na sistemu za otprašivanje prašine iz jame, jamski signalist – radnik na
upućivanju signala, a oni mogu biti zvučni, svjetlosni ili govorni u sluča-
ju upozorenja i opasnosti, jamski vagar – radnik koji radi na vagi, jam-
ski zamuljivač – radnik koji radi na odstranjivanju mulja prilikom pranja
rude, kašikar – radnik koji upravlja mehaničkom kašikom, klasirač ruda
– radnik koji klasira rude prema njihovoj vrijednosti, komorat – pomoćni
radnik, kopač – rudar na otkopu koji alatima i drugim sredstvima odvaja
materijal od svoje cjeline, kurir – čovjek koji nosi poštu, laborant – čovjek
koji utvrđuje procent željeza u rudi, lagumaš – palilac mina, radnik koji
rukuje eksplozivom i priborom za njegovo paljenje, lagumdžija – palilac
mina, radnik koji rukuje eksplozivom i priborom za njegovo paljenje, lagu-
maš, magaciner – radnik osposobljen za rad u magacinu, majstor bušač u
jami – rudar koji je osposobljen za rad na bušilicama, mašinista na zasi-
pu u jami – radnik koji rukuje zasipnim sistemom, mehaničari – radnici
posebno osposobljeni za održavanje mašina, strojeva i postrojenja, meha-

ničari rudarskih postrojenja – radnici koji instaliraju mašine, sudjeluju
u njihovom probnom radu, servisiranju i održavanju, miner – osoba koja
postavlja i pali mine, odstreljač – palilac mina, oplemenjivač ruda – rad-
nik koji radi na oplemenjivanju rude, ortari – radnici na čelu radilišta u
jamskoj prostoriji, otkopar – radnik koji vrši otkopavanje u rudniku, ot-
premač – radnik koji otprema iskopanu rudu, podmazivač – radnik koji
vrši podmazivanje strojeva i postrojenja, pokivač alata – radnik-kovač, po-
moćni kopač u jami – radnik koji pomaže pri obavljanju poslova kopaču,
pomoćni prugar u jami – radnik na održavanju pruge, pravcar – osoba
koja određuje smjer jamskih prostorija, pumpar – radnik koji rukuje ili
upravlja pumpom, crpar, radna snaga – radnici raznih kvalifikacija zapo-
sleni na procesima proizvodnje, radnik na separaciji – radnik koji rukuje
sistemima za separiranje rude, rukovalac jamskim mašinskim uređajima
– radnik koji radi sa različitim mašinskim uređajima (otpremač, skrepe-
rist), rupnik – nabijač eksploziva u jamu, skreperist – radnik koji radi na
dovoženju rude do utovarnog mjesta, tesar u jami – radnik koji priprema
građu i drugi potreban materijal za podgradu hodnika u jami, uzorkovač
– radnik koji nosi uzorke rude u laboratoriju na hemijsku analizu, vozač
na površinskom kopu – radnik koji prevozi rudu dobivenu eksploatacijom
na površinskom kopu, zidar u jami – radnik koji obavlja zidarske poslove.
Unutar ovog dijela rudarskih zanimanja prikupljeno je ukupno 66 riječi.
Iz svega navedenog može se zaključiti da rudnik zahtijeva stručnjake
različitih profila. Pored distinkcije između zanimanja koja podrazumijeva-
ju upravljanje rudnikom i onih koja podrazumijevaju izvršavanje određe-
nih poslova, može se napraviti i distinkcija između zanimanja koja su ve-
zana za samu jamu i onih koja se vezuju za površinski kop. Zanimanja kao
što su direktor, tehnički rukovodilac, brigadir, nadzornik i sl. zajednička su
i radnicima u jami i na površinskom kopu. Također, neka od ovih zanima-
nja susreću se i izvan rudarstva, npr. direktor, bravar, električar, nadzornik,
kopač, tesar, zidar itd.
2.3.6. Aktivnosti i operacije u rudarstvu

U rudarskoj industriji primjenjuje se veliki broj različitih vrsta aktivnosti,
operacija, postupaka i sl. Također, možemo govoriti i o postojanju različi-
tih vrsta poslova. Već sam u prethodnim skupinama izdvojila alate koji se
upotrebljavaju u rudarstvu, mehanizaciju, zanimanja u ovoj vrsti ljudske
djelatnosti, a sada je vrijeme da posebno govorim o vrsti poslova koji su se
svakodnevno odvijali, kako u jami tako i na površinskom kopu. Ovu sku-
pinu možemo nazvati Aktivnosti i operacije u rudarstvu. Broj riječi koje se

odnose na ovu skupinu je 85.
Vrste poslova, aktivnosti, operacija i postupaka u rudarstvu: ankeri-
sanje – podgrađivanje uskopa željeznim ankerima (stubovima), armirati
– pojačati, učvrstiti, bagerovanje – rad s bagerom, bravarija – opći naziv
za poslove bravara, burgijati – zabadati, bušiti, bušenje – operacija rada
na bušilici, bušenje sa dijamantom – operacija pri kojoj se stvara materijal
u manjim zrnima, bušenje sa kolutnim svrdlom – operacija pri kojoj se
stvara materijal u većim zrnima, bušenje sa krunama – operacija bušenja
pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima, bušenje sa ribljim repom –
operacija bušenja pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima, bušenje sa
sačmom – operacija bušenja pri kojoj se stvara sitni materijal, bušenje sa
zupčastim zrnima – operacija bušenja pri kojoj se stvara materijal u ve-
ćim zrnima, cuknjati – vući, trgati, dizanje pribora iz bušotine – operacija
rada pri bušenju, dodavanje pritiska – operacija kojom se povećava priti-
sak na dno bušotine da bi se postigao maksimalni učinak, dodavanje šip-
ki – operacija rada pri bušenju, drenaža – isušivanje vodonosnih naslaga,
eksploatacija mineralnih sirovina – podrazumijeva vađenje mineralnih
sirovina iz ležišta, eksploatacija rude – vađenje, iskorištavanje rude, flo-
tacija – postupak koji se koristi za odvajanje jalovine od rude, huntova-
nje – guranje jamskih vagoneta, indiciranje jamskih plinova – otkrivanje
štetnih plinova u jami, ispengati – čvrsto svezati, ispiranje bušotine – po-
drazumijeva aktivnost koja se vrši radi odnošenja izbušenog materijala iz
bušotine na površinu; iz ovog mulja se uzimaju uzorci za analizu rude,
isplaka – iznošenje izbušenog materijala iz bušotine do ušća gdje se izli-
jeva u čistine žlijebova, izbijanje – iskopavanje rude miniranjem, izrada
jamskih bušotina – podrazumijeva pravljenje rupa u koje se smješta ek-
sploziv za miniranje u rudarstvu, jamski otkop – podrazumijeva kopanje
rudače u rovovima ispod površine zemlje, komorno miniranje – miniranje
u komorama, lagumati – lagumom dizati u zrak; razarati, minirati, ma-
gacioniranje – smještanje materijala u magacine, mehanizacija rudarskih
radova – aktivnost koja se ostvaruje upotrebom različitih mašina i uređa-
ja, obogaćivanje ruda – dodavanje ili uklanjanje određenih supstanci iz
rude, oduzimanje pritiska – pojava koja nastaje kada je težina pribora na
dnu bušotine veća od dozvoljenog radnog pritiska na dno bušotine, te se
zbog tog opterećenja pritisak smanjuje, odvodnjavanje – odvođenje vode
iz jame koja smeta pri izvođenju radova, okucavanje – odvajanje nesta-
bilnih blokova stijenske mase mehaničkim putem, oplemenjivanje ruda
– postupak odvajanja rude iz jalovine, osiromašenje rude – podrazumijeva
količinu jalovine koja je došla u rovnu rudu prema rovnoj rudi, osvjetlje-
nje radnih prostorija – primjena rasvjetnih uređaja za postizanje potrebne
svjetlosti, otkrivanje ležišta – uklanjanje jalovinskog materijala sa ležišta
rude, otkrivka – uklanjanje jalovinskog materijala sa ležišta rude, otkri-
vanje ležišta, otprema rude – način utovara i transporta iskopane rude,
otpucavanje – postupak dobijanja rude iz većih cjelina pomoću miniranja,
otvaranje ležišta rude – primjena potrebnih radnji za eksploataciju rude,
planiranje proizvodnje – plan koji podrazumijeva da se uz istu količinu
rada ostvari što veća masa proizvoda, podmazivanje bušilice – operacija
koja se primjenjuje da bi dijelovi bušilice trajali što duže, podmazivanje
pumpe – operacija koja se primjenjuje da bi dijelovi pumpe trajali što duže,
podzemna eksploatacija ležišta – podrazumijeva dobijanje mineralnih
sirovina u podzemnom radu primjenom odgovarajućih metoda otkopava-
nja, pomoćni poslovi – uslužni poslovi u procesu rada, površinska eksplo-
atacija ležišta – podrazumijeva skup svih radova sa površine terena za ot-
kopavanje ležišta korisne mineralne sirovine, prerivanje ili prekopavanje
zemljišta – ponovno kopanje zemljišta, proboj – izbijanje prostorije radi
povezivanja jedne prostorije s drugom ili napredovanje radilišta u jami,
provjetravanje difuzijom – način provjetravanja koji se javlja u jamama
bez metana, provjetravanje jame od gasova – sistem koji se sastoji od cje-
vovoda i ventilatora za provjetravanje, punjenje – stavljanje eksploziva u
bušotinu, rečulja – uređivanje, dotjerivanje, ispravljanje prostorija i radili-
šta u jami, remont – čišćenje, popravak i obnavljanje strojeva i opreme, re-
mont mašinskih postrojenja – čišćenje i popravak mašinskih postrojenja,
revitalizacija – oživljavanje, obnavljanje postrojenja i ponovno puštanje u
pogon sa boljim radnim karakteristikama, rostovanje – prženje rude na
rostvama radi odstranjivanja štetnih sastojaka (poboljšanje kvaliteta rude),
rotaciono bušenje – bušenje pomoću rotacije (okretanja), rudarski nadzor
– nadzor koji u rudniku vrše različite inspekcije, rudarski radovi – svi ra-
dovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina,
rudarsko mjerenje – mjerenje koje obavlja posebna služba sastavljena od
geologa i geometara, separiranje – odvajanje jalovine od rude, servisiranje
– aktivnost koja podrazumijeva prijevoz radnika, transport materijala itd.,
signalizacija – upozorenje pri paljenju mina, sistematizacija – raspodjela
poslova prema kvalifikaciji, spuštanje pribora u bušotinu – operacija rada
na bušenju, stavljanje u pogon vretena – operacija rada na bušenju, svo-
znica – spuštanje materijala na kosom terenu, šmiranje – podmazivanje
mašina, šturf – napredovanje pri iskopavanju rude, švađ – napredovanje
pri iskopavanju rude, šturf, torketiranje – obljepljivanje jamskih prostorija
cementnim mortom, transport – odvoz rude ili jalovine, udarno bušenje

– bušenje pomoću komprimiranog zraka, uključivanje brzina – operacija
rada pri bušenju, uzbiti – zaustaviti napredovanje pri iskopavanju rude,
ventilacija – strujanje, kretanje, provjetravanje, zamuljivanje – zasipanje
otkopnog prostora vodom, zapeka – zakopčavanje vagoneta i drugih alata
i sredstava za rad, zapunjavanje – zasipanje otkopanog prostora jalovim
(nekorisnim) materijalom, zaptivanje pumpe – postupak koji onemoguća-
va izlazak isplake za vrijeme vakuuma, zasipavanje – zasipanje otkopnog
materijala jalovim (nekorisnim) materijalom.
Da bi se dalje mogla prerađivati, rudu je prvo neophodno usitniti. Nije
sve što se iskopa u jami ili na površinskom kopu ruda. Stoga je najprije ne-
ophodno odstraniti iz rude sve manje vrijedne komponente – poznate pod
nazivom jalovina. Proces odstranjivanja jalovine iz rude naziva se separa-
cija ili, kako se to u Varešu kaže, seperacija. U vezi s tim u Varešu postoji
i zgrada u kojoj se ruda separirala, pod nazivom Seperacija, a isto tako,
područje na kojem se nalazi ta zgrada zove se Seperacija.
Uopćeno, separacija podrazumijeva hemijsku obradu sirovina, pri
čemu se odstranjuju manje vrijedne komponente, a sirovine se obogaćuju
vrednijim sastojcima kako bi se mogle dalje koristiti u hemijskoj industriji,
topioničarstvu. Ako termin separacija primijenimo na željeznu rudu, to
znači da ta ruda sadrži sastojke koji kvare njen kvalitet, stoga je radi pobolj-
šanja kvaliteta potrebno odstraniti, tj. separirati te sastojke.
Pored separacije, za odvajanje jalovine od rude koristi se i flotacija.
Flotacija se zasniva na različitim površinskim osobinama ruda, a te rude
mogu biti hidrofobne (ne mogu se pokvasiti) i hidrofilne (kvase se u vodi).
Kod flotacije u pjeni izranjaju teži sastojci rude, dok lakša jalovina pada
na dno. Tek kada je ruda usitnjena i iz nje izdvojena jalovina, ona se može
dalje prerađivati i koristiti.
2.3.7. Jamske prostorije i njihovi elementi

Kada se iscrpe površinske zalihe mineralne sirovine, čovjek počinje kopati
u podzemlje. Broj termina u ovoj skupini je 92, a oni se odnose na rasvjetu
u jami, na podgradu u jami i vrste podgrade, na sinonime za jamsku prosto-
riju, te na sve ono što se upotrebljava u jami. Vrlo često se u jami ukazuje na
razliku između jamskih prostorija – to su prostorije projektirane i izvedene
u svrhu sigurnog i ekonomičnog otkopavanja rude i njenog izvoza na po-
vršinu – i podzemnih prostorija – širi skup prostorija koje nemaju direktne
veze sa rudarstvom, to su npr. građevinske podzemne prostorije, podzemne
prostorije za potrebe vodovoda, kanalizacije, saobraćaja, odlagališta itd.
Ovu skupinu možemo podijeliti na dvije podskupine: prvoj pripadaju

svi termini koji se odnose na jamsku prostoriju, elemente u njoj, rasvjetu
u jami, sinonimi za jamu, a drugoj pripadaju svi termini koji se odnose na
podgradu u jami – vrste podgrade, dijelovi neophodni za podgradu itd.
(relativno je velik broj tih termina, pa sam odlučila da ih nekako posebno
izdvojim, ali oni ipak pripadaju tom podzemnom kopu). Ovoj skupini mo-
žemo dati ime Jamske prostorije i njihovi elementi.
Termini koji se odnose na jamu: akumulatorska svjetiljka – vrsta ra-
svjete u jami, aušpir – bezvrijedne stvari, stvari koje više nisu za upotrebu
u jami, baražna vrata – vrata koja služe za zaštitu od iznenadnog prodora
vode i tekućeg pijeska, benzinska sigurnosna svjetiljka – vrsta rasvjete u
jami, čelo – proizvodno radilište, otkopni prostor, električna svjetiljka –
vrsta rasvjete u jami, istražni objekat – podrazumijeva svaki rudnik u ko-
jem se vrši upoznavanje sa rezervama rude, sa procentom metala u rudi i
sl., jama – otvor u zemlji koji služi za otvaranje radilišta i eksploataciju mi-
neralnih sirovina, jarak – kanal, prokop, prokopni kanal za odvodnjavanje
rudnika, jaruga – vododerina, jarak, jaz – prokop kojim se voda usmjerava
u određenom pravcu, kabao – posuda za vodu u jami, kablovi za prijenos
struje – kablovi koji služe za prijenos električne energije u jame, karan
– tama, tmina, mrak, odnosi se na mrak u jami, kibla – metalna posuda
za jamski WC, komjen – otvor u jami, križište – mjesto gdje se dodiruju
ili ukrštaju dvije jamske prostorije, okno – prostor u jami, služi za izvoz
iskopina iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz, provjetravanje i odvod-
njavanje jame, orat – rov, pravac, orti – čela radilišta, otkopi – proizvodna
otkopna mjesta u jami, podnica – ravna i isturena površina na radilištu,
ima više namjena, podzemni kop – otvor u zemlji koji služi za otvaranje
radilišta i eksploataciju mineralnih sirovina, jama, pravac – smjer kojim se
obilježavaju jamske prostorije, raspornica među zidovima – osiguranje u
otkopima, retinica – uzmaknuti, odstupiti od pravca u jami, rogači – slana
voda u jamama, rukavac – odvojak od glavne jamske prostorije, slijepo
okno – okno iz kojeg je izvađena ruda, stojka – osiguranje u otkopima,
potpora, raspornica među zidovima, strop – plafon u jami, šaht – otvor
u jami, služi za izvoz iskopina iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz,
provjetravanje i odvodnjavanje jame, okno, šlakno – nekoristan materijal
u jami, šleg(a)nj – lijeva strana na otkopu, šljaka – nekoristan materijal
u jami, šlakno, špat – odjeljak, štrajbok – drvena podloga na glinovitom
prostoru u jami, tabzan – popločani strop, tavanica – plafon u jami, strop,
trokut – sredstvo koje služi za kontrolu nagiba pri izradi hodnika, vade –
jaruge, suho korito, vodni zidovi – zidovi koji služe za zaštitu od provale
vode u jamu, vršaj – okretnice u jami, vrtine – bušotine, zrakovod – uvo-

đenje zraka u jamu.
Dakle, za osvjetljenje jame koriste se akumulatorska svjetiljka i elek-
trična svjetiljka. U jamama se kopaju jarkovi, jaruge i jazovi, koji služe za
odvodnjavanje rudnika. U jami je neophodna kibla zbog toga što je nemo-
guće da radnici stalno izlaze iz jame. Kao i svaka druga prostorija, i jama
ima strop ili tavanicu i komjen.
Broj riječi koje se odnose na ovu podskupinu je 45, a u drugoj je 47
termina. Dakle, više od polovine prikupljenih riječi u ovoj skupini odnosi
se na podgradu u jami.
Pod pojmom podgrada podrazumijeva se zaštita jamske prostorije od
urušavanja zemlje. U jamama postoje različite vrste podgrada u zavisnosti
od materijala koji se koristi pri njihovoj izradi (drvo, metal, cigla). Upravo,
u zavisnosti od materijala koji se upotrebljava, za podgradu služe ankeri,
parmaci, podnice, plinata, a zatim stropnica, fosari, ladinka, babe i babina.
Također, govori se o podgradi po konstruktivnim odlikama, po vrsti pod-
zemne prostorije, po načinu, po reagiranju prema podzemnom pritisku itd.
Podgrada u jami – vrste, dijelovi, načini i sl.: anker – željezni stub u
jami, armirani beton – beton pojačan željeznim šipkama, služi za pod-
gradu u jami, babe – drvene grede za podgrađivanje stropa u rudnicima i
tunelima, babina – glavna greda u podgradi na križištu jamske prostorije,
betonski okvir – vrsta podgrade u jami, drvena podgrada – vrsta podgra-
de, najčešća u jami u Varešu, drveni čep – vrsta čepa za sprečavanje od
ispadanja, njime se osigurava stupac u podgradi, drveni klin – klin koji
služi za učvršćivanje grede u ležištu za podgradu, drveni kvadratni slogovi
– slogovi koji služe za osiguranje u otkopu, drveni stupovi – stupovi koji
služe za osiguranje u otkopu, fosari – debele daske, potpornji, grede, slu-
že, između ostalog, za podgradu, hidraulična podgrada – vrsta podgrade
pomoću hidrauličnog stroja, horizontski stubovi – sigurnosni stubovi koji
se stavljaju kod otkopavanja cijelog niza blokova da bi se spriječilo zaru-
šavanje, jamsko drvo – drvo koje služi za podgradu u jami, kombinacija
drveta, metala, betona ili opeke – vrsta podgrade u jami, kruta podgrada
– podgrada sa betonom, po reagiranju prema podzemnom pritisku, u Va-
rešu je i ovakva podgrada, ladinka – potporna greda, letva – sredstvo koje
služi za kontrolu visine i širine podgrade u jami, međukomorni stubovi –
sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod otkopavanja strmijih ležišta, na zub
– vrsta podgrade, obla građa – drvo koje služi za izradu jamske podgrade,
okorak – sredstvo koje služi za podgradu, okvirna podgrada – vrsta pod-
grade, po konstruktivnim odlikama, najčešća u Varešu, osmica – dužina
grede kod podgrađivanja u jami, parmak – sredstvo koje služi za zalog iza
podgrade koji sprečava osipanje materijala u prostorije rudnika, okorak,
pinj – mjesto ukopano za postavljanje stupca (podgrada), plinata – pravo-
ugaona ploča kod podloge stupa jamske prostorije, plinta – pravougaona
ploča kod podloge stupa jamske prostorije, plinata, podgrada – podrazu-
mijeva drvo koje se stavlja da zemlja ne bi padala u jamu, zaštita, zaštita
od obrušavanja, održava prolaznost jamske prostorije, zavisno od uvjeta
i vremena trajanja izrađuje se od drveta, metala, betona, ima ih različitih
vrsta, podgrada hodnika – podgrada po vrsti podzemne prostorije, pod-
grada kosih prostorija – podgrada po vrsti podzemne prostorije, podgra-
da okna – podgrada po vrsti podzemne prostorije, podupiruća podgrada
– vrsta podgrade po načinu, potporni stubovi – sigurnosni stubovi koji se
stavljaju kod blago nagnutih ležišta, prečagljina – prečka u podgradi jame,
puni okvir – vrsta podgrade, rigla – drvena greda za podgradu, sigurnosni
stubovi – stubovi koji se postavljaju prilikom otkopavanja rude, stropnica
– greda koja se ugrađuje u strop za podgradu, stupac – drvo za podgradu,
štemplo – stupac za okvir u podgradi, štokovi – dijelovi podgrade, mogu
biti većih i manjih dimenzija sa nepravilnim oblicima i granicama, štufna
– drveni ekser koji se udara na sastav štempla i cigle, švedski način – vrsta
podgrade, temeljača – podna greda za podgradu, tibing – željezni prsten
koji se ugrađuje u jamske prostorije koje su izgrađene u vodonosnim nasla-
gama jer druga vrsta podgrade nije mogla zadovoljiti uvjete, zasip u kom-
binaciji s raznim vrstama podgrade – osiguranje u otkopima.
2.3.8. Otkopne metode

U Varešu se ruda kopala i eksploatirala na dva načina – u jami, oknu, du-
binskom ili podzemnom kopu i na površinskom kopu u vidu etaža, spra-
tova ili galerija. Površinsku eksploataciju čine: 1. radovi na otkrivci (jalo-
vini), koji se sastoje u odstranjivanju (otkopavanju, transportu i odlaganju)
jalovinskih masa koje pokrivaju, odnosno sprečavaju slobodan pristup i
sigurnu eksploataciju korisne sirovine; 2. radovi na korisnoj sirovini (ot-
kopavanje, transport, pretovar ili skladištenje korisne mineralne sirovine).
Međutim, danas se sve više daje prednost podzemnoj eksploataciji rude.
Govori se, uglavnom, o dvama razlozima za to: 1. raspoloživa ležišta mine-
ralnih sirovina nalaze se na sve većim dubinama i 2. razvoj mašinogradnje
i tehnologije podzemnog otkopavanja omogućava ekonomično otkopava-
nje sa velikim kapacitetima i sa malim učešćem ljudskog rada.
Osnovna obilježja površinske eksploatacije: može se vršiti samo po-
slije uklanjanja otkrivke, veliko radno prostranstvo omogućava upotrebu
krupnih i visokoproduktivnih mašina, otkopavanje se vrši bagerima, koji

mogu kopati i mehke i tvrde materijale.
Da bi se dobio finalni proizvod – ruda, neophodna je upotreba razli-
čitih metoda otkopavanja, kako u jami tako i na površinskom kopu. Izbor
otkopne metode je najdelikatnija i najteža odluka u procesu inžinjerovog
odlučivanja u podzemnoj eksploataciji. Sa stanovišta eksploatacije postoje
velike razlike između ležišta metala, nemetala, uglja i sl., prije svega kod
primjene metode otkopavanja, primjene mehanizacije itd. Tokom otkopa-
vanja, da bi se spriječilo zarušavanje, postavljaju se sigurnosni stubovi, koji
mogu biti: potporni, međukomorni i horizontski.
Ukupno sam prikupila 22 termina koji se odnose na metode otkopa-
vanja. Također, ovdje sam svrstala i termin metode sa zarušavanjem, koji
podrazumijeva metodu, ali zatvaranja ležišta, pošto nisam našla još termi-
na s kojima bih ga mogla povezati. I ovaj termin podrazumijeva metodu,
ali ne otkopavanja. Ova skupina bi se mogla nazvati Otkopne metode u
jami i na površinskom kopu.
Metode i načini otkopavanja rude: etažno otkopavanje – površinsko
otkopavanje u etažama koje dolazi u obzir u brdovitom terenu ili kod str-
mijeg položaja sloja, frontalno otkopavanje – način otkopavanja s dvije
strane, kombinirana čela – čela koja obuhvataju sve metode otkopavanja,
kosa okna – otvaranje ležišta kod slojeva s blagim nagibom, kratka čela
– čela koja imaju malu širinu otkopnog prostora, koriste se u raznim ru-
darsko-geološkim uvjetima, ljevkasto otkopavanje – otkopavanje u kojem
ruda silom dospijeva do dna sipke iz koje se prema potrebi ispušta, meha-
nizirano otkopavanje – otkopavanje kod kojeg su potpuno mehanizirani
tehnološki procesi kopanja, metode sa zarušavanjem – skup postupaka za
zatvaranje površina iz kojih je izvađena ruda, nemehanizirano otkopava-
nje – otkopavanje koje podrazumijeva primjenu eksplozivnih sredstava ili
pneumatskog alata, niskop – otvaranje ležišta kod slojeva s blagim nagi-
bom, u samom ležištu niskop služi za povezivanje ležišta sa nižim nivoima,
kosa prostorija, koso okno, opava – metoda otkopavanja sa spuštanjem
krovine, otkopavanje u komorama – način kopanja koji je dobio naziv
zbog oblika komore koji otkopi dobivaju, otkopavanje u kosim etažama –
način eksploatacije rude na površinskom kopu, otkopi sa rušenjem – način
otkopa rude sa visina, otkopi sa zasipom – vrsta otkopa pomoću transpor-
tnog sistema, podetažna otkopna metoda – podrazumijeva metode potko-
pavanja i bušenja, polumehanizirano otkopavanje – otkopavanje koje po-
drazumijeva kombinaciju mašina za rezanje i eksploziva, potkop – jamski
rad koji ide vodoravno ili sa lagahnim usponom, sa podnožja brijega prema
rudištu, stepenasto otkopavanje naniže – otkopavanje u obliku stepenica

vrši se od gornjeg horizonta ka donjem, stepenasto otkopavanje naviše –
otkopavanje u obliku stepenica vrši se od donjeg horizonta ka gornjem,
široko čelo – metoda otkopavanja u slojevima uglja, uskop – rudarski kop
na određenoj visini.
2.2.9. Miniranje i njegovi elementi

Posebno mjesto u jami ima miniranje, koje se vrši da bi se razbili veći ko-
madi rude. U posebnu sam skupinu izdvojila sve termine koji se odnose na
operaciju miniranja, a nisu već spomenuti u nekoj od prethodnih skupina.
Operaciji miniranja slijedi aktivnost provjetravanja jamskog prostora bu-
dući da se pri miniranju zrak zagađuje, tako da sam u ovu skupinu svrstala
i sve ono što se odnosi na operaciju provjetravanja jamskih prostorija, a
prethodno nije spomenuto.
Ovu sam skupinu podijelila u nekoliko dijelova: riječi koje se odnose
na proces miniranja, vrste eksploziva, gasovi koji nastaju usljed procesa
miniranja, riječi koje se odnose na provjetravanje jame. Ova skupina se
zove Miniranje i njegovi elementi. U ovoj skupini se nalazi 50 riječi.
Termini koji se odnose na sam proces miniranja: brizantnost – podra-
zumijeva razornu moć eksploziva, brzogoreći štapin – potpaljivač, upaljač,
fitilj, služi za paljenje eksploziva pri miniranju, bušotina – mjesto gdje se
stavlja eksploziv, rupa, cinder – potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za potpalji-
vanje mina sa usporenim djelovanjem, čahure za paljenje – sredstvo koje
pomaže paljenju mina, prave se od kartona i pune se presovanim crnim
barutom, čep – naziv za zatvaranje bušotine napunjene eksplozivom, deli-
miti – jako pucati, eksplodirati, detonacija – pucanj, prasak od eksplozije,
detonirajući štapin – potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za paljenje eksploziva
pri miniranju, eksplozivna sredstva – materije kojima se vrši miniranje,
tj. razbijanje stijena, gnijezdo za kapicu – rupa u koju se stavlja kapica pri
miniranju, gumeni kabal – vod za paljenje mina, inicijatori eksplozije –
sredstva koja izazivaju eksploziju (kapisle i štapini), kalem – namotaj šta-
pina, kapisla – detonator za aktiviranje eksploziva, kluhta – glinena masa,
u rudarstvu služi za začepljenje bušotina koje su napunjene eksplozivom,
komorno miniranje – miniranje u komorama, lagum – sredstvo koje se
koristi da prouzrokuje eksploziju, mine – sredstva koja se koriste da prou-
zrokuju eksploziju, lagum, minerska saća – pomoćno sredstvo za paljenje
mina, minerske čahure – pomoćno sredstvo za paljenje mina, minerske
žižice – pribor za paljenje mina, mosur – namotaj štapina, nabijena mina
– prostor u koji su stavljene patrone napunjene eksplozivom, neeksplodira-
ni lagumi – lagum ili mina koji nije eksplodirao prilikom paljenja laguma
ili mina, patron – naziv za komad eksploziva, radni pritisak na dno bušo-
tine – postupak koji se primjenjuje pri bušenju na početku kada je dubina
bušotine mala, a pritisak na dno bušotine nije dovoljan, te ga je potrebno
povećati, regenerativna patrona – patrona koja služi za upijanje ugljen-
dioksida, rupa – bušotina unutar koje se vrši miniranje, sporogoreći šta-
pin – potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za potpaljivanje mina sa usporenim
djelovanjem, cinder, štapin – materija za aktiviranje eksploziva, udarne
patrone – patrone koje rade na principu komprimiranog zraka, začepljena
mina – mina smještena u bušotinu koja se začepi zemljom da bi dala što
veću razornu moć, zatajene mine – mine koje nisu eksplodirale prilikom
paljenja mina, neeksplodirane mine ili lagumi.
U ovom dijelu se nalaze 34 termina.
Vrste eksploziva: amonal – vrsta eksploziva, barut – smjesa kalijevog
nitrata, sumpora i uglja i služi za izazivanje eksplozije, dinamit – vrsta ek-
sploziva vrlo razornog djelovanja, kamnetit – vrsta eksploziva, trotil – vr-
sta eksploziva, vitezit – vrsta eksploziva.
Ukupno šest riječi se odnosi na ovaj dio.
Šest termina se odnosi na gasove koji se oslobađaju pri miniranju. Ova
skupina ima i jedan općeniti pojam, a to je termin jamski plin.
Gasovi koji nastaju u toku miniranja: azotdioksid – otrovni gas koji se
stvara prilikom miniranja, oksid azota, azotmonoksid – otrovni gas koji se
stvara prilikom miniranja, oksid azota, jamski plin – plin koji se sakuplja
na stropu jamskih prostorija, sumpordioksid – otrovni gas koji se stvara
prilikom miniranja, sumporni gas, sumporvodonik – otrovni gas koji se
stvara prilikom miniranja, sumporni gas, ugljenmonoksid – otrovni gas
koji se stvara prilikom miniranja, bez boje i ukusa, eksplozivan u smjesi sa
zrakom.
Termini koji se odnose na provjetravanje (četiri termina): komprimi-
rani zrak – zrak koji se koristi za rad alata, strojeva i drugih uređaja na
zračni pogon, kao i za provjetravanje jamskih prostorija, mlat – u sistemu
provjetravanja prirodnim putem usmjerivač zračne struje, vjetrene cijevi
– cijevi za provjetravanje, vjetrene zavjese – zavjese koje se upotrebljavaju
tamo gdje nema vjetrenih vrata (vrsta objekta).
Pored miniranja, za razbijanje većih komada rude služe i: čekić, malj.
Lagumaš ili lagumdžija pali mine, ali to se čini i mehaničkim putem po-
moću dinamo-mašine. Postoje i čekići koji služe da se iskopa rupa, vrtina
ili bušotina u koju se stavlja eksploziv (postoje različite vrste), a nakon toga
se sirenom ili signalnim uređajem upozorava na opasnost od miniranja.
Prilikom miniranja se oslobađaju otrovni plinovi, stoga je neophodno jamu

provjetravati ili nositi drägr aparat ili samospasilac. Eksplozija se izaziva
pomoću baruta, brzogorećeg ili sporogorećeg štapina. Kapisla ili kapica se
stavlja u gnijezdo za kapicu, zatim se uz pomoć kalema razvije štapin, pot-
pali se, nakon čega dolazi do eksplozije i detonacije.
2.3.10. Vrste ruda

Pod pojmom ruda podrazumijeva se mineral u kojem su hemijski vezani
metali, mineral koji se eksploatira za različite potrebe i na različite načine.
Ovdje možemo govoriti i o terminu rudača – mineral koji se može iskori-
stiti na ekonomski način, koji je istovjetan terminu ruda. Postoji više razli-
čitih vrsta rude, ali na području Vareša se eksploatira samo pet vrsta rude.
U okviru ove skupine, pronašla sam dvanaest riječi, uključujući i neke si-
nonime, ali i termin željezo, koje se dobiva iz ovih ruda, kao i neke opće-
nite termine kao što su, npr., prerađena ruda. Naravno, željezo nije vrsta
rude, već metal, ali nastaje preradom ovih ruda, pa sam odlučila da i njega
svrstam u ovu skupinu. U ovoj skupini se nalazi i naziv za jedan mineral
koji je u davna vremena registriran na području Vareša. Ova skupina ima
naziv Vrste ruda.
Vrste ruda: barit – vrsta rude, bistra ruda – prvotna, nezagađena, čista
ruda, crvena ruda – vrsta rude, galenit – sulfidni mineral koji se upotre-
bljava kao ruda za dobijanje metala, hematit – ruda od koje se dobiva bijelo
sirovo željezo, crvena ruda, limonit – vrsta rude, pirit – vrsta rude, prera-
đena ruda – ruda koja podrazumijeva prerađenu sirovu rudu za različite
potrebe u rudarstvu, rovna ruda – ruda u onom obliku kakva dolazi iz
rudnika, siderit – ruda od koje se dobiva sivo sirovo željezo, sirova ruda –
ruda neposredno nakon eksploatacije iz jame ili sa površinskog kopa, ruda
koja još nije prerađena za različite potrebe, željezo – metal sive boje, dobija
se iz željeznih ruda.
2.3.11. Jamske prostorije i objekti izvan jame

U ovoj skupini se nalazi ukupno 87 riječi, a odnose se na mjesta u jami i
van nje, na prostorije u jami i van nje, i općenito na objekte u kojima se od-
vijaju određene aktivnosti i vrše određeni poslovi. Ova skupina ima naziv
Jamske prostorije i objekti izvan jame.
Ruda se u Varešu eksploatirala na dva načina: na površinskom kopu i
na podzemnom kopu (u jami). Već ranije bilo je riječi o eksploataciji rude
u jami, o podgradi u jami, o jamskim prostorijama itd. Također, i na povr-
šinskom kopu radnici upotrebljavaju istu odjeću, vrši se miniranje, susreću

se ista ili slična zanimanja. Razlika između površinske i podzemne eksplo-
atacije rude ogleda se u tome što na površini nije potrebna podgrada, niti
rasvjeta i na površini se upotrebljava mehanizacija (što je u jamama veoma
teško): bager, demag, demper, drobilica, električna lokomotiva, flašnica,
greder, katerpilar, katerpilarka, kompresor, perlinac, rovokopač, valjak itd.
(o čemu je već bilo riječi). Ruda iskopana u jami izvlači se pomoću lokomo-
tiva, a ruda iskopana na površinskom kopu transportira se kamionima ili
transportnom trakom.
U ovu skupinu spadaju riječi: alatnica – mjesto gdje se drži rudar-
ski alat, baraka daščara – drvena nastamba u kojoj žive rudari, barutni
magazin – spremište u kojem se čuva barut, boks – prostor za spremanje
mašina, bravarska radionica – prostorija u kojoj boravi dežurni bravar,
bunker – mjesto za utovar i skladištenje ruda, cimer – prostorija za smje-
štaj rudara koji stanuju dalje, a nemaju prijevoz; ovaj termin označava i
sustanara, čekaonica – prostorija u kojoj se radnici okupljaju prije i poslije
rada, gdje se prozivaju i raspoređuju na rad, čelo – proizvodno radilište,
otkopni prostor, četa za spasavanje – mjesto gdje su smještena sredstva za
spašavanje rudara u slučaju nesreće i ukazivanje prve pomoći, ćumurana –
mjesto gdje se skladišti ugalj, depo – mjesto za odlaganje rude ili jalovine,
dubinski kop – mjesto gdje se kopa ruda, a nalazi se pod zemljom, električ-
ne pogonske prostorije – prostorije određene za pogon električnih mašina,
farleza – prostorija za prozivku rudara koji su došli na posao, ganjak –
hodnik, prolaz u jami, garderoba – prostorija za presvlačenje radnika prije
i poslije rada, glavne dopremne prostorije – prostorije u koje se doprema
ruda iz jame ili sa površinskog kopa, gumarsko – naziv za radionicu u
kojoj se montiraju, popravljaju i lijepe gume za motorna vozila, halda –
mjesto gdje se odlaže jalovina (nekorisni materijal), hodnik – horizontal-
na prostorija, služi za izvlačenje iskopine iz jame, uvoženje materijala u
jamu, za prolaz radnika, provjetravanje i odvodnjavanje, HTZ-magazin
– higijensko-tehnička zaštita, mjesto gdje se drže zaštitna sredstva, isto-
čak – jamsko radilište orijentirano prema istoku, jalovište – mjesto gdje
se odlaže jalovina koja je odvojena od rude, halda, jalovnik – odlagalište
nekorisnog materijala (jalovine), halda, jalovište, jamske prostorije – pro-
storije u jami (npr. hodnici, niše), jamski objekti – proizvodna radilišta na
kojima se vrši iskopavanje rude, a mogu biti kratka čela, široka čela, kom-
binirana čela, komore i stubni otkopi, kamenolom – mjesto sa koga se vadi
kamen radi korištenja u rudarstvu, kisikana – spremište za kisik, komo-
ra – posebno zatvoreni dio u magacinu u kome su smještena eksplozivna
sredstva, kop – mjesto gdje se kopa ruda, kopina – radilište na kome se vrši
otkopavanje, kotlovnica – prostorija u kojoj se proizvode topla voda i para
koja služi za pokretanje parnih mašina i postrojenja, kovačnica – mjesto
gdje se kovanjem proizvode razni predmeti od metala, kram – stovarište
za izrađenu željeznu robu, kupatilo – mjesto gdje se rudari kupaju poslije
završene smjene, kupište – radilište gdje se vrši kupljenje materijala u obli-
ku kupe, laboratorija – prostorija u kojoj su smješteni potrebni uređaji za
utvrđivanje vrijednosti minerala u rudi, lagum – podzemni hodnik, pot-
kop, lampara – prostorija u kojoj se čuvaju i održavaju rudarske lampe,
lift – vertikalno dizalo za spuštanje i izvlačenje ljudi, Lukića rov – naziv
za jamu u Varešu iz koje se eksploatirala ruda, magacin eksplozivnog i
ostalog materijala – prostor urađen sa sigurnosnim mjerama za držanje i
čuvanje eksploziva, mehanička radionica – objekt gdje su smješteni razni
strojevi i uređaji za obavljanje različitih poslova, kao što su izrada rezer-
vnih dijelova, vršenja popravki i remont mašina i uređaja u procesu rada,
menza – mjesto gdje se hrane rudari, kuhinja, navozište – prostorija koja
povezuje izvozno okno sa glavnim transportnim hodnikom, niše – udu-
bljenja u stijenama, odlagališta – mjesta gdje se odlaže jalovina (nekorisni
materijal), jalovište, jalovnik, halda, otkopi – proizvodna otkopna mjesta u
jami, otkopna radilišta – mjesta gdje se vrši kopanje rude, otpremni hod-
nici – prolazi kroz koje se vrši transport rude iz jame, otvoreni otkopi –
radilišta na kojima se vrši otkop rude, platforme – mjesta predviđena za
ulazak radnika na traku i silazak sa trake, podzemne prostorije – širi skup
prostorija koje nemaju direktne veze s rudarstvom (građevinske podzemne
prostorije, podzemne prostorije za potrebe vodovoda, kanalizacije, saobra-
ćaja, odlaganja itd.), podzemni kop – mjesto gdje se vrši kopanje rude, a
nalazi se pod zemljom, površinski kop – prostor gdje se vrši eksploatacija i
kopanje rude, predtaložnik – mjesto u jami u koje se kanalom šalje jamska
voda da bi se iz nje odstranile primjese, prekop – poprečni hodnici, pri-
ručna spremišta – mjesta gdje se privremeno čuvaju eksplozivna sredstva,
a izgrađena su u udubljenjima stijena, probirnica – mjesto gdje se odvaja
nekoristan od korisnog materijala prilikom transporta, proizvodna radi-
lišta – mjesta na kojima se dobija ruda, protivpožarno spremište – mjesto
gdje se čuvaju aparati za gašenje požara u jami, pumparnice – prostorije
za odvodnjavanje jame, pumpne stanice – prostori za snabdijevanje vozila
gorivom i mazivom, radilište – prostor gdje se izvode radovi, radionica
– prostori u kojima se vrše razne popravke (mašinske, elektro, stolarske i
sl.), rampa – kosa jamska prostorija namijenjena za kretanje mehanizacije
i ljudi, remiza – mjesto za lokomotive, rezervoar komprimiranog zraka
– mjesto gdje se nalazi komprimirani zrak, rov – ulaz u jamske prostorije,

rovokop – radilište u jami, rudište – nalazište rude, rudnica – prostor na
kojem ima ruda, rudokop – radilište na kojem se kopa rudača, separacija
– mjesto gdje se nalaze uređaji za separiranje i prečišćavanje rude, skla-
dište eksploziva – projektirani objekt u koji se skladišti eksploziv i drugi
materijal (štapini, kapice eksploziva, električni upaljači), skladište jamske
građe – projektirani objekt u kojem se čuva drvo koje se priprema za tran-
sport u jamu (jamska podgrada), sklonište – mjesto gdje se sklanjaju pa-
lioci mina pri paljenju, štolne – horizontalni podzemni hodnici u jami,
transportne prostorije – prostorije u koje se smješta ruda prije transporta,
tunel – podrazumijeva hodnik kome su i početak i kraj na površini, ven-
tilacione stanice – objekt za regulaciju i kontrolu regulacije zračne struje,
ventilacioni mostovi – ventilacioni objekt za izolaciju i vođenje protočno-
zračne struje, vjetrena vrata – objekt za izolaciju i vođenje zračne stru-
je, vjetrene pregrade od raznih materijala sa ili bez vrata – ventilacioni
objekt za izolaciju i vođenje protočno-zračne struje, vjetrene pregrade od
raznih materijala sa regulatorima protoka zraka sa ili bez vrata – objekt
za regulaciju i kontrolu regulacije zračne struje, vodosabirnik – podrazu-
mijeva horizontalne jamske prostorije u kojima se skuplja voda koja dolazi
iz bilo kojih dijelova jame.
U okviru ove skupine moglo se, eventualno, govoriti o dvjema pod-
skupinama: objekti, radilišta, mjesta u jami i objekti, radilišta, mjesta van
jamske prostorije. Od spomenutih termina u prvu podskupinu mogli bi
se svrstati sljedeći termini (njih 25): dubinski kop, ganjak, hodnik, jam-
ske prostorije, jamski objekti, lagum, navozište, niše, otkopi, otpremni
hodnici, podzemne prostorije, podzemni kop, predtaložnik, prekop, pri-
ručna spremišta, pumparnice, rampa, rov, rovokop, sklonište (može biti i
na površinskom kopu), štolne, ventilacione stanice, ventilacioni mostovi,
vjetrene pregrade, vodosabirnik.
2.2.12. Vrste planova u rudarstvu

Ako pogledamo u bilo koji rječnik stranih riječi, vidjet ćemo da termin
plan potječe iz francuskog jezika, a označava nacrt, program, namjeru,
osnovu, projekt, zamisao, crtež. Također, termin plan se upotrebljava i u
značenju ‘red, poredak, stepen, pozicija, položaj’. Svakodnevno smo u pri-
lici čuti i glagol planirati u različitim kontekstima, a u rječnicima se ovaj
glagol upotrebljava u značenju ‘sastavljati, razrađivati planove, projekte’.
U ovoj skupini se nalazi 12 termina, uključujući i termin hamer, koji je u
određenoj vezi s pojmovima plan, planiranje i planirati. Termin hamer,
iako ne označava plan, nego vrstu papira, nalazi se unutar ove skupine.
Svi planovi, stanje snimljeno na terenu i sl. prikazuju se na hameru. Ovu
skupinu možemo nazvati Vrste planova u rudarstvu.
Termini koji pripadaju ovoj skupini: etažni plan – plan otkrivanja eta-
ža, finansijski plan – plan koji podrazumijeva ukupno poslovanje rudar-
skog preduzeća, hamer – vrsta papira na koji se prenosi snimljeno stanje s
terena, ali se na njemu prave i planovi za rudnik, hidrološki plan rudnika
– plan odvoda vode iz rudnika, plan energetske mreže – plan koji podra-
zumijeva projektnu dokumentaciju kojom je utvrđena namjena i upotreba
energetske mreže, plan jame – plan koji se crta na bijelom papiru i sadrži
sve jamske prostorije, energetsku mrežu jame, radilišta, mjesta korisnih
mineralnih sirovina, granice do kojih se vrši otkopavanje, plan jamskih
površinskih kopova – plan kojim je predviđen siguran način kopanja i ek-
sploatacije rude, planiranje proizvodnje – plan koji podrazumijeva da se
uz istu količinu rada ostvari što veća masa proizvoda, plan proizvodnje –
akt kojim se planira izvršenje proizvodnje po količini iskopane rude i eko-
nomskim efektima, plan provjetravanja jame – projektna dokumentacija
koja sadrži mjere i postupke provjetravanja jame, plan rudnika – plan koji
se crta na bijelom papiru i sadrži sve jamske prostorije, energetsku mrežu
jame, radilišta, mjesta korisnih mineralnih sirovina, granice do kojih se
vrši otkopavanje, plan jame, plan tektonike rudnika – plan koji podrazu-
mijeva pravilno usmjeravanje rudarskih radova.
2.2.13. Rudarske knjige

U posebnoj skupini se nalaze kartoni, knjige i knjižice u koje rudari i rad-
nici drugih struka unose potrebne podatke, dnevnici, u koje se unose ne-
ophodni podaci o dnevnim aktivnostima, kao i različiti dokumenti, potvr-
de i sl., a oni se odnose na strojeve koji su svoju primjenu našli u rudarstvu.
U ovoj skupini nalazi se 13 termina, a možemo je nazvati Rudarske knjige.
Termini i njihova značenja iz ove skupine: atest – pismena potvrda,
svjedodžba, uvjerenje; u jamama se mogu upotrebljavati samo eksploziv-
na sredstva koja imaju atest, dnevni minerski karton – karton u koji se
unose podaci o paljenju mina i svim dnevnim minerskim aktivnostima,
dnevnik bagera – dnevnik koji sadrži nalaze pregleda i popravki bagera,
knjiga dnevne evidencije eksplozivnih sredstava – knjiga u koju se unose
podaci o utrošenim eksplozivnim sredstvima u toku jedne smjene, knjiga
o radu sa eksplozivnim sredstvima – knjiga u kojoj su sadržani propisi o
radu i rukovanju sa eksplozivnim sredstvima, knjiga o stanju lokomoti-
ve – knjiga u koju se unose podaci o radu i ispravnosti lokomotive, knjiga
rudarskog nadzora – knjiga u koju se unose rješenja rudarske inspekcije i

inspekcije rada, knjiga službe spašavanja – knjiga u koju se unose podaci
rada službe za spašavanje, knjiga vjetrenja – knjiga u koju se unose podaci
o mjerenju količine zraka, rezultati ispitivanja jamskih prostorija i svi na-
lazi i zapažanja u pogledu vjetrenja jame, kontrolna minerska knjižica –
knjižica u koju se unose podaci o količini utrošenog eksploziva, mjeračke
knjige – knjige koje sadrže izvještaj o izvršenim rudarskim mjerenjima,
rudarski projekt – projekt koji se pravi u svrhu istraživanja mineralnih
sirovina, sertifikat bušilice – dokument o stanju dijelova bušilice, dnevnik
rada, upotreba rezervnih dijelova, trajanje pojedinih dijelova bušilice.
2.2.14. Rudarski lokaliteti

U posebnoj skupini se nalaze svi lokaliteti na kojima je vršena površinska
ili dubinska (podzemna) eksploatacija željezne rude. U ovoj skupini se na-
lazi deset termina. Ovu skupinu možemo nazvati Rudarski lokaliteti.
Tu spadaju: Droškovac – lokalitet kod Vareša na kojem je vršena jam-
ska eksploatacija rude, Ponikva – lokalitet kod Vareša na kojem je vrše-
na površinska eksploatacija rude, Saski Do – naselje u Varešu na kojem je
vršena površinska eksploatacija rude, Saski Potok – naselje u Varešu na
kojem je vršena površinska eksploatacija rude, Seperacija – lokalitet kod
Vareša na kojem se vrši separacija rude, Smreka – lokalitet kod Vareša
na kojem je vršeno površinsko otkopavanje rude, Štrajbok – lokalitet kod
Vareša na kojem je vršena površinska eksploatacija rude, Upina (Mala i
Velika) – lokalitet kod Vareša na kojem je vršena površinska eksploatacija
rude, Vareš – riječ koja potječe od riječi var, varelica, a znači komad rađe-
nog i kovanog željeza, rudarski grad u Bosni i Hercegovini, Vareš Majdan
– rudokop, rudnik, dio grada Vareša.
2.2.15. Rudarski simboli i izrazi

Unutar svakog zanimanja susreću se posebni izrazi, izreke, termini svoj-
stveni samo tom zanimanju. Također, sva zanimanja imaju i neki svoj pra-
znik. Tako i rudari imaju svoj praznik – Dan rudara, a slave ga 21. decem-
bra. U okviru ove skupine nalazi se devet termina.
Izrazi vezani za rudare i njihovo zanimanje: čekić i dlijeto – do počet-
ka 19. vijeka najvažnije oruđe rudara, a danas predstavlja simbol rudarske
struke, hica – riječ koju rudari upotrebljavaju u značenju ‘teče med i mli-
jeko’, hljeb sa sedam kora – izraz koji se upotrebljava da bi se pokazala sva
težina rudarskog posla, hodica – riječ koju upotrebljavaju rudari, a znači
pravi čas, hub – blistav, maršajt – ritmički, ravnomjeran hod, rudarska

zastava – zastava koja se sastoji iz dvije boje: zelena, koja simbolizira nadu
da živ izađeš iz rudnika i crna, koja simbolizira vječnu tamu i mrak u pod-
zemlju, Sretno! – rudarski pozdrav, zolna – termin koji se upotrebljava u
značenju ‘služenje, obavljanje posla’.
Razrovana zemlja, uprljana rudarska odjeća i obuća, parom ispunjena
kupatila, radni prostori mračni i pod zemljom, blatnjavi na površini prve
su asocijacije na rudare. Kao što je već rečeno, rudari imaju svoje simbole
i zastavu. Čekić i dlijeto su do 19. vijeka predstavljali najvažnije oruđe ru-
dara, a danas predstavljaju simbol rudarske struke. Na rudarskoj zastavi su
dominantne dvije boje: zelena, koja predstavlja nadu rudara da će živi izaći
iz rudnika, i crna, koja simbolizira vječnu tamu i mrak u podzemlju. Ru-
dari imaju svoj pozdrav – Sretno! Ovaj pozdrav u sebi nosi želju za sretnim
ishodom, jer im je sreća potrebnija no ostatku svijeta oko nas.
Nije bilo organiziranog oblika življenja koji nije ovisio o dobrima ispod
zemlje. Kašika kojom jedemo, krema kojom mažemo ruke, kuća u kojoj
živimo, automobil koji vozimo – gotovo sve što dotičemo i čime se služimo
ovisi o rezultatu rada rudara.
2.2.16. Rudarska organizacija

U rudarskoj organizaciji postoji jedna posebna organizacija rada u smje-
nama, poseban sistem rada koji se rijetko susreće u drugim zanimanjima,
također, rudari imaju i svoja udruženja, a postoje i određeni organi koji su
nadležni da prate rad unutar rudarske organizacije itd. Radnici u rudniku
imaju staž koji se broji dvostruko u odnosu na druga zanimanja. U okviru
ove skupine nalazi se 26 riječi. Ovdje se nalaze i riječi kvalifikacija i uvjeti
rada, koje su, također, vezane za riječi u ovoj skupini.
Stoga se u ovoj skupini nalaze svi termini koji su u vezi s prethodno spo-
menutim: akort – skraćeno radno vrijeme, beneficirani staž – povlašteni
radni staž koji imaju rudari zbog napornih poslova, bon – platno sredstvo
za topli obrok rudara, četverobrigadni sistem – sistem u kojem tri brigade
rade u tri smjene, dok jedna odmara, disciplinska komisija – vrsta komisi-
je pred kojom se mora odgovarati za neposluh na poslu, disciplinska odgo-
vornost – neprimjereno ponašanje na poslu zbog kojeg se mora odgovarati
pred disciplinskom komisijom, kadrovska služba – služba koja podrazu-
mijeva grupu stručnih ljudi zaduženih za organizaciju rada, koncedulja
– koverta u kojoj radnici primaju plaću, kvalifikacija – osposobljavanje
radnika za obavljanje određenih poslova, noćni rad – rad koji se odvija u
noćnim smjenama, organi rudarske inspekcije – stručno osposobljeno lice
koje vrši nadzor za primjenjivanje propisanih mjera u toku procesa rada,

predujam – podrazumijeva uzimanje dijela plaće prije nego što je ona bila,
prekovremeni rad – rad preko osam sati, radnički savjet rudarskog pre-
duzeća – organ upravljanja u preduzeću (ovaj termin u ovom značenju se
upotrebljavao u prošlosti, a u novije doba je iščezao iz upotrebe), rudarska
inspekcija – inspekcija koja utvrđuje kako se provode propisane tehničke
mjere za rudarske poslove, rudarski nadzor – nadzor koji u rudniku vrše
različite inspekcije, sindikat – strukovno udruženje radnika koje se bori
za zaštitu prava radnika i primjenu zakona o radu, smjena – kontinuira-
na organizacija rada koja traje osam sati, stimulacija – dodatna sredstva
koja radnik dobije za prekovremeni rad ili za dobro obavljen posao, struč-
ni savjet – tijelo koje ima zadatak da svojim savjetima pomaže direktoru
jednog rudarskog preduzeća, šikta – nadnica, smjena, radno vrijeme jedne
skupine rudara, štrajk – sredstvo radnika u borbi za ostvarenje radničkih
prava, tanaf – nadzor u preduzeću, topli obrok – ishrana radnika u toku
jedne smjene, uvjeti rada – uvjeti koje je neophodno zadovoljiti da bi se rad
nesmetano odvijao, zakon o rudarstvu – zakon kojim se uređuju uvjeti i
način eksploatacije mineralnih sirovina u zemlji i na njenoj površini.
2.2.17. Nalazišta rude

U ovoj skupini se nalaze termini koji su vezani za nalazišta rude (ukupno
sedam termina): bazen – područje sa nalazištima rude, eksploataciono
polje – mjesto gdje se eksploatira ruda, istražni prostor – prostor na ko-
jem je odobreno istraživanje mineralnih sirovina, ležište – nalazište rude,
revir – područje, kraj, bazen u kojem su nalazišta rude, rudarski bazen –
prostor gdje se vrši kopanje i eksploatacija rudnog bogatstva, rudno blago
– podrazumijeva sve organske i neorganske minerale na jednom prostoru.
2.2.18. Sinonimi u rudarskoj terminologiji

Sinonimi su – prema klasičnoj definiciji – riječi istog značenja (Riđanović,
1985: 288). U pretposljednjoj skupini se nalaze sinonimi vezani za rudar-
sku terminologiju: bat i čekić – alat za razbijanje rude, bazen i revir – pod-
ručja u kojima su nalazišta rude, brusilica i šajbina – mašina koja služi za
brušenje i obradu različitih materijala, crijevo i šlauf – naprava koja služi
za protok zraka, vode, tečnih goriva, crpar i pumpar – radnik koji rukuje
ili upravlja pumpom, crvena ruda i hematit – vrsta rude, čagalj, čaglina i
čagljina – šljunak, smrznuto blato, depo, halda, jalovište, jalovnik, odla-
galište – mjesto za odlaganje jalovine (depo je i za odlaganje rude i za od-
laganje jalovine), drifter i stubni čekić – teški čekić montiran na željeznom

stubu, upotrebljava se u otkopima sa jako tvrdom rudom, drozga, jalovina
i šljam – otpad od rude, dubinski kop, jama, jamski otkop, podzemni kop
– eksploatacija rude ispod površine zemlje, etaže i sprat – galerije stepena-
stog oblika, nastaju usljed eksploatacije rude, stepenice, fira i škart – otpad,
neupotrebljivi materijal, gumene čizme i rudarke – čizme koje nose rudari,
jamski kopač-polagač pruge i jamski prugar – radnik koji vrši kopanje
zbog polaganja pruge za kretanje vagoneta i sl., jamski pritisak i podze-
mni pritisak – podrazumijeva poremećaj prirodnog ravnotežnog stanja
koji se javlja pri izradi jamskih prostorija, jarak i jaz – prokop kojim se
voda usmjerava u određenom pravcu, karabituša i karbidna lampa – vr-
sta rudarske lampe, lagumaš, lagumdžija i odstreljač – palilac mina, malj
i veliki čekić – alat za razbijanje rude, mašinska postrojenja i mašinski
uređaji – skup uređaja i mašina u procesu rada, krašnja i motika – alat
za nagrtanje rude, odron, odronjavanje terena i osjelina – podrazumijeva
osipanje materijala, okno i šaht – prostor u jami, služi za izvoz iskopina
iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz, provjetravanje i odvodnjava-
nje jame, okorak i parmak – sredstvo koje služi za zalog iza podgrade,
a sprečava osipanje materijala u prostorije rudnika, otkrivka i otkrivanje
– uklanjanje materijala sa ležišta rude, plakaonica i plaknica – uređaj sa
vodom za pranje čizama, plan rudnika i plan proizvodnje – plan koji po-
drazumijeva da se uz istu količinu rada ostvari što veća masa proizvoda,
plinata i plinta – pravougaona ploča kod podloge stupa jamske prostorije,
pneumatski i vazdušni čekić – vrsta čekića koji služi za rad u kamenu i
rudi, prijenosna i kapna lampa – vrsta rudarske lampe koja se nosi na
šljemu, pruga i štreka – podrazumijeva postavljene tračnice ili šine na pra-
gove kojima se kreću lokomotive, vagoni i vagoneti, pumparnice i pumpne
stanice – prostorije za odvodnjavanje jame, raspornica među zidovima,
stojka i zasip u kombinaciji s drugim vrstama podgrade – osiguranje u
otkopima, ruda i rudača – mineral koji se iskorištava na ekonomski način,
sedimentna i sržna cijev – cijev koja se okreće, struže i kida stijenu u ve-
ćim i manjim komadima, strop i tavanica – plafon u jami, sirena i uređaj
za uzbunu – zračni uređaj za upozorenje od miniranja, svrdlo i svrtnjevi
– alat za dubinsko bušenje, šine i tračnice – čelična konstrukcija od koje
se gradi pruga, štire i šturac – naprave koje služe za čišćenje bušotine od
nečistoće, šturf i švađ – napredovanje pri iskopavanju rude, tačke i vago-
net – jamska kolica.
2.2.19. Termini koji se upotrebljavaju i u drugim zanimanjima

Postoji veliki broj termina koje rudari upotrebljavaju u svom radu, a koji
nisu isključivo vezani za rudarstvo. Između ostalog, upotrebljavaju se u
rudarstvu, ali i u nekim drugim zanimanjima, kao i u svakodnevnom ži-
votu. Neki od ovih termina su našli svoje mjesto u jednoj od prethodnih
skupina, a neki su spomenuti prvi put. Takvi su termini npr.: alat – oruđe
za rad, amortizacija osnovnih sredstava – naknada uloženih sredstava za
finansiranje dotrajalih objekata ili za njihovu rekonstrukciju, armirani be-
ton – beton pojačan željeznim šipkama, služi za podgradu u jami, azotdi-
oksid i azotmonoksid – otrovni gasovi koji se stvaraju prilikom miniranja,
bora – pojava koja nastaje usljed tektonskog poremećaja, brigada – grupa
ljudi koja obavlja neki posao, buka – javlja se zbog upotrebe pneumatskih
alata, strojeva za utovar i transport, pumpi i kompresora, caug – pokretna
sila, čagalj – smrznuto blato, ćumur – ugalj, danf – pritisak zraka, depresi-
ja – pojava manjeg pritiska od normalnog, direktor – rukovodilac jednog
preduzeća, emajl – caklina kojom se zaštićuje metal, fira – otpad, neupo-
trebljiv materijal, geologija – nauka koja proučava građu i sastav Zemlje,
povezana je s istraživanjem korisnih iskopina, geološka karta – karta po
kojoj se vrše geološka istraživanja, gomila – veća količina korisnog ili ne-
korisnog materijala na jednom mjestu, gubici u materijalu – gubici koji
se javljaju zbog neodgovarajućeg materijala, nedovoljnog poznavanja svoj-
stava materijala i nagomilavanja nepotrebnih zaliha materijala, gubici u
radnoj snazi – gubici koji se javljaju zbog uključivanja radnika u posao
bez dovoljno uputstava i obuke, zbog nepodesnih oruđa za rad i loših uvje-
ta za rad, gumene čizme – čizme koje se koriste pri obavljanju različitih
poslova, halka – kolut za privez na lancu ili užetu, hamer – papir koji se
koristi za ispisivanje različitih podataka, hidrostatički pritisak – pritisak
na bazi tekućina i plinova, istopina – istopljeni materijal, istraživački troš-
kovi – sredstva koja se izdvajaju za unapređenje proizvodnje, jaruga – vo-
doderina, jarak, kablovi za prijenos struje – kablovi koji služe za prijenos
električne energije, kapacitet mašine – sposobnost da se u određenom in-
tervalu izvrši određeni broj određenih operacija, karika – spajanje lanaca,
čeličnih užadi i sl., kariola – jamska kolica koja služe za prijevoz rude,
ali i za prijevoz drugih tvari, kilava – izbočina, grba, kompresija – poja-
va većeg pritiska od normalnog, kompozicija voza – podrazumijeva voz
sastavljen od lokomotive i vagona, konfiguracija terena – oblik, položaj
terena, krečnjak – prateća stijena željezne rude, kristalizacija – dobijanje
stalnog i određenog oblika, kurir – čovjek koji nosi poštu, malj – veliki
čekić, materijal – sirovine koje se troše u proizvodnji, maziva – različi-

te vrste masti i ulja za podmazivanje strojeva i postrojenja, mehaničari
– radnici posebno osposobljeni za održavanje mašina i postrojenja, menza
– mjesto gdje se hrane rudari, kuhinja, mjere zaštite na radu – skup mjera
kojima se osigurava sigurnost radnika, motika – alat koji služi za nagrtanje
rude, ali se upotrebljava i za druge poslove, noćni rad – rad koji se odvija
u noćnim smjenama, odron – opasnost u rudniku, podrazumijeva osipa-
nje materijala, odronjavanje terena – podrazumijeva osipanje materijala,
odron, orman – garderobni ormar za odjeću i druge potrebe, osjelina –
podrazumijeva odron zemlje, pogon – dio proizvodnog procesa rada, pod-
zemne vode – vode koje se nalaze ispod Zemljine površine u šupljinama,
predujam – podrazumijeva uzimanje dijela plaće prije nego što je ona bila,
pregrada – služi za razdvajanje različitih mineralnih sirovina, prijelom –
pojava koja nastaje tektonskim poremećajem, pritisak zraka – pojava koja
nastaje od komprimirajućih uređaja, danf, proizvodni program – program
koji podrazumijeva cjelokupnu djelatnost preduzeća za posmatrani period,
rezerva – višak ušteđenih minerala za kasnije potrebe, sajla – čelično uže,
skretnica – promjena pravca kretanja (kolosijeka), služba za spašavanje –
posebno organizirana i osposobljena služba radnika sa specijalnom opre-
mom za spašavanje u slučaju nesreće, služba zaštite na radu – posebno
osposobljena služba koja provodi zakonom propisane mjere za zaštitu na
radu, sprat – etaža, sredstva za mazanje i čišćenje mašina – sredstva (ma-
sti i ulja) koja služe za podmazivanje mašina, da bi one mogle nesmetano
funkcionirati, sumpordioksid i sumporvodonik – otrovni gasovi koji se
stvaraju prilikom miniranja, šine – čelična konstrukcija od koje se gradi
pruga, škriljac – prateća stijena željezne rude, šmir – ulje, tračnice – če-
lična konstrukcija od koje se gradi pruga, tračnik – pričvršćivač tračnica,
transportni troškovi – cijena prijevoza sirovina, materijala do preduzeća,
troškovi kontrole – sredstva koja se koriste za kontrolu tehnološkog proce-
sa i materijala koji se koriste pri izradi, ulje – služi za podmazivanje bušili-
ce, uže – služi da se njime radnici vežu prilikom rada na većoj visini, vade
– jaruge, suho korito, ventil – sistem za zatvaranje zraka, gasa ili tečnosti,
vodovodna mreža – sistem za napajanje vodom.
U okviru ove skupine nalazi se i termin geologija u značenju ‘nauka koja
proučava građu i sastav Zemlje’. To je, također, nauka koja je u tijesnoj vezi s
rudarstvom. Geologija je jedna od najstarijih nauka uopće i bavi se prouča-
vanjem svih pitanja koja se odnose na Zemlju i na bilo koju osobinu Zemlje.
Još se prahistorijski čovjek iz kamenog doba, tražeći pogodan komad sti-
jene za svoje kameno oruđe, i kasnije, čovjek iz bronzanog i željeznog doba,
otkrivajući i vadeći rude da bi iz njih dobio bronzu, ustvari, bavio primijenje-

nom geologijom. Iz tih prvih pokušaja pronalaženja, dobivanja i iskorištava-
nja mineralnih sirovina razvilo se staro rudarstvo, a iz njega, kroz iskustvo
vijekova formiralo se savremeno rudarstvo, jedna od glavnih poluga kulture
i civilizacije današnjeg čovječanstva, jer je rudarstvo osnova svih industrija.
2.2.20. Ostali termini koji se upotrebljavaju u rudarstvu

Posljednju skupinu čine sljedeće riječi: anhylostomiaza – zarazna bolest
crijeva, čiji je uzrok rad u toplim jamama, brklja – rampa na ulazu u rud-
nik, debljina slojeva – najkraće rastojanje između podinske i površinske
slojevitosti, dnevni otkop – kopanje rude u toku jednog dana, drozga –
otpad od rude, ekonomičnost metode otkopavanja – zasniva se na tome
da ima manje gubitaka u rudi, a da su proizvodni troškovi (priprema, ot-
kopavanje, transport) što niži, erupciona pojava hladne vode – poteško-
će koje ometaju rad na istražnom bušenju; nastaje od podzemnog pritiska
gornjih naslaga na vodonosne donje naslage, erupciona pojava vruće vode
– poteškoće koje ometaju rad na istražnom bušenju; nastaje od podzemnog
pritiska gornjih naslaga na vodonosne donje naslage, etaže – galerije stepe-
nastog oblika, stepenice, nastaju usljed eksploatacije rude, gnijezdo – dio
peći gdje se topila ruda, gnijezdo – obogaćena žila plemenitog metala u
pratećoj stijeni, godišnji kapacitet rudnika – podrazumijeva količinu
iskopane rude u toku jedne godine, grič – komadi rude koji sami izviruju
iz zemlje, škriljava stijena, grivna – metalni obruč ili učvršćivač za razne
namjene u rudarstvu, gubici u eksploataciji – gubici koji se javljaju usljed
slabo organiziranog i nestručnog održavanja sredstava za rad, kao i zbog
nepotpunog korištenja raspoloživih kapaciteta, haodina – pomoćni uskop
za prolaz, hica – mjera za iskopanu rudu, iskopina – iskopani i otpucani
komadi stijene ili uglja, izdanak – onaj dio rudišta gdje rudište izlazi na
površinu, izolaciona pregrada-zavjesa – pregrada ili zavjesa za zaštitu od
prašine i štetnih plinova, jalovina – otpad od rude, kabao – mjera kojom
se mjerilo koliko je izvučeno rude iz jame, kal – skraćenica za kaloriju,
gubitak robe na težini radi sušenja, kalamita – magnet, karanj – veliki
komad rude, karnjić – manji komad rude, koeficijent iskorištavanja rude
– stepen, količina, udio iskorištavanja rude iz rudnog bloka, kolosijek –
kretanje vagoneta, sastoji se iz pragova na kojima su prikovane ili na koji
drugi način pričvršćene tračnice ili šine, koncentrat – separirana ruda,
krošnja – korpa u kojoj se nosila ruda, krovina – stijene koje se nalaze
iznad sloja rude ili uglja, kupa – gomila rude koja je sišla s trake ili nasta-
la dovozom rude na jedno mjesto, lađa – položaj rudnog tijela (pružanje,
zalijeganje), marod – rudar koji je nesposoban za rad, metan – eksplozivni

plin, plin bez boje, mirisa i ukusa, nije otrovan, nastaje pougljenjavanjem,
upaljiv na 650°C, mineralne sirovine – rudarski proizvodi koji se prerađu-
ju u poluproizvode, a zatim se koriste u drugim industrijskim granama,
osmica – broj koji označava broj radilišta, transportnog sredstva i ostalih
značajnih mjesta u jami, otkopani materijal – podrazumijeva rudu ili ja-
lovinu, otpucana ruda – ruda koja služi kao osiguranje u otkopima, otu-
čine – komadi jalovine, paun – dobro usitnjeni materijal, podina – stijene
koje se nalaze ispod rudače ili ugljenog sloja, poskliznuća – opasnost u
rudniku od pada rudara, proboj podzemnih voda – opasnost u rudniku,
a javlja se usljed iznenadnog proboja voda koje se nalaze ispod prostora
na kojem se eksploatira ruda, pruga – podrazumijeva postavljene tračnice
ili šine na pragove kojima se kreću lokomotive, vagoni i vagoneti, redovni
putevi – putevi određeni za prolaz pri dolasku na posao i odlasku s posla
u jami, rošt – podrazumijeva složenu gomilu iskopane rude, rudarstvo –
eksploatacija korisnih minerala koje sadrži Zemljina kora, rudne žice – po-
drazumijevaju pravac prostiranja rude, sanacija terena – skup mjera koje
se preduzimaju da bi se obnovio teren na kojem su vršeni istraživanje i
eksploatacija rude, sastavljene žile – vrsta neslojevitog rudišta povezane
tako da predstavljaju jedno rudno tijelo, saug – ventil za puštanje zraka,
silikoza – oboljenje pluća koje nastaje kad se radi u stijenama s kremenom,
sloj – nakupina rude ili jalovine, sočiva (leće) – rudne mase koje imaju
sočivast oblik, središnji zalom – vrsta zaloma, škart – otpad, neupotrebljiv
materijal, šlagno – udarac, šljever – prag za prugu, štrajbok – put, pruga,
štreka – pruga, šturf – napredovanje pri iskopavanju rude, šturt – sporedni
kolosijek u jami, švađ – napredovanje pri iskopavanju rude, šturf, table i
putokazi jamskih objekata – table koje pokazuju mjesto pojedinih jam-
skih objekata, tabla je, obično, bijele boje, a tekst se piše crnom bojom, tara
– smanjenje težine rude radi sušenja, tektonski poremećaji – poremećaji
nastali usljed velike upotrebe eksploziva prilikom miniranja, tona – jedini-
ca za rudu, tovar – mjera za iskopanu rudu, tovotna mast – mast koja služi
za podmazivanje bušilice, troska – otpad od topljenja željeza, neproduktiv-
ni proizvod iz visoke peći, tvrdi metal – metal koji ima osobinu da se kod
bušenja rude suprotstavi sili koja bi mu mijenjala oblik, upina – zaravan u
padini brda ili u rudištu, uzboj – traženje rude, vanta – veliki komad rude,
zalom – podrazumijeva promjenu smjera pri kopanju rude, zalomni naboj
– stvara se radi otvaranja slobodne plohe u sredini čela, čime se poveća-
va učinak otpucavanja i održava profil hodnika neporemećenim, zalom
prema dolje – vrsta zaloma, zalom prema gore – vrsta zaloma, zarušava-
nje krovine – opasnost u rudniku, a ona podrazumijeva zarušavanje onih

stijena koje se nalaze iznad sloja rude, znaci za povlačenje – znaci koji se
nalaze na svim glavnim raskrsnicama u rudniku, imaju strelice i upadljiv
natpis, žile – vrsta neslojevitog rudišta koji imaju ravnomjeran oblik.
Prilikom obavljanja rudarske djelatnosti javljaju se i određene opasno-
sti, kao što su npr. buka – nastaje usljed rada pneumatskih aparata, strojeva
za utovar i transport, pumpi i kompresora, a ona može imati trajne poslje-
dice na zdravlje rudara. Također, u rudniku se često javljaju odroni, mogu-
ća su poskliznuća rudara, što, također, može izazvati trajne posljedice. Tu
su još i proboj podzemnih voda, zbog čega se vrši odvodnjavanje rudnika,
kao i zarušavanje krovine.
U toku dugog rudarenja u početku su korištena samo lahko pristupačna
ležišta mineralnih sirovina čiji su izdanci izbijali na površinu terena. To su
bila ležišta koja su eksploatirana bez velikih teškoća i bez dubljeg poznavanja
postanka rudarskih tijela, njihova oblika, rasporeda različitih vrsta ruda u
njima, kvaliteta, tektonike i mnogih drugih bitnih osobina rudišta. Ali su,
vremenom, potrebe u mineralnim sirovinama rasle, dok su zalihe poznatih
ležišta opadale. Zbog toga se, da bi se povadili i teže dostupni dijelovi rudnih
tijela, često moralo spuštati sve dublje u zemlju i usavršavati tehnika rada.
Uz to se i broj elemenata koji su korišteni stalno povećavao (u 12. i 13.
vijeku čovječanstvo je koristilo samo 18, a 1944. godine već 71 hemijski
element). Sve su to bili uzroci zbog kojih se moralo pristupiti pronalaženju
novih mineralno-sirovinskih baza, racionalnoj eksploataciji starih ležišta,
a osim toga, potpunijem iskorištavanju siromašnijih ruda. A da bi se otkrili
novi izvori mineralnih sirovina i da bi se pravilno i racionalno eksploatira-
la već poznata ležišta, neophodno je utvrditi pod kakvim se uvjetima ona
uopće mogu formirati, uz kakve se stijene javljaju i gdje ih, prema tome,
treba tražiti. Otvaranje ležišta se može vršiti na više načina: vertikalnim
oknom, kosim oknom, potkopom i rampom – podzemna prostorija koja
povezuje otkopne nivoe.
A rudna ležišta i uopće ležišta mineralnih sirovina jesu, u suštini, samo
geološka tijela čiji su postanak, sastav, oblik, struktura, način zalijeganja i
ostale bitne osobine samo rezultat rada različitih geoloških faktora. Prema
načinu svog postanka, ležišta korisnih minerala ili stoje u najtješnjoj genet-
skoj vezi sa stijenama u kojima se nalaze, ili te stijene predstavljaju samo
sredinu koja je prihvatila i primila mineralne materije koje izgrađuju leži-
šta, ili su okolne stijene utjecale samo na strukturu i oblik, ali ne i na sastav
ležišta. Bogatstvo i pristupačnost sirovina za dobijanje željeza samo po sebi
je pretpostavka za razvoj autohtonog rudarstva i metalurgije.
3. Zaključak
Nema sumnje da je bosanski jezik na planu leksike izuzetno bogat jezik.
Proučavajući rudarsku terminologiju, mogla sam primijetiti da rudari u
svom govoru upotrebljavaju veliki broj različitih termina. Također, pri-
mjetno je da unutar ove terminologije ima veliki broj sinonima. Tako, npr.
u značenju ‘mjesto za odlaganje jalovine’ upotrebljava se čak pet termina:
depo, halda, jalovište, jalovnik, odlagalište. Isto tako, ako malo pažljivije
pogledamo termine koje rudari upotrebljavaju u svom govoru, primijetit
ćemo da ima veoma malo termina koji su isključivo rudarski. Veliki je broj
općeupotrebnih termina, a najviše njih se odnosi na termine koji su zajed-
nički rudarstvu i nekim drugim privrednim djelatnostima.
Tema ovoga rada je Rudarska terminologija u Varešu. Rudarska termi-
nologija je obrađena u okviru fonetsko-fonološkog, morfološkog i leksič-
kog nivoa, dok na sintaksičkom nivou nisu primijećena značajnija odstu-
panja. Na svakom od spomenutih jezičkih nivoa primijećene su određene
karakteristike koje se mogu vezati za dijalekt kojem pripada govor Vareša,
kao i za obrazovanje rudara.
Na fonetsko-fonološkom nivou prepoznaju se sljedeće karakteristike
rudarske terminologije:
• svođenje dvaju afrikatskih parova na jedan u korist afrikata ć i đ,
čime se ne mijenja značenje riječi (npr. ćuskija i čuskija imaju isto
značenje)
• glas h se dobro čuva u svim pozicijama u riječi kod Bošnjaka, a kod
Hrvata se, vrlo često, gubi i na početku, i u sredini, i na kraju riječi
• dodavanje glasa j tamo gdje nema uporišta za to u osnovi riječi (npr.
hatezej-ke, a može se čuti i oblik hateze-ke, prema skraćenici HTZ)
• dodavanje suglasnika v u riječi sirena (svirena)
• hiperijekavizacija (npr. komjen)
• pojava suprotna hiperijekavizaciji (npr. sikira)
• prednost se u govoru daje likovima s -pre (npr. prenos)
• uprošćavanje konsonantske skupine dl- na početku riječi (umjesto
dlijeto upotrebljava se oblik lijeto)
• uprošćavanje konsonantskih skupina unutar riječi (npr. nazornik,
nazor)
96
• upotreba oblika labaratorija i temparatura umjesto laboratorija i

temperatura
• zamjena suglasnika h suglasnikom k u riječima stranog porijekla
(npr. umjesto njemačkog Schicht u govoru rudara se upotrebljava
oblik šikta)
• zamjena vokala a vokalom e (npr. umjesto termina separacija upo-
trebljava se termin seperacija)
• asimilacija dvaju vokala ao > o (npr. umjesto termina rezervoar ru-
dari upotrebljavaju termin rezervar)
• prelazak zvučnih suglasnika u bezvučne i obrnuto na kraju riječi
(npr. umjesto općeprihvaćenog termina akord rudari u svom govo-
ru upotrebljavaju termin akort)
• promjena suglasnika d u suglasnik t (npr. umjesto izvornog nje-
mačkog oblika Wand, u govoru rudara upotrebljava se oblik vanta)
• sufiks -oc umjesto standardnog -lac (npr. rudari upotrebljavaju ter-
mine čistioc, rukovodioc i sl.)
• ne provodi se dosljedno sibilarizacija tamo gdje je to po pravilu
(npr. u dativu i lokativu jednine mogu se čuti oblici buki i knjigi,
umjesto buci i knjizi)
Na prozodijskom planu dešavaju se promjene karakteristične za raz-
govorni funkcionalni stil. To se, prije svega, odnosi na pomjeranje silaznih
akcenata van inicijalnog sloga u nekim riječima stranog porijekla. Među-
tim, danas se u nekim rječnicima bosanskog jezika i oblici sa silaznim ak-
centom na inicijalnom slogu i oblici sa silaznim akcentom van inicijalnog
sloga smatraju normiranim oblicima.
Kada je riječ o morfološkom jezičkom nivou, može se reći da su rezul-
tati do kojih se došlo prilikom istraživanja očekivani. Prikupljeni materijal
potvrđuje činjenicu da su imenice najbrojnija vrsta riječi u našem jeziku.
Među imenicama najviše je onih muškog roda, nešto manje je imenica
ženskog roda, a najmanji broj je imenica srednjeg roda. Kada su u pitanju
vrste imenica, najveći je broj zajedničkih imenica. Gradivne imenice upo-
trijebljene su mnogo manje nego zajedničke imenice, i to da bi označile
vrstu materijala koja se upotrebljava za građevinske radove u rudarstvu.
Najmanji broj je vlastitih imenica.
Također, unutar prikupljenog materijala veliki broj zauzimaju glagol-
ske imenice. Najviše imenica se nalazi u jednini, a manji broj njih je zabilje-
žen u obliku množine. Najfrekventniji padež u kojem se nalaze prikupljeni
termini je nominativ, a manji broj imenica se nalazi u genitivu, akuzati-
vu, vokativu, instrumentalu i lokativu. U deklinaciji imenica nema nekih
značajnijih odstupanja. Ukoliko ih i ima, ona se vezuju samo za nekoliko

padeža. Na takva odstupanja velikog utjecaja imaju sredina iz koje rudari
dolaze, kao i stepen njihovog obrazovanja.
Kada je riječ o deklinaciji imenica, određene napomene su zabilježene
u sljedećim padežnim oblicima:
• u akuzativu jednine koji se izjednačava sa genitivom jednine i kada
se radi o nečemu neživom (npr. vozi viljuškara)
• u vokativu jednine, gdje imenice čija se osnova završava na sonant
r imaju nastavke -e i -u (alatničare i alatničaru)
• u instrumentalu jednine, gdje u govoru vareških rudara dolazi
do kolebanja u upotrebi nastavka -om ili -em; kod imenica na -ār
upotrebljavaju se i jedan i drugi nastavak; kod imenica na nepčani
suglasnik javlja se odstupanje od norme, pa se, također, upotreblja-
vaju oba nastavka (s alatničarom i s alatničarem; čekićom i čekićem)
• većina imenica je upotrijebljena samo u obliku kraće ili samo u
obliku duže množine, ali pojedine imenice su upotrijebljene i u jed-
nom i u drugom obliku (trokutovi i trokuti)
U vezi s imenicama potrebno je još napomenuti da vareški rudari u
svom govoru odstupaju od norme našega jezika i kada su u pitanju imenice
koje se završavaju sufiksom -onica ili -nica. Naime, kod rudara su uobiča-
jeni oblici sa sufiksom -ona (npr. radiona).
Po broju, na drugom mjestu se nalaze pridjevi. Najviše je prisvojnih
pridjeva upotrijebljenih u sva tri roda. Također, veliki je broj opisnih pri-
djeva, a najmanje je gradivnih pridjeva. Među prikupljenim materijalom
nalazi se i nekoliko procesualnih i vremenskih pridjeva. Sve prikupljene
pridjeve rudari su upotrijebili u određenom pridjevskom vidu. U promjeni
pridjeva nisu zabilježena odstupanja od norme.
Na trećem mjestu nalaze se prijedlozi. Prikupljeno je deset prijedloga,
a oni su upotrijebljeni 109 puta u sklopu različitih termina. Unutar pri-
kupljenog materijala prisutna su samo dva veznika – sastavni veznik i i
rastavni veznik ili koji su u sklopu različitih termina upotrijebljeni deset
puta. Kada je riječ o glagolima, u govoru rudara zabilježeno ih je samo se-
dam. Svi glagoli se nalaze u obliku krnjeg infinitiva. Također, šest glagola
je nesvršenog vida, a samo glagol ispengati – ‘čvrsto svezati’ – ima oblik
svršenog glagolskog vida.
Kada su u pitanju nastavci kod glagola, u našem jeziku paralelno egzi-
stiraju oblici sa -ovati, -isati, -irati. Međutim, u govoru vareških rudara na-
laze se samo oblici sa nastavkom -ovati i -isati. Isti slučaj je i u glagolskom
pridjevu trpnom. Među prikupljenom građom nalaze se samo četiri priloga
i svi imaju mjesno značenje. Brojevi, kao vrsta riječi, su upotrijebljeni samo
jednom i to u sklopu termina hljeb sa sedam kora. Također, i zamjenice su
upotrijebljene samo jednom, i to odnosna zamjenica koji (u obliku lokativa
jednine) kao dio riječi – tijelo lampe u kojoj je smješten akumulator.
Na sintaksičkom nivou nisu zabilježeni neki posebni slučajevi koji za-
htijevaju određeni komentar.
Na leksičkom nivou utvrđeno je sljedeće:
• postoji relativno mali broj termina koji pripadaju isključivo rudarstvu
• veliki je broj termina koji su zajednički rudarstvu i nekim drugim
privrednim djelatnostima
• unutar rudarske terminologije najviše je općeupotrebnih termina
• postoji veliki broj sinonima među prikupljenim terminima
• na ovom nivou najbolje se može pratiti evolucija rudarske terminolo-
gije, od rada u majdanima do eksploatacije rude na moderan način
• određeni termini su u potpunosti iščezli iz upotrebe ili su, usljed
modernizacije rudnika, zamijenjeni nekim novim, aktuelnijim ter-
minima
• neki od starijih termina se upotrebljavaju i danas, ali su dobili neka
nova značenja
Prilikom istraživanja prikupila sam 945 riječi. Sve te riječi je bilo ne-
ophodno klasificirati, primjenjujući određeni kriterij. U ovom radu opre-
dijelila sam se za tematski kriterij klasifikacije. To je bio izuzetno složen
zadatak, u prvom redu zbog toga što je veliki broj termina koji se ne mogu
svrstati niti u jednu od ponuđenih skupina, svaka skupina bi mogla imati
još po nekoliko podskupina, a čini se da bi trebalo biti onoliko skupina
koliko ima i riječi.
Prikupljajući rudarsku terminologiju, došla sam do zaključka da po-
stoji veliki broj termina koje rudari upotrebljavaju u svom govoru, a oni
pripadaju različitim područjima djelovanja, veliki broj tih termina se pre-
klapa sa terminima iz različitih sfera života.
Ovaj rad je mali doprinos rudarstvu na području Vareša, koje je u opa-
danju i pokušaj da se rudarska terminologija sačuva od zaborava. Mula
Mustafa Bašeskija u Ljetopisu reče: „Što se piše ostaje, što se pamti nestaje“.
Poučena njegovim riječima nastojala sam da prikupim što više termina
koji će biti svjedoci rudarskoj prošlosti obojenoj bojama neizvijesnosti, bo-
jama teškog radničkog znoja, straha. Dok jedu svaku od sedam kora svoga
hljeba i dok piju, kako to napisa Aleksa Šantić: “ ... vidi se kako damari im
biju pod suhijem grlom u nabrekloj žili...“, želim da otmem zaboravu nji-
hov mukotrpan rad, ali i da lingvistici dam skroman doprinos.
4. Literatura
Anić, Vladimir; Brozović-Rončević, Dunja i dr. (2004) Hrvatski enciklopedijski rječnik
(1-11), Novi liber, Zagreb.
Anić, Šime; Klaić, Nikola; Domović, Želimir (2001) Rječnik stranih riječi, IKP Evro, Be-
ograd.
Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo i dr. (1997) Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb.
Begtić, Mustafa (redaktor) (1962) Priručnik o zanimanjima (knjiga 1), Izdavačko predu-
zeće „Rad“, Beograd.
Bilić, Josip; Buljat, Jadranka; Ćošković, Pejo (1996) Hrvatski opći leksikon, Leksikograf-
ski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Bošnjaković, Žarko (1985) Pastirska terminologija Srema, Institut za južnoslovenske je-
zike, Novi Sad.
Brozović, Dalibor (urednik) (1999) Hrvatska opća enciklopedija (1-11), Leksikografski
zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Brozović, Dalibor (1966) „O problemu ijekavskošćakavskog (istočnobosanskog) dijalek-
ta“, Hrvatski dijalektološki zbornik, str. 119–208, broj 2, Zagreb.
Bulić, Refik (2010) „Zamjena dugog jata u ekavsko-jekavskim govorima tešanjsko-ma-
glajskog kraja“, Pismo, godište 8, broj 1, str. 11–32, Sarajevo.
Čedić, Ibrahim i dr. (2007) Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo.
Dešić, Vukan (1962) Metode naučne organizacije rada – organizacija i ekonomika predu-
zeća, Naučna knjiga, Beograd.
Džanko, Muhidin (2005) Naš jezik 8 sa zajedničkim programskim jezgrima (udžbenik za
osmi razred osnovne škole), Bosanska riječ, Sarajevo.
Džibrić, Amira; Džibrić, Ismeta (2009) Naš jezik za 6. razred osnovne škole, Bosanska
riječ, Tuzla.
Đaković, Luka (1980) Rudarstvo i topioničarstvo u Bosni i Hercegovini, Univerzal, OOUR
Grafičar, RJ Izdavačka djelatnost, Tuzla.
Enciklopedija tehnike (knjige 1 i 2), Narodna knjiga, Beograd.
Filipović, Milenko (2000) „Baština srednjovjekovnih rudara Sasa u južnoslavenskim ze-
mljama“, Godišnjak ANUBIH, knj. 29, str. 5–36, Sarajevo.
Gluščević, Branko (1948) Podzemne otkopne metode neslojevitih rudišta, Ministarstvo
rudarstva FNRJ, Beograd.
Halilović, Senahid; Tanović, Ilijas; Šehović, Amela (2009) Govor grada Sarajeva i razgo-
vorni bosanski jezik, Slavistički komitet, Sarajevo.
Halilović, Senahid (1996) Pravopis bosanskoga jezika, Preporod, Sarajevo.
100
Halilović, Senahid (1999) Pravopis bosanskoga jezika (Priručnik za škole), Dom štampe
Zenica, Sarajevo.
Isaković, Alija (1970) „Rječnik stare rudarsko-geološke terminologije“, Geološki glasnik,
broj 14, str. 3–120, Institut za geološka istraživanja, Sarajevo.
Ivčić, Milivoj; Magerl, Milivoj i dr. (1966) Zaštita na radu, Novinsko-izdavački, štampar-
ski i birotehnički zavod, Zagreb.
Jahić, Dževad (1999) Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora (Trilogija o bosanskom
jeziku, knjiga II), Ljiljan, Sarajevo.
Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail (2000) Gramatika bosanskoga jezika,
Dom štampe, Zenica.
Jahić, Dževad (1980) „Iz lovačke terminologije i lovačkog žargona u govoru rogatičkog
kraja“, Radovi, knjiga IX–X, str. 269–292, Filozofski fakultet, Sarajevo.
Jahić, Dževad (1983) „Lovačka leksika i frazeologija u rogatičkom kraju“, Srpski dijalek-
tološki zbornik, knjiga XXIX, str. 339–403, SANU i Institut za srpskohrvatski jezik,
Beograd.
Jahić, Dževad (2012) Rječnik bosanskog jezika, Sejtarija, Sarajevo.
Jahić, Dževad (1999) Školski rječnik bosanskog jezika (Trilogija o bosanskom jeziku, knji-
ga III), Ljiljan, Sarajevo.
Jukić, Omer; Katanić, Mirsad i dr. (1997) Osnove praktične primjene rudarske mehaniza-
cije u podzemnoj eksploataciji, PrintCom Grafički inžinjering, Tuzla.
Kacer, Fridrih (1926) Geologija Bosne i Hercegovine (sveska 1), Državna štamparija, Sa-
rajevo.
Katnić-Bakaršić, Marina (2007) Stilistika, Tugra, Sarajevo.
Klaić, Bratoljub, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb.
Kobaš, Pavo (2005) Latinizmi (školski rječnik), Edicom, Orašje.
Kreševljaković, Hamdija (1991) Izabrana djela (II), Veselin Masleša, Sarajevo.
Kristal, Dejvid (1985) Enciklopedijski rječnik moderne lingvistike, Nolit, Beograd.
Matković, Dinko (2004) „Frazemi i paremiološki izričaji s natuknicama iz ribarstva i po-
morstva u govoru Vrboske na otoku Hvaru“, Čakavska rič, broj 1, str. 137–142, Split.
Memić, Nedad (2013) „Od Sasa do gastarbajtera“, Lingvazin, broj I/2, str. 17–19, Tuzla.
Mešanović-Meša Emira (2012) „Rječnici bosanskoga jezika“, Zbornik radova – knjiga 1,
str. 35–45, Slavistički komitet, Sarajevo.
Mihajlović, Vladimir; Vuković, Gordana (1977) Srpskohrvatska leksika ribarstva, Insti-
tut za lingvistiku, Novi Sad.
Milovanović, Branislav (1949) Opšta geologija, Izdavačko preduzeće Ministarstva rudar-
stva FNRJ, Beograd.
Moguš, Milan (1953) „O jeziku naših natpisa“, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga knji-
ževnog jezika, broj 4, str. 107–111, Zagreb.
Monografija Jugoslavija danas (1978), Spektar, Zagreb, Uniapublik, Beograd.
Muderizović, ef. Riza (1918) „Bosanski majdani za turske uprave“, Glasnik Zemaljskog
muzeja, sv. 1–4, str. 21–28, Sarajevo.
Nedeljkov, Ljiljana (2010) „Lingvistička istraživanja pčelarske terminologije“, Zbornik
radova na Savetovanju pčelara, Novi Sad.
Okuka, Miloš (2008) Srpski dijalekti, SKD Prosvjeta, Zagreb.
Petrović, Nenad; Torbica, Slavko (1997) Metode i tehnologija podzemne eksploatacije ne-
slojevitih ležišta (priručnik u nastavi), Rudarsko-geološki fakultet, Beograd.
Pravidur, Andrijana (2011) „Prilog poznavanju metalurških središta željeznodobnih na-
selja srednje Bosne u svjetlu novih istraživanja“, Histria antiqua, sv. 20, str. 156–167,
Zagreb.
Radovanović, Milorad (2003) Sociolingvistika, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovi-
ća, Sremski Karlovci – Novi Sad.
Radovanović, Milorad (1990) Spisi iz sintakse i semantike, Izdavačka knjižarnica Zorana
Stojanovića, Sremski Karlovci – Novi Sad.
Riđanović, Midhat (1985) Jezik i njegova struktura, Svjetlost, Sarajevo.
Rizen, Vladimir (1950) Bušilica za dubinsko istražno bušenje Craelius B-3, Izdavačko
preduzeće Saveta za energetiku i ekstraktivnu industriju vlade FNRJ, Beograd.
Romić, Krešimir (2006) Vareš nekad i sad, JU Opća biblioteka, Vareš.
Rudarske mašine (2009), Skripta za studente rudarskog odsjeka, Rudarsko-geološki fa-
kultet, Beograd.
Rudarski priručnik (1950), Izdavačko preduzeće Saveta za energetiku i ekstraktivnu in-
dustriju vlade FNRJ, Beograd.
Stepanović, Branko (1950) Podzemne vode u rudarstvu, Izdanje Narodnog fronta Srbije.
Šehović, Amela (2012) Jezik u bosanskohercegovačkim dramama, Institut za jezik u Sa-
rajevu, Sarajevo.
Šehović, Amela (2002) Stilski markirana leksika u razgovornom bosanskom jeziku, magi-
starski rad, Filozofski fakultet, Sarajevo.
Šijak, Jasminka (2002) Zavičajna zbirka – monografija, JU Opća biblioteka, Vareš.
Škaljić, Abdulah (1966) Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo.
Tanović, Ilijas (2000) Frazeologija bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica.
Tepić, Ibrahim (redaktor) (1998) Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja
Drugog svjetskog rata, Bosanski kulturni centar, Sarajevo.
Vukadinović, Milutin (1956) Škodljivi gasovi u industriji i rudarstvu i zaštita od njih,
Rad, Beograd.
Vukić, Milutin (1978) Otrovni gasovi u procesu miniranja, Tehnička knjiga, Zagreb.
Zaplata, Rudolf (1933) „Privredne prilike Bosne i Hercegovine polovinom XIX vijeka“,
Glasnik Zemaljskog muzeja, sv. 2, str. 77–90, Sarajevo.
Žuljić, Mijo (1933) „Majdan (starinska rudarska kovačnica)“, Glasnik Zemaljskog muze-
ja, sv. 2, str. 115–128, Sarajevo.
5. Prilozi
5.1. Rječnik
U ovom rječniku se nalazi ukupno 945 riječi. Sve riječi su prikupljene na
dva načina:
• pomoću upitnika sa odgovarajućim pitanjima
• na osnovu razgovora s rudarima
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno stotinu rudara i radnika drugih stru-

ka koji su bili zaposleni u rudarskoj industriji. O ovome je bilo više riječi u
uvodnom dijelu rada. U rječniku su korištene samo uobičajene skraćenice
tipa i sl. (i slično), itd. (i tako dalje), npr. (naprimjer), tj. (to jest). Druge
skraćenice nisu upotrebljavane. Sve riječi su poredane abecednim redom.
Također, u rječniku postoji i određeni broj sinonima koji su već izdvojeni u
posebnu skupinu prilikom klasifikacije rudarske terminologije.
Ako posmatramo akcente ovih riječi, možemo primijetiti da se upotre-
bljavaju i pojedine riječi kod kojih se silazni akcenti javljaju van inicijalnog
sloga. U pojedinim rječnicima i gramatikama to se smatra odstupanjem
od akcenatske norme. Međutim, u posljednje vrijeme nastaju rječnici koji
dopuštaju i upotrebu silaznih akcenata van inicijalnog sloga. Ono što se
odmah može primijetiti, ne samo u govoru rudara, već i u sredstvima jav-
nog informiranja, govoru intelektualaca, u razgovornom stilu, jeste da se
akcenatska norma bosanskoga jezika razlikuje od upotrebne norme. Ako
uzmemo u obzir činjenicu da rudari nemaju nikakvo šire lingvističko ob-
razovanje, broj riječi u kojima se silazni akcenti javljaju izvan inicijalnog
sloga u riječi i nije toliko velik. To se odnosi isključivo na riječi posuđe-
ne iz drugih jezika, npr. pridjev ženskog roda akumùlātorskā (svjetiljka)
nema kratkouzlazni akcent na vokalu u, već dugosilazni akcent na voka-
lu a (akumulȃtorskā) – riječ latinskog porijekla. Isti je slučaj i sa riječju
detònātor (električni), kod kojeg je u standardnom jeziku kratkouzlazni
akcent na o i dužina na vokalu a, a u rudarskoj terminologiji rudara Vareša
dugosilazni akcent na vokalu a (detonȃtor). Također, i ova riječ je preuzeta
iz latinskog jezika.
103
Termin kojim se označava vrsta željezne rude hematȉt, koji je porije-

klom iz grčkog jezika, u govoru vareških rudara ima kratkosilazni akcent
na posljednjem slogu. To se odnosi i na termine kamnetȉt (vrsta eksplozi-
va), limonȉt (vrsta rude), siderȉt (vrsta rude), vitezȉt (vrsta eksploziva), koji
imaju kratkosilazne akcente na finalnom slogu. Za naš jezik nije karakte-
ristično pojavljivanje akcenata na finalnom slogu, stoga ova pojava pred-
stavlja odstupanje od akcenatske norme našeg jezika. Sve riječi su preuzete
iz grčkog jezika.
Termini preuzeti iz latinskog jezika labòrant i laboràtōrija, nemaju
u govoru rudara naznačene akcente, već se akcentiraju na sljedeći način:
laborȁnt i laboratórija (bez postakcenatske dužine).
Ako posmatramo prikupljenu građu, možemo primijetiti da ima mno-
go stručnih termina vezanih isključivo za rudarstvo, ali i termina koji se
mogu primijeniti i u nekoj drugoj industrijskoj grani. Npr. pojedini nazivi
za prijevozna sredstva u rudarstvu mogu se primijeniti i na prijevoz nekih
drugih sirovina, npr. kamena. Također, postoje termini koji su preuzeti iz
određenih nauka, npr. fizike, hemije i sl., a koji su svoju primjenu našli i
u rudarstvu, npr. ugljendioksid, ugljenmonoksid i sl. Među prikupljenom
građom nalaze se i termini koji su vezani za razgovorni stil i u svakodnev-
noj su upotrebi, npr.: alat, bušilica, ćumur, ćuskija i sl.
Primjetno je da najveći broj termina preuzetih iz njemačkog jezika po-
činje slovom š.
Postoje velike razlike u frekvenciji riječi u okviru pojedinih slova, te se
tako npr. pod slovom lj nalazi samo jedna riječ, dok se pod slovom p nalazi
100 riječi.
A
àjzin rudarski čekić
àkort skraćeno radno vrijeme
akumulȃtorskā svjètīljka vrsta rasvjete u jami
àlāt 1. oruđe za rad
2. oruđe koje služi za sastavljanje i rastavljanje
dijelova garniture bušilice i za redovno održavanje i
podmazivanje bušilice
àlātnica mjesto gdje se drži rudarski alat
àlātničār osoba koja izdaje rudarski alat
amàlgām slitina (legura), mješavina raznih tvari
amalgàmēr osoba koja se bavi miješanjem različite vrste
àmonāl vrsta eksploziva
amortizácija òsnōvnīh nadoknada uloženih sredstava koja služe za finansiranje
sredstávā dotrajalih objekata ili za njihovu rekonstrukciju
àmpula naprava u koju se stavlja eksploziv pri miniranju
ànemometar aparat za mjerenje kretanja zraka u jami
ànerometar instrument za mjerenje brzine zračne struje u jami
ȁnhylostomiāza zarazna bolest crijeva, čiji je uzrok rad u toplim jamama
ȁnker željezni stub u jami
ankèrisānje podgrađivanje uskopa željeznim ankerima (stubovima)
aparáti sa pjȅnōm aparati koji služe za gašenje svakog požara
aparáti sa pràšinōm aparati koji služe za gašenje svakog požara, osim za
gašenje požara električnih uređaja sa rotacionim
dijelovima
aparáti sa snȉjegom aparati koji služe za gašenje svakog požara
ȕgljendioksīda
aparáti s vòdōm aparati koji služe za gašenje svakog požara, osim požara
električnih uređaja i naftnih derivata
armìrāč savijač željeza, radnik koji vrši sječenje i savijanje željeza
za armirane betonske konstrukcije
àrmīrānī bètōn beton pojačan željeznim šipkama, služi za podgradu u
jami
armírati pojačati, učvrstiti
ȁspiracionī psìhrometar aparat za mjerenje temperature zraka prije miniranja
àtest pismena potvrda, svjedodžba, uvjerenje; u jamama se

mogu upotrebljavati samo eksplozivna sredstva koja
imaju atest
aȕšpīr bezvrijedne stvari, stvari koje više nisu za upotrebu u
jami
àzotdioksīd otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, oksid azota
àzotmonoksīd otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, oksid azota
B
bȁbe drvene grede za podgrađivanje stropa u rudnicima i
tunelima
bȁbina glavna greda u podgradi na križištu jamske prostorije
báger mašina koja služi za utovar rude ili jalovine
báger-kàšikār vrsta bagera s kašikom koji služi za grtanje ili utovar rude
ili jalovine
báger s dùbīnskōm vrsta bagera koji služi za kopanje, istovar ili utovar rude
lòpatōm ili jalovine
báger sa vìsīnskōm vrsta bagera za utovar rude ili jalovine
kàšikōm
báger s vìsīnskōm lòpatōm vrsta bagera koji služi za utovar ili istovar rude ili
jalovine
bagèrist radnik koji rukuje bagerom
bágerovānje rad s bagerom
baràka dàščara drvena nastamba u kojoj žive rudari
bàrāžnā vráta vrata koja služe za zaštitu od iznenadnog prodora vode i
tekućeg pijeska
bárit vrsta rude
bàrometar sprava za mjerenje pritiska zraka
bárut smjesa kalijevog nitrata, sumpora i uglja, služi za
izazivanje eksplozije
bárutnī mȁgazīn spremište u kojem se čuva barut
bȃt alat za razbijanje rude
bàzēn područje sa nalazištima rude
benefìcīrānī stȃž povlašteni radni staž koji imaju rudari zbog napornih
poslova
bènzīnskā sigùrnosnā vrsta rasvjete u jami
svjètīljka
bètōnskī ȍkvīr vrsta podgrade u jami

bȉstrā rúda prvotna, nezagađena, čista ruda
bȍks prostor za spremanje mašina
bȏn platno sredstvo za topli obrok rudara
bóra pojava koja nastaje usljed tektonskog poremećaja slojeva
bórer dio bušilice koji služi za bušenje
bòrvīnta mašina za ručno bušenje rude
brȁvār u jȁmi radnik metalne struke koji radi na održavanju rudarskih
strojeva
bravàrija opći naziv za poslove bravara
brȁvārskā radiónica prostorija u kojoj boravi dežurni bravar
brȉfer ručni instrument za indiciranje štetnih plinova
brigáda grupa ljudi koja obavlja neki posao
brigàdīr osoba koja predvodi grupu ljudi u izvršavanju određenih
poslova
brigàdīr u separáciji predvodnik grupe ljudi koji rade na separaciji rude
brìzantnost razorna moć eksploziva
bȑklja rampa na ulazu u rudnik
brùsilica mašina koja služi za obradu i brušenje različitih
materijala
brzogòrēćī štàpīn potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za paljenje eksploziva pri
miniranju
bùdāk špicasta alatka za kopanje
bȕka zvukovi koji se javljaju zbog upotrebe pneumatskih alata,

strojeva za utovar i transport, pumpi i kompresora
bȕldožer mašina za usijecanje etaža
buldožèrist radnik koji rukuje buldožerom
bùnker mjesto za utovar i skladištenje ruda
bùrgija svrdlo, bušilica
burgìjati zabadati, bušiti
bùšāč radnik koji radi na bušilici
bùšāč na pȍvršīnskōm radnik koji radi na bušilici na površinskom kopu
kòpu
bùšāčkā svȑdla alati koji se koriste pri bušenju, mogu biti različitih
oblika: plosnata, sa ravnom oštricom, u obliku ribljeg
repa, kolutna
bùšāčkā šȉpka šuplja bušačka šipka od bešavne cijevi (cijev sastavljena iz

jednog dijela) različitih promjera, služi za bušenje
bùšāčkī čèkić čekić koji služi za bušenje bušotina (rupa) u svim
materijalima, različitog je promjera, radi na
komprimirani zrak
bùšāčkī príbor pribor koji je potreban za bušenje (npr. dlijeto, svrdlo
itd.)
búšēnje operacija rada na bušilici
búšēnje sa dijamȁntom operacija pri kojoj se stvara materijal u manjim zrnima
búšēnje sa kȍlūtnīm operacija pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima
svȑdlom
búšēnje sa krȕnamā operacija pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima
búšēnje sa rȉbljīm rȇpom operacija pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima
búšēnje sa sàčmōm operacija pri kojoj se stvara sitni materijal
búšēnje sa zȕpčastīm operacija pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima
zȑnimā
bùšilica mašina za bušenje rupa u koje se stavlja eksploziv
bùšotina mjesto gdje se stavlja eksploziv
C
càpīn alat koji služi za pokivanje i vađenje eksera iz jamskog
kolosijeka
cȁug pokretna sila
cilìndar dio za kompresor
címer prostorija za smještaj rudara koji stanuju dalje, a nemaju
prijevoz; sustanar
cìnder potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za potpaljivanje mina sa
usporenim djelovanjem
cjȅvovōd sistem za transport zraka, gasova, tečnosti
còkule rudarske cipele
crijéva gumene cijevi koje služe za dotok zraka u jamu; naprave
koje služe za protok zraka, vode, tečnih goriva
crpáljke pumpe za vodu
cȑvenā rúda vrsta rude
cȓp uređaj za pumpanje vode
cȑpār radnik koji rukuje ili upravlja pumpom
cùknjati vući, trgati
Č
čȁgalj šljunak, smrznuto blato
čȁglina šljunak, smrznuto blato, čagalj
čȁgljina šljunak, smrznuto blato, čagalj, čaglina
čàhure za páljēnje sredstvo koje pomaže paljenju mina, obično se pravi od
kartona i puni se presovanim crnim barutom
čekaónica prostorija u kojoj se radnici okupljaju prije i poslije rada;
prostorija gdje se radnici prozivaju i raspoređuju na rad
čèkić alat za razbijanje rude, bat
čèkić i dlijéto do početka 19. vijeka najvažnije oruđe rudara, a danas
predstavlja simbol rudarske struke
čȅkrk kolo, točak; uređaj za dizanje; vrsta jednostavnog stroja;
naprava za podizanje tereta sastavljena od okrugle ploče
(točka i valjka, vretena) nasađene na zajedničku osovinu
čèlo proizvodno radilište, otkopni prostor
čȅp naziv za zatvaranje bušotine napunjene eksplozivom
čȅta za spašávānje mjesto gdje su smještena sredstva za spašavanje rudara u
slučaju nesreće i za ukazivanje prve pomoći
četverobrìgādnī sìstēm sistem rada u kojem četiri brigade rade u tri smjene, dok
jedna odmara
čìstilac osoba koja odvaja jalovinu od rude
čȉzme sa čèličnīm dio opreme rudara, upotrebljavaju se tamo gdje postoji
kȁpicamā opasnost od pada ili pritiska teških predmeta na nožne
prste
Ć
ćùmur ugalj
ćumuràna mjesto gdje se skladišti ugalj
ćùskija metalna poluga koja ima višestruku namjenu za
podizanje, otkopavanje, bušenje rupa itd.
D
dȁnf pritisak zraka
Dȃn rudárā rudarski praznik, slavi se 21. decembra
debljìna slòjēvā najkraće rastojanje između podinske i površinske
slojevitosti
Dȅjvijeva làmpa lampa za utvrđivanje prisutnosti i koncentracije plina

metana
dȅkavil vagon veće zapremine sa bočnim pražnjenjem
(istresanjem), koristi se na površinskim kopovima
dèlimiti jako pucati, eksplodirati
dȅmāg vrsta bagera na naftni pogon
dȅmper vrsta kamiona u koji se tovari ruda
dempèrist vozač kamiona dempera
dèpō mjesto za odlaganje rude ili jalovine
dèprēsija pojava manjeg pritiska od normalnog u jami (zakoni
fizike koji stvaraju uslove kretanja, strujanja zraka)
dèpresiometar uređaj za mjerenje depresije u jami
detonácija pucanj, prasak od eksplozije
detonírajūćī štàpīn potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za paljenje eksploziva pri
miniranju
dinàmit vrsta eksploziva vrlo razornog djelovanja
dìnamo-mašína mašina za paljenje mina električnim putem
dìrektor pravno lice koje je odgovorno za organizaciju rada i
proizvodnju u preduzeću
dȉsciplīnskā komìsija vrsta komisije pred kojom se mora odgovarati za
neposluh na poslu
dȉsciplīnskā odgovórnōst neprimjereno ponašanje na poslu zbog kojeg se mora
odgovarati pred disciplinskom komisijom
dȉzalica stroj za podizanje tereta
dȉzānje príbora iz operacija rada pri bušenju
bùšotinē
dlijéto alat za bušenje rupa u koje se postavlja eksploziv
dnȇvnī mìnērskī kàrtōn karton u koji se unose podaci o paljenju mina i svim
dnevnim minerskim aktivnostima
dnȇvnī òtkop kopanje rude u toku jednog dana
dnȇvnīk bágera dnevnik koji sadrži nalaze pregleda i popravki bagera
dodávānje prȉtīska operacija povećanja pritiska na dno bušotine koja se
preduzima kod miniranja, da bi se postigao maksimalni
učinak
dodávānje šȉpkī operacija rada pri bušenju
dójavnī ȕređāji uređaji koji služe za prijenos vijesti s jednog na drugo
mjesto
dózeri snažne mašine u službi vuče ili guranja, kada im se

dodaju radni organi za iskop, postaju iskopne mašine
drágr àparāt aparat koji služi za zaštitu organa za disanje prilikom
ulaska u prostorije osiromašene kisikom ili u prostorije u
kojima ima otrovnih plinova, instrument za indiciranje
štetnih plinova, brifer
drenáža isušivanje vodonosnih naslaga
drȉfter teški čekić montiran na željeznom stubu, upotrebljava se
u otkopima sa jako tvrdom rudom
drȏb motka, batina, kolac
dròbilac rúdā osoba koja se bavi usitnjavanjem većih komada rude
dròbilica mašina koja usitnjava i drobi rudu
Dròškovac lokalitet kod Vareša na kojem je vršena jamska
eksploatacija rude
drȍtlampa vrsta rudarske lampe, svjetiljke
drózga otpad od rude
dȑvenā pȍdgrada najčešća vrsta podgrade u jami u Varešu
dȑvenī čȅp vrsta čepa za sprečavanje od ispadanja, njime se
osigurava stupac u podgradi
dȑvenī klȉn klin koji služi za učvršćivanje grede u ležištu za podgradu
dȑvenī kvàdrātnī slògovi slogovi koji služe za osiguranje u otkopima
dȑvenī stȗb stub koji služi za osiguranje u otkopima
dùbīnskī kȍp mjesto gdje se kopa ruda, a nalazi se pod zemljom
E
ekonòmičnōst metódē metoda koja se zasniva na tome da ima što manje
otkopávānja gubitaka u rudi i da su proizvodni troškovi (priprema,
otkop, transport...) što niži
eksploatácija mȉnerālnīh vađenje iz ležišta mineralnih sirovina
sȉrovīna
eksploatácija rúdē vađenje, iskorištavanje rude
ȅksploatacionō pȍlje mjesto gdje se eksploatira ruda
ȅksplozīvnā srèdstva materije kojima se vrši miniranje, tj. razbijanje stijena
elèktričār u jȁmi radnik koji radi na održavanju električnih uređaja u jami
elèktričnā svjètīljka vrsta rasvjete u jami
elèktričnē lokomotíve lokomotive koje služe za prijevoz radnika
elèktričnē pógonskē prostorije određene za pogon električnih mašina

prostòrije
elèktričnī detonȃtor uređaj koji služi za paljenje mina električnim putem
elèktričnī ùpaljāč kȁpicē naprava koja služi za paljenje mina električnim putem
eksplóziva
ȅlektroenergetskā skup montiranih električnih uređaja i instalacija
postrojénja
ȅlektro-mòtōr motor koji služi za pogon postrojenja
èmajl caklina kojom se zaštićuje metal
ȅnergetskā mrȅža mreža koja služi za napajanje energentima jama i drugih
rudničkih objekata
ȅrupcionā pȍjava hlȃdnē poteškoće koje ometaju rad na istražnom bušenju;
vòdē nastaje od podzemnog pritiska gornjih naslaga na
vodonosne donje naslage
ȅrupcionā pȍjava vrȗćē poteškoće koje ometaju rad na istražnom bušenju;
vòdē nastaje od podzemnog pritiska gornjih naslaga na
vodonosne donje naslage
ètāžē galerije stepenastog oblika, stepenice, nastaju usljed
eksploatacije rude
ètāžnī plȃn plan otkrivanja etaža (galerija, stepenica)
ètāžnō otkopávānje površinsko otkopavanje u etažama koje dolazi u obzir u
brdovitom terenu ili kod strmijeg položaja sloja
F
farléza prostorija za prozivku rudara koji su došli na posao
f ȉlter dio drägr aparata, samospasioca
f ȉlter za grȗbū pràšinu dio drägr aparata, samospasioca
finànsījskī plȃn plan koji podrazumijeva ukupno poslovanje rudarskog
preduzeća
fìra otpad, neupotrebljivi materijal
fìrāč metalna šipka za proguravanje rude u sipkama (rešeta)
flášnica dizalica za dizanje manjeg tereta
flotácija postupak koji se koristi za odvajanje jalovine od rude
fȍsāri debele daske, potpornji, grede
frȍntālnō otkopávānje otkopavanje rude s dviju strana, a ne samo s jedne
G
galenȉt sulfidni mineral koji se upotrebljava kao ruda za
dobijanje metala
galèrista u rȗdnīku radnik koji radi na otkopavanju etaža (galerija)
gànjak hodnik, prolaz u jami
garderóba prostorija za presvlačenje radnika prije i poslije posla
geòlog stručnjak u geologiji
geològija nauka koja proučava građu i sastav Zemlje, povezana je s
istraživanjem korisnih iskopina
gȅološkā kárta karta po kojoj se vrše geološka istraživanja
gȅološkī kȍmpās naprava koja određuje pravac pružanja rudnih žila
gèometri osobe koje vrše rudarska mjerenja
gláva vretèna dio bušilice, predstavlja kućište u kome se okreće vreteno
na aksijalnim (osni, osovinski) kugličnim ležajevima
glàvnē dópremnē prostorije u koje se doprema ruda iz jame ili sa
prostòrije površinskog kopa
gnijèzdo dio peći gdje se topi ruda
gnijèzdo obogaćena žila plemenitog metala u pratećoj stijeni
gnijèzdo za kȁpicu rupa u koju se stavlja kapica pri miniranju
gòdišnjī kapacìtēt rȗdnīka količina iskopane rude u toku jedne godine
gòmila veća količina korisnog ili nekorisnog materijala na
jednom mjestu
gréder građevinska mašina za čišćenje i ravnanje puteva i etaža
grȉč komadi rude koji sami izviruju iz zemlje, škriljava stijena
grìvna metalni obruč ili učvršćivač za razne namjene u
rudarstvu
gȑnjača alat poput ašova kojim su se zgrtali ruda i ugalj
grùdina dio rudarske opreme, pojačana zaštita grudi kod izrade
niskih jamskih prostorija
gubíci u eksploatáciji gubici koji se javljaju usljed slabo organiziranog i
nestručnog održavanja sredstava za rad, kao i zbog
nepotpunog korištenja raspoloživih kapaciteta
gubíci u materijálu gubici koji se javljaju zbog neodgovarajućeg materijala,
nedovoljnog poznavanja svojstava materijala i
nagomilavanja nepotrebnih zaliha materijala
gubíci u rȃdnōj snázi gubici koji se javljaju zbog uključivanja radnika u posao
bez dovoljno uputstava i obuke, zbog nepodesnih oruđa
za rad i loših uvjeta za rad
gȕmār radnik koji popravlja gume

gȕmārskō naziv za radionicu u kojoj se montiraju, popravljaju i
lijepe gume za motorna vozila
gȕmenē čȉzme čizme koje nose rudari
gȕmenī kábal vod za paljenje mina
gȕmenī transpòrtēr sistem za transport materijala putem gumenih traka
gùmīrānō odijèlo odijelo za rad u mokrim radilištima
gȕsjenica lančani točkovi za kretanje bagera, buldožera
gȕsjeničār bager koji se kreće na gusjenicama
H
hȁlda mjesto gdje se odlaže jalovina
hàlka kolut za privez na lancu ili užetu
hȁmer vrsta papira na koji se prenosi snimljeno stanje s terena
(sa površinskog ili dubinskog kopa)
haòdina pomoćni uskop za prolaz
hȁteze(j)-ke kožne cipele koje nose rudari
hematȉt ruda od koje se dobiva bijelo sirovo željezo, crvena ruda
hȉca riječ koju izgovaraju rudari, a znači teče med i mlijeko
hȉca mjera za iskopanu rudu
hidraùličnā pȍdgrada vrsta podgrade pomoću hidrauličnog stroja
hidraùličnī ȕređāj za uređaj namijenjen za veće dubine pri bušenju, služi za
autòmatskō regulírānje regulaciju pritiska
prȉtīska
hidraùličnī ȕređāj za uređaj koji onemogućava da se u bušotinu spusti pribor
autòmatskō regulírānje teži od dozvoljene težine
tèžinē príbora
hidraùlika naziv za tehničku napravu koja radi na principu tečnosti
pod pritiskom, a služi za dizanje, spuštanje i pokretanje
hȉdrološkī plȃn rȗdnīka plan odvoda vode iz rudnika
hidrostàtičkī prȉtīsak pritisak na bazi tekućina i plinova
higijèničār radnik koji čisti prostorije
hljȅb sa sȅdam kórā izreka koja se upotrebljava da bi se pokazala sva težina
rudarskog posla
hòdica riječ koju upotrebljavaju rudari, a znači danas meni, sutra
tebi
hȍdnīk horizontalna prostorija, služi za izvlačenje iskopine

iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz radnika, za
provjetravanje i odvodnjavanje jame
hȍranj riječ koju koriste rudari, znači pravi čas
horizȍntskī stȕbovi sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod otkopavanja
cijelog niza blokova da bi se spriječilo zarušavanje
HTZ mȁgazīn higijensko-tehnička zaštita – mjesto gdje se drže zaštitna
sredstva
HTZ-ȍvac radnik koji čuva i izdaje HTZ opremu
hȗb riječ koju upotrebljavaju rudari, znači blistav
hȕnt vagon
hȕntār rudar koji je gurao jamski vagonet
hùntīć mali vagon
hȕntovānje guranje jamskih vagoneta
hvȁtalice uređaji za hvatanje vagoneta na vrhu i dnu kosine
I
indicírānje jȁmskīh otkrivanje štetnih plinova u jami
plínōvā
ȉngersōlka vrsta bušilice
inicijȃtori èksplōzijē sredstva koja izazivaju eksploziju (kapisle i štapini)
interfèrometar uređaj za indiciranje jamskih plinova
ìskopina iskopani i otpucani komadi stijene ili uglja
ispèngati čvrsto svezati
ispírānje bùšotinē aktivnost koja se vrši radi odnošenja izbušenog
materijala iz bušotine na površinu, iz ovog mulja se
uzimaju uzorci za analizu rude
ȉsplaka iznošenje izbušenog materijala iz bušotine do ušća, gdje
se izlijeva u čistine žlijebova
ìstočak jamsko radilište orijentirano prema istoku
ìstopina istopljeni materijal
istražìvāčkī trȍškovi sredstva koja se izdvajaju za unapređenje proizvodnje
ȉstrāžnī òbjekt svaki rudnik u kojem se vrši upoznavanje sa rezervama
rude, sa procentom metala u rudi i sl.
ȉstrāžnī próstor prostor na kojem je odobreno istraživanje mineralnih
sirovina
istrèsāč uređaj za istresanje vagoneta
istrèsāljka pomoćno sredstvo za istresanje skupljene rude ili jalovine

izbíjānje iskopavanje rude miniranjem
ìzbiralac radnik koji izabire jalovu masu iz materijala koji se
transportira sistemom gumenih traka
ìzdanak dio rudišta gdje rudište dolazi na površinu
ìzdišnī vèntīl dio drägr aparata, samospasioca
ȉzolacionā prȅgrada ili pregrada ili zavjesa za zaštitu od prašine i štetnih plinova
zȃvjesa
ȉzolacionī àparāt aparat čija je namjena zaštita od otrovnih gasova
ȉzrada jȁmskīh bùšotīnā pravljenje rupa u koje se smješta eksploziv za miniranje u
rudarstvu
J
jȁlovina otpad od rude, drozga
jȁlovīšte mjesto gdje se odlaže jalovina koja je odvojena od rude
jàlōvnīk odlagalište nekorisnog materijala zvanog jalovina,
jalovište
jȁma otvor u zemlji koji služi za otvaranje radilišta i
eksploataciju mineralnih sirovina
jȁmskā postrojénja razni mehanički strojevi i uređaji za eksploataciju rude
jȁmskē prostòrije prostorije u jami (npr. hodnici, niše...)
jȁmskī istrèsāč radnik koji radi na istresanju rude ili jalovine iz koševa
jȁmskī kamióni kamioni koji služe za prijevoz rude
jȁmskī kòpāč kopač rude u jami
jȁmskī kòpāč na radnik koji kopa rudu pomoću mašinskih strojeva
màšīnskōm kòpānju
jȁmskī kòpāč na rȕčnōm radnik koji ručno, uz pomoć različitih alata, kopa rudu
kòpānju
jȁmskī kòpāč-podgrađìvāč radnik koji kopa u jami za potrebe podizanja podgrade
jȁmskī kòpāč-polàgāč radnik koji vrši kopanje zbog postavljanja pruge za
prúgē kretanje vagoneta i sl.
jȁmskī lȁmpār radnik koji radi na izdavanju lampi koje se koriste u jami
jȁmskī mìnēr radnik koji vrši miniranje
jȁmskī mìnēr-magaciònēr radnik koji skladišti eksploziv koji se koristi u jami i na
eksplóziva površinskom kopu
jȁmskī nádzornīk radnik koji vrši nadzor za sprovođenje propisanih mjera
kod izvršenja proizvodnih zadataka
jȁmskī nádzornīk na nadzornik koji se brine za primjenu najpogodnijih

kòpānju sredstava za rad na iskopu
jȁmskī nádzornīk na nadzornik koji se brine za upotrebu mehanizacije na
mehanizáciji iskopu
jȁmskī nádzornīk na nadzornik koji se brine za održavanje sredstava rada i
održávānju njihovu ispravnost
jȁmskī nádzornīk na nadzornik koji organizira otpremu i dopremu materijala
ȍtpremi (trànsportu)
jȁmskī nádzornīk na nadzornik koji se brine za funkcioniranje proizvodnog
proizvòdnji procesa
jȁmskī nádzornīk na nadzornik koji se brine za provjetravanje jame
vjȅtrēnju
jȁmskī òbjekti proizvodna radilišta na kojima se vrši iskopavanje rude,
a mogu biti: kratka čela, široka čela, kombinirana čela,
komore i stubni otkopi
jȁmskī òtkop kopanje rudače u rovovima ispod površine zemlje
jȁmskī plȋn plin koji se skuplja na stropu jamskih prostorija
jȁmskī pòslovođa osoba koja vodi poslove vezane za napajanje električnom
ȅlektropostrojēnjā energijom i funkcioniranje rada električnih postrojenja
jȁmskī pòslovođa osoba koja se brine o funkcioniranju mašinskih
màšīnskīh postrojénjā postrojenja
jȁmskī pòslovođa na osoba niža od nadzornika koja se brine o svim vrstama
održávānju jamskih radova
jȁmskī pòslovođa na osoba koja se brine za odvođenje voda iz jame
odvodnjávānju
jȁmskī pòslovođa na osoba koja se brine o proizvodnji
proizvòdnji
jȁmskī pòslovođa na osoba koja se brine za transport rude i jalovine
trànsportu
jȁmskī pòslovođa na osoba koja je zadužena za provjetravanje jamskih
vjȅtrēnju prostorija
jȁmskī pràšinār radnik na sistemu za otprašivanje prašine iz jame
jȁmskī prȉtīsak poremećaj prirodnog ravnotežnog stanja koji se javlja pri
izradi jamskih prostorija
jȁmskī prȕgār radnik koji postavlja prugu za kretanje vagoneta i sl.,
jamski kopač-polagač pruge
jȁmskī sìgnalist radnik na upućivanju signala u slučaju upozorenja i
opasnosti, a oni mogu biti: zvučni, svjetlosni ili govorni
jȁmskī vȁgār radnik koji radi na vagi
jȁmskī zamuljìvāč radnik koji radi na odstranjivanju mulja prilikom pranja

rude
jȁmskō dȑvo drvo koje služi za podgradu u jami
jȃrak kanal, prokop, prokopni kanal za odvodnjavanje rudnika
jàruga vododerina, jarak
jȃz prokop kojim se voda usmjerava u određenom pravcu
K
kábao posuda za vodu u jami
kábao mjera kojom se mjerilo koliko je rude izvučeno iz jame
káblovi za prijénos strújē kablovi koji služe za prijenos električne energije u jame
kádrovskā slùžba služba koja podrazumijeva grupu stručnih ljudi
zaduženih za organizaciju rada
kȃl skraćenica za kaloriju; gubitak robe na težini radi sušenja
kalàmita magnet
kàlem namotaj štapina
kamenòlom mjesto sa koga se vadi kamen radi korištenja u rudarstvu
kamnetȉt vrsta eksploziva
kapacìtēt mašínē sposobnost da se u određenom intervalu izvrši određeni
broj određenih operacija
kàpisla detonator za aktiviranje eksploziva
kȁpnā làmpa vrsta rudarske lampe koja se nosi na šljemu
karabìtuša vrsta rudarske lampe
kȁran tama, tmina, mrak, odnosi se na mrak u jami
kȁranj veliki komad rude
kàrbīdnā svjètīljka vrsta rudarske lampe, karabituša
kàrika spajanje lanaca, čeličnih užadi i sl.
karióla kolica koja imaju široku upotrebu, između ostalog koriste
se i u jamama
kàrnjīć manji komad rude
kàšika mašina za utovar rude
kàšikār radnik koji upravlja mehaničkom kašikom
kàtārka držač za dizanje i spuštanje kašike
katatèrmometar instrument kojim se mjeri brzina odvođenja topline iz
jame
katerpìlār teški kamion za prijevoz rude i jalovine
katerpìlārka mehanička kašika za utovar rude ili jalovine

kàzma vrsta krampe za kopanje rude
kíbla metalna posuda za jamski wc
kȉlava izbočina, grba
kȉlavica alat kojim se vrši kopanje u rudniku, ima više oblika i
različitih težina
kisikàna spremište za kisik
kȉšnā kabànica kabanica koju nose rudari na mokrim radilištima
klasìrāč rúdā radnik koji se bavi klasiranjem ruda po njihovoj
vrijednosti
klìnovi alati kojima se izvode razni pomoćni radovi u rudniku
klùhta glinena masa, u rudarstvu služi za začepljenje bušotina
koje su napunjene eksplozivom
kljȗč alat koji služi za okretanje bušačkih šipki
knjȉga dnȇvnē evidéncijē knjiga u koju se unose podaci o utrošenim eksplozivnim
ȅksplozīvnīh sredstávā sredstvima u toku jedne smjene
knjȉga o rádu sa knjiga u kojoj su sadržani propisi o radu i rukovanju sa
ȅksplozīvnīm srèdstvimā eksplozivnim sredstvima
knjȉga o stánju lokomotívē knjiga u koju se unose podaci o radu i ispravnosti
lokomotive
knjȉga rùdārskōg nádzora knjiga u koju se unose rješenja rudarske i inspekcije rada
knjȉga slùžbē spašávānjā knjiga u koju se unose podaci o radu službe za spašavanje
knjȉga vjȅtrēnja knjiga u koju se unose podaci o mjerenju količine zraka,
rezultati ispitivanja jamskih prostorija i svi nalazi i
zapažanja u pogledu vjetrenja jame
kóčnice dio bušilice
koeficijȅnt iskorištávānja stepen, količina, udio iskorištavanja rude iz rudnog bloka
rúdē
kȍmbajn mašina koja služi za izradu jamskih prostorija
(mehanizirana izrada jamskih prostorija)
kombinácija dȑveta, vrsta podgrade u jami
metála, betóna ili ȍpeke
kombìnirānā čèla čela koja obuhvataju sve metode otkopavanja
kȍlosijēk put po kojem se kreću vagoneti, sastoji se iz pragova na
kojima su prikovane ili na koji drugi način pričvršćene
tračnice ili šine
kȍmjēn otvor u jami
kòmora posebno zatvoreni dio u magacinu u kome su smještena

eksplozivna sredstva
komòrāt pomoćni radnik
kȍmōrnō minírānje miniranje u komorama
kompozȋcija vȍza struktura sastavljena od lokomotive i vagona
kòmprēsija pojava većeg pritiska od normalnog pritiska u jami
kòmpresor mašina za proizvodnju zraka, postrojenje koje proizvodi
zrak većeg pritiska od normalnog koji se proizvodi
metalnim ili gumenim cijevima na radilištu rudnika;
služi za rad alata, strojeva i drugih uređaja na zračni
pogon
kòmprimīrānī zrȃk zrak koji se koristi za rad alata, strojeva i drugih uređaja
na zračni pogon, kao i za provjetravanje jamskih
prostorija
kòncedulja koverta u kojoj radnici primaju plaću
koncèntrāt separirana ruda
konfigurácija teréna oblik, položaj terena
kòntrōlnā mìnērskā knjižica u koju se unose podaci o količini utrošenog
knjȉžica eksploziva
kȍp mjesto gdje se kopa ruda
kòpāč rudar na otkopu koji alatima i drugim sredstvima odvaja
materijal od svoje cjeline
kòpāljka vrsta lampe s akumulatorom koju rudari nose na šljemu
kòpina radilište na kome se vrši otkopavanje
kȏsā òkna otvaranje ležišta kod slojeva s blagim nagibom
kȍš naprava u koju se skuplja ruda ili jalovina
kotlóvnica prostorija u kojoj se proizvode topla voda i para koja služi
za pokretanje parnih mašina i postrojenja
kòvāčnica mjesto gdje se kovanjem proizvode razni predmeti od
metala
kȍžnē kòljenice dio rudarske opreme, služe za rad u klečećem stavu ili za
kretanje na koljenima
kȍžnē naramènice dio rudarske opreme, služe za zaštitu ramena pri
prenošenju građe i drugog materijala
kòžnjāk odjevni predmet rudara, zaštitno sredstvo rudaru
krȃm stovarište za izrađenu željeznu robu
krȁmp alat za otkopavanje i druge radove u rudniku
kràšnja motika za nagrtanje rude
kràtkā čèla čela koja imaju malu širinu otkopnog prostora, koriste se
u raznovrsnim rudarsko-geološkim uslovima
krȅčnjāk prateća stijena željezne rude
kristalizácija dobijanje stalnog i određenog oblika; postajati pravilan
kao kristal
krȉžīšte mjesto gdje se dodiruju ili ukrštaju dvije jamske
prostorije
krȋžnā kràmpa alat koji služi za razbijanje većih komada rude
kròca rudarska motika
krȍšnja korpa u kojoj se nosila ruda
kròvina stijene koje se nalaze iznad sloja rude ili uglja
krȕna tvrdi metal na dlijetu za bušenje rude
krȗtā pȍdgrada podgrada sa betonom, po reagiranju prema podzemnom
pritisku, u Varešu je takva
kȕćīšte prijénosa pógona dio bušilice
na vretèno
kȕćīšte sa pógonskōm centralni uređaj bušilice, mjenjačka kutija omogućava
osòvinōm i mjènjāčkōm rad bušilice s tri brzine
kùtijōm
kùgličnī lȅžāj dio bušilice
kȕka alat koji služi za spuštanje bušačkih šipki u bušotinu
kȕpa gomila rude koja je „sišla“ s trake ili nastala dovozom
rude na jedno mjesto
kupàtilo mjesto gdje se rudari kupaju poslije završene smjene
kȕpīšte radilište gdje se vrši prikupljanje materijala u obliku kupe
kùrīr čovjek koji nosi poštu
kvalifikácija osposobljavanje radnika za obavljanje određenih poslova
L
laborȁnt radnik koji utvrđuje procent željeza u rudi
laboratȏrija prostorija u kojoj su smješteni potrebni uređaji za
utvrđivanje vrijednosti minerala u rudi
làdīnka potporna greda
lȃđa položaj rudnog tijela (pružanje, zalijeganje)
lȁgum sredstvo koje se koristi da prouzrokuje eksploziju
lȁgum podzemni hodnik, potkop
lagùmāš palilac mina, radnik koji rukuje eksplozivom i priborom

za njegovo paljenje
lagùmati lagumom dizati u zrak, razarati, minirati
lagùmdžija palilac mina, radnik koji rukuje eksplozivom i priborom
za njegovo paljenje, lagumaš
làmpara prostorija u kojoj se čuvaju i održavaju rudarske lampe
lȅtva sredstvo koje služi za kontrolu visine i širine podgrade u
jami
lȅžīšte nalazište rude
libȅla sredstvo koje služi za kontrolu horizontalnosti
lȉčnā zȃštitnā srèdstva zakonski propisana oprema za rudare čija je upotreba
obavezna pri obavljanju rudarskih poslova
lȉft vertikalno dizalo za spuštanje i izvlačenje ljudi
limonȉt vrsta rude
lòpata sredstvo kojim se vrši utovar iskopine, izrađene su od
čeličnog lima, ima ih više vrsta
lȗčnā žága alat koji služi za obradu lakših drvenih elemenata (daska,
letve, gredice)
Lȗkića rȍv naziv za jamu u Varešu iz koje se eksploatirala ruda
Lj
ljȅvkastō otkopávānje otkopavanje u kojem ruda silom dospijeva do dna sipke
iz koje se prema potrebi ispušta
M
mȁgacīn ȅksplozīvnōg i prostor urađen sa sigurnosnim mjerama za držanje i
òstālōg materijála čuvanje eksploziva
magacìnēr radnik osposobljen za rad u magacinu
magacionírānje smještanje materijala u magacine
mȁjstor bùšāč u jȁmi rudar koji je osposobljen za rad na bušilicama
mȃlj alat za razbijanje rude, veliki čekić
mànometar uređaj koji služi za mjerenje pritiska vode u jami
màrōd rudar koji je nesposoban za rad
màršajt ritmički, ravnomjeran hod rudara u ranijem vremenu
mašíne utovaràčice mašine koje služe za utovar rude i jalovine, u novijem
vremenu zamijenile su lopate
mašíne za odlágānje mašine koje se upotrebljavaju za odlaganje jalovine

jȁlovinē odvojene od rude
mašíne za pȍmoćnē mašine koje se upotrebljavaju za radove koji nisu
rádove direktno vezani za rudarstvo (dizalice, grederi i sl.)
mašíne za trànsport rúdē mašine koje, pored namjenskih kamiona, imaju ulogu da
i jȁlovinē prevoze rudu i jalovinu
mašìnista na zásipu u radnik koji rukuje zasipnim sistemom
jȁmi
màšīnskā postrojénja skup uređaja i mašina u procesu rada
màšīnskī ȕređāji skup uređaja i mašina u procesu rada, mašinska
postrojenja
materìjāl sirovine koje se troše u proizvodnji
mȁzīva različite vrste masti i ulja za podmazivanje strojeva i
postrojenja
međukȍmōrnī stȕbovi sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod otkopavanja
strmijih ležišta
mehàničāri radnici posebno osposobljeni za održavanje mašina,
strojeva i postrojenja
mehàničāri rùdārskīh radnici koji instaliraju mašine, učestvuju u njihovom
postrojénjā probnom radu, servisiranju i održavanju
mehàničkā lòpata uređaj koji radi na mehanički pogon, služi za utovar rude
i za druge poslove
mehàničkā radiónica objekt gdje su smješteni razni strojevi i uređaji za
obavljanje različitih poslova, kao što su izrada raznih
rezervnih dijelova, vršenja popravki i remonta mašina i
uređaja iz procesa rada
mehanizácija rùdārskīh aktivnost koja se ostvaruje upotrebom različitih mašina
rádōvā i uređaja
mehanìzirānī aláti alati koji služe za lakšu eksploataciju rude, oni su, u
kasnijem periodu, zamijenili alate kojima se ručno
kopala ruda
mehanìzirānō otkopavanje kod kojeg su potpuno mehanizirani
otkopávānje tehnološki procesi kopanja
mȅnza mjesto gdje se hrane rudari, kuhinja
mètān eksplozivni plin, plin bez boje mirisa i ukusa, nije
otrovan, nastaje pougljenjavanjem, upaljiv na 650°C
metóde sa zarušávānjem skup postupaka za zatvaranje površina iz kojih je
izvađena ruda
mȉne sredstva koja se koriste da prouzrokuju eksploziju,

lagumi
mìnēr osoba koja postavlja i pali mine
mȉnerālnē siròvine rudarski proizvodi koji se prerađuju u poluproizvode, a
zatim se koriste u drugim industrijskim granama, npr.
kopine, jalovina, topionički otpaci, stijene
mìnērskā klijéšta kliješta koja služe za pritezanje detonatorske kapice pri
miniranju
mìnērskā sàća pomoćno sredstvo za paljenje mina
mìnērskē čàhure pomoćno sredstvo za paljenje mina
mìnērskē žȉžice pribor za paljenje mina
mìtlāg zalog, zalom
mjèrāčkē knjȉge knjige koje sadrže izvještaj o izvršenim rudarskim
mjerenjima
mjȅre zȃštite na rádu skup mjera kojima se osigurava sigurnost rudara u
rudniku
mlȃt vrsta čekića
mlȃt usmjerivač zračne struje u sistemu provjetravanja
prirodnim putem
mlȉn uređaj koji služi za mljevenje brečasti, škriljavog
materijala
mònitor uređaj koji daje jaku mlaznicu s vodom u sistemu
hlađenja
mȍsūr namotaj štapina
mòtika alat koji služi za nagrtanje rude
muljàrice uređaji koji služe za čišćenje predtaložnika
mȗljnē pȗmpe uređaji koji služe za čišćenje predtaložnika, muljarice
N
nabìjāč drvena motka za nabijanje eksploziva u bušotinu
nabìjāč vrsta čekića

nabìjenā mȉna prostor u koji su stavljene patrone napunjene
eksplozivom
nàdlanice zaštitno sredstvo rudara
nádzornīci vjȅtrēnja radnici koji rade na sistemima za provjetravanje, prateći
određene parametre zraka
nádzornik osoba koja ima zadatak da sa određenom grupom

radnika izvršava zadane poslove
nȁdžāk alat u obliku štapa sa zaoštrenim vrhom koji služi za
ispitivanje kvaliteta drveta u podgradi (da li je drvo
istruhlo)
nȃkovanj kalup od čelika na kome se vrši kovanje zagrijanih
materijala radi dobijanja traženog oblika predmeta,
koristi se u radionicama rudnika
návozīšte prostorija koja povezuje izvozno okno sa glavnim
transportnim hodnikom
na zȗb vrsta podgrade (zaštita od obrušavanja zemlje u jamu)
neeksplòdīrānī lȁgumi ili lagumi ili mine koji nisu eksplodirali prilikom paljenja
mȉne laguma ili mina
nemehanìzirānō otkopavanje koje podrazumijeva primjenu eksplozivnih
otkopávānje sredstava ili pneumatskog alata
nìskop otvaranje ležišta kod slojeva s blagim nagibom, u samom
ležištu niskop služi za povezivanje ležišta sa nižim
nivoima, kosa prostorija, kosa okna
nìskopnī bùšāčkī čèkić čekić koji služi za bušenje nadolje
nȉše udubljenja u stijenama
nivelètnā lȅtva sredstvo koje služi za kontrolu nagiba pri izradi hodnika
nòćnī rȃd rad koji se odvija u noćnim smjenama
nòsāč sa váljcimā dio transportne trake
O
ȍblā grȃđa drvo koje služi za izradu jamske podgrade
obogaćívānje rúdā postupak dodavanja ili uklanjanja određenih supstanci
iz rude
ocíljevac usmjerivač pravca kod izrade jamskih prostorija
òdlaglīšta mjesta gdje se odlaže jalovina koja je odvojena od rude,
jalovište, jalovnik, halda
òdron opasnost u rudniku, a podrazumijeva osipanje materijala
odronjávānje teréna podrazumijeva osipanje materijala, odron
òdstreljāč palilac mina
òduzimānje prȉtīska postupak koji se primjenjuje kada je težina pribora na
dnu bušotine veća od dozvoljenog radnog pritiska na dno
bušotine, te se zbog tog opterećenja pritisak smanjuje
odvodnjávānje odvođenje vode iz jame koja smeta pri izvođenju radova
òkno prostor u jami, služi za izvoz iskopina iz jame,

uvoz materijala u jamu, za prolaz, provjetravanje i
odvodnjavanje
òkorak sredstvo koje služi za zalog iza podgrade koji sprečava
osipanje materijala u prostorije rudnika
òkretnica uređaj za okretanje vagoneta i usmjeravanje kretanja na
priključne kolosijeke
òkrut vrsta materijala od kojeg se pravi rudarska odjeća
okucávānje odvajanje nestabilnih blokova stijenske mase
mehaničkim putem
ȍkvīrnā pȍdgrada vrsta podgrade, po konstruktivnim odlikama, najčešća u
Varešu
òpasāč zaštitni pojas za rad u oknima
ȍpava metoda otkopavanja sa spuštanjem krovine
oplemenjìvāč rúdā radnik koji radi na oplemenjivanju rude (odvajanje rude
od jalovine)
oplemenjívānje rúdā odvajanje rude od jalovine
ȍrat rov, pravac
orgáni rùdārskē inspèkcije stručno osposobljena lica koja vrše nadzor za
primjenjivanje propisanih mjera u toku procesa rada
òrmān garderobni ormar za odjeću i druge potrebe rudara
Òrsatov àparāt aparat za mjerenje veće koncentracije ugljenmonoksida u
jami
ȍrtāri sredina, središte (usmjerivači pravca izrade prostorija u
jami)
ȍrtāri radnici na čelu radilišta u jamskoj prostoriji
ȍrti čela radilišta
osiromašénje rúdē količina jalovine koja je dospjela u rovnu rudu prema
rovnoj rudi
osjèlina odron zemlje, rude, odron, odronjavanje terena
òslonac za brádu dio drägr aparata, samospasioca
òsmica broj koji označava broj radilišta, transportnog sredstva i
ostalih značajnih mjesta u jami
òsmica naziv za gredu kod podgrađivanja u jami (broj koji
označava dužinu grede koja se upotrebljava za podgradu
u jami)
osvjetljénje rȃdnīh primjena rasvjetnih uređaja za postizanje potrebne
prostòrijā svjetlosti
ȍtkopānī materìjāl materijal koji se dobija otkopavanjem, ruda ili jalovina

òtkopāri radnici koji vrše otkopavanje u rudniku
otkopávānje u kòmoramā način kopanja rude koji je svoj naziv dobio zbog oblika
komore koji otkopi dobijaju
otkopávānje u kȏsīm način eksploatacije ruda na površinskom kopu
ètāžamā
òtkopi proizvodna otkopna mjesta u jami
òtkopi sa rȕšēnjēm način otkopa rude sa visina
òtkopi sa zásipom vrsta otkopa pomoću transportnog sistema
òtkopnā ràdilīšta mjesta gdje se vrši kopanje rude
òtkopnī čèkić vrsta čekića koji služi za otkopavanje rude i uglja, pogon
mu je komprimirani zrak
otkrívānje lȅžīšta uklanjanje jalovinskog materijala sa ležišta rude
òtkrīvka uklanjanje jalovinskog materijala sa ležišta rude,
otkrivanje ležišta
ȍtprema rúdē utovar i transport iskopane rude
òtpremāč radnik koji otprema iskopanu rudu
òtpremnī hȍdnīcī prolazi kroz koje se vrši transport rude iz jame
òtpucānā rúda ruda koja više nema vrijednost, upotrebljava se kao
osiguranje u otkopima
otpucávānje naziv za izvršavanje miniranja
òtučine komadi jalovine
òtvarāč dio drägr aparata, samospasioca
otvárānje lȅžīšta rúdē primjena potrebnih radnji za eksploataciju rude
òtvorenī òtkopi radilišta na kojima se vrši otkop rude
P
pàrmak sredstvo koje služi za zalog iza podgrade koji sprečava
osipanje materijala u prostorije rudnika, okorak
párnjača lokomotiva na paru za prijevoz rude
pàtrōn naziv za komad eksploziva
pȁun dobro usitnjen materijal
perlínac teški kamion za prijevoz rude
pȉjūk špicasta alatka za kopanje
pȋnj mjesto ukopano za postavljanje stupca za podgradu u
jami
pìrit vrsta rude

plakaónica uređaj sa vodom za pranje čizama
pláknica uređaj sa vodom za pranje čizama, plakaonica
plȃn ȅnergetskē mrȅžē plan koji podrazumijeva projektnu dokumentaciju kojom
je utvrđena namjena i upotreba energetske mreže
plȃn jȁmē plan koji se crta na bijelom papiru i sadrži sve jamske
prostore, energetsku mrežu jame, radilišta, mjesta
korisnih mineralnih sirovina, granice do kojih se vrši
otkopavanje
plȃn jȁmskīh pȍvršīnskīh plan kojim je predviđen siguran način kopanja i
kòpōvā eksploatacije rude
plȃn proizvòdnjē akt kojim se planira izvršenje proizvodnje po količini
iskopane rude i ekonomskim efektima
plȃn provjetrávānja jȁmē plan koji podrazumijeva projektnu dokumentaciju koja
sadrži mjere i postupke provjetravanja jame
plȃn rȗdnīka akt kojim se planira izvršenje proizvodnje po količini
iskopane rude i ekonomskim efektima, plan proizvodnje
plȃn tektònikē rȗdnīka plan koji podrazumijeva pravilno usmjeravanje
rudarskih radova
planírānje proizvòdnjē plan koji podrazumijeva da se uz istu količinu rada
ostvari što veća masa proizvoda
plàtfōrme mjesta predviđena za ulazak radnika na traku i silazak sa
trake
plȁtnenā trȁka za nòšēnje dio drägr aparata, samospasioca
plìnata pravougaona ploča kod podloge stupa jamske podgrade
plȋnta pravougaona ploča kod podloge stupa jamske podgrade,
plinata
pnȅumatskā bùšilica vrsta bušilice koja služi za bušenje rude
pnȅumatskī bùšāčkī čèkić vrsta čekića koji služi za rad u kamenu i rudi
pnȅumatskī zatvàrāč zračni zatvarač, služi kod utovara materijala iz bunkera u
prijevozno sredstvo
pȍdetāžnā òtkopnā metoda potkopavanja i bušenja
metóda
pȍdgrada drvo koje se stavlja da zemlja ne bi padala u jamu; zaštita;
zaštićuje od obrušavanja zemlje i održava prolaznost
jamskim prostorijama; zavisno od uvjeta i vremena
trajanja izrađuju se od drveta, metala i betona, ima
različitih vrsta podgrade s obzirom na različite kriterije
pȍdgrada hȍdnīkā podgrada po vrsti podzemne prostorije
pȍdgrada kȏsīh prostòrījā podgrada po vrsti podzemne prostorije

pȍdgrada òkna podgrada po vrsti podzemne prostorije
pȍdina stijene koje se nalaze ispod rudače ili ugljenog sloja
podmazìvāč radnik koji vrši podmazivanje strojeva i postrojenja
podmazívānje bùšilicē operacija koja se primjenjuje da bi duže trajali dijelovi
bušilice, podrazumijeva upotrebu masti i ostalih maziva
podmazívānje pȗmpē operacija koja se primjenjuje da bi duže trajali dijelovi
pumpe, podrazumijeva upotrebu ulja i ostalih maziva
pȍdnica ravna i isturena površina na radilištu, ima razne namjene
podùpirūćā pȍdgrada vrsta podgrade po načinu
pódzemnā eksploatácija dobijanje mineralnih sirovina u podzemnom radu
lȅžišta primjenom odgovarajućih otkopnih metoda
pódzemnē prostòrije širi skup prostorija koje nemaju direktne veze sa
rudarstvom (građevinske podzemne prostorije,
podzemne prostorije za potrebe vodovoda, kanalizacije,
saobraćaja, odlagališta itd.)
pódzemnē vȍde vode koje se nalaze ispod Zemljine površine u šupljinama
pódzemnī kȍp otvor u zemlji koji služi za otvaranje radilišta i
eksploataciju mineralnih sirovina, jama
pódzemnī prȉtīsak poremećaj prirodnog ravnotežnog stanja koji se javlja pri
izradi jamskih prostorija, jamski pritisak
pógon dio proizvodnog procesa rada
pógonskī àgregāt dio transportne trake
pòkivāč aláta radnik-kovač
pòklopac kùtijē dio drägr aparata, samospasioca
pȍluga dio koji služi za odvaljivanje labavih komada rude i za
dizanje teških predmeta
polumehanìzirānō otkopavanje koje podrazumijeva kombinaciju mašina za
otkopávānje rezanje i eksploziva
pȍmoćnī kòpāč u jȁmi radnik koji pomaže pri obavljanju poslova kopaču
pȍmoćnī pòslovi uslužni poslovi u procesu rada
pȍmoćnī prȕgār u jȁmi radnik na održavanju pruge
Pònikva lokalitet kod Vareša
poskliznúća opasnost u rudniku
pòslovođa radnik koji obavlja različite poslove na organizaciji rada u
dijelu procesa proizvodnje
pòslovođa na pȍvršīnskōm radnik koji vodi poslove na površinskom kopu
kòpu
pòslovođa pȍvršīnskōg radnik koji vodi poslove na površinskom kopu na jalovini

kòpa na jȁlovini
pòslovođa separácije radnik koji vodi poslove na separaciji
póstōlje bùšilicē dio bušilice koji se sastoji od željeznog rama sa
udubljenjima i šarafima za učvršćivanje ležaja, remenice,
radnih osovina itd.
pòtkop jamski rad koji ide vodoravno ili sa lagahnim usponom,
sa podnožja brijega prema rudištu
pȍtpōrnī stȕbovi sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod blago nagnutih
ležišta
pòvratnē stànice dio transportne trake
pȍvršīnskā eksploatácija podrazumijeva skup svih radova sa površine terena za
otkopavanje ležišta rude
pȍvršīnskī kȍp prostor gdje se vrši eksploatacija i kopanje rude
pràvac smjer kojim se obilježavaju jamske prostorije
prȁvcār osoba koja određuje smjer jamskih prostorija
pràvila tèhničkē sigúrnosti skup pravila kojih se mora pridržavati osoblje koje radi i
rukuje spravama za bušenje
prèčagljina prečka u podgradi jame
predtáložnīk mjesto na koje se jamska voda kanalom šalje da bi se iz
nje odstranile primjese
predújam uzimanje dijela plaće prije nego što je ona bila
prȅgrada sredstvo koje služi za razdvajanje različitih mineralnih
sirovina
prekìdāč dio rudarske kapne lampe
prékop nastanak poprečnih hodnika
prekòvremenī rȃd rad preko osam sati
prèrāđenā rúda prerađena sirova ruda za različite potrebe u rudarstvu
prerívānje ili ponovno kopanje zemljišta
prekopávānje zȅmljīšta
prevèntēr naprava koja sprečava erupciju za vrijeme bušenja
prigušiváči uređaji za regulaciju protoka vazduha
prijȇkā žága testera koja služi za presijecanje jamske građe
prijélom pojava koja nastaje tektonskim poremećajem slojeva rude
prijénosnā làmpa vrsta rudarske lampe koja se nosi na šljemu, kapna lampa
prijénosnī instrumȅnti instrumenti kojima se, po potrebi, vrši indiciranje
jamskih plinova
prìručnā sprȅmīšta mjesta gdje se privremeno čuvaju eksplozivna sredstva, a

izgrađena su u udubljenjima stijena
prȉtīsak zrȃka zrak koji nastaje od komprimirajućih uređaja, danf
próbirnica mjesto gdje se odvaja nekoristan od korisnog materijala
prilikom transporta
próboj izbijanje prostorije radi povezivanja jedne prostorije sa
drugom ili napredovanje radilišta u jami
próboj pódzemnīh vódā opasnost u rudniku, a javlja se usljed iznenadnog
proboja voda koje se nalaze ispod prostora na kojem se
eksploatira ruda
prȍizvodnā ràdilīšta mjesta na kojima se dobija ruda
prȍizvodnē mašíne mašine koje služe za dobijanje rude
prȍizvodnī prógram program koji podrazumijeva cjelokupnu djelatnost
preduzeća za posmatrani period
protivpòžārnō sprȅmīšte mjesto gdje se čuvaju aparati za gašenje požara u jami
provjetrávānje dìfūzijom način provjetravanja koji se javlja u jamama bez metana
provjetrávānje jȁmē od sistem sastavljen od cjevovoda i ventilatora za
gásōvā provjetravanje
prúga postavljene tračnice ili šine na pragove kojima se kreću
lokomotive, vagoni i vagoneti
pùlsometar uređaj za crpljenje vode na pogon vodenom parom
pȗmpa KSP pumpa koja ide uz bušilicu
pȕmpār radnik koji rukuje ili upravlja pumpom, crpar
pùmpārnice prostorije za odvodnjavanje jame
pȗmpe uređaji za pumpanje vode, crp
pȕmpnē stànice prostori za snabdijevanje vozila gorivom i mazivom
pȕnī ȍkvīr vrsta podgrade
pȕnjēnje naziv za stavljanje eksploziva u bušotinu
R
ràdilīšte prostor gdje se izvode radovi
radiónica prostor u kojem se vrše razne popravke (mašinske,
elektro, stolarske i sl.)
rȃdnā snága radnici raznih kvalifikacija zaposleni na procesima
proizvodnje
rȃdnī prȉtīsak na dnȍ postupak koji se primjenjuje na početku bušenja kada

bùšotinē je dubina bušotine mala i pritisak na dno bušotine nije
dovoljan, te ga je potrebno povećati
rȃdničkī sávjet rùdārskōg organ upravljanja u preduzeću
preduzéća
rȃdnik na separáciji radnik koji rukuje sistemima za separiranje rude
rȃdnō odijèlo odijelo koje je obavezan nositi svaki radnik u toku
izvršavanja radnih zadataka
ràmpa kosa jamska prostorija namijenjena za kretanje jamske
mehanizacije i ljudstva
ráspornica mȅđu podrazumijeva osiguranje u otkopima
zȉdovimā
rèčulja uređivanje, dotjerivanje, ispravljanje prostorija i radilišta
u jami
rȅdōvnī pútevi putevi određeni za prolaz pri dolasku na posao i odlasku
s posla u jami
rèflektor dio rudarske kapne lampe
rȅgeneratīvnā patróna patrona koja služi za upijanje ugljendioksida
rȅmēn dio koji pokreće dijelove mašina
remíza mjesto za lokomotive
rèmont aktivnost koja podrazumijeva čišćenje, popravak i
obnavljanje strojeva i opreme
rèmont màšīnskīh aktivnost koja podrazumijeva čišćenje i popravak
postrojénjā mašinskih postrojenja
rètinica uzmaknuti, odstupiti od pravca u jami
rèvīr područje, kraj, bazen u kojem su nalazišta rude
revitalizácija oživljavanje, obnavljanje postrojenja i ponovno puštanje
u pogon sa boljim radnim karakteristikama
rèzērva višak ušteđenih minerala za kasnije potrebe
rezervòār komprìmirānōg mjesto gdje se nalazi komprimirani zrak
zrȃka
rígla drvena greda za podgradu
RK naziv čekića za bušenje na zračni pogon
rogáči slana voda u jamama
rȍst uređaj koji služi za prženje rude
rȍstovānje prženje rude radi odstranjivanja štetnih sastojaka i
poboljšanja kvaliteta rude
rȍšt složena gomila iskopane rude
rȍtacionō búšēnje bušenje pomoću rotacije (okretanja)

rȍv ulaz u jamske prostorije, iskop, jama
rȏvnā rúda ruda u onom obliku kakva dolazi iz rudnika
rȍvokop radilište u jami
rovokòpāč stroj ili mašina koja je opremljena za kopanje rovova
rùčice za mijénjānje brȍja dio bušilice, dio ručice za upravljanje
ȍkretājā rȃdnē osòvinē
rùčice za ukopčávānje dio bušilice, dio ručice za upravljanje
pógona
rùčice za ukopčávānje dio bušilice, dio ručice za upravljanje
pógona vretèna i vìtla
rùčice za ùpravljānje dio bušilice
rúda mineral u kojem su hemijski vezani metali i koji se kopa
i eksploatira
rùdača mineral koji se može iskoristiti na ekonomski način,
ruda
rùdār 1. radnik u rudniku, bavi se kopanjem rude
2. sepet (korpa) u kojem se u ranijem periodu prenosila
ruda
rùdārke naziv za gumene čizme koje nose rudari
rùdārskā inspèkcija inspekcija koja utvrđuje kako se provode propisane
tehničke mjere za rudarske poslove
rùdārskā sjèkira alat koji služi za obradu drvene građe za podgrađivanje
rùdārskā zȃstava zastava koja se sastoji iz dvije boje: zelena – simbolizira
nadu da rudari živi izađu iz rudnika, crna – simbolizira
vječnu tamu i mrak u podzemlju
rùdārskī bàzēn prostor gdje se vrši kopanje i eksploatacija rudnog
bogatstva
rùdārskī nádzor nadzor koji u rudniku vrše različite inspekcije
rùdārskī pròjekt projekt koji se pravi u svrhu istraživanja mineralnih
sirovina
rùdārskī rádovi svi radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i
eksploatacije mineralnih sirovina
rùdārskī stròjevi skup različitih strojeva za obavljanje rudarskih poslova
rùdārskī tèhničār radnik koji pomaže inžinjerima prilikom projektiranja
rudnika, eksploatacije i prerade rude
rùdārskō mjȅrēnje mjerenje koje obavlja posebna služba sastavljena od
geologa i geometara
rudárstvo eksploatacija korisnih minerala koje sadrži Zemljina kora

rȕdīšte nalazište rude
rȗdnē žȉce pravac prostiranja rude
rúdnica prostor na kojem ima ruda
rȗdnō blȃgo svi organski i neorganski minerali na određenom
prostoru
rȕdokop radilište na kojem se kopa ruda ili rudača
rukávac odvojak od glavne jamske prostorije
rukòvalac jȁmskīm radnik koji radi sa različitim mašinskim uređajima
màšīnskīm ȕređājimā (otpremač, skreperist)
rukovòdilac rùdārskīh posebno osposobljeni radnik koji rukuje određenim
stròjēvā strojem
rȕpa bušotina unutar koje se vrši miniranje
rȕpnīk nabijač eksploziva u bušotinu ili rupu
S
sȁjla čelično uže
sȁljcūg dizalica kojom se navlači teret
samospàsioci aparati koji služe za zaštitu organa za disanje prilikom
ulaska u prostorije osiromašene kisikom ili u prostorije u
kojima ima otrovnih plinova
sanácija teréna skup mjera koje se preduzimaju da bi se obnovio teren na
kojem su vršeni istraživanje i eksploatacija rude
sànduk (kȍš) kamióna mjesto na kamionu u koje se tovari ruda
Sȁskī Dȏ naselje u Varešu
Sȁskī Pòtok naselje u Varešu
sàstavljenē žȉle vrste neslojevitog rudišta povezane tako da predstavljaju
jedno rudno tijelo
sȁug ventil za puštanje zraka
sàvitljivī kábal dio rudarske kapne lampe
sedimȅntnā cȉjev cijev koja se okreće, struže i kida stijenu u većim i
manjim komadima
separírānje odvajanje jalovine od rude
separácija mjesto gdje se nalaze uređaji za separiranje i
prečišćavanje rude
Seperácija lokalitet u blizini Vareša na kojem se vrši separacija rude
sertifìkāt bùšilicē dokument o stanju dijelova bušilice, dnevnik rada,

upotreba rezervnih dijelova, trajanje pojedinih dijelova
bušilice
servisírānje aktivnost koja podrazumijeva prijevoz radnika, transport
materijala itd.
siderȉt ruda od koje se dobija sivo sirovo željezo
signalizácija upozorenje pri paljenju mina
sìgnālnī ȕređājī uređaji koji sudjeluju u prenošenju nekog unaprijed
dogovorenog signala s jednog mjesta na drugo
sigùrnosnī stȕbovi stubovi koji se postavljaju prilikom otkopavanja rude
sȉjalica za nȍrmālnō dio rudarske kapne lampe
osvjetljénje
sȉjalica za pȍmoćnō dio rudarske kapne lampe
osvjetljénje
silikóza oboljenje pluća koje nastaje kad se radi u stijenama s
kremenom
sindìkāt strukovno udruživanje radnika koje se bori za zaštitu
prava radnika i primjenu zakona o radu
sȉpka strma, kosa jamska prostorija koja služi za transport
materijala putem gravitacije (slobodnog pada) sa višeg na
niži nivo
sȉpke rešeta kroz koja se prosijava ruda
siréna zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranja
sìrovā rúda ruda neposredno nakon eksploatacije iz jame ili sa
površinskog kopa, ruda koja još nije prerađena za
različite potrebe
sistematizácija raspodjela poslova prema kvalifikaciji
sìstēm dùbokōg búšēnja upotreba specijalne bušilice koja prodire duboko u
površinu radi pronalaska ležišta rude
sklȁdīšte eksplóziva projektirani objekt u koji se skladišti eksploziv i drugi
eksplozivni materijal (štapini, kapice eksploziva,
električni upaljači)
sklȁdīšte jȁmskē grȃđē projektirani objekat u kojem se čuva drvo koje se
priprema za transport u jamu (jamska podgrada)
sklȍnīšte mjesto gdje se sklanjaju palioci mina pri paljenju
skrȅper uređaj za dovlačenje iskopine do utovarnog mjesta
skrepèrist radnik koji radi na dovoženju rude do utovarnog mjesta
skrétnica promjena pravca kretanja (kolosijeka)
slȉjepō òkno okno iz kojeg je izvađena ruda
slȏj nakupina rude ili jalovine

slùžba za spašávānje posebno organizirana i osposobljena služba radnika sa
specijalnom opremom za spašavanje u slučaju nesreće
slùžba zȃštitē na rádu posebno osposobljena služba koja provodi zakonom
propisane mjere za zaštitu na radu
smjȅna kontinuirana organizacija rada koja traje osam sati
smjènovođa radnik koji rukovodi smjenom
Smréka lokalitet kod Vareša na kojem je vršeno površinsko
otkopavanje rude
sȍčīvā (léće) rudne mase koje imaju sočivast oblik
spȉrālnā svȑdla svrdla koja služe za bušenja u mehkim stijenama
sprȁt galerija stepenastog oblika, stepenice, nastaje usljed
eksploatacije rude, etaže
sporogòrēćī štàpīn potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za potpaljivanje mina sa
usporenim dejstvom, cinder
spúštānje príbora u operacija rada na bušenju
bùšotinu
srȅdīšnjī zálom vrsta zaloma
srèdstva za mȁzānje i sredstva (masti i ulja) koja služe za podmazivanje mašina,
čȉšćēnje mašínā da bi one mogle nesmetano funkcionirati
Srȅtno! rudarski pozdrav
sȑžnā cȉjev cijev koja se okreće, struže i kida stijenu u većim i
manjim komadima
staciònirānī ȉnstrumenti instrumenti kojima se kontinuirano vrši kontrola
jamskih plinova
stȃlnā rȃsvjeta u jȁmi na vrsta rasvjete u jami
strúju
stȁvljānje u pógon vretèna operacija rada na bušenju
stȅpenastō otkopávānje otkopavanje u obliku stepenica vrši se od donjeg
nȁnižē horizonta ka gornjem
stȅpenastō otkopávānje otkopavanje u obliku stepenica vrši se od donjeg
nȁvišē horizonta ka gornjem
stȇznī pȑstēn dio drägr aparata, samospasioca
stȏjka osiguranje u otkopima, raspornica među zidovima
strèsāljka pokretač, transporter koji funkcionira tako da se korito
stresaljke pokreće naprijed polagahno i jednakomjerno
a unatrag brzo i s jakim trzajem, ovakvim načinom rada
materijal u stresaljki se kreće naprijed
stimulácija dodatna sredstva koja radnik dobije za prekovremeni rad

ili za dobro obavljeni posao
strȍp plafon u jami
strópnica greda koja se ugrađuje u strop za podgradu
strȕčnī sávjet tijelo koje ima zadatak da svojim savjetima pomaže
direktoru jednog rudarskog preduzeća
stȗbnī čèkić teški čekić montiran na željeznom stubu koji se
upotrebljava u otkopima sa jako tvrdom rudom, drifter
stúpac drvo za podgradu
sùlivānka naziv za bušilicu za dubinsko bušenje
sȕmpordioksīd otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, sumporni
gas
sȕmporvodonīk otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, sumporni
gas
svȑdlo alat za dubinsko bušenje
svȑtnjevi navoji, alati za dubinsko bušenje, svrdlo
svóznica spuštanje materijala na kosom terenu
Š
šȁht otvor u jami, služi za izvoz iskopina iz jame, uvoz
materijala u jamu, za prolaz, provjetravanje i
odvodnjavanje, okno
šajbína mašina koja služi za obradu i brušenje različitih
materijala, brusilica
šȁla mašina za transport vagona sa jedne na drugu etažu
(galeriju, stepenicu)
šìkta nadnica, smjena, radno vrijeme jedne skupine rudara
šȉne čelična konstrukcija od koje se gradi pruga
šìrokō čèlo metoda otkopavanja u slojevima uglja
škȁre makaze za sječenje željeza
škȁrt otpad, neupotrebljivi materijal, fira
škríljac prateća stijena željezne rude
šlágno udarac pri kopanju rude
šlákno nekoristan materijal u jami
šlȁuf naprava koja služi za protok zraka, vode i tečnih goriva,
crijevo
šlȇg(a)nj lijeva strana na otkopu
šlȇganj vrsta velikog i teškog čekića

šljȁka nekoristan materijal u jami, šlakno
šljȁm otpad od rude, drozga, jalovina
šljȅm rudarski šešir koji služi za zaštitu glave rudarima i za
nošenje rudarske lampe (svjetiljke) u jami
šljȅvēr prag za prugu
šmȋr ulje koje služi za podmazivanje mašina, kako bi one
mogle nesmetano funkcionirati
šmírānje podmazivanje mašina
šóralica uska duboka sjekira
špȃt odjeljak u jami
štàpīn materija za aktiviranje eksploziva
štèmplo stupac za okvir u podgradi
štípāljka za nȏs dio drägr aparata, samospasioca
štȉre naprava koja služi za čišćenje bušotine od nečistoće
štȋtnīci za ȍči i líce dio zaštitne opreme rudara koja se sastoji od zaštitne
maske i zaštitnih naočala
štòkovi dijelovi podgrade, mogu biti većih i manjih dimenzija sa
nepravilnim oblicima i granicama
štólne horizontalni podzemni hodnici u jami
štràjbok drvena podloga na glinovitom prostoru u jami
štràjbok put, pruga
Štràjbok lokalitet kod Vareša
štrȁjk sredstvo radnika u borbi za ostvarenje radničkih prava
štrȅka postavljene tračnice ili šine na pragove po kojima se
kreću lokomotive, vagoni i vagoneti, pruga
štùfna drveni ekser koji se udara na sastav štempla (stupca) i
cigle
štúrac naprava koja služi za čišćenje bušotine od nečistoće, štire
štȕrf napredovanje pri iskopavanju rude
štȕrt sporedni kolosijek u jami
švȃđ napredovanje pri iskopavanju rude, šturf
švèdskī náčin vrsta podgrade
T
táble i pȕtokāzi jȁmskīh table koje pokazuju mjesto pojedinih jamskih objekata,
òbjekātā tabla je, obično, bijele boje, a tekst se piše crnom bojom
tàbzan popločani strop u jami
tȁčke kolica koja imaju široku primjenu, između ostalog koriste
se i u jamama
tànāf nadzor u preduzeću
tȁra smanjenje težine rude radi sušenja, kal
tavànica plafon u jami, strop
tèhničkī dìrektor stručno lice koje se bavi tehničkim poslovima
tèhničkī rukovòdilac radnik stručno osposobljen za obavljanje tehničkih
pógona poslova
tèktōnskī pȍremećāji poremećaji nastali usljed velike upotrebe eksploziva
prilikom miniranja
tèmeljača podna greda za podgradu
tȅsār u jȁmi radnik koji priprema građu i drugi potreban materijal za
podgrađivanje hodnika u jami
tìbing željezni prsten koji se ugrađivao u jamske prostorije koje
su izgrađene u vodonosnim naslagama, jer druga vrsta
podgrade nije mogla zadovoljiti uvjete
tȉjelo làmpē u kȍjōj je dio kapne lampe
smjȅšten akumulȃtor
tóna jedinica za rudu
tòplī òbrok ishrana radnika u toku jedne smjene
tórba òbložena f ȉlcom torba u kojoj se prenose udarne patrone
(materijal koji služi za
izolaciju)
torketírānje obljepljivanje jamskih prostorija cementnim mortom
(žbuka, malter, služi za vezanje cigli kod građenja)
tòvar mjera za iskopanu rudu
tȍvotnā mȃst mast koja služi za podmazivanje bušilice
tráčnice čelična konstrukcija od koje se gradi pruga, šine
trȃčnīk pričvršćivač tračnica
trȁka sistem koji se sastoji od gume i sastavni je dio
transportnog sistema za odvoz rude ili jalovine
trànsport odvoz rude ili jalovine
trànsportnā mehanizácija sredstva i mašine pomoću kojih se transportira ruda iz
jame
trànsportnē prostòrije prostorije u koje se smješta ruda prije transporta

trànsportnī sìstēm sistem koji podrazumijeva odvoz rude ili jalovine,
transport
trànsportnī trȍškovi cijena prijevoza sirovina, materijala do preduzeća
trànsportnī ȕređāji na uređaji koji služe za transport rude ili jalovine, a kreću se
pneumàticima na točkovima (za razliku od onih na gusjenicama)
trànsportnī žlijébovi naprave za odvoženje rude ili jalovine sa otkopa
trȉgline željezna posuda sa ručkama sa strane za ručni utovar
vagona
trȉngline alat za kupljenje materijala, izrađen od čeličnog lima u
obliku udubljene tepsije
trȍkūt sredstvo koje služi za kontrolu nagiba pri izradi hodnika
tróla naprava koja pokreće električnu lokomotivu, naprava za
održavanje kontakta električnih (zračnih) vodova i vozila
na električni pogon u jamama i na površini
trȍska otpad od topljenja željeza, neproduktivni proizvod iz
visoke peći
trȍškovi kontrólē sredstva koja se koriste za kontrolu tehnoloških procesa i
materijala koji se koriste pri izradi
trotȉl vrsta eksploziva
tùnel hodnik kome su i početak i kraj na površini
tvȓdī mètāl metal koji ima osobinu da se kod bušenja rude
suprotstavi sili koja bi mu mijenjala oblik
U
ȕdārnē patróne patrone koje rade na principu komprimiranog zraka
ȕdārnō búšēnje bušenje pomoću komprimiranog zraka
ȕgljenmonoksīd otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, bez boje i
ukusa, eksplozivan u smjesi sa zrakom
uključívānje brzínā operacija rada pri bušenju
ȗlje sredstvo koje služi za podmazivanje bušilice i drugih
mašina
ȕniverzālnī gȃsnī aparat za mjerenje količina ugljenmonoksida ispod 0,1%
analizȃtor
Ȕpina (Mȃlā i Vȅlikā) lokalitet kod Vareša
ȕpina zaravan u padini brda ili u rudištu
ùprāvnīk osoba koja upravlja rudarskim poslovima
ȕređāj za dȉzānje príbora uređaj koji podrazumijeva radno uže na kome visi pribor
za bušenje, pričvršćen za bubanj vitla bušilice
ȕređāj za rȕčnō dio bušilice
pòdizānje, òdnosno
spúštānje vretèna pȍmoću
tòčka
ȕređāj za ȕzbunu zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranja,
sirena
úsadnō dlijéto dlijeto koje služi za bušilicu RK
ùskop rudarski kop na određenoj visini
ùskopnī čèkić čekić koji služi za bušenje kosih i vertikalnih rupa, za
izradu uskopa
úslovi rȃda uslovi koje je neophodno zadovoljiti da bi se rad
nesmetano odvijao
ȕsnīk dio drägr aparata, samospasioca
uspìnjača sistem koji koso izvlači vagone na visinu
utovarìvāč rúdē na mašina sa mehaničkom kašikom koja služi za utovar
pȍvršīnskōm kòpu rude na površinskom kopu
ȕtovārnā lòpata utovarivač koji zahvata iskopinu, diže na transportnu
traku ili nosi iskopinu u jamska kolica
ȕtovārnē mašíne mašine koje služe za utovar rude
ùzbiti zaustaviti napredovanje pri iskopavanju rude
úzboj podrazumijeva traženje rude
uzorkòvāč radnik koji nosi uzorke rude u laboratoriju na hemijsku
analizu
úže sredstvo koje služi da se njime radnici svežu pri radu na
visini
úžetnī báger s òbrnūtōm vrsta bagera koji služi za utovar ili istovar rude ili
lòpatōm jalovine
V
váde jaruga, suho korito
vagònēt jamska kolica
váljak stroj koji ravna površinu radi lakšeg kretanja strojeva;
mašina koja vrši podizanje, spuštanje, prijevoz i utovar
teških dijelova u vagonete
vȁnta veliki komad rude
Vàreš riječ koja potiče od riječi var, varelica – komad rađenog i

kovanog željeza – rudarski grad u Bosni i Hercegovini
Vàreš Májdan rudokop, rudnik – dio grada Vareša
vȁzdūšnī čèkić vrsta čekića koji služi za rad u kamenu i rudi,
pneumatski bušački čekić
vèdro uređaj za izvlačenje iskopine iz teško pristupačnih mjesta
u jami
vèntīl sistem za zatvaranje zraka, gasa ili tečnosti
ventilácija strujanje, kretanje, provjetravanje jame od gasova
vȅntilacionē stànice objekt za regulaciju i kontrolu regulacije zračne struje
vȅntilacionī mòstovi ventilacioni objekt za izolaciju i vođenje protočno-zračne
struje
ventilȃtor uređaj koji zakonima fizike stavlja zrak u proces kretanja
vȉlice naprave koje služe za pridržavanje šipki
vìljuškār mašina koja vrši podizanje, spuštanje, prijevoz i utovar u
vagonete teških dijelova
vȉper uređaj za automatsko istresanje vagoneta
vitezȉt vrsta eksploziva
vìtlovi naprave koje služe za transport mineralne sirovine i
pomoćnog materijala u kosim i ravnim prostorijama u
jami
vjȅtrenā vráta objekt za izolaciju i vođenje protočne zračne struje
vjȅtrenē cȉjevī cijevi za provjetravanje jame od gasova
vjȅtrenē prȅgrade od ventilacioni objekt za izolaciju i vođenje protočno-zračne
rȃznīh materijálā sa ili struje
bez vrátā
vjȅtrenē prȅgrade od objekt za regulaciju i kontrolu regulacije zračne struje
rȃznīh materijálā sa
regulȃtorima pròtoka
zrȃka sa ili bez vrátā
vjȅtrenē zȃvjese zavjese koje se upotrebljavaju tamo gdje nema vjetrenih
vrata, služe za izolaciju i vođenje protočne zračne struje
vȍdnī zȉdovi zidovi koji služe za zaštitu od provale vode u jamu
vodosábirnīk horizontalne jamske prostorije u kojima se skuplja voda
koja dolazi iz bilo kojih dijelova jame
vȍdovōdnā mrȅža sistem za napajanje vodom
vòzāč na pȍvršīnskōm radnik koji prevozi rudu dobijenu eksploatacijom na
kòpu površinskom kopu
vȑšāj okretnice u jami

vȑtine mjesto gdje se stavlja eksploziv, bušotina, rupa
Z
zàčepljenā mȉna mina smještena u bušotinu koja se začepi zemljom da bi
dala što veću razornu moć
zȃglava pojava kada bušaći pribor bude prihvaćen u bušotini
tako da se ne može izvući ni ručicom ni vitlom bušaćeg
stroja, to znači da se bušaći pribor zaglavio, tj. bušotina
se zaglavila
zákon o rudárstvu zakon kojim se uređuju uslovi i način eksploatacije
mineralnih sirovina u Zemlji i na njenoj površini
zálom promjena smjera pri kopanju rude
zálomnī náboj naboj koji se stvara radi otvaranja slobodne plohe u
sredini čela, čime se povećava učinak otpucavanja i
održava profil hodnika neporemećenim
zálom prȅma dȍlje vrsta zaloma
zálom prȅma gȍre vrsta zaloma
zálom stòjēćēg klìna vrsta zaloma
zamuljívānje zasipanje otkopnog prostora vodom
zȃpeka zakopčavanje vagoneta i drugih alata i sredstava za rad
zapunjávānje zasipanje otkopanog prostora jalovim (nekorisnim)
materijalom
zaptívānje pȗmpē postupak koji onemogućava izlazak isplake za vrijeme
faze vakuuma
zarušávānje krȍvinē opasnost koja se javlja u rudniku, a ona podrazumijeva
zarušavanje onih stijena koje se nalaze iznad sloja rude
zásip u kombináciji s osiguranje u otkopima, raspornica među zidovima,
rȃznīm vȑstamā pȍdgradē stojka
zasipávānje zasipanje otkopnog prostora jalovim (nekorisnim)
materijalom
zȃštitnā lȉmenā kùtija dio drägr aparata, samospasioca
zȃštitnā ȍprema oprema koja služi za zaštitu radnika od mehaničkih
povreda i trovanja plinom
zȃštitnē nȁočale naočale koje se upotrebljavaju pri izvođenju radova gdje
postoji mogućnost povrede očiju ili ugrožavanja vida
zȃštitnē rukàvice zaštitno sredstvo koje mora nositi svaki radnik da bi se
spriječile povrede ruku
zȃštitnī grȗdnjāk sa dio rudarske opreme, služi za zaštitu rudara

rukávimā ili bez rukávā
zȃštitnī pȍjās pojas koji se upotrebljava pri radovima na visini
zȃštitnō stàklo dio rudarske kapne lampe
zàtājenē mȉne mine ili lagumi koji nisu eksplodirali prilikom paljenja
mina ili laguma, neeksplodirane mine
zatvàrāč dio rudarske kapne lampe
zȉdār u jȁmi radnik koji obavlja zidarske poslove
znȃci za povláčēnje znaci koji se nalaze na svim glavnim raskrsnicama u
rudniku, obično imaju strelice i upadljiv natpis
zòlna termin koji upotrebljavaju rudari, podrazumijeva
služenje, obavljanje posla
zrȁkovōd uvođenje zraka u jamu
Ž
žèljezo metal sive boje, dobija se iz željeznih ruda
žȉca za otvárānje dio drägr aparata, samospasioca
žìčara sistem koji služi za prijevoz jalovine i ima korpe
žȉle vrsta neslojevitog rudišta koji imaju ravnomjeran oblik
W
W-Mȅsser aparat za mjerenje kretanja zraka
5.2. Klasifikacija prikupljenih termina

Drugi prilog u ovome radu zauzima klasifikacija prikupljenih rudarskih
termina. Pored tematske klasifikacije koja je izvršena unutar samoga rada,
ovdje su svi prikupljeni termini klasificirani u tri skupine:
• rudarski termini
• termini u upotrebi u rudarstvu i drugim privrednim granama
• općeupotrebni termini
Ova klasifikacija je izvršena da bi se posebno izdvojili isključivo ru-
darski termini, termini koji su zajednički rudarstvu i drugim privrednim
djelatnostima i općeupotrebni termini koji su svoju primjenu našli i u ru-
darstvu.
Baveći se rudarskom terminologijom u Varešu, prikupila sam relativno
velik broj termina, a informatori su mi bili nekadašnji rudari. Međutim,
dok sam vršila tematsku klasifikaciju rudarskih termina, primijetila sam
da veliki broj njih ne pripada isključivo rudarstvu. Istina, pojedini termini
su prisutni samo u rudarstvu, neki od termina su zajednički rudarstvu i
nekim drugim djelatnostima i privrednim granama, dok se mogu izdvo-
jiti i oni termini koji imaju općenitu upotrebu. Tako postoji cijeli niz ala-
ta, mašina, prijevoznih sredstava, odjeće i sl. koji ne pripadaju eksplicitno
rudarstvu. Stoga sam sve prikupljene termine klasificirala u tri skupine.
Prvoj skupini pripadaju isključivo rudarski termini, drugoj pripadaju ter-
mini koje rudarstvo dijeli sa nekim drugim oblastima života (zajednički
termini), a u trećoj su općeupotrebni termini.
RUDARSKI TERMINI U UPOTREBI OPĆEUPOTREBNI

TERMINI U RUDARSTVU I TERMINI
DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
ajzin akort akumulatorska svjetiljka
barit alatnica alat
bistra ruda alatničar amalgam
crvena ruda amalgamer ampula
čekić i dlijeto amonal armirani beton
Dan rudara amortizacija osnovnih sredst. atest
farleza anemometar aušpir
flotacija anerometar baraka daščara
halda anhylostomiaza bat
hematit anker bazen
hica ankerisanje boks
hljeb sa sedam kora aparati sa pjenom bon
jalovina aparati sa prašinom bora
jalovište aparati sa snijegom CO2 brigada
jalovnik aparati s vodom brigadir
kapna lampa armirač brklja
klasirač ruda armirati buka
komorat aspiracioni psihrometar bunker
kopaljka azotdioksid bušač
kosa okna azotmonoksid bušenje
limonit babe bušilica
obogaćivanje rude babina capin
oplemenjivač ruda bager cilindar
oplemenjivanje ruda bageri s dubinskom lopatom cimer
osiromašenje rude bageri s visinskom lopatom cjevovod
pirit bagerist cokule
prijenosna lampa bager-kašikar crijevo
prerađena ruda bager s visinskom kašikom cuknjati
rovna ruda bagerovanje čekaonica
ruda baražna vrata čekić
rudača barometar čelo
rudar barut čep

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
rudarstvo barutni magazin ćumur
rudište beneficirani staž depo
rudne žice benzinska sigurnosna svjet. depresija
rudnica betonski okvir direktor
rudno blago borer dizalica
sastavljene žile borvinta drenaža
siderit bravar u jami drob
sirova ruda bravarija električna svjetiljka
slijepo okno bravarska radionica emajl
Sretno! brifer etaže
široko čelo brigadir u separaciji filter
brizantnost finansijski plan
brusilica fira
brzogoreći štapin ganjak
budak garderoba
buldožer gnijezdo
burgija gomila
burgijati gubici u materijalu
bušač na površinskom kopu gubici u radnoj snazi
bušačka svrdla gumene čizme
bušačka šipka gumeni kabal
bušački čekić gusjenica
bušački pribor gusjeničar
bušenje sa dijamantom halka
bušenje sa kolutnim svrdlom hamer
bušenje sa krunama higijeničar
bušenje sa ribljim repom hodnik
bušenje sa sačmom istraživački troškovi
bušenje sa zupčastim zrnima istražni objekat
bušotina istražni prostor
caug izbijanje
cinder izdanak

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
crpaljke jama
crp jamske prostorije
crpar jamski kamioni
čagalj jamski nadzornik
čaglina jamski objekti
čagljina jamski plin
čahure za paljenje jamsko drvo
čekrk jarak
četa za spašavanje jaruga
četverobrigadni sistem jaz
čistilac kabao
čizme sa čeličnim kapicama kablovi za prijenos struje
ćumurana kadrovska služba
ćuskija kal
danf kalamita
debljina slojeva kalem
Dejvijeva lampa kamenolom
dekavil kapisla
delimiti karan
demag karika
demper kariola
demperist kibla
depresiometar kisikana
detonacija kišna kabanica
detonirajući štapin klinovi
dinamit ključ
dinamo-mašina kočnice
disciplinska komisija kolosijek
disciplinska odgovornost koljenice
dizanje pribora iz bušotine komjen
dnevni minerski karton komora
dnevni otkop kompozicija voza

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
dnevnik bagera koncedulja
dodavanje pritiska koncentrat
dodavanje šipki kopač
dojavni uređaji koš
dozeri kotlovnica
drägr aparat kovačnica
drifter kožne koljenice
drobilac ruda kožne naramenice
drobilica kožnjak
Droškovac kramp
drotlampa krečnjak
drozga kristalizacija
drvena podgrada križište
drveni čep krošnja
drveni klin kruna
drveni kvadratni slogovi kuka
drveni stub kupa
dubinski kop kupatilo
ekonomičnost metode otkop. kurir
eksploatacija mineralnih sir. kvalifikacija
eksploatacija rude laborant
eksploataciono polje laboratorija
eksplozivna sredstva lađa
električar u jami letva
električne lokomotive libela
el. pogonske prostorije lična zaštitna sredstva
električni detonator lift
el. upaljač kapice eksploziva (d)lijeto
elektroenergetska postrojenja lopata
elektro-motor lučna žaga
energetska mreža magaciner
erupciona pojava hladne vode malj

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
erupciona pojava vruće vode marod
etažni plan mašinska postrojenja
etažno otkopavanje mašinski uređaji
filter za grubu prašinu materijal
firač maziva
flašnica mehaničari
fosari mehanička lopata
frontalno otkopavanje mehanička radionica
galenit mehanizirani alati
galerista u rudniku menza
geolog metan
geologija mine
geološka karta miner
geološki kompas mineralne sirovine
geometri mjere zaštite na radu
glava vretena mlin
glavne dopremne prostorije monitor
godišnji kapacitet rudnika mosur
greder motika
grič nadzornik
grivna niše
grnjača niveletna letva
grudina noćni rad
gubici u eksploataciji obla građa
gumar odlagališta
gumarsko odron
gumeni transporter odronjavanje terena
gumirano odijelo okorak
haodina okretnica
hateze(j)-ke okucavanje
hidraulična podgrada opasač

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
hidraulični uređaj za autom. orman
reguliranje pritiska
hidaulični uređaj za autom. osjelina
reguliranje težine pribora
hidraulika osmica
hidrološki plan osvjetljenje radnih
prostorija
hidrostatički pritisak otkopani materijal
hodica otvarač
horanj parmak
horizontski stubovi parnjača
HTZ magazin patron
HTZ-ovac plakaonica
hub plaknica
hunt plan energetske mreže
huntar planiranje proizvodnje
huntić platforme
huntovanje podgrada
hvatalice podina
indiciranje jamskih plinova podmazivač
ingersolka podmazivanje bušilice
inicijatori eksplozije podmazivanje pumpe
interferometar podnica
iskopina podzemne prostorije
ispengati podzemne vode
ispiranje bušotine pogon
isplaka pokivač alata
istočak poklopac kutije
istopina pomoćni poslovi
istresač poluga
istresaljka poskliznuća
izbiralac poslovođa

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
izdisni ventil pravac
izolacioni aparat pravila tehničke
sigurnosti
izolaciona pregrada predujam
izrada jamskih bušotina pregrada
jamska postrojenja prekidač
jamski istresač prekovremeni rad
jamski kopač (sve vrste) prerivanje zemlje
jamski lampar prigušivači
jamski miner (sve vrste) prijeka žaga
jamski nadzornik (sve ostale vrste prijelom
koje su spomenute)
jamski otkop pritisak zraka
jamski poslovođa (različiti tipovi) probirnica
jamski prašinar proboj
jamski pritisak proizvodna radilišta
jamski prugar proizvodne mašine
jamski signalist proizvodni program
jamski vagar pruga
jamski zamuljivač pumpe
kabao (mjerna jedinica) pumpne stanice
kamnetit punjenje
kapacitet mašine radilište
karabituša radionica
karbidna svjetiljka radna snaga
karnjić radno odijelo
kašika rampa
kašikar redovni putevi
katarka reflektor
katatermometar remen
katerpilar remiza
katerpilarka remont

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
kazma revir
kilava revitalizacija
kilavica rezerva
kluhta rov
knjige (sve vrste knjiga) rudarke
koeficijent iskorištavanja rude rudarska inspekcija
kombajn rudarska sjekira
kombinacija drveta, metala, betona rudarska zastava
ili opeke
kombinovana čela rudarski bazen
komorno miniranje rudarski nadzor
kompresija rudarski projekt
kompresor rudarski radovi
komprimirani zrak rudarski strojevi
konfiguracija terena rudarski tehničar
kontrolna minerska knjižica rudarsko mjerenje
kop rukavac
kopina rupa
kram sajla
krašnja sanacija terena
kratka čela sanduk (koš) kamiona
križna krampa separiranje
kroca separacija
krovina servisiranje
kruta podgrada signalizacija
kućište prijenosa pogona na sindikat
vreteno
kućište sa pogonskom osovinom i sirena
mjenjačkom kutijom
kuglični ležaj sistematizacija
kupište sklonište
ladinka sloj

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
lagum smjena
lagumaš sočiva (leće)
lagumati sprat
lagumdžija stimulacija
lampara strop
ležište stručni savjet
Lukića rov šaht
ljevkasto otkopavanje šikta
magacin eksplozivnog i ostalog šine
materijala
magacioniranje škare
majstor bušač u jami škart
manometar šlauf
maršajt štipaljka
mašine (sve vrste) štrajk
mašinista na zasipu table i putokazi jamskih
prostorija
međukomorni stubovi tačke
mehaničari rudarskih postrojenja tavanica
mehanizacija rud. radova tehnički direktor
mehanizirano otkopavanje tehnički rukovodilac
metode sa zarušavanjem tektonski poremećaji
minerska kliješta tona
minerska saća topli obrok
minerske čahure torba obložena filcom
minerske žižice tovar
mitlag tovotna mast
mjeračke knjige tračnice
mlat (sva značenja) traka
muljarice transport
muljne pumpe trokut
nabijač (sva značenja) trola

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
nabijena mina troškovi kontrole
nadlanice tunel
nadzornici vjetrenja tvrdi metal
nakovanj ulje
navozište upravnik
na zub uređaj za uzbunu
neeksplodirani lagumi uvjeti rada
nemehanizirano otkopavanje uže
niskop valjak
niskopni bušački čekić vanta
nosač sa valjcima ventil
ociljevac ventilacija
odstreljač ventilator
oduzimanje pritiska vilice
odvodnjavanje vodovodna mreža
okno zaštitna oprema
okrut zatvarač
okvirna podgrada znaci za povlačenje
opava zrakovod
orat žica
organi rudarske inspekcije žičara
Orsatov aparat žile
ortari (sva značenja)
orti
oslonac za bradu
otkopari
otkopavanje u komorama
otkopavanje u kosim etažama
otkopi
otkopi sa rušenjem
otkopi sa zasipom
otkopna radilišta

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
otkopni čekić
otkrivanje ležišta
otkrivka
otprema rude
otpremač
otpremni hodnici
otpucana ruda
otpucavanje
otučine
otvaranje ležišta rude
otvoreni otkopi
paun
perlinac
pijuk
pinj
plan jame
plan jamskih površinskih kopova
plan proizvodnje
plan provjetravanja jame
plan rudnika
plan tektonike rudnika
platnena traka za nošenje
plinata
plinta
pneumatska bušilica
pneumatski bušački čekić
pneumatski zatvarač
podetažna otkopna metoda
podgrada hodnika
podgrada kosih prostorija
podgrada okna
podupiruća podgrada

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
podzemna eksploatacija ležišta
podzemni kop
podzemni pritisak
pogonski agregat
polumehanizirano otkopavanje
pomoćni kopač u jami
pomoćni prugar u jami
Ponikva
poslovođa na površinskom kopu (i
sve druge vrste)
postolje bušilice
potkop
potporni stubovi
povratne stanice
površinska eksploatacija
površinski kop
pravcar
prečagljina
predtaložnik
prekop
prijenosni instrumenti
preventer
priručna spremišta
protivpožarno spremište
provjetravanje difuzijom
provjetravanje jame od gasova
pulsometar
pumpa KSP
pumparnice
puni okvir
radni pritisak na dno bušotine

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
radnički savjet rudarskog
preduzeća
radnik na separaciji
raspornica među zidovima
rečulja
regenerativna patrona
remont mašinskih postrojenja
retinica
rezervoar komprimiranog zraka
rigla
RK
rogači
rost
rostovanje
rošt
rotaciono bušenje
rovokop
rovokopač
ručice za mijenjanje broja okretaja
radne osovine
ručice za ukopčavanje pogona
ručice za ukopčavanje pogona
vretena i vitla
ručice za upravljanje
rudokop
rukovalac jamskim mašinskim
uređajima
rukovodilac rudarskih strojeva
rupnik
saljcug
samospasioci
Saski Do
Saski Potok

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
saug
savitljivi kabal
sedimentna cijev
Seperacija
sertifikat bušilice
signalni uređaji
sigurnosni stubovi
sijalica za normalno osvjetljenje
sijalica za pomoćno osvjetljenje
silikoza
sipka
sistem dubokog bušenja
skladište eksploziva
skladište jamske građe
skreper
skreperist
skretnica
služba za spašavanje
služba zaštite na radu
smjenovođa
Smreka
spiralna svrdla
sporogoreći štapin
spuštanje pribora u bušotinu
središnji zalom
sredstva za mazanje i čišćenje
sržna cijev
stacionirani instrumenti
stalna rasvjeta u jami
stavljanje u pogon vretena
stepenasto otkopavanje naniže
stepenasto otkopavanje naviše

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
stezni prsten
stojka
stresaljka
stropnica
stubni čekić
stupac
sulivanka
sumpordioksid
sumporvodonik
svrdlo
svrtnjevi
svoznica
šajbina
šala
škriljac
šlagno
šlakno
šleg(a)nj
šleganj
šljaka
šljem
šljever
šmir
šmiranje
šoralica
špat
štapin
štemplo
štire
štitnici za oči i lice
štokovi
štolne

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
štrajbok (put)
štrajbok
Štrajbok
štreka
štufna
šturac
šturf
šturt
švađ
švedski način
tabzan
tanaf
tara
temeljača
tesar u jami
tibing
tijelo lampe
torketiranje
tračnik
transportna mehanizacija
transportne prostorije
transportni sistem
transportni troškovi
transportni uređaji na
pneumaticima
transportni žlijebovi
trigline
tringline
troska
trotil
udarne patrone
udarno bušenje

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
ugljenmonoksid
uključivanje brzina
univerzalni gasni analizator
Upina (Mala i Velika)
upina
uređaj za dizanje pribora
uređaj za ručno podizanje,
odnosno spuštanje vretena
pomoću točka
usadno dlijeto
uskop
uskopni čekić
usnik
uspinjača
utovarivač rude na površinskom
kopu
utovarna lopata
utovarne mašine
uzbiti
uzboj
uzorkovač
užetni bager s obrnutom lopatom
vade
vagonet
Vareš
Vareš Majdan
vedro
ventilacioni mostovi
ventilacione stanice
viljuškar
viper
vitezit

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
vitlovi
vjetrene cijevi
vjetrene pregrade od raznih
materijala sa ili bez vrata
vjetrene pregrade od raznih
materijala za regulaciju protoka
zraka sa ili bez vrata
vjetrena vrata
vjetrene zavjese
vodni zidovi
vodosabirnik
vozač na površinskom kopu
vršaj
vrtine
začepljena mina
zaglava
zakon o rudarstvu
zalom
zalomni naboj
zalom prema dolje
zalom prema gore
zalom stojećeg klina
zamuljivanje
zapeka
zapunjavanje
zaptivanje pumpe
zarušavanje krovine
zasip u kombinaciji s raznim
vrstama podgrade
zasipavanje
zaštitna limena kutija
zaštitne naočale
zaštitne rukavice

DRUGIM PRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
zaštitni grudnjak
zaštitni pojas
zaštitno staklo
zatajene mine
zidar u jami
zolna
željezo
W-Messer
Iz ovog pregleda je vidljivo da se najveći broj prikupljenih termina

odnosi na zajedničku terminologiju. Znatno manji broj je općeupotreb-
nih termina, a najmanji broj termina odnosi se na rudarsku terminologiju.
Razloge za to treba tražiti u činjenici da se u jamama i na površinskim
kopovima upotrebljavaju alati, mašine, prijevozna sredstva, odjeća i obuća
i sl. koji se upotrebljavaju ili u svakodnevnom životu, ili u nekim drugim
privrednim granama.
Također, u rudarskoj organizaciji postoje termini koji se odnose na na-
ziv posebno organiziranog rada u smjenama, a koje susrećemo i u drugim
djelatnostima. Isto tako, postoje nazivi za pojedine prostorije koje susreće-
mo u svakom stanu ili kući. Svi ovi, ali i neki drugi termini, nisu isključiva
svojina rudara, iako ih oni upotrebljavaju u svom govoru.
Sažetak
Vareš je gradić u blizini Sarajeva, sinonim za rudarski grad i „hljeb sa se-
dam kora“. Pristupila sam prikupljanju i leksikografskoj obradi rudarske
terminologije vareškoga kraja s ciljem da se „otmu“ zaboravu termini koji
se sve rjeđe čuju, budući da je danas u Varešu u potpunosti zaustavljena
rudarska proizvodnja.
U uvodnom dijelu rada riječ je o odnosu između leksike i terminolo-
gije, o historijskoj pozadini rudarstva u Bosni i Hercegovini i u Varešu,
kao i o utjecaju rudara Sasa na rudarstvo u Varešu. U ovom dijelu pratim
evoluciju rudarstva, pa samim tim i rudarskih termina, kroz određeni vre-
menski period. U glavnom dijelu riječ je o utjecaju ijekavskošćakavskog
(istočnobosanskog) dijalekta na govor vareških rudara. Opisane su oso-
benosti rudarske terminologije na fonetsko-fonološkom, morfološkom i
leksičkom nivou; na sintaksičkom nivou nisu primijećena značajnija od-
stupanja. Na fonetsko-fonološkom nivou uočena je pojava svođenja dva-
ju afrikatskih parova na jedan, hiperijekavizacija, pojave suprotne hipe-
rijekavizaciji, uprošćavanje konsonantskih skupina, asimilacija vokala,
neprovođenje sibilarizacije i dr. Na morfološkom nivou najviše osobenosti
pojavljuje se kod imenica; kod pridjeva, glagola i drugih vrsta riječi nema
značajnijih posebnosti. Na leksičkom nivou primijećeno je da postoji velik
broj sinonima među prikupljenim terminima. Evolucija rudarske termi-
nologije najbolje se može pratiti upravo na leksičkom nivou. Pojedini stari
termini upotrebljavaju se i s nekim novim značenjima.
Poseban je dio rada rječnik s 945 riječi. Sve su one tematski klasificira-
ne. Na temelju istraživanja zaključeno je da je među opisivanim riječima
relativno mali broj isključivo rudarskih termina, a da je znatno veći broj
općeupotrebnih termina i termina koji su zajednički rudarstvu i drugim
privrednim djelatnostima.
Summary
Vareš is a small town near Sarajevo, a synonym for a mining town and a
hard way to make one’s living. I started the collection and lexicographic
processing of mining terminology from the Vareš region with the goal to
„save“ from oblivion the phrases which are going out of use, since mining
production in Vareš has stopped entirely.
The introductory part of the paper is concerned with the relation be-
tween lexis and terminology, with the historical background of mining in
Bosnia and Herzegovina and Vareš, as well as the influence of the Saxon
miners on mining in Vareš. That part of the paper traces the evolution of
mining and with it the evolution of mining phrases, during a specific time
period. The main part deals with the influence of ijekavskošćakavski dia-
lect (Eastern Bosnian dialect) on the speech of Vareš miners. The descrip-
tions are given of specific aspects of mining terminology at the phonetical-
phonological, morphological and lexical levels; there were no significant
discrepancies observed at the syntactic level.At the phonetical-phonologi-
cal level there is an observed tendency to reduce two affricate pairs to just
one, as well as hyperjekavisation, and tendencies contrary to hyperjekavi-
sation, reduction of consonant clusters, assimilation of vocals, omission of
assibilation, etc. At the morphological level,most distinctive qualities were
found in nouns; there were no significant peculiarities to be found in adjec-
tives, verbs and other parts of speech. At the lexical level, a great number
of synonyms were found among the collected phrases. The evolution of the
mining terminology can best be traced precisely at the lexical level. Cer-
tain old phrases are also being used with new meanings.
A separate part of the paper is a dictionary with 945 entries. All of them
have been thematically classified. Based on research, it was concluded that
there is a relatively small number of phrases relating exclusively to mining
among the phrases described, and that there are many more generally used
phrases and phrases which are used both in mining and other economic
activities.
Резюме
Вареш – небольшой городок недалеко от г. Сараево, который являет-
ся синонимом шахтерскoго города, связывающегося с трудной жиз-
нью шахтеров. Я началa собирать и лексикографически обрабaты-
вать характерную для региона Вареш горную терминологию, чтобы
не были преданы забвению термины, которые можно услышать все
реже и реже, поскольку горное производство полностью прекращено
в г. Вареш.
В вводной части работы речь идет об отношении между лекси-
кой и терминологией, историческом фоне горного дела в Боснии и
Герцеговине, и в частности в г. Вареш, а также описывается влияние
шахтеров с рудника под названием САСЕ1 на горное дело в г. Вареш.
В этом разделе я исследую эволюцию горного дела и, следовательно,
эволюцию горных терминов в течение определенного периода вре-
мени. В центральной части работы речь идет о влиянии иекавскo-
щакавcкого (восточнобоснийского) диалекта на речь шахтеров в г.
Вареш. Даются характеристики горной терминологии на фонети-
ко-фонологическом, морфологическом и на лексическом уровнях;
на уровне синтаксиса значительные отклонения не замечены. На
фонетико-фонологическом уровне замечается cокращение двух пар
aффрикат в одну пару2, гипериекавизация3, явления противополож-
ные гипериекавизации, упрощение сочетаний согласных, ассимиля-
ция гласных и отсутствие ассибиляции4 и др. На морфологическом
уровне большинство особенностей появляются у существительных;
1 Сасе – свинцово-цинковой рудник в г. Серебреница. (Прим. перев.).
2 Две пары аффрикатов, из которых одна охватывает собой аффрикаты č и ć, а
другая аффрикаты dž и đ. (Прим. перев.).
3 Иекавизация означает что буква “ять” меняется, приобретая различные формы:
ije (ие), je (е), e (э), i (и). Иекавизациия в том числе подразумевает собой, что “ять”
перешел в сочетание ije (ие). (Прим. перев.).
4 Термин этот, теперь почти не употребляющийся в лингвистике, заменен другим,
именно “палатализация” согласных звуков. Термином этим обозначается процесс

заменения, обыкновенно перед мягкими гласными и j, гортанных и зубных звуков
шипящими и свистящими звуками. (Прим. перев.).
у прилагательных, глаголах и у других частях речи нет существен-
ных особенностей. На лексическом уровне среди собранных терми-
нов наблюдается значительное количество синонимов. Эволюцию
горной терминологии лучше всего можно отслеживать именно на
лексическом уровне. Определенные старые термины используются и
в некоторых новых значениях.
Отдельной частью работы является словарь, содержащий 945
слов. Все слова классифицированы тематически. Основываясь на
результатах исследования, был сделан вывод о том, что среди опи-
сываемых слов имеется относительно небольшое количество исклю-
чительно горных терминов, и что существует значительно большее
количество общеупотребительных терминов и терминов, которые
являются общими для горной и для других видов экономической де-
ятельности.
PREDMETNI INDEKS
A babina 77
ajzin 23, 39, 59, 63 badanj 54
akort 31, 88, 97 bager 33, 61-63, 71, 73, 79, 83, 86
akumulatorska svjetiljka 32, 35, 76, 77, 103 bager s dubinskom lopatom 62
alat 7, 11-13, 16, 26, 38-40, 45, 52, 54, 56, bager s visinskom lopatom 62
57, 59, 60-64, 71, 72, 75, 79, 81, 83, 89, bager sa visinskom kašikom 62
90-92, 104, 145, 164 bagerist 34, 35, 71
alatnica 83 bager-kašikar 61
alatničar 34, 71, 98 bagerovanje 73
alka 28 baltaš 54
amalgamer 34, 71 baraka daščara 83
amonal 81 baražna vrata 36, 76
amortizacija osnovnih sredstava 32, 36, 37, barit 82
91 barometar 65, 67
ampula 39, 65 barut 26, 54, 80-83
anemometar 64, 67 barutni magazin 35, 83
anerometar 64, 67 bat 39, 59, 89
anhylostomiaza 93 bazen 56, 89
anker 73, 77 beneficirani staž 36, 88
ankerisanje 33, 73 benzinska sigurnosna svjetiljka 35, 76
aparati s vodom 64 beton 32, 77, 78, 91
aparati sa pjenom 32, 37, 64 betonski okvir 37, 77
aparati sa prašinom 64 bistra ruda 36, 82
aparati sa snijegom ugljendioksida 64 boks 83
armirač 34, 71 bon 88
armirani beton 36, 77, 91 bora 91
armirati 38, 73 borer 61
aspiracioni psihrometar 36, 64, 67 borvinta 39, 62, 63
atest 86 bravar 34, 39, 72, 73, 83
aušpir 76 bravar u jami 13, 71
azotdioksid 39, 81, 91 bravarija 73
azotmonoksid 39, 81, 91 bravarska radionica 35, 39, 83
brifer 39, 64
brigada 41, 91
B
brigadir 34, 39, 70, 72
babe 54, 55, 77 brigadir u separaciji 70
brizantnost 33, 80 čaglina 89

brklja 93 čagljina 89
brusilica 61, 89 čahure za paljenje 80
brzogoreći štapin 37, 80 čekaonica 35, 40, 83
budak 39, 60, 63 čekić 19, 34, 39, 40, 54, 59-61, 81, 89, 90,
buka 31, 91, 95 92, 98
buldožer 62, 71 čekić i dlijeto 56, 87, 88
buldožerist 34, 71 čekrk 39, 40, 65
bunker 83 čelo 40, 76, 79, 83
burgija 39, 61 čep 40, 77, 80
burgijati 38, 73 četa za spašavanje 30, 33, 83
bušač 34, 71 četverobrigadni sistem 35, 41, 46, 88
bušač na površinskom kopu 71 čistilac 31, 71
bušačka svrdla 35, 61 čizme sa čeličnim kapicama 37, 68, 69
bušačka šipka 60, 61 čuskija 28, 96
bušački čekić 59, 61, 63
bušački pribor 61, 63 Ć
bušenje 33, 59-62, 66, 73-75, 79, 81, 90 ćumur 41, 91, 104
bušenje sa dijamantom 73 ćumurana 83
bušenje sa kolutnim svrdlom 73 ćuskija 28, 39, 41, 60, 96, 104
bušenje sa krunama 73
bušenje sa ribljim repom 73
D
bušenje sa sačmom 73
bušenje sa zupčastim zrnima 73 Dan rudara 41, 87
bušilica 33, 59, 61, 63, 71, 73, 74, 92, 94, 104 danf 91, 92
bušotina 40, 59, 61, 66, 73, 74, 80, 81 debljina slojeva 93
Dejvijeva lampa 35, 65
C dekavil 63
delimiti 38, 41, 80
capin 39, 60 demag 62, 83
caug 91 demper 33, 63, 71, 83
cilindar 40, 62 demperist 35, 71
cimer 40, 83 depo 41, 56, 83, 89, 96
cinder 80, 81 depresija 41, 91
cione kliješće 54 depresiometar 65, 67
cjevovod 63, 74 detonacija 80
cokule 68, 69 detonirajući štapin 37, 80
crijeva 65, 66, 89 dinamit 54, 81
crp 65, 66 dinamo-mašina 62
crpaljke 65 direktor 34, 39, 48, 57, 69, 70, 72, 89, 91
crpar 34, 71, 72, 89 disciplinska komisija 35, 41, 88
crvena ruda 36, 56, 82, 89 disciplinska odgovornost 33, 41, 88
cuknjati 23, 38, 73 dizalica 62
dizanje pribora iz bušotine 33, 73
Č dlijeto 18, 19, 30, 39, 54, 60, 63, 96
čagalj 34, 89, 91 dnevni minerski karton 37, 86
dnevni otkop 93 etaže 51, 62, 71, 78, 86, 90, 93

dnevnik bagera 86 etažni plan 35, 86
dodavanje pritiska 33, 73 etažno otkopavanje 79
dodavanje šipki 73
dojavni uređaji 35, 65, 67 F
donje babe 54 farleza 13, 42, 83
dozeri 62 filter 42
drägr aparat 64, 65, 67, 82 filter za grubu prašinu 36, 65
drenaža 73 finansijski plan 35, 36, 42, 86
drifter 39, 90 fira 42, 90, 91
drob 39, 60 firač 39, 60
drobilac ruda 71 flašnica 62, 83
drobilica 62, 83 flotacija 42, 73, 75
Droškovac 22, 34, 87 fosari 77
drotlampa 68 frontalno otkopavanje 36, 79
drozga 42, 56, 90, 93
drvena podgrada 77
G
drveni čep 77
drveni klin 37, 77 galenit 22, 82
drveni kvadratni slogovi 77 galerista u rudniku 71
drveni stupovi 77 ganjak 42, 83, 85
drvo 32, 77, 78, 85 garderoba 40, 83
dubinski kop 13, 35, 78, 83, 85, 90 geolog 71, 74
geologija 91, 92
E geološka karta 36, 91
geološki kompas 65
ekonomičnost metode otkopavanja 33, 93 geometri 42, 71
eksploatacija mineralnih sirovina 36, 73 glava vretena 61
eksploatacija rude 13, 18, 19, 21, 22, 43, 49, glavne dopremne prostorije 35, 83
51, 53, 58, 64, 73, 74, 79, 82, 86, 87, 90, gnijezdo 43, 93
93, 94 gnijezdo za kapicu 80, 82
eksploataciono polje 35, 89 godišnji kapacitet rudnika 37, 93
eksplozivna sredstva 35, 80, 84, 86 gomila 91, 93
električar 39, 72 grablje 54
električar u jami 71 greder 62, 83
električna lokomotiva 63, 83 grič 93
električna svjetiljka 35, 76, 77 grivna 43, 93
električne pogonske prostorije 83 grnjača 60
električni detonator 65 grudina 68
električni upaljač kapice eksploziva 65 gubici u eksploataciji 93
elektroenergetska postrojenja 35, 65 gubici u materijalu 37, 91
elektro-motor 65 gubici u radnoj snazi 91
emajl 91 gumar 71
energetska mreža 35, 86 gumarsko 37, 83
erupciona pojava hladne vode 93 gumene čizme 37, 67-69, 90, 91
erupciona pojava vruće vode 93 gumeni kabal 80
gumeni transporter 63 isplaka 73

gumirano odijelo 37, 67, 69 istočak 83
gusjenica 62 istopina 91
gusjeničar 34, 62 istraživački troškovi 36, 43, 91
istražni prostor 89
H istresač 66
halda 28, 56, 83, 84, 89, 96 istresaljka 62
halka 91 izbijanje 33, 73, 74
hamer 28, 43, 85, 86, 91 izbiralac 31, 71
haodina 23, 28, 93 izbojnica 54
hateze(j)-ke 28, 43, 67-69 izdanak 93
hematit 28, 56, 82, 89, 104 izdišni ventil 36, 65
hica 28, 55, 56, 87, 93 izolaciona pregrada-zavjesa 93
hidraulična podgrada 36, 77 izolacioni aparat 36, 65, 67
hidraulični uređaj za automatsko regulira- izrada jamskih bušotina 73
nje pritiska 37, 65
hidraulični uređaj za automatsko regulira- J
nje težine pribora 65-67 jalovina 41, 42, 46, 50, 56, 57, 62, 63, 66, 70,
hidraulika 28, 62 71, 73-75, 83, 84, 89, 90, 93, 94
hidrološki plan rudnika 36, 86 jalovište 56, 83, 84, 89, 96
hidrostatički pritisak 36, 91 jalovnik 56, 83, 84, 89, 96
higijeničar 28, 34, 71 jama 16, 42, 44, 45, 47, 49, 50-54, 57, 58,
higijensko-tehnička zaštita 43, 69, 83 63-66, 71, 72, 74, 76, 77-79, 82-86, 90, 93,
hljeb sa sedam kora 20, 28, 38, 56, 87, 99 94, 164
hodica 28, 56, 87 jamska postrojenja 36, 62
hodnik 28, 42, 60, 72, 76, 83-85, 94 jamske prostorije 12, 16, 53, 55, 58, 66, 72,
horanj 23 75-78, 82, 83, 85-87, 90
horizontski stubovi 36, 77 jamski istresač 71
HTZ-magazin 83 jamski kamioni 63
HTZ-ovac 71 jamski kopač 71
hub 28, 56, 88 jamski kopač na mašinskom kopanju 71
hunt 28, 63 jamski kopač na ručnom kopanju 71
huntar 71 jamski kopač-podgrađivač 71
huntić 28, 63 jamski kopač-polagač pruge 90
huntovanje 28, 33, 73 jamski lampar 71
hvatalice 28, 66 jamski miner 71
jamski miner-magacioner eksploziva 71
I jamski nadzornik 70
indiciranje jamskih plinova 33, 65, 66, 73 jamski nadzornik na kopanju 70
ingersolka 33, 61, 63 jamski nadzornik na mehanizaciji 70
inicijatori eksplozije 80 jamski nadzornik na otpremi (transportu)
interferometar 66, 67 70
iskopina 63, 76, 90, 91, 93 jamski nadzornik na proizvodnji 70
ispengati 38, 73, 98 jamski nadzornik na vjetrenju 70
ispiranje bušotine 33, 73 jamski objekti 83, 85
jamski otkop 73, 90 katerpilarka 62, 83

jamski plin 81 kazma 39, 60, 63
jamski poslovođa elektropostrojenja 70 kibla 76, 77
jamski poslovođa mašinskih postrojenja 70 kilava 23, 91
jamski poslovođa na održavanju 70 kilavica 39, 60, 63
jamski poslovođa na odvodnjavanju 70 kisikana 83
jamski poslovođa na proizvodnji 70 kišna 67
jamski poslovođa na transportu 70 klasirač ruda 71
jamski poslovođa na vjetrenju 70 kliješta 54, 60
jamski prašinar 71 klinovi 43, 60
jamski pritisak 90 kluhta 23, 80
jamski prugar 90 ključ 43, 61
jamski signalist 71 knjiga dnevne evidencije eksplozivnih
jamski vagar 71 sredstava 86
jamski zamuljivač 71 knjiga o radu sa eksplozivnim sredstvima 86
jamsko drvo 77 knjiga o stanju lokomotive 37, 86
jarak 76, 90, 91 knjiga rudarskog nadzora 86, 87
jaruga 76, 91 knjiga službe spašavanja 87
jaz 54, 76, 77, 90 knjiga vjetrenja 87
kočnice 44, 61
K koeficijent iskorištavanja rude 44, 93
kolosijek 60, 66, 92, 93
kabao 76, 93
komadne kliješće 54
kablovi za prijenos struje 76, 91
kombajn 44, 62
kadrovska služba 36, 88
kombinacija drveta, metala, betona ili ope-
kal 93
ke 77
kalamita 93
kombinirana čela 38, 79, 83
kalem 80, 82
kombinovana čela 38
kamenolom 83
komin 29
kamnetit 81, 104 komjen 29, 76, 77, 96
kanat 54 komora 33, 73, 79, 80, 83
kapacitet mašine 91 komorat 17, 71
kapisla 80, 82 komorno miniranje 33, 36, 73, 80
kapna lampa 36, 68, 90 kompozicija voza 91
karabituša 68, 90 kompresija 91
karan 76 kompresor 40, 62, 83, 91, 95
karanj 93 komprimirani zrak 36, 81, 85
karbidna svjetiljka 36, 68 koncedulja 44, 88
karika 43, 91 koncentrat 44, 93
kariola 39, 43, 63, 91 konfiguracija terena 91
karnjić 93 kontrolna minerska knjižica 87
kašika 62, 88 kop 84
kašikar 71 kopač 34, 40, 71, 72
katarka 62 kopaljka 68
katatermometar 65, 67 kopanje 13, 39, 47, 59, 60, 62, 73, 74, 84,
katerpilar 34, 62, 83 89, 90, 93
kopina 84 letva 45, 77

kosa okna 36, 79 ležište 22, 89
koš 63, 66, 71 libela 60
kotlovnica 84 lična zaštitna sredstva 36, 67, 68
kovačnica 7, 22, 53, 84 lift 45, 84
kožne koljenice 68, 69 lijeto 17, 18, 30, 56, 96
kožne naramenice 37, 68, 69 limena kutija 37
kožnjak 67, 69 limonit 82, 104
kram 23, 84 lopata 39, 45, 59, 60, 62
kramp 39, 63 lučna žaga 39, 60
krampa 23, 60 Lukića rov 32, 36, 50, 84
krašnja 39, 60, 90
kratka čela 36, 79, 83 Lj
krečnjak 91 ljevkasto otkopavanje 36, 79
kristalizacija 91
križište 76
M
križna krampa 36, 39, 60
kroca 39, 60 magacin eksplozivnog i ostalog materijala
krošnja 93 84
krovina 93 magaciner 71
kruna 60 magacioniranje 33, 73
kruta podgrada 36, 77 majdani 7, 11, 21, 22, 53, 54, 99
kućište prijenosa pogona na vreteno 61 majstor bušač u jami 71
kućište sa pogonskom osovinom i mjenjač- malj 39, 59, 81, 90, 91
kom kutijom 61 manometar 66, 67
kuglični ležaj 61 marod 94
kuka 44, 60 maršajt 55, 88
kupa 44, 45, 84, 93 mašine utovaračice 62
kupatilo 84 mašine za odlaganje jalovine 62
kupište 84 mašine za pomoćne radove 62
kurir 34, 45, 71, 91 mašine za transport rude i jalovine 62
kvalifikacija 45, 72, 88 mašinista na zasipu u jami 71
mašinska postrojenja 36, 62, 90
L mašinski uređaji 62, 90
materijal 32, 42, 45, 46, 57, 61, 63, 64, 66-
labaratorija 30, 97 68, 70-79, 83-85, 89-92, 94
laboratorija 30, 32, 45, 72, 84, 97, 104 maziva 92
laborant 32, 34, 71, 104 međukomorni stubovi 77
ladinka 77 mehaničari 46, 71, 92
lađa 54, 93 mehaničari rudarskih postrojenja 72
lagum 36, 73, 80, 81, 84, 85 mehanička lopata 36, 66
lagumaš 71, 81, 90 mehanička radionica 37, 84
lagumati 38, 73 mehanizacija rudarskih radova 73
lagumdžija 71, 81, 90 mehanizirani alati 38, 61
lambe 54 mehanizovani alati 38
lampara 84 mehanizirano otkopavanje 38, 79
mehanizovano otkopavanje 38 niveletna letva 36, 60

menza 46, 84, 92 noćni rad 37, 46, 88, 92
metal 9, 32, 53, 60, 76-79, 82-84, 91, 93, 94 nosač sa valjcima 63
metan 65, 94 nožice (makaze) 54
metode sa zarušavanjem 79
mine 48, 51, 72, 80, 81 O
miner 72 obla građa 36, 77
mineralne sirovine 66, 74, 75, 78, 94 obogaćivanje ruda 33, 73
minerska kliješta 36, 60 ociljevac 66
minerska saća 80 odlagališta 46, 75, 84
minerske čahure 80 odron 47, 90, 92, 95
minerske žižice 80 odronjavanje terena 33, 90, 92
miniranje 16, 40, 47, 48, 50, 58, 60, 64-66, odstreljač 72, 90
71, 73, 74, 80, 81, 83, 90-92, 94 oduzimanje pritiska 33, 73
mjeračke knjige 36, 87 odvodnjavanje 33, 73, 76, 77, 83, 84, 90, 95
mjere zaštite na radu 92 oglavinske kliješće 54
mlat 39, 54, 60, 81 okno 47, 76, 78, 84, 90
mlatić 54 okorak 48, 77, 78, 90
mlin 35, 66 okretnica 66
monitor 46, 66 okrut 67
mosur 80 okucavanje 33, 73
motika 39, 60, 90, 92 okvirna podgrada 36, 77
muljarice 66 opasač 48, 68, 69
muljne pumpe 36, 66 opava 79
opeka 32
N oplemenjivač ruda 72
na zub 77 oplemenjivanje ruda 33, 73
nabijač 39, 60, 72 oranj 28
nabijena mina 36, 80 orat 23, 76
nadlanice 68, 69 organi rudarske inspekcije 47, 88
nadzornik 30, 39, 40, 46, 48, 69, 70, 72 orman 47, 92
nazornik 30, 96 Orsatov aparat 36, 65, 67
nadzornik na mehanizaciji 70 ortari 72
nadzornik na otpremi (transportu) 70 orti 23, 76
nadzornik na proizvodnji 70 osiromašenje rude 33, 73
nadzornik na vjetrenju 70 osjelina 90, 92
nadžak 60 oslonac za bradu 65
nakovanj 66 osmica 77, 94
nakovanjske kliješće 54 osvjetljenje radnih prostorija 33, 47, 74
navozište 84, 85 otkopani materijal 36, 94
neeksplodirani lagumi ili mine 36, 81 otkopar 72
nemehanizirano otkopavanje 79 otkopavanje u komorama 33, 79
niskop 79 otkopavanje u kosim etažama 79
niskopni bušački čekić 60, 63 otkopi 47, 76, 78, 79, 84, 85, 90, 94
niše 46, 83-85 otkopi sa rušenjem 79
otkopi sa zasipom 79 podgrada hodnika 72, 78

otkopna radilišta 36, 40, 84 podgrada kosih prostorija 78
otkopni čekić 60, 63 podgrada okna 78
otkrivanje ležišta 33, 74 podina 94
otkrivka 47, 74, 90 podmazivač 48, 72
otprema rude 47, 74 podmazivanje bušilice 33, 59, 74, 92, 94
otpremač 47, 72 podmazivanje pumpe 74
otpremni hodnici 84, 85 podnica 48, 76
otpucana ruda 36, 94 podupiruća podgrada 37, 78
otpucavanje 33, 74 podzemna eksploatacija ležišta 74
otučine 94 podzemne prostorije 75, 77, 78, 84, 85
otvarač 65 podzemne vode 92
otvaranje ležišta rude 74 podzemni kop 52, 76, 78, 82, 84, 85, 90
otvoreni otkopi 36, 84 podzemni pritisak 90
pogon 92
P pokivač alata 72
parmak 48, 78, 90 poklopac kutije 65
parnjača 63 poluga 28, 48, 60, 93
patron 48, 81 polumehanizirano otkopavanje 37, 38, 79
paun 94 polumehanizovano otkopavanje 38
perlinac 33, 63, 83 pomoćni kopač u jami 72
pijuk 39, 59, 60, 63 pomoćni poslovi 74
pinj 78 pomoćni prugar u jami 72
pirit 82 Ponikva 23, 32, 87
plakaonica 66, 90 poskliznuća 94, 95
plaknica 66, 90 poslovođa 40, 48, 69, 70
plan energetske mreže 86 poslovođa elektropostrojenja 70
plan jame 86 poslovođa mašinskih postrojenja 70
plan jamskih površinskih kopova 86 poslovođa na održavanju 70
plan proizvodnje 86, 90 poslovođa na odvodnjavanju 70
plan provjetravanja jame 86 poslovođa na površinskom kopu 70
plan rudnika 86, 90 poslovođa na proizvodnji 70
plan tektonike rudnika 86 poslovođa na transportu 70
planiranje proizvodnje 33, 74, 86 poslovođa na vjetrenju 70
platforme 48, 84 poslovođa površinskog kopa na jalovini 70
platnena traka za nošenje 37, 65 poslovođa separacije 70
plavne kliješće 54 postolje bušilice 61
pleskate kliješće 54 potkop 79, 84, 95
plinata 77, 78, 90 potkovne kliješće 54
plinta 77, 90 potporni stubovi 37, 78
pneumatska bušilica 61, 63 povratne stanice 37, 63
pneumatski bušački čekić 60, 63 površinska eksploatacija 36, 74, 87
podetažna otkopna metoda 36, 79 površinski kop 13, 16, 58, 63, 64, 70-72, 75,
podgrada 45, 48, 52, 57, 71, 75-77, 78, 82, 78, 79, 82-84, 164
83, 85, 90, 91 pravac 48, 65, 66, 76, 94
pravcar 72 rampa 84, 85, 93

prečagljina 78 raspornica među zidovima 76, 90
predtaložnik 66, 84, 85 ražanj 54
predujam 49, 89, 92 rečulja 74
pregrada 92, 93 redovni putevi 37, 94
prekop 84, 85 reflektor 68
prekovremeni rad 37, 49, 89 regenerativna patrona 37, 81
prerađena ruda 37, 82 remen 49, 62
prerivanje ili prekopavanje zemljišta 33, 74 remiza 49, 84
preventer 66 remont 49, 50, 74, 84
prigušivači 66, 67 remont mašinskih postrojenja 74
prijeka žaga 37, 60 retinica 76
prijelom 92 revir 56, 89
prijenosna lampa 36, 68 revitalizacija 74
prijenosni instrumenti 37, 65 rezerva 76, 92
priručna spremišta 84, 85 rezervoar 30, 54, 97
pritisak zraka 91, 92 rezervoar komprimiranog zraka 84
probirnica 84 rigla 78
proboj 49, 74 RK 61, 63
proboj podzemnih voda 94, 95 rogači 76
proizvodna radilišta 36, 83, 84 rostovanje 33, 74
proizvodne mašine 62 rošt 23, 94
proizvodni program 92 rotaciono bušenje 37, 74
protivpožarno spremište 36, 49, 84 rov 36, 50, 62, 76, 85
provjetravanje difuzijom 74 rovna ruda 36, 82
provjetravanje jame od gasova 33, 74 rovokop 85
pruga 49, 90, 92, 94 rovokopač 62, 83
pulsometar 66 ručica za mijenjanje broja okretaja radne
pumpa KSP 61 osovine 61
pumpar 71, 72, 89 ručice za ukopčavanje pogona vretena i vi-
pumparnice 84, 85, 90 tla 61
pumpe 49, 65, 66 ručice za upravljanje 61
pumpne stanice 36, 84, 90 ručni čekić 54
puni okvir 37, 78 ruda 9-11, 16, 19, 21-23, 30, 33, 36, 41-43,
punjenje 33, 74 46, 49-51, 53, 56-58, 60-64, 66, 68, 70-76,
78, 79, 80-85, 89-91, 93-95, 99
R rudača 73, 82, 85, 90, 94
radilište 83-85 rudar 7, 10-13, 16-18, 20-35, 37-53, 55-59,
radionica 35, 49, 66, 84 67-69, 71, 83, 84, 86-92, 94-99, 103, 104,
radiona 35, 98 164
radna snaga 36, 49, 72 rudarke 68, 69, 90
radni pritisak na dno bušotine 81 rudarska inspekcija 36, 89
radnički savjet rudarskog preduzeća 36, 89 rudarska sjekira 60
radnik na separaciji 72 rudarska zastava 88
radno odijelo 67-69 rudarski bazen 89
rudarski nadzor 30, 74, 89 siderit 82, 104

rudarski projekt 87 signalist 50
rudarski radovi 74 signalizacija 50, 74
rudarski strojevi 62 signalni uređaji 36, 66, 67
rudarski tehničar 70 sigurnosni stubovi 36, 77-79
rudarsko mjerenje 71, 74, 87 sijalica za normalno osvjetljenje 68
rudarstvo 7, 9-11, 14-17, 19-23, 32, 34, 39- sijalica za pomoćno osvjetljenje 68
54, 56-60, 62, 64, 67, 73, 75, 84, 91-97, silikoza 94
99, 104, 145 sindikat 51, 89
rudište 22, 23, 85, 93 sipke 66, 79
rudne žice 36, 94 sirena 18, 29, 66, 90, 96
rudne žile 53 sirova ruda 37, 82
rudnica 85 sistematizacija 51, 74
rudnik 10, 11, 13, 17, 20-23, 27, 39, 42, 45, sjekira 29, 60
47-49, 51, 52, 60, 62, 66, 69, 70-72, 74, skladište eksploziva 85
76-78, 82, 86-90, 92-95, 99 skladište jamske građe 85
rudokop 85, 87 sklonište 51, 85
rukavac 76 skreper 66
rukovalac jamskim mašinskim uređajima skreperist 35, 72
72 skretnica 92
rukovodilac rudarskih strojeva 70 slijepo okno 37, 76
rupa 50, 59-61, 73, 80, 81 sloj 79, 80, 93-95
rupnik 72 služba za spašavanje 87, 92
služba zaštite na radu 92
S smjena 16, 30, 41, 51, 86, 88, 89, 92
sajla 50, 92 smjenovođa 51, 69
saljcug 62 Smreka 22, 32, 87
samospasioci 65, 67, 82 sočiva (leće) 94
sanacija terena 50, 94 spiralna svrdla 37, 60, 63
sanduk (koš) 63 sporogoreći štapin 37, 81
Sasi 7, 8, 20, 21, 23, 24, 27 sprat 51, 78, 90, 92
Saski Do 22, 23, 32, 87 spuštanje pribora u bušotinu 74
Šaški Do 22, 23 središnji zalom 36, 94
Saski Potok 22, 23, 32, 87 sredstva za mazanje i čišćenje mašina 92
Šaški Potok 22, 23 Sretno! 42, 55, 88
sastavljene žile 37, 94 sržna cijev 36, 63, 66, 90
saug 94 stacionirani instrumenti 65
savitljivi kabal 37, 68 stavljanje u pogon vretena 33, 74
sedimentna cijev 36, 66 stepenasto otkopavanje naniže 38, 80
separacija 30, 75, 85, 87, 97 stepenasto otkopavanje naviše 38, 80
separiranje 30, 72, 74, 85 stezni prsten 37, 65
Seperacija 30, 75, 87 stimulacija 51, 89
seperacija 30, 50, 75, 97 stojka 76, 90
sertifikat bušilice 87 stresaljka 66
servisiranje 33, 50, 74 strop 51, 76-78, 81, 90
stropnica 77, 78 štufna 78

stručni savjet 36, 89 šturac 66, 90
stubni čekić 90 šturf 23, 74, 90, 94
stupac 77, 78 šturt 94
sulivanka 33, 61, 63 švađ 74, 90, 94
sumpordioksid 81, 92 švedski način 36, 78
sumporvodonik 81, 92
svoznica 74 T
svrdlo 39, 60, 61, 63, 90 table i putokazi jamskih objekata 94
svrtnjevi 60, 63, 90 tabzan 76
tačke 39, 63, 90
Š Tanado 23
šaht 51, 76, 90 tanaf 89
šajbina 23, 61, 63, 89 tara 94
šala 62 tavanica 76, 90
šikta 30, 89, 97 tehnički direktor 52, 69, 70
šine 51, 52, 90, 92-94 tehnički rukovodilac pogona 70
široko čelo 37, 80 tektonski poremećaji 36, 52, 91, 92, 94
škare 52, 60 temeljača 78
škart 52, 90, 94 temperatura 30, 97
škriljac 92 tesar u jami 13, 72
šlagno 94 tibing 78
šlakno 76 tijelo lampe u kojoj je smješten akumulator
šlauf 52, 66, 89 38, 68
šleg(a)nj 76 tona 94
šleganj 23, 39, 54, 60 topli obrok 37, 88, 89
šljaka 23, 76 torba 26, 68
šljam 56, 90 torba obložena filcom 68
šljem 52, 68, 69, 90 torketiranje 33, 74
šljever 94 tovar 94
šmir 92 tovotna mast 37, 94
šmiranje 33, 74 tračnice 90, 92-94
šoralica 39, 60 tračnik 92
špat 76 traka 63
štapin 80, 81, 85 transport 52, 57, 62-64, 66, 69, 70, 74, 75,
štemplo 78 78, 84, 85, 91, 93, 95
štipaljka za nos 65 transportna mehanizacija 36, 63
štire 66, 90 transportne prostorije 85
štitnici za oči i lice 68 transportni sistem 64
štokovi 78 transportni troškovi 92
štolne 23, 85 transportni uređaji na pneumaticima 62
Štrajbok 32, 87 transportni žlijebovi 64
štrajbok 76, 94 trigline 60
štrajk 52, 89 tringline 61
štreka 90, 94 trokut 35, 76, 98
trola 62 vazdušni čekić 36, 60, 90

troska 94 vedro 66
troškovi kontrole 92 ventil 92, 94
trotil 81 ventilacija 53, 75
tunel 77, 85 ventilacione stanice 85
tvrdi metal 37, 60, 94 ventilacioni mostovi 36, 85
ventilator 66, 67, 74
U vilice 66
udarne patrone 37, 68, 81 viljuškar 33, 34, 98
udarno bušenje 75 viper 66
ugljenmonoksid 52, 65, 81, 104 visinska kašika 37
uključivanje brzina 75 vitezit 81, 104
ulje 92 vitlovi 66
univerzalni gasni analizator 65, 67 vjetrena vrata 85
upina 94 vjetrene cijevi 36, 81
Upina (Mala i Velika) 32, 87 vjetrene pregrade od raznih materijala sa
upravnik 52, 70 ili bez vrata 37, 38, 85
uređaj za dizanje pribora 66 vjetrene pregrade od raznih materijala sa
uređaj za ručno podizanje, odnosno spu- regulatorima protoka zraka sa ili bez
štanje vretena pomoću točka 66 vrata 85
uređaj za uzbunu 66, 90 vjetrene zavjese 81
usadno dlijeto 61 vodni zidovi 36, 76
uskop 60, 73, 80, 93 vodosabirnik 85
uskopni čekić 60 vodovodna mreža 36, 92
usnik 65 vozač na površinskom kopu 72
uspinjača 66 vršaj 77
utovarivač rude na površinskom kopu 63 vrtine 77
utovarna lopata 36, 63
utovarne mašine 63 W
uzbiti 38, 75 W-Messer 65
uzboj 94
uzorkovač 72 Z
uže 66, 91, 92 začepljena mina 37, 81
užetni bager 36, 63 zakon o rudarstvu 89
zalom 94
V zalom prema dolje 38, 94
vade 76, 92 zalom prema gore 38, 94
vagonet 49, 63, 64, 66, 71, 73, 75, 90, 93, 94 zalomni naboj 36, 94
valjak 52, 63, 83 zamuljivanje 33, 75
vanta 31, 52, 94, 97 zapeka 75
Vareš 7, 10-15, 18, 20-25, 27-29, 32, 35, 41- zaptivanje pumpe 33, 75
43, 46, 48, 53, 54, 58, 75, 77, 78, 82, 84, zapunjavanje 33, 75
87, 96, 99, 104 zarušavanje krovine 33, 95
Vareš Majdan 32, 87 zasip u kombinaciji s raznim vrstama pod-
varite kliješće 54 grade 78
zasipavanje 33, 75 zidar u jami 72

zaštitna limena kutija 65 znaci za povlačenje 95
zaštitna oprema 68 zolna 88
zaštitna sredstva 16 zrakovod 77
zaštitne naočale 68, 69
zaštitne rukavice 68, 69 Ž
zaštitni grudnjak sa rukavima ili bez ruka- žabnjače 54
va 68, 69 željezo 21, 53, 71, 82, 94, 95
zaštitni pojas 68, 69 žica za otvaranje 65
zaštitno staklo 68 žičara 64
zatajene mine 37, 81 žile 53, 95
O autorici
Jasminka Ibrišimović je rođena 3. 9. 1983. go-
dine u Sarajevu. U Varešu, gdje trenutno živi,
završila je opću gimnaziju. Diplomirala je
2007. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski
i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Postdiplomski studij iz lingvističkih discipli-
na na Filozofskom fakultetu u Sarajevu zavr-
šila je 2015. odbranivši magistarski rad pod
naslovom Rudarska terminologija u Varešu.
Saradnica je na projektu Bosanskohercego-
vački lingvistički atlas.
Radi u jednoj osnovnoj školi u Varešu.
RUDARSKA TERMINOLOGIJA U VAREŠU
Slavistički komitet, Biblioteka Bosnistika, Monografije, knjiga 17
Za izdavača
Senahid Halilović
Korektura
Autorica
Indeks
Autorica
Prijevod rezimea
Nina Fučec (engleski)
Linda Prugo-Babić (ruski)
Dizajn korica
Tarik Jesenković
Prijelom
Narcis Pozderac, TDP, Sarajevo
Štampa
Dobra knjiga, Sarajevo
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
811.163.4*3’373.46(497.6 Vareš)
IBRIŠIMOVIĆ, Jasminka
Rudarska terminologija u Varešu / Jasminka Ibrišimović. - Sarajevo
: Slavistički komitet, 2018. - 181 str. : ilustr. ; 24 cm. - (Biblioteka Bosni-
stika / Slavistički komitet ; knj. 17. Monografije)
O autorici: str. [183]. - Bibliografija: str. 100-102. - Summary ; Rezjume.

- Registri.
ISBN 978-9958-648-18-2
COBISS.BH-ID 25677062

Rudarska Terminologija U Varešu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Rudarska Terminologija U Varešu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rudarska Terminologija U Varešu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

JASMINKA IBRIŠIMOVIĆ

BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE

© Slavistički komitet i Jasminka Ibrišimović; 2018.

Izdavački savjet Biblioteke Bosnistika – Lingvistika

BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE

Predmetni indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

prostoru Bosne i Hercegovine. Stoga, ovdje sam spomenula i neke radove

9. Mihajlović Velimir, Vuković Gordana, Srpskohrvatska leksika ri-

1.1. Predmet i cilj rada

Iz podataka navedenih u dijelu rada Historijska pozadina rudarstva u

tematskom kriteriju. Ovaj kriterij mi se činio najprikladnijim za klasifi-

1.2. Metode i tehnike rada

Tehnikom anketiranja obuhvaćeno je ukupno 100 nekadašnjih rudara.

1.3. Leksika i terminologija

„Birajući naslov produktor teksta polazi od potrebe da što sažetije pru-

Termin označava „riječ koja točno označuje određeni pojam u nauci,

1.4. Rudarska terminologija

dolaze iz različitih sredina. Većina je rudara iz samog Vareša, ali ih ima i

U knjizi Srpskohrvatska leksika rudarstva Velimir Mihajlović i Gorda-

1.5. Historijska pozadina rudarstva u Bosni i Hercegovini

Društveno bogatstvo se, u širem smislu, sastoji iz dva dijela:

Slavensko stanovništvo nije imalo nikakvih znanja o rudarstvu, jer su se Sla-

1.6. Historijska pozadina rudarstva u Varešu

1.7. Utjecaj rudara Sasa na rudarstvo u Varešu

Historija nas uči da su na prostoru Vareša, nesumnjivo, rudari Sasi

2.1. Opće napomene

se prema tim stranim riječima ispoljavaju različiti stepeni tolerancije. Jezik

adaptirao ih tako da su oni postali jedan od njegovih zaštitnih znakova koji

2.2. Osobenosti rudarske terminologije

2.2.1. Fonetsko-fonološki nivo

U govoru vareških rudara može se čuti oblik svirena, umjesto normira-

srpskohrvatskog jezika koji su rudari učili u školi i usvojili u svakodnev-

lazi i u drugim bosanskohercegovačkim govorima, vjerovatno radi lakšeg

knjiga. Također, i u ovom slučaju u dativu i lokativu jednine nije provedena

2.2.2. Morfološki nivo

kojoj se kopa ruda), na imena prijevoznih sredstava (demper i perlinac) ili

Jedan od padeža u kojem su zabilježene određene pojave koje je po-

Poznato je da u našem jeziku postoje imenice koje u nominativu mno-

(plan), geološka (karta), hidraulična (podgrada), hidrološki (plan rudnika),

va), platnena (traka za nošenje), polumehanizirano (otkopavanje), pomoćni

2.2.3. Leksički nivo

postoji više nadzornika. Zbog obima i odgovornog posla, većina djelatnosti

Farleza je termin koji se susreće u govoru vareških rudara, a zahtijeva

niz drugih zanimanja, postupaka, prostorija i sl. Mjerenje u rudarstvu je

za vođenje različitih vrsta knjiga vezanih za rudarstvo ona označava nešto

upotrebljava. U rudarstvu označava ‘gomilu rude’, koja je formirana u obli-

I ovo je još jedan u nizu termina koji se upotrebljava u rudarskoj termino-

toriji na kojoj se prostire vareški govor, zabilježena njegova upotreba izvan

Predujam je termin koji je u današnjem sistemu poslovanja već pomalo

ima primjenu u rudarstvu, ali u prenesenom značenju susrećemo ga u sva-

rudarstva. U rudarstvu se on odnosi na nekoliko aktivnosti, a u drugim

imaju veliki značaj, možemo reći da su šine jedan od rudarskih termina,

osoba koja upravlja određenim poslovima u rudarskoj djelatnosti, ali kao i

ophodnu majdanima zaustavlja jaz, a dalje od jaza nalazile su se grablje,

va u rudarskoj terminologiji, dok je sinonim nožice iščezao iz upotrebe. I

2.3. Tematska klasifikacija građe

prošlosti. Cilj mi je bio utvrditi koliko je termina nestalo iz upotrebe, što se

• U posljednjoj, dvadesetoj skupini se nalaze svi oni termini koji se