17. 12. 2022.

09:22 Liječenje akutno psihotičnog bolesnika

/getattachment/66cefe16-2336-4f4b-ab36-6a7b2f9384fd/20020901raftos.pdf. Google automatski izrađuje HTML verzije dokumenata dok

pretražujemo web.
Savjet: da biste brzo pronašli svoj pojam za pretraživanje na ovoj stranici, pritisnite Ctrl+F ili ⌘-F (Mac) i upotrijebite traku za traženje.

Stranica 1

THEME: Medical emergencies

Treating the acutely

psychotic patient John Raftos

BACKGROUND Acute psychosis is a medical emergency that is responsive to medical John Raftos, MBBS,
treatment and has a significant risk of morbidity and mortality if untreated. It is a common FACEM, is Senior

presentation both in general practice and hospital emergency departments. With the shift of Specialist in Emergency
Medicine, Sutherland and
long term management of mental illness from psychiatric hospitals to the community in the
St Vincent’s Hospitals,
past 20 years, general practitioners are increasingly involved in the short and long term
Sydney, New South
management of psychotic patients. Wales.
OBJECTIVE To review contemporary assessment and management of acute psychosis with the
emphasis on patient and practitioner safety, and the resources that are available for the
management of psychotic patients.
DISCUSSION General practitioners should be able to safely assess acutely disturbed patients
and diagnose acute psychosis and its potential causes. They should be aware of the alternatives
for acute treatment. They should be conversant with the Mental Health Act and its use to
ensure patient safety and with the medications that are used to treat acutely psychotic patients.

Case 1
David*, aged 20, was brought to his general practi-
tioner by his mother because she was concerned
about his recent behaviour. Over the preceeding
three months David had become increasingly
erratic. He had sent emails to his employers accus-
ing them of following him and spying on him. His
mother said that he appeared fascinated by the
television and his computer and spent hours sitting
staring at both.
In a private interview with the doctor, David
told the doctor he was a secret agent working for
the government and that he got his orders from
the voice of the president through the television
and computer screens. Recently the voice had
been telling him that he was being followed by
spies and that he should get rid of them. Last night
the voice from the computer told him that his
parents were part of the conspiracy against him.
indicating that David was mentally ill and there was
significant risk he would harm himself or others.
When the police and ambulance officers arrived,
the doctor suggested to David he take some valium
orally to calm him but the offer was declined.
Midazolam 10 mg and haloperidol 10 mg intramus-
cularly were then administered with the assistance
of the police and ambulance officers. David was
taken to hospital where acute paranoid schizophre-
nia was diagnosed. After treatment David’s
stanje se stabiliziralo i mogao se vratiti
posao, zahtijevajući svakodnevno uzimanje antipsihotika.
Slučaj 2
Antonija*, starog 28 godina, odveo je njegov partner k sebi
Liječnik opće prakse zbog akutnog poremećaja ponašanja.
Prije je bio dobro. Nije bilo obitelji
povijest psihijatrijske bolesti.
Antonije je imao odgovoran položaj u burzi.

https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:dZhUkxOmodoJ:https://www.racgp.org.au/getattachment/66cefe16-2336-4f4b-ab36-6… 1/5
17. 12. 2022. 09:22
During the interview David did not make eye
contact and looked over his shoulder frequently.
The doctor calmly explained that he should go to
hospital for help with his problems. However,
David became agitated, refusing to go to hospital.
The doctor left the room and called the ambulance
and police. He then completed a Schedule 2 form,
Liječenje akutno psihotičnog bolesnika
brokerska tvrtka i bila je dobra na poslu.
Tijekom prethodne godine koristio je amfetu
mine na zabavama svakog vikenda. Za vikend
prije posjeta upotrijebio je svoje uobičajene amfetamine i
uzeo nekoliko linija kokaina i dva ecstasyja
tablete. Njegov partner je rekao da je prvi postao agi-
tatirana pa povučena. Antonije je tada postao
Reprinted from Australian Family Physician Vol. 31, No. 9, September 2002 • 1

stranica 2
n Liječenje akutno psihotičnog pacijenta

zaokupljen gledanjem kroz prozor i povećana učestalost tijekom psihotičnih epizoda.

gledao zidove kod kuće i nije išao na posao.
U privatnom intervjuu, Antony je rekao liječniku
da su mu susjedi htjeli ukrasti novac i
pokušao provaliti u njegovu kuću preko
vikend. Nije održavao kontakt očima i
osvrnula se po svim zidovima sobe.
Također je rekao doktoru da ima crvenih insekata
trčala gore-dolje po zidovima i kukci su imali
ušli u njegovo tijelo kroz njegova usta i bili
trčeći uokolo ispod njegove kože. Nijekao nijednu
u namjeri da ozlijedi sebe ili druge.
Fizikalni pregled je bio uredan. Antonije je bio
započeli liječenje oralnim antipsi-
hotično sredstvo. Liječnik je pacijentu ponudio valium
10 mg i olanzapin vafel od 10 mg oralno koji
On je uzeo. Nakon sat vremena bio je opušten i kom-
prijatan u društvu svog partnera.
Liječnik je dijagnosticirao psihozu izazvanu lijekovima • manična epizoda u bipolarnom poremećaju
i propisao olanzapin 10 mg dnevno, uz blizak
specijalističko praćenje uključujući droge i alkohol
savjetovanje. Tijekom sljedećeg tjedna psihotični
simptomi su se smirili i pacijent se vratio na posao.
Antonyjeva psihoza je riješena i on ostaje
bez lijekova.
* Imena su promijenjena radi zaštite anonimnosti.
Definicija akutne psihoze
Psihoza je poremećaj mišljenja i ponašanja  1
koje karakterizira prisutnost jednog ili
više od sljedećeg:
• halucinacije – lažne percepcije osjetila.
Oni mogu biti slušni ili vizualni, rjeđe
mirisni ili taktilni,
• zablude - lažna uvjerenja koja se drže s apsolutnim uvjerenjem Alzheimerova bolest, lupus cerebritis,
vikcija ali neodrživo u smislu sociokulturnog
pozadina,
• umetanje/emitiranje/povlačenje misli, ili
• poremećaj mišljenja - neorganizirani obrasci govora.
Ovi pozitivni simptomi mogu biti povezani sa:
• negativni simptomi - otupljen afekt, smanjen
količina govora, smanjena energija, nagon i
društvena uključenost,
• atipični simptomi - zbunjenost, nestabilnost
raspoloženje, ili
• simptomi koji su odgovor na preokret
Liječenje ima za cilj minimizirati rizik od oštećenja i
vratiti normalnu mentalnu funkciju.
Diferencijalna dijagnoza u akutnom
psihoza
Velika većina prezentacija s akutnim psihičkim
chosis su zbog nove psihijatrijske bolesti
(najčešće shizofrenija), ili egzacerbacija
postojeću psihijatrijsku bolest ili su droga
induciran. Medicinski uzroci psihoze, dok
neuobičajeno, treba uzeti u obzir kada je prije
osjećaj ne odgovara kriterijima za akutni
psihijatrijska bolest.
Psihijatrijska bolest
• početna epizoda ili akutna egzacerbacija shizo-
frenija
• u sklopu unipolarnog afektivnog poremećaja
(psihotična depresija).
Organska bolest 2
• uzrokovane supstancama (opijanje, idiosinkratično
učinak ili povlačenje). Lijek se može rekreirati
nacionalna (odvikavanje od alkohola, halucinogena,
amfetamini, kokain) ili terapeutski (korti-
kosteroidi, antikolinergički lijekovi, L-dopa)
• sekundarno u odnosu na opće zdravstveno stanje
uključujući
- infekcije (encefalitis, meningitis, malarija,
sifilis, HIV)
- neurološki poremećaji (temporalni režanj
epilepsija, Parkinsonova bolest, Wilsonova bolest,
Huntingdonova bolest, multipla skleroza)
- endokrini poremećaji (hiper- i hipo-thy-
roidizam, hiper- i hipoparatireoidizam,
Cushingova bolest, Addisonova bolest)
- nutritivni nedostaci (Korsakovljeva psihoza,
beri beri, perniciozna anemija)
- tumori središnjeg živčanog sustava, teški metali
izloženost (živa, mangan, talij,
arsen).
Klinički znakovi koji upućuju na organsku (nepsihičku
chiatric) uzrok akutnih psihotičnih simptoma  2

i emocionalni nemir psihotičnog iskustva uključuju:

ence - tjeskoba, panika, somatizacija. • atipična dob početka bolesti (dob <13 ili >40 godina)

https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:dZhUkxOmodoJ:https://www.racgp.org.au/getattachment/66cefe16-2336-4f4b-ab36-6… 2/5
17. 12. 2022. 09:22
Pacijent može biti uznemiren i brbljav ili tih
i povučeno. Samoozljeđivanje, samoubojstvo, agresivnost
ponašanju, te se javlja nasilje prema drugima
2 • Pretisnuto iz Australian Family Physician Vol. 31, br. 9, rujan 2002
stranica 3
• povijest zlouporabe supstanci, iako je mentalno bolestan
pacijenti mogu koristiti rekreativne droge kao samoliječenje
ikacija za uznemirujuće psihijatrijske simptome
• vizualne (nasuprot slušnim) halucinacije, i
• prisutnost abnormalnih vitalnih znakova (groznica, tahi-
kardija) ili abnormalni fizikalni pregled ili
rezultate istrage.
Optimalna postavka za sigurno
procjena
Mentalno poremećeni pacijenti ne mogu tolerirati
buku i lako ih omesti.   Da biste smanjili rizik
3
i optimizirati ocjenjivanje, intervju bi trebao trajati
mjesto u privatnoj, tihoj sobi daleko od ometanja
cije i po mogućnosti ne sadrže ništa što bi moglo
biti oštećen ili korišten kao oružje. Prisutnost
treća osoba izaziva smetnju i trebala bi biti
izbjegavao. Pacijent se treba osjećati sigurno. Među-
gledatelj bi trebao pokušati prenijeti dojam empatije,
sjedeći na istoj razini kao i pacijent, koristeći a
tihim i mirnim glasom, i prenoseći topao i
brižan stav s istinskom brigom za
pacijenata i njihovih problema. Obmana bi trebala biti
izbjegavati a obećanja i uvjeravanja ne treba
biti doneseni osim ako nisu razumni i sposobni
zadržao.   Ispitivač bi trebao sjediti blizu otvorene
4 ispitivanje drugih sustava. Prikladan
vrata, trebala bi sjediti pod pravim kutom, a ne
izravno suprotno, pacijent, i ne bi trebao dopustiti
pacijent da stane između njih i vrata.
Intervju
Svrha intervjua je dobiti dovoljno
informacije koje liječniku omogućuju da:
• postaviti dijagnozu akutne psihoze i
prikupiti informacije o njegovom uzroku
• procijeniti rizik od štete
• otkriti ozbiljnu tjelesnu bolest
• procijeniti razinu društvenog funkcioniranja, i
• formulirati plan liječenja.
Intervju treba kontrolirati inter-
gledatelja dopuštajući pacijentu vremena da izrazi
njihove misli. Početna rasprava trebala bi biti nepovezana
fronting i usmjeren na uspostavljanje odnosa. The
povijest treba slijediti uobičajenu strukturu i
uključuju činjenična pitanja o identitetu, prošlosti i
fizičko i psihičko zdravlje obitelji, pušenje,
korištenje alkohola i droga, forenzička povijest i povijest
prisutne bolesti.
Treba koristiti otvorena pitanja i
bolesnika treba poticati da govori i objašnjava
njihove brige. Bolje je postaviti pitanje poput:
https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:dZhUkxOmodoJ:https://www.racgp.org.au/getattachment/66cefe16-2336-4f4b-ab36-6…
Liječenje akutno psihotičnog bolesnika
• iznenadni napad (sati do dana naspram tjedana do mjeseci)
• dezorijentiranost (za razliku od raspršenih misli)
• smanjena svijest
Liječenje akutno psihotičnog bolesnika n
'Možete li mi reći što vam se događa?'
nego pitati 'Jeste li čuli glasove
ili vidjeti stvari?' Pitanja poput: 'Kakav učinak
je li sve ovo utjecalo na tebe?' i 'Što možemo učiniti da
pomoći ti?' uspostaviti odnos i poticati
pacijent ima neku ulogu u ishodu.
Treba tražiti podatke koji to potkrepljuju
od obitelji, prijatelja, kolega s posla, drugih liječnika i
bolnice, osobito ako pacijent ne želi ili
ne mogu dati detalje.
Fizikalni pregled i
istrage
Razuman fizički pregled i istraga
cije su potrebne kako bi se isključile moguće organske
uzroci psihoze. Ako je pacijent posebno
agresivan ili paranoičan možda neće biti moguće
obaviti pregled ili poduzeti istrage
u početku. One se mogu izvesti kasnije u bolnici
i mora se obaviti prije dijagnoze
može se potvrditi psihijatrijska bolest.  5
Pregled treba uključiti vitalne znakove
(temperatura, krvni tlak, srce i disanje-
torijski broj i zasićenost kisikom), zjenice, a
kratak neurološki pregled i fokusirani
ispitivanja za pacijenta koji se javlja s prvim
epizode akutne psihoze prikazane su u tablici 1.
Rizik od ozljeda
Anketar mora napraviti procjenu
mogućnost štetnog djelovanja na pacijenta i druge.
Čimbenici rizika za nasilje, usmjereno prema sebi ili
ostali, prikazani su u tablici 2. Sigurnost je najvažnija.
Ako procjena pokaže da postoji rizik
pacijent može ozlijediti sebe ili druge, procjena-
liječnik mora osigurati da primaju akutne
psihijatrijsko liječenje do mogućnosti ozljeđivanja
Tablica 1. Početna ispitivanja za prvi
epizoda akutne psihoze
Puna krvna slika
ESR
Elektroliti i kreatinin
Ispitivanja funkcije jetre
Testovi rada štitnjače
Serologija sifilisa
HIV serologija
CT mozga
Provjera lijekova (ako je indicirano)
Pretisnuto iz Australian Family Physician Vol. 31, br. 9, rujan 2002. • 3
3/5
17. 12. 2022. 09:22 Liječenje akutno psihotičnog bolesnika

stranica 4
n Liječenje akutno psihotičnog pacijenta

Tablica 2. Čimbenici rizika za nasilje kod poremećenih ili psihotičnih misli, zablude ili halucinacije. općenito
pacijenata treba im ponuditi benzodiazepin kao pomoć
smiri ih i većina će to prihvatiti. Većina pacijenata
Demografski Mlađa dob
uzet će 5-10 mg diazepama oralno i to je
Muški spol
benzodiazepin po izboru.   Ako je brža sedacija
6
Povijesni Povijest:
• nasilje poželjno i pacijent pristaje, intramuskularno
• antisocijalno ponasanje midazolam 5-10 mg (diazepam se ne smije davati
• zlouporaba alkohola i/ili droga intramuskularno) ili intravenski diazepam 5-10 mg
Sadašnje stanje Prijetnje nasiljem su razumne alternative. Ako bolesnik ne
Trenutno trovanje alkoholom ili drugim tvarima pristanak na uzimanje lijekova, problem bi trebao biti
Deluzije ili halucinacije s nasilnim sadržajem
u pravilu se ne smije pritiskati u okruženju opće prakse
Naredba halucinacije usmjeravanje nasilja
jer je potrebno 4-6 ljudi za sigurno obuzdavanje a
Uznemirenost, uzbuđenje, neprijateljstvo, sumnjičavost
pacijenta za prisilnu injekciju. 7
Okolina Prisutnost ili dostupnost oružja
Brzodjelujući antipsihotik također je individualan
Socijalna Socijalna dislokacija
Nedostatak socijalne podrške cated.   Većina antipsihotika uzrokuje neke
6

Društvene manjinske skupine sedacija. Općenito međutim, antipsihotik

Tablica 3. Indikacije za hitnu hospitalizaciju s akutnim
psihoza
Rizik od samoozljeđivanja Nedavni pokušaj samoubojstva
Trenutna suicidalna ideja
Nedavno samosakaćenje
Nedavne misli o samosakaćenju
Opasnost od ozljeđivanja drugih Aktivni planovi, sredstva i namjera ozljeđivanja
drugi
Nedavni napadi na druge
Agresivno poremećen Agresivan/agitiran pacijent koji treba tjelesni
ponašanje obuzdavanje/farmaceutska sedacija
Socijalno pogoršanje Potreba za intervencijom kako bi se spriječio akutni
pogoršanje stanja u obitelji bolesnika,
profesionalnom, obrazovnom ili društvenom situacijom
Nedostatak odgovarajuće obiteljske/društvene podrške
Potreba za liječenjem Akutna medicinska bolest koja uzrokuje akutnu psihozu
liječenje i potrebna mu je pretraga/liječenje u bolnici
je splasnuo.
Ako primarni liječnik posumnja na psihotiku
pacijent može ozlijediti sebe ili druge, raspored 2
Zakona o mentalnom zdravlju NSW-a dopušta liječniku da oralno ili olanzapin 5-10 mg oralno su razumni
narediti policiji da pritvori mentalno bolesnog ili mentalno poremećenog
alternative fenotiazinima. Risperidon je
naručio pacijente i odveo ih u javnu bolnicu
za hitnu procjenu i liječenje. Bolnica
može prisilno zadržati i liječiti pacijenta za a
navedeno razdoblje. Slično prisilno liječenje
odredbe vrijede u drugim državama. Tablica 3 pokazuje
indikacije za hitnu hospitalizaciju.
Početno upravljanje
Akutno psihotični bolesnici često su značajno
uznemiren nedostatkom sna i alarmantan
4 • Pretisnuto iz Australian Family Physician Vol. 31, br. 9, rujan 2002
lijek treba koristiti za liječenje psihotičnih simptoma
tomove i sve sedacije treba dobiti od strane
istodobna primjena benzodiazepina. Izbor
antipsihotika ovisit će o liječniku
upoznatost s lijekom i je li to
koristiti oralno, intramuskularno ili intravenozno.
Haloperidol se najčešće koristi u
akutna situacija. Početne doze su 2,5-10,0 mg oralno,
intramuskularno, ili intravenozno. Klorpromazin
mogu se koristiti tablete ili sirup 25-100 mg oralno ali
postoji velika zabrinutost oko njegove sigurnosti,
uključujući izvješća o iznenadnoj smrti s parenteralnim
koristiti. Droperidol se više ne smije koristiti jer
nedavnih izvješća o produljenju QT intervala
ventrikularna tahikardija/fibrilacija i
iznenadna smrt. Stariji su ljudi osjetljiviji na
antipsihotike i doze treba prilagoditi
prema dolje. Male doze titrirane za učinak
su najbolji.
Atipični antipsihotici također su učinkoviti.
tiv u liječenju prve epizode akutne
psihoze i preferiraju se u liječenju
akutne na kronične psihoze. Risperidon 1-2 mg
dostupan u oralnim napolitankama koje se brzo apsorbiraju.
Tipični režimi za početno liječenje akutnog
psihoze su:
• diazepam 5-10 mg i haloperidol 5-10 mg
usmeno, odn
• diazepam 5-10 mg i risperidon 1-2 mg odn
olanzapin 5-10 mg oralno, odn
• midazolam 5-10 mg i haloperidol 5-10 mg
intramuskularno, odn
• diazepam 5-10 mg i haloperidol 5-10 mg

Stranica 5
https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:dZhUkxOmodoJ:https://www.racgp.org.au/getattachment/66cefe16-2336-4f4b-ab36-6… 4/5
17. 12. 2022. 09:22
intravenozno.
Cilj početne sedacije je da pacijent
staložen, ali dovoljno budan da ga se ispravno procijeni
kad stignu u bolnicu.
Distoničke reakcije mogu se pojaviti kod bilo koje antipsije psihijatrijska procjena 'organskih' mentalnih poremećaja.
hotičnog agensa i bolesnika treba promatrati
prema tome i tretirati benztropinom 1-2 mg
intramuskularno ili intravenozno ako postoje simptomi
pojaviti se.
Dugotrajno liječenje psihoze obično
uključuje upotrebu atipičnog antipsihotika.
Tipične doze održavanja risperidona su 4-6
mg dnevno dano jednom ili dva puta dnevno i olanza-
bora su 5-20 mg dnevno kao jedna doza. ostalo
atipične antipsihotike uključujući
zuklopentiksol, flupentiksol, flufenazin, kveti-
mogu se koristiti apin, tiotiksen i pericijazin
ovisno o iskustvu liječnika s njima
lijekovi i savjeti psihijatra
trist. Pacijenti s dugotrajnom psihijatrijskom bolešću
treba voditi psihijatar i liječnik opće prakse
djelujući kao tim.
Lijekovi koji se koriste u liječenju akutnog
psihoze su sažeti u tablici 4.
Zaključak
Akutne psihijatrijske jedinice u javnim bolnicama, neke
privatne bolnice, psihijatri u privatnoj praksi,
i hitne timove za mentalno zdravlje u zajednici
Svi su dostupni liječnicima primarne medicine koji liječe
bolesnika s akutnom psihozom. Minimizacija rizika
treba biti temelj odluke o upućivanju.
Pacijent s utvrđenom dijagnozom psih.
hijatrijska bolest koja se manifestira akutnim ili
kronična psihoza može se vratiti njemu/njoj
psihijatar koji liječi ili mentalno zdravlje u zajednici
službenik nakon konzultacija o akutnom liječenju
sve dok ne postoji akutni rizik od samoozljeđivanja
ili štete drugima.
https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:dZhUkxOmodoJ:https://www.racgp.org.au/getattachment/66cefe16-2336-4f4b-ab36-6…
Liječenje akutno psihotičnog bolesnika
Liječenje akutno psihotičnog bolesnika n
Reference
1. Radna skupina Američkog psihijatrijskog udruženja na
DSM-IV. Dijagnostički i statistički priručnik mentalnog
poremećaji, 4. izd. 1994. godine.
2. Allen MH, Faumann MA, Morin F X. Hitna pomoć
New Dir Ment Health Serv 1995; 67:45-55.
3. Tintinalli JE, Peacock FW, Wright M A. Hitna pomoć
medicinska procjena psihijatrijskih bolesnika. Ann
Emerg Med 1994; 23:859-862.
[PubMed] 4. Cameron P, Jelinek G, Kelly AM, Murray L,
Heyworth J. Udžbenik urgentne medicine za odrasle.
1. izd. London: Churchill Livingstone, 2000:493-
514.
5. Kaplan HI, Sadock BJ, Grebb J A. Kaplan i
Sadockov sinopsis psihijatrije. 7. izd. Baltimore:
Williams & Wilkins, 1994:803-809.
6. Dubin WR, Field J A. Rapid tranquilisation of the
nasilni pacijent. Am J Emerg Med 1989; 7(3):313-320.
7. Fisher W A. Suzdržanost i osamljenost: pregled
književnost. Am J Psychiatry 1994; 151:1584-1591.
AFP
SAŽETAK
VAŽNE TOČKE
• Bolesnici s prvom prezentacijom akutnog
psihoze trebaju hitnu procjenu i
liječenje.
• Sigurnost, razina društvenog funkcioniranja,
prisutnost organske bolesti i socijalna
podršku treba uzeti u obzir prilikom odlučivanja
na odgovarajuću uputnicu.
• Ako postoji opasnost od ozljeđivanja sebe ili drugih, an
nalog za prisilno liječenje trebao bi biti
završili i policija i hitna pomoć
pozvan da odveze pacijenta u bolnicu. Nije
sigurno ili razumno zamoliti obitelj ili prijatelje
odvesti akutno uznemirenog bolesnika u bolnicu.
ZAHTJEVI ZA PONOVNI ISPIS
John Raftos
15 Coora Road
Yowie Bay, NSW 2228
E-pošta: raftosj@sesahs.nsw.gov.a
Pretisnuto iz Australian Family Physician Vol. 31, br. 9, rujan 2002. • 5
5/5