PITANJA IZ AVERTEBRATA II DIO

1. KOLUTIĆAVCI
- SISTEMATIKA
Razred : Polychaeta (mnogočetinaši), redovi : Errantia (slobodno pokretni), Sedentaria
(sjedilački).
Razred : Clitellata (pojasnici), redovi : Oligochaeta (maločetinaši), Hirudinea (pijavice).
- GRAĐA POPREČNOG PRESJEKA GUJAVICE I MNOGOČETINAŠA
Trepetljikavi epiderm-veza sa trepetljikašima odnosno prokariotima. Kružni mišići
skraćuju po širini kolutić (prstenasti). Uzdužni mišići (2trake gore i 2 trake dolje). Prerez
kroz metanefridije, prerez kroz probavilo, prerez kroz ganglije vidljivi.

- OPĆI PLAN GRAĐE KOLUTIĆAVACA (SHEMATSKI)

Gujavica
Tijelo-tjelesni kolutići-završavaju sa stražnjim kolutićem pigidijem s analnim
otvorom, sa stražnje strane tijela su mehanoreceptori. Glava-prvi kolutić
prostomij-na glavi su oči i tentakule(mehanoreceptori i/ili kemoreceptori). Na
podražaj ne reagiraju cijelim tijelom i brže su pokretni od beskolutićavaca.
Poprečne pregrade ili mezenteriji-tu može kolati hemolimfa. Neki imaju osim
ovih poprečni i longitudinalnu pregradu (os).
Pijavica
 Prijanjaljke na stražnjem dijelu tijela. Prednji dio je pokretan i sa stražnje strane
imaju prijanjaljke blizu usta. Tanki kolutići se zovu prstenci, 5 prstenaka čini
jedan kolutić (max 34). Leđna strana-male oči (do 12), pigmentirana strana. S
trbušne su mehanoreceptori senzile(kvrge)-prima podražaj. Ovo su bile razlike u
građi od glista. Isto imaju rilo, metanefridije i hermafroditi su.
- GRAĐA PARAPODIJA
Sastoji se od dijela koji gravitira leđnoj i dio koji gravitira trbušnoj strani.
Neuropodij(gravitira trbušnoj)-u vezi s trbušnim ganglijima, četine sa 2 cikule (igle).
Notopodij(gravitira leđnoj)-sa dorzalnim viticama i 2 acikule (igle)-to su elementi
unutrašnjeg skeleta četina (setae).

2. ČLANKONOŠCI
- PODJELA I O SVAKOJ SKUPINI OSNOVNE ZNAČAJKE SKUPINE
Potkoljeno : TRILOBITA (trorežnjaci, izumrla skupina s oko 4000 fosilnih vrsta. Javljaju
se u kabriju i nestaju u permu. Živjeli su na morskom dnu, najjednostavniji su
člankonošci i tijelo im je građeno od glave, trupa i repa. ) i CHELICERATA (klještari)
#Kliještari su toliko oblicima različiti člankonošci, da je vrlo teško naći neka obilježja
koja bi bila zajednička svima. Najvažnije zajedničko obilježje su već spomenuta kliješta.
Kako su im segmenti glave međusobno srašteni, bilo je teško utvrditi s kojim segmentom
su povezani. Povezanost s drugim segmentom dokazana je pomoću praćenja živčanog
sustava. Drugi par ekstremiteta prakliještari koriste kao noge, dok kod svih drugih taj par
kao pedipalpe ima drugačiju ulogu. Sljedeća četiri para ekstremiteta kod svih grupa
građena su prije svega za kretanje. Tijelo kliještara kod većine je podijeljeno na dva
dijela, prednji (prozoma) i stražnji dio (opistozoma). Svi navedeni ekstremiteti nalaze se
na prednjem dijelu, dok su ekstremiteti na stražnjem dijelu potpuno preoblikovani i imaju
sasvim drugačije funkcije (spolni organi, žlijezde za predenje, dišni organi). U tom,
stražnjem dijelu tijela smješteni su probavni organi, unutrašnji spolni organi i mješinasto
srce.#
Razredi klještara : Merostomata (praklještari, sliče trilobitima), Arachnida (paučnjaci)
Redovi paučnjaka : Opiliones (lažipauci), Acarina (grinje), Araneae (pauci), Scorpiones
(štipavci), Pseudoscorpiones (lažištipavci)

Potkoljeno : MANDIBULATA (čeljusnici) Čeljusnici #ime za člankonošce (arthropoda)

sa čeljustima (mandibula), dodacima koji se nalaze u blizini usta a namjena im je za
držanje i kidanje hrane.#
Razred a) : Branchiata (škrgaši)
Podrazred : Crustacea (rakovi).
Razred b) : Tracheata (uzdušnjaci)
Podrazredi : Myriapoda (stonoge), Insecta (kukci).

- NAJZNAČAJNIJE VRSTE PO SKUPINAMA

Merostomata – LIMULUS POLYPHEMUS
Arachnida – IXODES RICINUS (krpelj), LATRODECTUS MACTANS (crna udovica),
ARANEUS DIADEMATUS (pauk krstaš)
Scorpiones – EUSCORPIUS ITALICUS, EUSCORPIUS CARPATHICUS (Hrvatska,
ubod izaziva lagano crvenilo. BUTHUS GIBBOSUS, BUTHUS EUROPEUS
(Makedonija i Crna Gora, 8mg otvora ubije psa ili dijete predškolske dobi).

- GRAĐA TIJELA ŠKORPIONA

Škorpion ima 8 nogu koje mu služe za kretanje te jedan par štipaljki koje izgledaju poput
kliješta koji im služi za hvatanje plijena. Imaju rep koji je dugačak, tanak i člankovit te
na kraju završava šiljastom bodljom koja je direktno povezana sa žlijezdom za lučenje
otrova. Tijelo mu je podijeljeno u dva dijela ili tagmate: cefalotoraks ili prosoma i trbuh
ili opistom.
Cefalotoraks obuhvaća oklop, oči, helicere, pedipalpe i 4 para nogu za pokretanje.

- GRAĐA TIJELA PAUKOVA

Tijelo im je građeno od PROSOMA (prednji dio koji je nastao spajanjem prostomija (1.
kolutić) i 6 kolutića) i OPISTOSOMA (stražnji dio koji se sastoji od 12 kolutića trupa te
bodlji). Tjelesni privjesci nalaze se samo na prosomi. Na 3. kolutiću se nalazi 1. par
udova – kliješta ili chelicere. Na 4. kolutiću se nalazi 2. par udova – čeljusne nožice ili
pedipalpi (imaju funkciju osjetila i služe za pridržavanje plijena ili kao kopulatorni
organi). Preostala četiri kolutića zglobljena su s četiri para nogu za hodanje (kukci imaju
samo 3 para nogu za hodanje).

- NAČIN IZRADE PAUKOVE MREŽE

Ispred crijevnog otvora imaju uređaj za predenje mreže. Iz 4-6 predljvih bradavica izlaze
niti fibroina koje uz pomoć stopalnog češljića ili calamistre raspoređuju u mrežu.
Predljive žlijezde izlučuju posebne ljepljive niti. Iz svake predljive cjevčice izlazi
predljiva tvar koja se na zraku skruti u tanku nit (najtanja nit je debljine 0.0004 mm) koja
postaje vrlo čvvrsta i otporna.

- NAČIN HVATANJA I PROBAVLJANJA PLIJENA

Plijen hvataju uz pomoć kliješta koja na vrhu imaju otvor velikih parnih otvornih
žlijezda. Hranu ne grizu već na plijen izbacuju probavne sokove koji je omekšavaju, a
tako omekšanu pauci je usisavaju uz pomoć posebno građenog želuca. Specijalisti su za
određene vrste kukaca.

- SVE O RAKOVIMA, UKLJUČUJUĆI TJELESNE PRIVJESKE ŠKAMPA

CRUSTACEA:
oko 38 000 do danas opisanih vrsta;
vodeno stanište je primarno;
imaju EGZOSKELET: hitin + CaCO3; ako imaju kutikulu, tada je:
epikutikula+endokutikula+epiderm (hipoderm);
na površini tijela često imaju dlake, četine, bodlje ili kvrge
EKDISIS – presvlačenje
PIGMENTI – karotenoidi, melanin
EGZOSKELET – izlučuje ga EPIDERM (HIPODERM) građen je od 4 osnovna dijela:
EPIKUTIKULA (tanka i na samoj površini), PROKUTIKULA, EGZOKUITKULA I
ENDOKUTIKULA
u koži žlijezde (otrovne, ljepljive, svijetleće) i pigmenti (bijeli, crveni, žuti, plavi smeđi i
crni)
TJELESNA ŠUPLJINA sadrži HEMOLIMFU i zove se HEMOCEL, a podijeljena je na:
1. PERIKARDIJALNI ZATON (srce)
2. SREDIŠNJA TJELESNA ŠUPLJINA
(COELOM)
3. CRIJEVNI ZATON (probavilo)
MIŠIĆI – poprečno-prugasti
ŽIVČANI SUSTAV – ljestvičav;
OSJETILA:
- OČI su sastavljene i mogu biti superpozicijske (noćne oči) i apozicijske (dnevne oči)
ZA OPIP – ČETINE I DLAKE PO KUTIKULI
ZA RAVNOTEŽU – jamice na tijelu sa statolitima (zrnca pijeska)
EKSKRECIJA – antenalne žlijezde
DISANJE – škrgama koje se nalaze pri bazi tjelesnih privjesaka
TJELESNI PRIVJESCI – izvedeni iz rašljaste nožice
OPTJECAJNI SUSTAV - otvoren
PROBAVILO – usta s tjelesnim privjescima: mandibula, I i II maxilla i I-III maxilliped,
ždrijelo, jednjak, žvačni želudac,hepatopankreas i crijevo s analnim otvorom
SPOL – razdvojena spola; oplođena jajna stanica prolazi preobrazbu od ličinke u
odraslog raka

Tjelesni privjesci škampa :

GLAVA: antena (mala ticala), antena (velika ticala), mandibula, I i II maxilla, I-III.
maxilliped,
PRSA: I-V pereiopod (noge za hodanje)
ZADAK: I-V pleopod (noge za veslanje)
TELSON (REP) + 2 UROPODA

- GRAĐA RAŠLJASTE NOŽICE

Ima coxa, trochanter, femur, tibia i tersus.
- GRAĐA ČLANKOVITE NOGE
Proksimalni dio (osnovni ili coxit) veže nogu s tijelom i sastoji se od 2-3 dijela, distalni
dio (pokretački ili telopodit) obuhvaća bedreni i gnjatni dio. + slika građe

- VRSTE KUKULJICA U KUKACA

Slobodna kukuljica – pupa libera; svi privjesci tijela su slobodni, osobito noge i krila.
Zastrta kukuljica – pupa obtecta; svi privjesci imaju skrutnutu prevlaku te se privjesci
tijela ne ističu
Kukuljice stranoglavice – pupa suspensale; imaju na kraju zatka svinute hitinske kukice
za pričvrščivanje pa se s njima objese naglavačke
Kukuljice pasanice – pupa cingulatae

- VRSTE LIČINKI U KUKACA

1)Mnogonoge ličinke (gusjenice) ose Diprion, leptira Noctuidae i leptira Geometridae.
2)Malonoge ličinke sa škrgama običnog muljara (Sialis lutaria) Megaloptera, kornjaša
Gyrinus (Adephaga).
3)Malonoge ličinke kornjaša božje ovčice Coccinella sp., kornjaša Silpha obscura,
kompodeidna ličinka kornjaša Abax ater, kornjaša Anobium sa zakržljalim nogama,
kornjaša Corymbites aeneus, kornjaša zlatne mare Cetonia aurata.
4)Beznoge ličinke pčele Apis mellifica s glavom i rudimentiranim usnim organima,
kornjaša Chrysobathris sp., kornjaša Hylotrupes bajulus, pasje buhe Ctenosephalus canis,
kućne muhe Musca domestica.

- POTPUNA I NEPOTPUNA PREOBRAZBA U KUKACA

Potpuna preobrazba kukaca-ličinke, iako se presvlače i rastu, nisu nimalo slične
odraslima, nego stalno imaju crvolik izgled. Da bi mladi crvoliki kukci postali odrasli
komarci, kornjaši itd., moraju se potpuno i naglo promijeniti. Zadnjim presvlačenjem
ličinke, umjesto još veće crvolike ličinke, ispod stare kože izviruje novi i sasvim drukčiji
oblik - kukuljica. Život u obliku kukuljice prividno je miran, kukuljica se ne pomiče i ne
hrani ali se u unutrašnjosti životinje događaju se velike preinake organa. Kad je
kukuljica sazrela, puca njena vanjska površina, a iz unutrašnjosti izlazi odrasli kukac.
Krila mu olakšavaju kretanje, radi pronalaska novih prostora i partnera za produljenje
vrste. Počinje životna faza odraslog kukca.
Nepotpunu preobrazbu kukaca imaju ličinke onih vrsta kojima mladi već nakon izlaska
iz jajšca nalikuju odraslima te se ne moraju potpuno promijeniti da bi izgledali kao
odrasli. Nakon svakog presvlačenja ličinke postaju sve veće i sve sličnije odraslima, te u
zadnjem presvlačenju zadobiju krila i spolne organe.

- VRSTE USNIH ORGANA U KUKACA

Za sisanje i za lizanje. Usni organi: labrum (gornja usna), labium (donja usna), maxilla
(gornja čeljust) x2, mandibulla (donja čeljust) x2
- OSJETILA I ŽIVČANI SUSTAV U KUKACA
Osjetila na nogama-dlačice kao mehanoreceptori. Kukci imaju složeno oko (omatidije su
spojene na vidni živac) i one su fotoreceptori. Mehanoreceptori ticala. Živčani sustav čini
niz živčanih čvorova (ganglija), koji su ljestvičasto povezani. Ganglij glave složene je
strukture, najrazvijeniji kod zadružnih opnokrilaca. Sa živčanim sustavom povezana su
osjetila i pojedini organi, kod nekih kukaca su vidni živci veći od ostatka mozga. Iz 3
prsna ganglija živci izlaze u noge, a od srednjeg i stražnjeg prsnog ganglija u krila.
- RAZMNOŽAVANJE
Imaju plodila ili gonade; gonodukte, kopulatorne organe. Odvojena su spola (diecični).
Izražen je spolni dimorfizam. Jajne stanice su centrolecitalne (''žumanjak'' je u sredini
citoplazme jajne stanice). Mogu se razmnožavati i partenogenezom, tj. jedinka se može
razviti i iz neoplođenog jajašca. U procesu razvitka u odraslu jedinku dolazi di
preobrazbe ili metamorfoze.

3. BODLJIKAŠI

- PODJELA
1. ECHINOIDEA – ježinci
Red – REGULARIA – pravilnjaci
IRREGULARIA – nepravilnjaci
2. ASTEROIDEA – zvjezdače
3. OPHIUROIDEA – zmijače
4. HOLOTHUROIDEA – trpovi
5. CRINOIDEA – stapčari

- OSNOVNE ZNAČAJKE SVAKOG RAZREDA

Echinoidea (ježinci) - okruglasta, rjeđe srcasta ili pločasta tijela s gornje strane
prekrivena pomičnim bodljama. S donje strane tijela su usta u kojima se nalazi 5 zubića.
Oko usta se nalazi i 5 pari usnih nožica koje služe kao kemijska osjetila za izbor hrane.
Asteroidea (zvjezdače) - pokretne morske životinje sploštena tijela na kojemu se ističu
krakovi. Većina zvjezdača ima pet krakova koji izlaze iz središnjeg dijela tijela (ploče).
Postoje vrste i s većim brojem krakova.
Ophiuroidea (zmijače) - plosnata tijela a tankim, gipkim, oblim, zmijastim kracima kojih
je uvijek pet ali se ponekad mogu granati. Kreću se gibanjem krakova koje mogu savijati
na sve strane, vješati se oko biljaka i koralja. Ako neki od krakova pukne, mogu ih
nadoknaditi
Holothuroidea (trpovi) – Imaju izduženo kobasičasto tijelo dugo 1–20 cm, s vapnenačkim
pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama koje su poredane u nizove ili razasute po
tijelu. Neke vrste su razdvojenih spolova, a neke su hermafroditi. Razmnožavaju se
spolno ili nespolno. Neke vrste plivaju kao meduze, dok su druge vrste pričvršćene za
podlogu.
Crinoidea ( stapčari) – većina stalno prirasla za podlogu dugim člankovitim drškom
Držak je sastavljen od niza pokretnih, međusobno spojenih, vapnenastih članaka. Neki
članci nose pokretne člankovite vitice koje u najdonjih članaka služe pričvršćivanju za
podlogu. Tijelo je oblika čašice s razgranatim krakovima (pet ili deset). Na slobodnom se
kraju nalaze dva otvora, usni i izmetni, okružena vijencem lovaka.
- GRAĐA ENDOSKELETA JEŽINACA
Bodljikaši imaju dobro razvijen kožnati skelet, sastavljen od vapnenačkih pločica
usađenih u kožnati sloj. Pločice mogu biti raspršene (trpovi), pokretljivo povezane
(zvjezdače) ili tvrdo srasle (ježinci). Stijenka tijela sastoji se od trepetljikave epiderme,
ispod koje je deblje vezivno tkiva derma (kutis) koje stvara vapnenačke pločice
(osikule).Osikule čine endoskelet koji je specifično razvijen u pojedinih skupina. Kod
većine bodljikaša iz kožnatog skeleta izrastaju bodlje. Zglobovi bodlji su pokretljivi i
povezani s mišićima pa životinje upotrebljavaju bodlje za obranu i za pokretanje. Bodlje
su različitih oblika i prekriva ih tanki sloj epiderma koji je ektodermalnog porijekla. U
epidermu su brojne žlijezde koje izlučuju sluz za zaštitu površine tijela te osjetne stanice.
Uz njih imaju još i pedicelarije (štipaljke) i sferidije (kijačice)
 - GRAĐA VODOŽILNOG SUSTAVA
Vodožilni ili ambukularni sustav je sustav cjevčica koje su ispunjene morem. Sustav
započinje PROTOCOELNIM MJEHURIĆEM koji je prekriven MADREPORNOM ili
SITASTOM PLOČICOM preko koje je sustav neprekidno u kontaktu s morem. Ispod se
nalazi tzv. KAMENA CIJEV oko koje je AKSIJALNA ŽLIJEZDA (ekskrecija),, na nju
se nastavlja PRSTENASTA CIJEV S 5 Polijevih mjehurića. Iz prstenaste cijevi izlazi 5
RADIJALNIH CIJEVI koje imaju ampule uz pomoć kojih bodljikaši mogu ispružiti ili
uvući AMBULAKRALNE ili lažne nožice.

- RAZLIKE U VODOŽILNOM SUSTAVU IZMEĐU RAZREDA

Kod ophiuroidima (zmijače) je madreporit može biti na usnoj površini, a na podijama
nedostaju sisaljke.
U holothuroida (trpovi) podija može biti smanjena ili odsutna, a madreporit se otvara u
tjelesnu šupljinu tako da tekućina koja cirkulira predstavlja celomičnu tekućinu, a ne
morsku vodu.
Krinoidi (stapčari) slični su asteroidima (zvjezdačama), ali u stopalima cijevi nedostaju
usisavači i koriste se za prolazak čestica hrane zarobljene prema središnjim ustima. U
asteroidima se isti pokret mahanja koristi za premještanje životinje po zemlji.
Echinoidea (morski ježevi) koriste se bodljama kako bi spriječili da se ličinke organizama
koji se inkrustiraju smjeste na njihovim površinama.

- RAZMNOŽAVANJE
RAZMNOŽAVAJU se SPOLNO, odvojenog su spola i bez izraženog spolnog
dimorfizma. Oplodnja je vanjska. Nakon oplodnje jajna stanica prolazi složenu
preobrazbu od ličinke do odraslog, pentaradijalnog oblika. Imaju sposobnost
regeneracije.

- LIČINKE
Ličinke bodljikaša su dvobočno simetrične i sastavni su dio planktona. Plivaju s pomoću
niza trepetljika. Starijim se ličnkama trepetljikavi nabori produljuju u mnogobrojne
krakove koje podupiru vapnenasti prutići. Kad dovrše preobrazbu i spuste se na dno tada
su već zrakasto simetrične odrasle jedinke (najčešće pentamerne).