Varenius, Bernhardus je 

njemački i flamanski geograf, te jedan od vodećih geografa XVII. st.

Ubraja se u osnivače opće geografije. Najpoznatije mu je djelo Geographia generalis ili
Opća geografija (Amsterdam, 1650.), objavljeno na lat. jeziku, a poslije revedirano i
prevedeno u tri ponovljena izdanja na ostale europske jezike.

Geographia generalis je postao i ostao standardni geografski tekst više od jednog stoljeća. Prvi
puta je predložena klasifikacija dijelova geografske znanosti na opću i specijalnu (fizička ili
regionalna), te su sažeti novi podaci o Zemlji.

Geographia generalis bila je podijeljena u tri cjeline. U prvom dijelu ispitivao je matematičke
činjenice koje se odnose na Zemlju, uključujući njezin oblik, dimenzije, kretanja i mjere. U
drugom dijelu ispitivao je učinak Sunca, zvijezda, klime i godišnjih doba na Zemlju i razlike
u prividnom vremenu na raznim mjestima. U trećem dijelu ukratko je obradio stvarne
podjele površine Zemlje i postavio načela onoga što je danas poznato kao regionalna
geografija. Svako je područje trebalo klasificirati prema zemljopisnoj dužini i širini,
udaljenosti mjesta od pola, opisati duljinu dana i noći, klimu, prirodu terena, plodnost, te
uključiti i informacije o stanovništvu kao što je status stanovnika, njihovu umjetnost,
trgovinu, vrline, mane, ceremonije, govor i vjere. Vareniusovo djelo dugo je držalo poziciju
najbolje rasprave o znanstvenoj i komparativnoj geografiji.  Newton je revidirao njegove
dijelove za izdanje objavljeno u Engleskoj.
Carl Ritter
Njemački geograf Carl Ritter (1779–1859) predstavnik je njemačke geografske škole i obično se
povezuje sa sunarodnjakom Alexanderom von Humboldtom kao jednim od utemeljitelja moderne
geografije  kakvu danas poznajemo. U prvoj polovici XIX. stoljeća Ritter je definirao geografiju
kao empirijsku znanost i smatrao je da geografska proučavanja moraju ići od opažanja do
opažanja, a ne od mišljenja do hipoteze. Za Carla Rittera geografija je bila eksperimentalna znanost,
stoga bi se često bavio terenskim radom, promatranjima i istraživanjima. 

Car Ritter Najproduktivniji period njegovog djelovanja veže se za prvu polovinu XIX. stoljeća, kada
je u 19 tomova objavljeno i njegovo najpoznatije djelo – Geografija u odnosu prema prirodi i
povijesti čovjeka. Riječ je o djelu objavljenom na više od 20 tisuća stranica, koje je Ritteru, iako
nedovršeno, omogućilo rad na prestižnom berlinskom sveučilištu. Obrazovanje je sticao u području
prirodnih znanosti, teologije i povijesti, što je imalo velikog uticaja na njegov znanstveni opus.
Naime, glavni Ritterov geografski doprinos se ogleda u naglašavanju koncepta prostornog
jedinstva, povezivanju geografije s drugim znanotima (naročito s poviješću) i naglašavanju važnosti
proučavanja ljudskog uticaja na prirodnu sredinu. Poimajući geografiju kao empirijsku nauku, dao
je veliki doprinos razvoju njene metodologije.