4 GRADA DRAGODID

Dragodid BB, Šapjane 23, 51214 Šapjane

http://www.dragodid.org/

Rezultati arheološkog sondiranja na području

Arheološke zone Drage i Peruna

Autori:
Mario Zaccaria, mag.arhaeol.
Mislav Tovarac, dipl.archaeol.
Grga Frangeš, dipl.etn.

Zagreb - Rijeka, listopad 2019.

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................3

ZEMLJOPISNI I POVIJESNI OSVRT..............................................................................4

METODOLOGIJA................................................................................................................7

ISTRAŽIVANJE....................................................................................................................7

POKRETNI NALAZI..........................................................................................................13

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA.......................................................................................20

BIBLIOGRAFIJA................................................................................................................21

PRILOZI...............................................................................................................................22

PRILOG A – KARTA ZONE, LOKACIJA SONDI 1:10000

2
UVOD

Temljem ugovora br. 49-225-19 o korištenju sredstava Ministarstva kulture

sklopljenog 25.01.2019. između Ministarstva kulture RH i udruge 4 Grada Dragodid za
potrebe arheološkog sondiranja arheološke zone Drage i Peruna (Z-2733 u Registru kulturnih
dobara RH pri Ministarstvu kulture) izvedeni su istraživački radovi u periodu od 25.7.2018.
do 2.8.2018. Sondiranje se provodilo na čestici 3575/1 k.o. Mošćenička Draga u vlasništvu
Republike Hrvatske u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike i JU PP „Učka“.
Isto tako ovi su radovi sufinancirani zahvaljujući Općini Mošćenička Draga. Voditelj
istraživanja bio je Mario Zaccaria mag.arhaeol., a ostali suradnici su arheolozi Mislav
Tovarac, apsolventi arheologije Vito Benvin i Franka Ovčarić te etnolog Grga Frangeš. Tijek
iskopavanja, sonde i rezultati istraživanja su fotodokumentirani, ubicirani i popraćeni GPS –
om na GIS-u.

Područje arheološke zone je sondirano podno Peruna i na Perunu kao i njegova okolica po
povijesno i geografski zanimljivim točkama sa ciljem dobivanja bolje slike o načinu na koji
se taj prostor koristio i tko ga je koristio.

Kroz devet dana sondažnog istraživanja koje je bilo popraćeno GPS-om i

fotodokumentacijom svih pokretnih i nepokretnih nalaza pronađeno je i dokumentirano
nekoliko zanimljivih lokaliteta od kojih je najbitniji Gradac kod Kadnja sa materijalom iz
srednjeg brončanog doba. Također je priložena karta kao i sve iskopane sonde. Za sonde su
se arheolozi odlučili po prethodno pronađenim nalazima iz rekognosciranja iz 2018.g.

3
ZEMLJOPISNI I POVIJESNI OSVRT

Arheološka zona kanjona Drage i Peruna prepoznata je kao bitno područje i

zaštićena je od strane Ministarstva culture Republike Hrvatske. Nalazi se u kanjonu Potoške
vale u Primorsko-goranskoj županiji u sastavu općine Mošćeničke Drage. Smještena na
obroncima Učke, pruža se od mošćeničke Grabrove na jugoistoku, Petrebišća na jugozapadu
sve do Velog sedla na sjeveroistoku i sastavni je dio parka prirode Učka.
Zona se nalazi usred koridora kretanja mezolitskih skupina lovaca i sakupljača1,
prapovijesnih željeznodobnih Liburna, lokalnog romaniziranog stanovništva te moguće
slavenske populacije kojima pripisujemo da su definirali i ostavili toponim Peruna, vrhovnog
božanstva slavenskog panteona.
Dolaskom brončanog doba, kao i ostatak Europe, ovaj kraj doživljava demografski
rast te ekonomski i kulturni procvat. Ovo doba, kao i kasnije željezno, karakteriziraju
utvrđena naselja sa suhozidnim bedemima na dobro branjenim uzvisinama, tj. gradine.
Arhitektonski oblici i načini upravljanja prostorom specifični za brončano i željezno doba su
osim utvrđenih naselja na uzvisini, osmatračnice i nekropole. Područje zone Drage i Peruna
puno je takvih vrhova i prirodnih oblika u krajoliku koji dominiraju prostorom i pružaju
iznimno kvalitetne pozicije za strateško upravljanje i kontrolu čitavim kanjonom. Najbliži
Perunu su Gradac na Grabrovi i Gradac na Kadnju o kojem ćemo se osvrnuti u djelu
posvećenom istraživanju. Smatramo da ćemo mnogo vise znati o korištenju prostora u
prapovijesti nakon što Općina Mošćenička Draga da izraditi LIDAR analizu koncem 2019.g.
U sklopu pošlogodišnjeg rekognosciranja obiđena je većina lokacija kako bi utvrdili
njihovu ulogu u arheološkom narativu ovog prostora. Područje Istre do Učke te podučkarski
kraj na njenoj istočnoj obali potpada pod rimsku vlast u 2. st. pr. Kr. Godine 178. pr. Kr.
pobjedom nad posljednjim histarskim kraljem kod Nezakcija, Rimljani su ovladali velikim
dijelovima Istre. Teritorij plemena Liburna na relativno miran način biva pripojen rimskoj
državi, a granica između Italije i provincije Dalmacije je na Raši. U kasnijem periodu ovaj
prostor dijeli sudbinu cijelog istarskog poluotoka koji nakon pada Zapadnog rimskog carstva
potpada pod vlast Gota (493. - 538.), Bizantinaca (538. - 788.) i Franaka (738. - 952.). U
razdoblju franačke vlasti na područje Istre dolazi u prvi kontakt s Slavenima. S obje strane
Učke slavenski doseljenici naseljavaju stare gradine koja postaju sjedišta srednjovjekovnih
općina, tj. župa.

1
Zajednica koja je vjerovatno imala sjedište u Pupićinoj peći u Veloj Dragi, na istarskom djelu Učke, kod Vranje.

4
 Uz spomeničku važnost za kulturu života na ovom prostoru, ovaj slikoviti lokalitet je
otvaranjem Mitsko-Povijesne staze Trebišća-Perun dobio i turistički značaj kao jedan od
njenih ključnih punktova.

U sutjesci Potoške vale nalazi se lokalitet s vodopadom imena Volovski kuk što implicira
povezanost područja s drugim slavenskim božanstvom, Velesom. Ta poveznica je
potkrepljena akademskim radovima Radoslava Katičića, Tome Vinšćaka, Vitomira Belaja i
drugih istraživača i jedna je od temelja na kojima smo odredili smjer našeg istraživanja ovog
prostora. Staroslavenska mitološka podloga je već ranije potvrđena kroz toponime (Perun,
Trebišća) dok drevne gospodarske oblike potvrđuje suhozidna parcelacija te stara kamena i
suhozidna naselja (Trebišća, Petrebišća, Selšćanski dvori).

Etnološki sadržaj dokumentiran prošle godine ukazuje na razvijenu poljoprivrednu

aktivnost pašnjaka i polja kroz cijelo područje istražene zone. Brojna je suhozidna
infrastruktura parcelacije, podzida i lokvi. Brojni su i zidani pastirski stanovi, često višekatni,
te naselja suhozidnih kućica i dvorova koji su bili pokriveni slamom ili kamenim škrilama.
Riječ je o napuštenim objektima u raznim stadijima propadanja. Dva su događaja presudila
napuštanju Petrebišća: 2.svjetski sukob i nova gospodarska situacija u poraću uvjetovana
lakšim životom u gradovima i radu u tvornicama.

5
Slika 1. Digitalna ortofoto karta Arheološke zone Drage i Peruna. Mjerilo 1:13000.

6
METODOLOGIJA

Istraživanje se provodilo u razdoblju od 25.7.2019. do 2.8.2019. U tom periodu

iskopano principima stratigrafske metode izmjereno je GPS-om i dokumentirano sedam sondi
različitih dimenzija od kojih ona na Gradacu kod Kadnja (sonda 3) najbogatija nalazima i
najperspektivnija za nastavak istraživanja. Radi rasterećenja teskta studije mape i fotografije
sondi nalaze se u tekstu i prilozima.

ISTRAŽIVANJE

Obilježena i iskopana prva sonda (S 1, sl.2, prilog sl.24) nalazi se u šumarku podno brda
Zaglav na zapadnoj padini pokrivenoj vegetacijom, u sjeni. Smatralo se temeljno rezultatima
prošle godine kako je to mjesto najbolje za pronaći pokretne ili nepokretne nalaze koje je kiša
isprala sa vrha Zaglava. Sonda 1 je dimenzija 1x1 m, dubine 0,77 m. Radi nedostatka nalaza
odlučeno je da se neće ići dublje. Ustanovljene su 3 stratigrafske jedinice:

SJ 1 – površinski humus sa suhim lišćem

SJ 2 – crno-smeđa zemlja, sa sitnim kamenjem i korjenjem, dva fragmenta prapovjesne

keramike

SJ 3 – crno zemljani sloj bez kamenja, sterilno. Odlučeno je da se neće kopati dublje.

Slika 2. Sonda 1, SJ 3.

7
Sonda 2 (S 2, sl.3, prilozi sl.26, 27) smještena je u jugozapadnom kutu prostorije pastirske
kućice u napuštenom selištu kolokvijalnom nazvanom Stara Petrebišća (a koju kazivač Edvin
Rutar zove Selčanski dvori). Dimenzija kućice je 3,20 , dužine 3,96 m, širina zidova 0,60 m i
sačuvane visine do 1,60 m. Dimenzija S2 je 2x1 m, dubina 0,20 m. S obzirom da se očekivala
dubina sonde radi brojnog materijala koji je radi naodržavanja trebao pasti na pod i kojeg nije
bilo može se zaključiti da su stanovnici sami razgradili svoje kućice kako bi doprijeli do
krovne konstrukcije koju su ponovo iskoristili u Novim Petrebišćima . Nema nalaza.

SJ 1 – blokovi kamena sredje i velike dimenzije koji su pripadali zidovima kuće i koju su
opali u unutrašnjost

SJ 2 – 20 cm širine smeđe zemlje koja je služila kao ohdna površina

SJ 3 – vapnena geološka podloga koja se lista

Slika 3. Sonda 2, SJ 3.

8
Na vrhu Gradaca kod Kadnja je otvorena sonda (S3, sl.4,5 u prilozima sl. 28, 29, 38) u
šumi borova gdje je najveće zaravnjenje i time najveća mogućnost zadržavanja nalaza.
Gradac se nalazi na 748 m.n.v. Vidljivi su ostaci velebenih suhozidnih bedema koji su opali
radi vremenskih agensa ali i pošumljavanja borom. Otvorena je sonda 2 x 1 m. Duža strana
je usmjerena prema istoku i zapadu. Dubina je 0,70 m.

SJ 1 – površni humus sa fragmentima prapovjesne keramike.

SJ 2 – sloj od urušenja nepravilnih blokova kamena koji je opao sa viših djelova gradine sa
fragmentima keramike i životinsjkih kostiju sa tragovima pečenja.

SJ 3 – tamno-smeđa zemlja s korijenjem i visokom koncentracijom prapovijesne keramike.

Keramika je glačana, crna, plava, crvena sa znakovima sagorjevanja. Stiijenke su uglavnom
debele, ali ima i tankih stijenki. Predvladavaju stijenke ali ima rubova, dna i ručka.

SJ 4 – kamena vapnena podloga. Lista se na površini te je zaključeno da se neće ići više u

dubinu.

Slika 4. Sonda 3, SJ 3.

9
 Slika 5. Sonda 3, SJ .

Sonda 4. Otvorena je sonda (sl.6, u prilozima sl.30,31) dimenzija 1x1 m unutar vrtače
opasane suhozidom na Perunu. Dubina je 0,75 m. Nema nalaza.

SJ 1 - Crni humusni sloj sa jako malo kamenja.

SJ 2 – geološka podloga vapnenac

Slika 6. Sonda 4. SJ 2.

10
SONDA 5

Pravokutna nakupina kamenja dužina 2,60 m, širina 1,60 m. Vjerovalo se da je antropske

prirode i da se radi možda o kakvom ukopu ili ulazu u grob ali nema nalaza. Lokacija je na
uzvisini 250 metara zračne linije istočno od kampa Dragodida. Nema nalaza. (sl.7, u
prilozima sl. 32, 33).

SJ 1 – smeđa zemlja sa nepravilnik kamenjm srednje i manje veličine

SJ 2 – živac, vapnena podloga koja se lista.

Slika 7. Sonda 1. SJ 1.

11
SONDA 6

Otvorena sonda 6 (S6, sl.8, u prilozima sl.34, 35) na istočnoj padini Zaglava gdje je
proširanje za aute i blaga zaravan. Nalaz fragmenta keramike u SJ 1. Dimenzija 1x1 m,
dubina 0,30 m. SJ 2 listajuća vapnena podloga.

Slika 8. S 6, SJ 2.

SONDA 7

Otvorena sonda 7 (S7, sl.9, u prilozima sl. 36, 37) 30 metara zapadno od sonde 6 prema
zapadu u šumarku. dimenzije 1x1 m, dubina 0,20 m. SJ 1 je crna humusna zemlja. Nakon 3
fragmenta kermaike nastupio je SJ 2,:vapnena podloga koja se lista.

Slika 9. S 7, SJ 2.

12
POKRETNI NALAZI

Velika većina nalaza na arheološkom sondiranju dolazi iz sonde 3 (S 3, sl.11, 12, 14)
iskopane na brdu Gradac kod Kadnja2 za kojeg se već prošlogodišnjim terenskim
istraživanjem3 sumnjalo da je za vrijeme brončanog doba bilo naseljeno i sa kojom je
povezana glavnina slučajnih nalaza u okolici što otkriva korištenje prostora u tom periodu.
Slučajni nalazi su pronađeni i oko sonde 3 (sl.15). Ovogodišnja istraživanja dokazala su
relativno visoku koncentraciju fragmenata keramike u tri stratigrafske jedinice sve zajedno na
dubini od samo 0,70 m do sloja kamenja (SJ 4) koji možda i nije finalni sloj. Visoka
koncentracija keramike ukazuje na intezivno korištenje gradine koja je crpila svoje osnove za
život od plodnih polja na Petrebišćima i Veloj ravni , lokvi i izvoru na Kadnju te okolnim
pašnjacima pogodnim za stočarstvo. Životinjske kosti u sondi 3 (sl.13) otkrivaju kuhanje i
konzumaciju istih na Gradini.

Slika 10. Fragmenti iz sonde 1, SJ 2.

2
U prethodnom izvještaju iz 2018.g. pograšno nazvan Gradac kod Peruna.
3
ZACCARIA, TOVARAC, PEJIĆ, FRANGEŠ 2018.

13
 Slika 11. Prapovjesni fragmenti iz S 3, SJ 1.

Slika 12. Prapovjesni keramički fragmenti iz sonde 3, SJ 2.

14
 Slika 13. Fragmenti životinjskih kosti iz sonde 3, SJ 2.

Po koljenastoj ručki sa jezičastom pločicom (sl.14, druga s desna na dnu) i po apliki u obliku
potkove (sl.14, prva s desna na vrhu) i analogijama sa Nezakcija4, možemo smjestiti materijal
u srednju broncu.

Slika 14. Brončanodobni keramički fragmenti iz sonde 3, SJ 3.

4
MIHOVILIĆ 2001, 42.

15
Slika 15. Slučajni nalazi na padini iznad sonde 3.

Slika 16. Keramički fragment nađen u sondi 6.

16
 Slika 17. Keramički fragmenti nađeni u sondi 7, SJ 1.

Slika 18. Slučajni nalaz. Keramički fragment pronađen na lokaciji 45°251336

14°207130

17
Slika 19. Slučajni novovjeki keramički nalazi s glazurom.

Slika 20. Slučajni nalaz.

18
 Slika 21. Slučajni nalazi.

Sonde 1 (sl.10), 6 (sl.16)) i 7 (sl.17) su nakon sonde 3 dale najviše nalaza ma koliko ih imalo
bilo. Dokaz je to da je ipak na Zaglavu bila određena aktivnost nadzora područja u
prapovijesti radi geostrateške pozicije koja gleda na Gradac na Kadnju5, Vele ravni u smjeru
Prodola, dolinu Petrebišća u smjeru Vojaka (radi kontrole nad plodorodnim6 poljima i
pašnjacima).

Slučajni nalazi su pronađeni od strane polaznika suhozidne radionice koja je trajala paralelno
arheološkom istraživanju. Tako su tijekom čišćenja u samom centru Petrebišća pronađeni
keramički novovjeki glazirani fragmenti iz 19.stoljeća u blizini seoskog buća7 (sl.19, 20) i
ostaci vojnog materijala (sl.21) pronađenog u nasipu koji se naslanja na jedan suhozidni stan.

5
Gdje je očito bilo matično naselje.
6
Vela ravan i Petrebišća su prekrivena crnom plodnom zemljom po kojom se nalazi sterilna ilovica (prilog,
sl.40).
7
Buć je dio ruralne infrastrukture. Služio je za rješavanje biorazgradivog otpada neke kuće ili čitavog zaseoka.

19
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Arheološka sondiranja koja su provedena od 25.7. do 2.8.2019, u Arheološkoj sondi Drage i

Peruna su donijele do novih saznanja naseljavanja ovog područja. Arheološka zona Drage i
Peruna predstavlja nedavno napušteni ratarsko-stočarski krajobraz koji nam otkriva tragove
korištenja prostora za doba srednje bronce. Sonda 3 izvršena na Gradacu na Kadnju ukazuje
nam na intezivno korištenje gradine tijekom tog razdoblja, a sonde 1, 6 i 7 nam otkrivaju da
je Zaglav korišten od iste zajednice što upotpunjuje sliku koju smo počeli dobivati terenskim
rekognosciranjem 2018.g. Za vrijeme prapovijesti je ovaj prostor bio trajno naseljen i
korišten. Isto ne možemo reći za vrijeme antike i ranog srednjeg vijeka iako za ovaj potonji
imamo fragment keramike nađen 2018.g. Za vrijeme antike i nije tako čudno što na teško
dostupnim mjestima nema tragova jer je ta civilizacija preferirala trgovinu i prisutnost pored
mora. Za vrijeme punog srednjeg vijeka ovo područje ulazi u sastav Mošćenica što je
potvrđeno Mošćeničkim razvodom iz 1395.g. između Mošćenica i Kožljaka. Trenutno u
okolici nema dokaza o naseljavanju tijekom kasne antike osim samih Mošćenica ali to ne
znači da se daljnjim istraživanjima neće naići na takve tragove. Pogotovo jer Općina
Mošćenička Draga kani krajem ove godine provesti LIDAR analizu hvala kojoj ćemo imati
uvid o svim strukturama pod šumskim pokrovom i tako moći ciljano rekognoscirati
lokalitete. Dokazano se prostor koristi u novom vijeku što imamo dokumentirano u
franciskanskim izmjerama, arhitekturi i pokretnim nalazima u obliku fragmenata prevalentno
glazirane keramike, ali i druge bez glazure.

Glede budućih koraka istraživanja predlažemo sondažno ili sustavno arheološko istraživanje
Gradaca na Kadnju kao glavnom naseljenom mjestu za vrijeme srednjeg bronćanogo doba
(19-17.st.pr.n.e.) kako bi se shvatila materijalna kultura, korištenje prostora, lokacija
nekropole i poveznica sa bližnjim zajednicama kao što je to Gradac na Grabrovi. Gradac na
Kadnju ukazuje na prapovjesne suhozidne bedeme iako su oni radom vremenskih agensa i
čovjekovog pošumljavanja borovima uništeni te ih nalazimo u obliku bedema koji se raspada
prema kosini. Sam dolazak do zone istraživanja je teško dostupan radi nabujale vegetacije.
Međutim, sigurni smo da je ovo vrijedan lokalitet koji nam može otkriti povijest naseljavanja
u brončano doba na području Mošćenica.

20
BIBLIOGRAFIJA

- Frangeš, Grga i Branko Đaković. 2016. Konzervatorska studija naselja Lovranska

Draga.
- Kristina Mihovilić, NEZAKCIJ, Prapovijesni nalazi 1900.-1953. Arheološki muzej
Istre, Monografije i katalozi, br. 11, Pula, 2001.
- Starac Ranko, Rezultati najnovijih arheoloških istraživanja objavljenih na području
Lovranštine, Mošćenišćine i Brseštine, Liburnijske teme 8, Opatija, 1994.
- Zaccaria Mario, Tovarac Mislav, Pejić Marko, Frangeš Grga. Rekognosciranje
arheološke zone Drage i Peruna, Zagreb – Rijeka, studeni 2018, Izvještaj.

21
PRILOZI

Slika 22. Arheološka zona Drage i Peruna na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK), mjerilo
1:13000.

22
 Slika 23. Arheološka zona Drage i Peruna na franciskanskom katastru.

SONDA 1

Slika 24. Sonda 1 prije iskopavanja.

23
Slika 25. Ortofoto sonde 1.

24
SONDA 2

Slika 26. Sonda 2, SJ 1.

Slika 27. Ortofoto sonde 2.

25
 SONDA 3

Slika 28. Sonda 3. SJ 1.

Slika 29. Ortofoto sonde 3.

26
SONDA 4

Slika 30. S 4, SJ 1.

Slika 31. Ortofoto sonde 4.

27
SONDA 5

Slika 32. S 5, SJ 1.

Slika 33. Ortofoto sonde 5.

28
SONDA 6

Slika 34. S 6, SJ 1.

Slika 35. Ortofoto sonde 6.

29
SONDA 7

Slika 36. S 7, SJ 1.

Slika 37. Ortofoto sonde 7.

30
 Slika 38. Položaj Gradac kod Kadnja prema jugu sa čeke na Zaglavu.

Slika 39. Pogled sa čeke na Zaglavu prema sjeveru, Vojaku i dolini Petrebišća.

31
Slika 40. Razina zemljanog stratuma i sterilne ilovice u dolini Petrebišća.

32