Professional Documents
Culture Documents
Izvještaj Draga I Perun 2019
Izvještaj Draga I Perun 2019
Autori:
Mario Zaccaria, mag.arhaeol.
Mislav Tovarac, dipl.archaeol.
Grga Frangeš, dipl.etn.
UVOD......................................................................................................................................3
METODOLOGIJA................................................................................................................7
ISTRAŽIVANJE....................................................................................................................7
POKRETNI NALAZI..........................................................................................................13
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA.......................................................................................20
BIBLIOGRAFIJA................................................................................................................21
PRILOZI...............................................................................................................................22
2
UVOD
Područje arheološke zone je sondirano podno Peruna i na Perunu kao i njegova okolica po
povijesno i geografski zanimljivim točkama sa ciljem dobivanja bolje slike o načinu na koji
se taj prostor koristio i tko ga je koristio.
3
ZEMLJOPISNI I POVIJESNI OSVRT
1
Zajednica koja je vjerovatno imala sjedište u Pupićinoj peći u Veloj Dragi, na istarskom djelu Učke, kod Vranje.
4
Uz spomeničku važnost za kulturu života na ovom prostoru, ovaj slikoviti lokalitet je
otvaranjem Mitsko-Povijesne staze Trebišća-Perun dobio i turistički značaj kao jedan od
njenih ključnih punktova.
U sutjesci Potoške vale nalazi se lokalitet s vodopadom imena Volovski kuk što implicira
povezanost područja s drugim slavenskim božanstvom, Velesom. Ta poveznica je
potkrepljena akademskim radovima Radoslava Katičića, Tome Vinšćaka, Vitomira Belaja i
drugih istraživača i jedna je od temelja na kojima smo odredili smjer našeg istraživanja ovog
prostora. Staroslavenska mitološka podloga je već ranije potvrđena kroz toponime (Perun,
Trebišća) dok drevne gospodarske oblike potvrđuje suhozidna parcelacija te stara kamena i
suhozidna naselja (Trebišća, Petrebišća, Selšćanski dvori).
5
Slika 1. Digitalna ortofoto karta Arheološke zone Drage i Peruna. Mjerilo 1:13000.
6
METODOLOGIJA
ISTRAŽIVANJE
Obilježena i iskopana prva sonda (S 1, sl.2, prilog sl.24) nalazi se u šumarku podno brda
Zaglav na zapadnoj padini pokrivenoj vegetacijom, u sjeni. Smatralo se temeljno rezultatima
prošle godine kako je to mjesto najbolje za pronaći pokretne ili nepokretne nalaze koje je kiša
isprala sa vrha Zaglava. Sonda 1 je dimenzija 1x1 m, dubine 0,77 m. Radi nedostatka nalaza
odlučeno je da se neće ići dublje. Ustanovljene su 3 stratigrafske jedinice:
SJ 3 – crno zemljani sloj bez kamenja, sterilno. Odlučeno je da se neće kopati dublje.
Slika 2. Sonda 1, SJ 3.
7
Sonda 2 (S 2, sl.3, prilozi sl.26, 27) smještena je u jugozapadnom kutu prostorije pastirske
kućice u napuštenom selištu kolokvijalnom nazvanom Stara Petrebišća (a koju kazivač Edvin
Rutar zove Selčanski dvori). Dimenzija kućice je 3,20 , dužine 3,96 m, širina zidova 0,60 m i
sačuvane visine do 1,60 m. Dimenzija S2 je 2x1 m, dubina 0,20 m. S obzirom da se očekivala
dubina sonde radi brojnog materijala koji je radi naodržavanja trebao pasti na pod i kojeg nije
bilo može se zaključiti da su stanovnici sami razgradili svoje kućice kako bi doprijeli do
krovne konstrukcije koju su ponovo iskoristili u Novim Petrebišćima . Nema nalaza.
SJ 1 – blokovi kamena sredje i velike dimenzije koji su pripadali zidovima kuće i koju su
opali u unutrašnjost
Slika 3. Sonda 2, SJ 3.
8
Na vrhu Gradaca kod Kadnja je otvorena sonda (S3, sl.4,5 u prilozima sl. 28, 29, 38) u
šumi borova gdje je najveće zaravnjenje i time najveća mogućnost zadržavanja nalaza.
Gradac se nalazi na 748 m.n.v. Vidljivi su ostaci velebenih suhozidnih bedema koji su opali
radi vremenskih agensa ali i pošumljavanja borom. Otvorena je sonda 2 x 1 m. Duža strana
je usmjerena prema istoku i zapadu. Dubina je 0,70 m.
SJ 2 – sloj od urušenja nepravilnih blokova kamena koji je opao sa viših djelova gradine sa
fragmentima keramike i životinsjkih kostiju sa tragovima pečenja.
Slika 4. Sonda 3, SJ 3.
9
Slika 5. Sonda 3, SJ .
Sonda 4. Otvorena je sonda (sl.6, u prilozima sl.30,31) dimenzija 1x1 m unutar vrtače
opasane suhozidom na Perunu. Dubina je 0,75 m. Nema nalaza.
Slika 6. Sonda 4. SJ 2.
10
SONDA 5
Slika 7. Sonda 1. SJ 1.
11
SONDA 6
Otvorena sonda 6 (S6, sl.8, u prilozima sl.34, 35) na istočnoj padini Zaglava gdje je
proširanje za aute i blaga zaravan. Nalaz fragmenta keramike u SJ 1. Dimenzija 1x1 m,
dubina 0,30 m. SJ 2 listajuća vapnena podloga.
Slika 8. S 6, SJ 2.
SONDA 7
Otvorena sonda 7 (S7, sl.9, u prilozima sl. 36, 37) 30 metara zapadno od sonde 6 prema
zapadu u šumarku. dimenzije 1x1 m, dubina 0,20 m. SJ 1 je crna humusna zemlja. Nakon 3
fragmenta kermaike nastupio je SJ 2,:vapnena podloga koja se lista.
Slika 9. S 7, SJ 2.
12
POKRETNI NALAZI
Velika većina nalaza na arheološkom sondiranju dolazi iz sonde 3 (S 3, sl.11, 12, 14)
iskopane na brdu Gradac kod Kadnja2 za kojeg se već prošlogodišnjim terenskim
istraživanjem3 sumnjalo da je za vrijeme brončanog doba bilo naseljeno i sa kojom je
povezana glavnina slučajnih nalaza u okolici što otkriva korištenje prostora u tom periodu.
Slučajni nalazi su pronađeni i oko sonde 3 (sl.15). Ovogodišnja istraživanja dokazala su
relativno visoku koncentraciju fragmenata keramike u tri stratigrafske jedinice sve zajedno na
dubini od samo 0,70 m do sloja kamenja (SJ 4) koji možda i nije finalni sloj. Visoka
koncentracija keramike ukazuje na intezivno korištenje gradine koja je crpila svoje osnove za
život od plodnih polja na Petrebišćima i Veloj ravni , lokvi i izvoru na Kadnju te okolnim
pašnjacima pogodnim za stočarstvo. Životinjske kosti u sondi 3 (sl.13) otkrivaju kuhanje i
konzumaciju istih na Gradini.
2
U prethodnom izvještaju iz 2018.g. pograšno nazvan Gradac kod Peruna.
3
ZACCARIA, TOVARAC, PEJIĆ, FRANGEŠ 2018.
13
Slika 11. Prapovjesni fragmenti iz S 3, SJ 1.
14
Slika 13. Fragmenti životinjskih kosti iz sonde 3, SJ 2.
Po koljenastoj ručki sa jezičastom pločicom (sl.14, druga s desna na dnu) i po apliki u obliku
potkove (sl.14, prva s desna na vrhu) i analogijama sa Nezakcija4, možemo smjestiti materijal
u srednju broncu.
4
MIHOVILIĆ 2001, 42.
15
Slika 15. Slučajni nalazi na padini iznad sonde 3.
16
Slika 17. Keramički fragmenti nađeni u sondi 7, SJ 1.
17
Slika 19. Slučajni novovjeki keramički nalazi s glazurom.
18
Slika 21. Slučajni nalazi.
Sonde 1 (sl.10), 6 (sl.16)) i 7 (sl.17) su nakon sonde 3 dale najviše nalaza ma koliko ih imalo
bilo. Dokaz je to da je ipak na Zaglavu bila određena aktivnost nadzora područja u
prapovijesti radi geostrateške pozicije koja gleda na Gradac na Kadnju5, Vele ravni u smjeru
Prodola, dolinu Petrebišća u smjeru Vojaka (radi kontrole nad plodorodnim6 poljima i
pašnjacima).
Slučajni nalazi su pronađeni od strane polaznika suhozidne radionice koja je trajala paralelno
arheološkom istraživanju. Tako su tijekom čišćenja u samom centru Petrebišća pronađeni
keramički novovjeki glazirani fragmenti iz 19.stoljeća u blizini seoskog buća7 (sl.19, 20) i
ostaci vojnog materijala (sl.21) pronađenog u nasipu koji se naslanja na jedan suhozidni stan.
5
Gdje je očito bilo matično naselje.
6
Vela ravan i Petrebišća su prekrivena crnom plodnom zemljom po kojom se nalazi sterilna ilovica (prilog,
sl.40).
7
Buć je dio ruralne infrastrukture. Služio je za rješavanje biorazgradivog otpada neke kuće ili čitavog zaseoka.
19
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Glede budućih koraka istraživanja predlažemo sondažno ili sustavno arheološko istraživanje
Gradaca na Kadnju kao glavnom naseljenom mjestu za vrijeme srednjeg bronćanogo doba
(19-17.st.pr.n.e.) kako bi se shvatila materijalna kultura, korištenje prostora, lokacija
nekropole i poveznica sa bližnjim zajednicama kao što je to Gradac na Grabrovi. Gradac na
Kadnju ukazuje na prapovjesne suhozidne bedeme iako su oni radom vremenskih agensa i
čovjekovog pošumljavanja borovima uništeni te ih nalazimo u obliku bedema koji se raspada
prema kosini. Sam dolazak do zone istraživanja je teško dostupan radi nabujale vegetacije.
Međutim, sigurni smo da je ovo vrijedan lokalitet koji nam može otkriti povijest naseljavanja
u brončano doba na području Mošćenica.
20
BIBLIOGRAFIJA
21
PRILOZI
Slika 22. Arheološka zona Drage i Peruna na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK), mjerilo
1:13000.
22
Slika 23. Arheološka zona Drage i Peruna na franciskanskom katastru.
SONDA 1
23
Slika 25. Ortofoto sonde 1.
24
SONDA 2
25
SONDA 3
26
SONDA 4
Slika 30. S 4, SJ 1.
27
SONDA 5
Slika 32. S 5, SJ 1.
28
SONDA 6
Slika 34. S 6, SJ 1.
29
SONDA 7
Slika 36. S 7, SJ 1.
30
Slika 38. Položaj Gradac kod Kadnja prema jugu sa čeke na Zaglavu.
Slika 39. Pogled sa čeke na Zaglavu prema sjeveru, Vojaku i dolini Petrebišća.
31
Slika 40. Razina zemljanog stratuma i sterilne ilovice u dolini Petrebišća.
32