Kulturalno shvaćanje emocija

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

Kulturalni kontekst

• U zapadnoj kulturi postoji sumnjičavost prema emocijama

• "Emocijama se ne može vjerovati, jer izviru iz nižih dijelova uma i izopačene
pameti" (Platon, 375g. Pr. Kr.)
• U svakodnevnoj komunikaciji, primjedba da je netko „emocionalan” najčešće se
odnosi na to da je „iracionalan”
• S jedne strane, emocije se smatra primitivnima i djetinjastima, a s druge,
najboljim putem do naše biti, te čvrstim jamcem autentičnosti

• Odnos prema emocijama nije univerzalan

to možemo uočiti opažajući različita povijesna razdoblja te nezapadne kulture

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

Romantizam
• Osamnaesto stoljeće u Europi bilo je doba prosvjetiteljstva, kada je civilizirani
razum postao ideal: „Usudite se misliti, imajte hrabrosti koristiti se vlastitim
umom.” (Kant, 1784, str. 263)
• U isto vrijeme razvija se i romantizam, koji je afirmacija emocija i njihova značenja
u osobnom životu, politici, književnosti i filozofiji
• Oblikovanje romantičnog duha općenito se pripisuje Jean-Jacquesu Rousseau
(1775)
prvi je predložio da se religijska osjetljivost više temelji na onome što osjećamo, nego
na autoritetu, Svetom pismu ili na argumentima
pokušaje kultiviranja procjenjivao je kao kulturalne i kao štetne; smatrao je da
prirodne emocije ukazuju na to što je ispravno
 „Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u lancima.” („Društveni ugovor”, 1762)

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

Usporedba između nas i drugih kultura

o Na kulturu se može gledati na više načina

• Povijesni: čitanje spisa iz prošlosti i usporedba tekstova s onim što je bilo prije i
što vjerujemo danas
• Antropolozi i drugi „svjetski putnici”: donose nam vijesti o suvremenim kulturama
drugačijima od naše

• Da bismo razumjeli emocije, moramo se smjestiti u okvire

vlastite kulturne tradicije

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

Usporedba između nas i drugih kultura

• Istok i Zapad

• Emocionalne klime

• Emocije na Ifatluku

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

Istok i Zapad
• Emocionalne klime Europljana i Amerikanaca razlikuju se u odnosu na emocionalnu
klimu Japanaca
• Na Zapadu je „Ja” odvojen od drugih ljudi, dok je na Istoku povezan s drugima (npr. s
članovima obitelji, suradnicima, društvenom grupom)

• U svakome društvu djeca razvijaju sliku o sebi kao o bićima fizički odvojenima od
ostatka svijeta, te vjerojatno svuda u svijetu imaju osjećaj osobnoga duševnoga života
(vlastitih misli, osjećaja, snova...)
 NO, na Istoku su osjećaji primarno usmjereni na prožimanje s drugima; na Zapadu se to
događa znatno rijeđe, npr. u stanju zaljubljenosti
eksperiment s japanskom i američkom djecom starom 11 mjeseci (Miyake i sur., 1986):
djeca su se približavala igrački, a pri tome su čula majčin veseo, tužan ili ljut glas –
japanskoj djeci je trebalo znatno duže da se „pokrenu” ukoliko je majčin glas bio ljut

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Istok i Zapad
• Postoje razlike i u ugodnijim emocijama: u Japanu postoji emocija zvana amae,
koja izvire iz neke vrste simbioze; kod ljubavnog para se može raditi o međusobnoj
zavisnosti
• Na Zapadu bi se takva emocija smatrala regresijom u razvoju

• Na Zapadu postoji sklonost potiskivanju straha: npr. roditelje se u 20 st. u

priručnicima upozoravalo ne samo da se djecu ne smije kažnjavati strahom, već da
se i sam roditelj ne smije previše uznemiriti, kako ne bi uplašio dijete; odvajanje
djece od roditelja izaziva strah, i stoga ga treba izbjegavati
• Amerikanci su skloni otvorenom izražavanju svih emocija izuzev straha; Japanci
pak smatraju da postoje okolnosti u kojima se svaka emocija može izraziti, no i
okolnosti u kojima se mora obuzdati

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

Emocionalne klime

• Pojam „emocionalna klima” odnosi se na raspoloženje kulturne grupe ili nacije

• Utječe ne samo na to kako se netko osjeća, nego i na ono što se smije ili ne smije
činiti
npr. u nekim zemljama Južne i Srednje Amerike ljudi su živjeli u klimi straha zbog
nasumičnih ubojstava i „nestajanja”, te je zbog toga raslo nepovjerenje, a prestajala
suradnja
ljudi su se primjerice plašili stati na crvenom svjetlu, jer su se bojali da će ih netko
tada upucati
• U većini industrijskih društava ljudi koji se ne poznaju mirno
komuniciraju, klima međusobne suradnje pridonosi aktivnostima
urbanih društava
• Primjerice, Amerikancu koji dođe u Japan situacija je uglavnom
„jasna”, mogu mu biti nejasni neki detalji

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Emocije na Ifatluku
• Ifatluk je u visokom stupnju međuzavisno društvo
https://www.youtube.com/watch?v=7oCjfOJPG20
• Česti tajfuni uništavaju kolibe na otoku te prirodu, te su stanovnici stoga izrazito ovisni
jedni o drugima
• Antropologinja Lutz (1988) provela je u tom društvu devet mjeseci, kako bi proučavala
njihov emocionalni život
opisala je emocije, okruženje te značenje koje one imaju za tu kulturu
iskoristila je svoj "kulturalni šok", umjesto da ga samo podnosi
 primjerice, mladu ženu nehotice je povrijedila kada ju je pitala želi li poći s njom po vodu,
jer je to impliciralo da ju vidi odijeljenom od sebe – "ispravno" bi bilo pitati "Sada ćemo otići
po vodu, može?"
 osoba ne bi smjela osjećati osobnu sreću/ushit; npr. dobila je uputu da treba negodovati
ukoliko se dijete veseli "samo sa sobom", jer emocije trebaju biti socijalno orijentirane
 počela je vrištati kada joj je u kolibu došao muškarac dok je spavala, što je ostalima bilo
smiješno; on ju nije namjeravao napasti, već joj samo predložiti seks
Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.
 (Ne)postojanje univerzalnih emocija
• Univerzalisti (npr. Ekman, Brown) vjeruju da se temeljne emocije javljaju kod svih
ljudi; relativisti (npr. Heelas, Lutz) vjeruju da su emocije specifične za kulturu u
kojoj se javljaju
npr. Lutz ističe da ljudi na Ifatluku ne doživljavaju emocije individualno, kao u Americi, već
primarno kao posrednike u socijalnim odnosima
→primjerice, ako osoba ima s nekim neriješen problem, ona će o svojoj emociji
ispričati trećoj osobi, s ciljem „da bi ju ta emocija napustila”
→no, slična pojava postoji i na Zapadu

Lutz isto tako ističe da postoji međukulturalno prepoznavanje emocija; npr.

stanovnici Ifatluka su prepoznali da joj se samodopadna djevojčica sviđa; ona je
primijetila da je žena koju je pitala oko odlaska po vodu povrijeđena

• Zajednička obilježja ipak su značajnija nego razlike, premda su razlike u

emocionalnom životu u različitim kulturama znatne, i premda se razlikuje koje
emocije se ističu, a koje ne uočavaju
Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.
 Kategorije međukulturalnih razlika

1) Razlike u pojavi emocija i njihovu tumačenju u različitim kulturama

2) Pravila pokazivanja emocija

3) Kulturalno osmišljavanje i socijalna uloga emocija

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 1) Razlike u pojavi emocija i njihovu tumačenju
u različitim kulturama
o Neke emocije javljaju se svuda – npr. svi se preplaše pri susretu sa divljom
životinjom - dok su druge emocije su istančanije
• ljubomora se na Zapadu javlja kada se seksualna pažnja našeg primarnog
partnera usmjeri nekom drugom
na Zapadu se većina ljudi rađa u brakovima, te o održavanju braka ovisi stabilnost
zajednice (financijska, stambena)
→„seksualni uljez” tu nije poželjan, jer ugrožava tu strukturu
• u društvima koja su više rodovski uređena, gdje npr. o podizanju djece brine
nekoliko ljudi, izvanbračni seks iz zabave može biti uobičajeniji

Kao i druge emocije, i ljubomora ovisi o nekim univerzalnim svojstvima; ljudi će

svugdje postati ljubomorni, ako im uljez ugrožava nešto što im je osobito vrijedno
Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.
 1) Razlike u pojavi emocija i njihovu tumačenju
u različitim kulturama
• Univerzalnost ne mora postojati na razini složenih emocija, kao što su krivnja,
nelagoda i ljubomora
• Sličnosti leže na razini jednostavnijih emocija kao što su strah, toplina i naklonost
u međljudskim odnosima

• Postoji malen broj sustavnih ili kvantitativnih usporedbi načina na koji se

pobuđuju emocije u različitim kulturama
npr. usporedba malajske i američke kulture (s time da malajska nije posve izolirana
od američkog utjecaja)
oko dvije trećine sudionika točno prepoznaje „emocionalne situacije”, bez obzira da li
se radi o situacijama koje je opisao malajski ili američki student
najlakše su prepoznavane situacije vezane uz strah i radost (80%), a najteže situacije
vezane uz ljutnju (53%) Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.
 2) Pravila pokazivanja emocija
• Ekman (1972) je predložio jednu od dvofaktorskih teorija emocija
jedan je faktor univerzalan i biološki, a drugi je svojstven kulturi
potonji se odnosi na skup pravila za pokazivanje, koje određuju kada i gdje se svaki
pojedini emocionalni izraz treba intenzivirati, potisnuti, neutralizirati ili prikriti
• Ekmanov i Friesenov eksperiment (1972)
sudjelovalo je 25 američkih i 25 japanskih muškaraca, te su im prikazivani filmski
isječci npr. operacija nosnih sinusa, rađanje djeteta na vakuum, izleti kanuom
u prvoj fazi su gledali sami, u drugoj su bili intervjuirani, a u trećoj je eksperimentator
ostao te se okrenuo od ekrana i gledao izravno u njih
 dok su bili sami, američki i japanski sudionici na istim su mjestima u filmu pokazivali
izraze straha i gađenja; kada su otvoreno promatrani, japanski sudionici su se više
smješkali i inhibirali negativne izraze nego američki
kritičari su alternativno objasnili ove nalaze, a to je da su Japanci u trećoj fazi samo
bili uljudniji, tj. da su se više usmjeravali na eksperimentatora, a manje na film

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 3) Kulturalno osmišljavanje i socijalna uloga emocija
• Ideja da su emocije proizvodi kulture, isto kao i jezik i umjetnička dijela, jer im
ljudi pridaju značenje koje je nužno određeno kulturom
• Brojna međukulturalna istraživanja emocija su etnocentrična, jer istraživači dolaze
sa svojom idejom o nekoj emociji te onda istražuju postoji li ona i u kojem obliku
u drugoj kulturi

• Nedostatak je što se većina antropoloških istraživanja bavi pojmovima, a ne

izravno doživljajima, uzrocima ili fiziologijom emocija

• Ipak, nema jasnih dokaza da bi emocije bile socijalno konstruirane

 različiti događaji izazivaju emocije u različitim kulturama, postoje pravila u
njihovome iskazivanju, no ne mogu se baš posve tumačiti kao socijalni konstrukti

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Strastvena ljubav

• Zaljubljivanje

• Srednjovjekovna dvorska ljubav

• Zaljubljenost kao prijelazna socijalna uloga

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Zaljubljivanje

o Averill (1985) je proveo istraživanje u kojem je odraslim Amerikancima dao da

pročitaju novinsku priču o mladom paru koji su se zaljubili tijekom zajedničke
vožnje vlakom, od ponedjeljka do četvrtka, te su se u petak vjenčali
tijekom putovanja su najviše komunicirali očima
• 40% sudionika je odgovorilo da su imali iskustva koja odgovaraju idealu u priči
• 40% sudionika je odgovorilo da nisu imali takva iskustva i da imaju negativan stav
prema tom "idealu" – no pozivanjem na "ideal" potvrdili su da je taj ideal na njih
utjecao

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Srednjovjekovna dvorska ljubav
o Smatra se da se zapadna verzija zaljubljivanja pojavila u srednjovjekovnoj Europi, a
njezina "klica" se nalazi u Zapadnoj dvorskoj ljubavi
• Ideja je bila da se plemić može zaljubiti u gospu i postati njezin vitez, posvetiti život
služeći joj, udovoljavajući svim njezinim željama, ma kako bile beznačajne ili pak opasne
• Ideja je bila puna proturječja:
 Morala se dogoditi izvan braka, a istodobno je vitez trebao biti utjelovljenje kršćanskih vrlina
 Gospa je morala biti visoka roda – vitez joj je morao ponuditi svoje usluge i obožavati ju, a to
je mogao učiniti samo nekome iznad sebe
 Ukoliko bi se par vjenčao, ona bi postala podređena mužu, obvezna mu
se pokoravati, poništavajući time dvorski ideal
o Sličan primjer u Starom zavjetu u Bibliji: Jakov sedam godina radi za oca
svoje voljene, no otac mu nakon sedam godina daje svoju stariju kći; nakon
toga još sedam godina radio da bi mogao oženiti i mlađu kći

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Zaljubljenost kao prijelazna socijalna uloga

• Zaljubljenost, poput mnogih drugih emocija, djeluje kao privremena socijalna

uloga (Averill, 1985)
• U toj je ulozi dozvoljeno djelomično isključiti druge socijalne uloge
 prelazi se iz jedne strukture socijalnih odnosa u drugu
• Svojevrsna kontradikcija je u tome da zaljubljenost, razmjerno privremena
emocija koja se javlja nakon kratkog poznanstva, mora preći u doživotnu
predanost
• Iskustvo strastvene ljubavi može biti univerzalno, no nije
univerzalna osnova za doživotnu obvezu u dvočlanoj obitelji

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Usporedba američkog bijesa i tibetantskog lung langa
• Prema simboličkom pristupu, svaka emocija (npr. tuga, strah ili ljubav) je neodvojiva
od uvjeta koji ju opravdavaju, od tjelesnih i afektivnih događaja, do akcije koju ona
potiče…
npr. sretni smo zbog prihvaćanja članka, tužni zbog smrti prijatelja, imamo neki plan koji
će nam pomoći da si olakšamo – npr. da uzvratimo udarac, priznamo krivnju, istražimo
neki problem…
emocija je, dakle, cjeloviti skript
• Drugi aspekt simboličkog pristupa je pogled da se svaka emocija može razdijeliti na
svoje sastavnice , te da se svaka od tih sastavnica može usporediti kada se
uspoređuje (približno) ista emocija u različitoj kulturi
• Tibetanski pojam lung lang, najčešće se prevodi kao „bijes” ili kao „razbjesniti se” - u
doslovnom prijevodu taj pojam bi značio „vjetar iz prsa koji pobuđuje i uznemirava”
ovaj pojam pokazuje i kulturalno razumijevanje lung langa kao izvora ranjivosti, da osoba
razvije kroničnu ljutnju te negativne posljedice
Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.
• Pitanje: Na koji sve način kultura može utjecati na emociju bijesa i
srodne emocije?

• Razmislite o razlikama među različitim dijelovima Hrvatske, kao i

među različitim dijelovima svijeta.

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Usporedba američkog bijesa i tibetantskog lung langa

• Sastavnice:
1) Normativne socijalne procjene
2) Tjelesno iskustvo
3) Afektivna fenomenologija
4) Okolinske odrednice
5) Procjena značajnosti
6) Samo-vođenje
7) Komunikacija i simbolizacija
8) Socijalni menadžment

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Normativne socijalne procjene
• Na pitanje “Kada mislite o bijesu/lung langu, razmišljate li o tome kao o dobrom ili o
lošem? Iz kojeg razloga mislite da je to dobro ili loše?”
• Tibetanci su jednostavno odgovarali da je lung lang moralno loš, da je jedan od tri
moralna otrova za koje budisti smatraju da su izvori patnje
• Amerikanci, za razliku od njih, bijes vide kao moralno ambivalentan, neutralan ili prirodan
• Oni prepoznaju moguće štetne učinke bijesa na druge, no manje je vjerojatno da će oni
procijeniti da je bijes štetan i za osobu koja ga doživljava, dok Tibetanci hoće
• Amerikanci ističu i neke pozitivne aspekte bijesa; primjerice da bijes daje energiju
koja može biti iskorištena na pozitivan način; da može pomoći da se razriješe
problemi koji bi inače bili neriješeni; da može koristiti društvu
• Za razliku od toga, Tibetanci vide lung lang kao temeljno destruktivan sentiment;
kao stanje žudnje da se naudi drugoj osobi, što ne može dovesti do pozitivnog
rezultata
Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.
 Tjelesno iskustvo

• Visok stupanj preklapanja u domenama tjelesnog iskustva

 osjećaj napetosti, drhtanje/nervoza i osjećaj vrućine
• Opisi Amerikanaca su širi i detaljniji
• Pojedinci iz obiju kultura predviđaju negativne zdravstvene učinke za kronično
ljute pojedince – neki predviđeni učinci se preklapaju (npr. visok krvni tlak, srčane
bolesti), dok se neki razlikuju
• Tibetanci ističu da je vjerojatnije da će osoba koja se puno ljuti
ranije umrijeti, dok Amerikanci ne navode tu poveznicu

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Afektivna fenomenologija
• Tibetanci (posebice tibetanski redovnici), nakon epizode lung langa češće
osjećaju žaljenje, sram te su nesretni; stanje bijesa uspoređuju u disocijativnim
terminima – "Kao da sam bio pijan ili lud u to vrijeme."
• Amerikanci su skloni "držati se bijesa" još neko vrijeme, nakon "epizode"

• Primjetne su razlike u prisjećanju na iskustva bijesa/lung langa

• Primjerice, kada se osobu pita "Kada sada razmisliš o toj situaciji, osjećaš li se još
uvijek malo ljuto?"
• Amerikanci su znatno češće nego Tibetanci odgovarali da se još osjećaju malo
ljuto kada se prisjete originalne situacije, bez obzira na to je li
originalan osjećaj bio intenzivan ili blag
• Kod Tibetanaca, vjerojatnost da će osjetiti lung lang pri prisjećanju na
originalni događaj, ovisi o jačini osjećaja u originalnoj situaciji
Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.
 Okolinske odrednice

• Nečije neispunjavanje obveza i nepoštivanje druge osobe najčešće provociraju

ljutnju/lung lang u obje kulture
• Tibetancima će u većoj mjeri provokacija biti iskustvo javnog kritizitanja i
zadirkivanja koje je „izmaklo kontroli”, dok će Amerikancima u većoj mjeri
provokacija biti činjenica da netko trati njihovo vrijeme
• Lung lang incidenti pokazuju asimetrične, hijerarhijske karaktere, koji nisu
razvidni kod Amerikanaca
primjerice, Tibetanci laici nemaju takve osjećaje prema budističkim
redovnicima i redovnicama, dok u drugom smjeru takvi osjećaji postoje

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Procjena značajnosti

• U obje kulture sudionici iskazuju više bijesa/lung langa ukoliko procijene da im je

druga strana namjerno naudila
• Kulturalne razlike pojavljuju se na razini unutrašnje atribucije
• Amerikanci češće smatraju da to što im je osoba učinila tipično za nju, da je u toj
situaciji pokazala još provokativnih ponašanja, da je u skladu s onime kako se
ranije ponašala, tj. da to proizlazi iz njezinih dispozicija

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Samo-vođenje
• Tibetanci više od Amerikanaca vjeruju da bijes/lung lang može biti preveniran, te
da ga je moguće i trajno nadrasti
• Mnogi Tibetanci mogu navesti osobu za koju vjeruju da je postigla to stanje

• Na pitanje “Kakva bi bila osoba koja se nikada ne naljuti?” Amerikanci odgovaraju

da „Ljudi koji se tako ponašaju jednog dana eksplodiraju.” ili „Možda netko tko je
bio teško zlostavljan u djetinjstvu.”
• Za razliku od toga, među Tibetancima je ideja da se nepostojanje ljutnje
patologizira neprihvatljiva
• Ipak, u obje kulture ljudi koriste slične načine suočavanja s ljutnjom, samo s
ponešto različitim „predznakom”: Uzimanje time-outa, prakticiranje strpljivosti
(kod Tibetanaca povezano s Budizmom), provođenje meditacije, otvoreno
iskazivanje kritike, te u nekim slučajevima, „izmjena udaraca”
• Tibetanci iskazuju znatno kraće vrijeme trajanja osjećaja ljutnje/lung langa nego
Amerikanci

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Komunikacija i simbolizacija
• U nekim američkim javnim aktivnostima, bijes ima središnju poziciju
• Amerikanci se puno bave bijesom, odnosno njegovim izražavanjem,
kanaliziranjem, susprezanjem, usmjeravanjem ili kontroliranjem
primjerice, u showu Jerryja Springera bijes služi kao sredstvo zabave; drugi vidovi
"zabave" prisutni su u profesionalnom hrvanju i na death metal koncertima
u terapijskom kontekstu, primjerice u grupama djece
alkoholičara, potiče se izražavanje bijesa
puno se primjenjuju programi kontrole bijesa
• Tibetanci posjeduju konceptualno bogatu tradiciju
budističkih ideja i etičkih praksi koji služe eliminaciji ili
transformiranju lung langa
• Heavy metal i gangster rap nisu našli svoje poklonike
među tibetanskom mladeži

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Socijalni menadžment

• U skladu s normativnim etičkim odbacivanje bijesa u Tibetanskoj kulturi, ukoliko

se incident bijesa/lung langa pojavi u prisustvu drugih, tibetanski promatrači će
vjerojatnije pokazati neslaganje nego američki

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Socijalni i moralni aspekt emocionalnog iskustva

o Pitanje: Na koje sve načine emocije mogu biti povezane s moralom?

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Socijalni i moralni aspekt emocionalnog iskustva

o Emocije mogu biti moralizirane na nekoliko načina:

• Mogu biti formulirana pravila za njihovo izražavanje
• Mogu biti predmetom obveze
• Mogu biti razmatrane njihove posljedice
• Vjerojatno najjača posljedica je povezivanje emocija s vrlinama, tj. moralno
poželjnim crtama karaktera

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Socijalni i moralni aspekt emocionalnog iskustva
• U kulturama koje ističu etiku autonomije, središnji objekt vrijednosti je pojedinac,
konceptualiziran kao struktura preferencije
• U takvim kulturama, najzasićenija moralna dobra su ona koja promoviraju
autonomiju, slobodu i dobrobit pojedinca, a rezultat toga je da ništa što izravno
ne šteti drugima ne može biti prezreno i osuđeno
• Istraživanje s američkim studentima koji su odgovarali na priče o kršenju tabua
(Haidt i sur., 1993)
primjerice, uginuo je kućni ljubimac, pas, kojeg je osoba izrazito voljela, i osoba ga
sada želi pojesti – je li to u redu?
iako je u sudionicima ta priča većinom izazvala gađenje, oni su se u velikom broju
držali logike da osoba ima pravo činiti sve što nikome eksplicite ne šteti, pogotovo u
privatnome okruženju
odvojili su osjećaj gađenja od moralne procjene

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Socijalni i moralni aspekt emocionalnog iskustva
• U američkoj kulturi sreća, tuga, ponos i sram su viđeni kao odgovori na
pojedinačne dobitke i gubitke, uspjehe i neuspjehe
• Druga moralna dobra (poput odanosti, dužnosti i poštivanja statusa) koja se mogu
povezati s emocijama najčešće se ne povezuju s njima
• Za razliku od toga:
u mnogim dijelovima svijeta moralna domena je konstruirana na način da je različita
od etike autonomije
u kulturama koje naglašavaju etiku zajednice, ontološki prioritet je dan kolektivnim
entitetima (npr. obitelji, klanu, korporaciji), dok su središnja moralna dobra ona koja
čuvaju te entitete (poput lojalnosti, dužnosti, časti, poštovanja, čestitosti, poniznosti i
samo-kontrole)
u tom svijetu, individualni izbori (što odjenuti, za koga se udati) imaju moralni značaj
te davanje prioriteta pojedinačnim ciljevima često rezultira posramljivanjem ili
sramom (Shweder i sur., 1987)

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Međukulturalne razlike u poslušnosti mjerama distance –
uloga kulturalne orijentacije, krivnje i srama
(Travaglino i Moon, 2020)
• Horizontalne kulturalne grupe pridaju važnost jednakosti u statusu, bilo u kontekstu
nezavisnog (horizontalni individualizam) ili međuzavisnog (horizontalni kolektivizam)
selfa
• Vertikalne kulturalne grupe pridaju važnost hijerarhijskim odnosima i statusnoj
nejednakosti, bilo u kontekstu natjecateljskih pojedinaca (vertikalni individualizam) ili
rangiranih grupa s različitim stupnjevima autoriteta (vertikalni kolektivizam)
• Prethodna istraživanja upućuju da u SAD-u prevladavaju individualizam i vertikalnost
(npr. Shavitt i sur., 2006; Torelli i Shavitt, 2010); u Južnoj Koreji prevladava usmjerenost
na grupni sklad i koordinaciju, kao i poslušnost autoritetu (kolektivizam i vertikalnost)
(Shavitt i sur., 2006.; Triandis i Gelfand, 1998.); u Italiji je prisutna veća horizontalnost u
odnosu na druge dvije zemlje, a ona je između SAD-a i Južne Koreje u pogledu
individualizma-kolektivizma (Burton i sur., 2019.; Germani i sur., 2020.)
Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.
Međukulturalne razlike u poslušnosti mjerama distance – uloga
kulturalne orijentacije, krivnje i srama
(Travaglino i Moon, 2020)

• Emocije krivnje i srama međusobno su povezane, ali se odnose na dvije različite

procjene sebe (Lewis, 1971)
 Pojedinci osjećaju krivnju kada se osjećaju odgovornim za posljedice
određene radnje, na primjer za djelovanje na načine koji mogu povećati
vjerojatnost zaraze koronavirusom
 Sram, umjesto toga, uključuje procjenu sebe kao nemoralnog i nedostojnog
(Giner-Sorolla, 2012)
 Dok se krivnja općenito definira kao privatna emocija,
teoretizira se da je sram vođen izvana (Wolf i sur., 2010)

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

Međukulturalne razlike u poslušnosti mjerama distance – uloga
kulturalne orijentacije, krivnje i srama
(Travaglino i Moon, 2020)

• SAD (N=597), Italija (N=606), Južna Koreja (N=693)

• 12 čestica preuzetih iz skale Sivadasa i suradnika (2008) koja sadrži 14 čestica,

korištene su za mjerenje horizontalnog individualizma (npr. Uživam biti jedinstven
i različit od drugih na mnogo načina), vertikalnog individualizma (npr. Uživam
raditi u situacijama koje uključuju nadmetanje s drugima), horizontalnog
kolektivizma (npr. Važna mi je dobrobit mojih suradnika) i vertikalnog
kolektivizma (npr. Učinio bih ono što bi željela moja obitelj, čak i ako sam mrzim
tu aktivnost)
 1 = nimalo se ne slažem do 7 = potpuno se slažem

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

Međukulturalne razlike u poslušnosti mjerama distance – uloga
kulturalne orijentacije, krivnje i srama
(Travaglino i Moon, 2020)

• U sve tri države, osjećaj srama se pokazao negativno povezanim sa

samoiskazanom poslušnošću propisanim mjerama distance
• Jedino je učinak krivnje neovisne o stidu bio pozitivno povezan s namjerom
pojedinaca da otkriju bolest nadležnim tijelima
 sram se pokazao kontraproduktivnim!

• Ovaj nalaz je u skladu s prethodnim istraživanjima koja sugeriraju da krivnja može

potaknuti konstruktivnije odgovore na prijestupe te preuzimanje odgovornosti
(Tangney i Fischer, 1995)

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Međukulturalne razlike u poslušnosti mjerama distance – uloga
kulturalne orijentacije, krivnje i srama
(Travaglino i Moon, 2020)

• Vertikalni kolektivizam (a u manjoj mjeri vertikalni individualizam) bio je pozitivno

povezan s osjećajem srama pojedinaca pri pomisli na zarazu bolešću
Vertikalni kolektivizam naglašava da je vjerojatnije da pojedinci koji podržavaju
lojalnost grupi, poštivanje autoriteta i grupnih ciljeva budu posramljeni ako obole od
bolesti, u skladu sa stigmom povezanom s koronavirusom
To je stvorilo negativan neizravni učinak vertikalnog kolektivizma na poslušnost i
namjeru da otkriju bolest zdravstvenim vlastima i poznanicima/prijateljima
Suprotno tome, horizontalni kolektivizam (međuzavisnost, solidarnost i
unutargrupnu ravnopravnost) je bio negativno povezan sa sramom

• Individualizam (bilo horizontalni ili vertikalni) je općenito bio manje relevantan

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

Pitanje: Kakvu kulturu želimo razvijati u pogledu socijalnih i moralnih
aspekata emocija?

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.

 Hvala na pažnji!

Emocije, doc.dr.sc. Jelena Maricic, 20.12.2022.