Professional Documents
Culture Documents
Shirigishyika Rwanda
Shirigishyika Rwanda
Shirigishyika Rwanda
SHIRIGISHYIKA-RWANDA
RAMI-IMARAGISHYIKA
<ramiimaragishyika@cumallover.me>
Ibirimo
IRIBURIRO ...................................................................................................................................... v
IGICE CYA MBERE: ESE NI NDE UZATABARA ISI, KANDI RYARI? .................................. 3
INTANGIRIRO ............................................................................................................................ 3
UMWANZURO .......................................................................................................................... 51
INTANGIRIRO .......................................................................................................................... 54
INTANGIRIRO .......................................................................................................................... 71
ABATURAGE N’IGIHUGU...................................................................................................... 73
UMUYOBOZI ............................................................................................................................ 74
MUVOMA .................................................................................................................................. 75
INTANGIRIRO .......................................................................................................................... 82
IRIBURIRO
Kur’ibyo rero mu izina ry’Imana yo yahanze Urwanda: Itegeko ryo kwica inkotanyi n’abambari
bazo aho bari hose, gusenya no kurimbura ibikorwa byabo byose ku butaka bw’Urwanda ni
inshingano n’akazi ka buri wese. Ibi bigomba gukorwa hatitawe ku kuba hari benshi bamaze kurya
umwanda wa gikotanyi, kuko intama yaraye mu birura idashobora kongera gusubizwa mu
mukumbi. Ikizira kigomba kurimburwa mu gihugu nta n’igisigisigi gisigaye. Kugira ngo tubohore
ubutaka bwera bw’abakurambere mu maboko y’ikibi, buri munyarwanda wese ku bushobozi bwe
atagombye kwimuka aho atuye afite gukora buri kimwe mu guhashya umwanzi.Inkotanyi
n’ibikorwa byabo biri hose, niba bidakunda kubohereza ikuzumu, ntawanananirwa gusenya
ibikorwa byazo bimwegereye, biri hose mu bisenyagure. Si ngombwa ko umuntu ava mu gace
atuyemo ngo agire aho ajya kugira ngo umwanzi arimburwe. Ibikorwa byabo bigomba gusenywa
mu rwego rwo kubambura ibikoresho n’amikoro byo guhiga benekanyarwanda bukware. K'umwe
Amahoro n’imigisha bigume kuri bashiki bacu Inkotanyi zataburiye ibishura. Ihumure n’ibyiringiro
bibe ku bana bagizwe imfubyi n’ababyeyi bagizwe incike. Umuvumo ku nkotanyi n’abambari
bazo, bitinde cyangwa bitebuke aba baraza kumva biyanze, bifuze urupfu barubure kuko imivu
y’amaraso y’inzirakarengane ibamanuriyeho umujinya w’Ushobora-Byose.
Nyuma yo guca ingoma ya cyami muri 1959 no guhagarika ubukoroni buhutiyeho, Abayobozi
b’igihugu cyacu bakomeje kuyoborera no kwihisha mu bitugu bwa ba rugigana. Aba bayobozi baje
kuba abanyabyaha n’inkoramaraso kabuhariwe kurenza n’abakoloni ubwabo. Abana b’Urwanda
bakomeje kurengana no gutotezwa kurenza n’uko byari bisanzwe.
Abo bayobozi bateye benekanyarwanda benshi kugwa ishyanga, abandi babafungira muri za
gereza zuje abahanga mu gutoteza haba ku mubiri cyangwa mu ntekerezo. Aha nyuma yaho
ababyeyi n’abana, abavandimwe n’abavandimwe batangiriye gusubiranamo, nirwo rufunguzo
rwafunguriye ibinyamaswa bw’ubukana buruta ibindi, n’uko ukuzimu kurasama kurekurira ikizira
kiruta ibindi ku butaka bw’Urwanda. Ikibi kiyemeza kuboha benekanyarwanda imyaka
n’imyaniko. Abanyarwanda b’ukwemera guhamye, ntibashoboraga kwemera kuyoboka inzira
z’umwijima, barahaguruka batangira urugendo rwo kurwanya ikizira ku butaka gakondo. Kuko
inkoramaraso zitagombaga guhagararira aho, zatangiye gushaka guhanagura impamvu za nyazo zo
kubaho k’Urwanda n’abanyarwanda, zitangira gukwirakwiza imyizerere y’ubuhakanyi n’ibinyoma
mu rubyiruko.
Iyi nyandiko ni ingenzi kuri buri wese ubangamirwa n’ukurenganywa kw’ikiremwa muntu. Iyi
nyandiko igaragaza icyo RAMI-IMARAGISHYIKA irwanira n’uburyo izagera ku ntego zayo.
Muri Shirigishyika-Rwanda, harimo amavu n’amavuko bya muvoma n’indangagaciro zayo, intego
n’amahame byacu. Shirigishyika-Rwanda ni inyandiko ikwiye guhora hafi ya buri munyarwanda
wese, mu rwego rwo guhora yiyibutsa ibikubiyemo no gudateshuka ku mpamvu yo kubaho
k’Urwanda n’abanyarwanda.
Inyandiko Shirigishyika-Rwanda, igizwe n’byiciro bine. Icyiciro cya mbere gikubiyemo incamake
z’imizingo y’inyandiko zitandukanye zerekeye amavu n’amavuko by’ubucakara, ubukene, iyicwa
rubobozo n’ihohoterwa benekanyarwanda babamo. Icyiciro cya kabiri kivuga kuri Muvoma, kuva
ku mavu n’amavuko kugeza ku mpamvu ariyo yonyine ikwiye kubohera Rubanda. Icyiciro cya
gatatu gikubiyemo by’umwihariko umurongo w’ibitekerezo bya Muvoma
“UBUMARAGISHYIKA”, aho muvoma igaragaza aho ihagaze ku ngingo z'ingenzi mu buzima
rusange by’abaturange, kuva ku kijyanye na jenoside yo muri 1994, kugeza ku miterere-moko ya
benekanyarwanda. Icyiciro cya kane ari nacyo cya nyuma gikubiyemo ibyerekeye “Intambara
y’impinduramatwara ya Rubanda rw’Abanyarwanda”, iki gice kirasobanura impamvu y’inzira
y’intambara, n’uburyo izarwanwa.
INTANGIRIRO
Imyaka yahise ari myinshi kiliziya irimbura abahanga benshi ibaziza ubushakashatsi bwabo
bwagaragazaga ko isi izenguruka izuba, kandi ko hariho n’indi mibumbe mu isanzure,
bitandukanye n’uko kiliziya yigishaga ko izuba ariryo rizenguruka isi. Ntahandi havaga uko
kwinangira, abantu bagomba kurekeraho kugenda biguru ntege mu kwisanisha n’ibihe
by’ibimenyetso ku bijyanye n’ubumenyi buba bumaze kugerwaho. Nyuma y’imyaka myinshi
kiliziya yamaze yica abahanga bahinyuzaga ibinyoma yagaburiraga abantu, ni nde wari uzi ko
igihe cyari kuzagera ubushakashatsi bwa ba Galileo Galilei, Nicolaus Copernicus, na Giordano
Bruno bukaba ukuri gusesuye kukanatsinda? Mutekereza ko ibi byajyezweho ku bushake cyangwa
impuhwe za kiliziya? Reka da! Aba n’abandi benshi babaye ibitambo by’ubushakashatsi bwabo
ngo bakize rubanda rw’abaturage inyigisho z’ubuyobe kiliziya yari yaraboheyemo abantu.
Ese ubu igihe nticyari kigeze ngo abanyarwanda n’abaturage b’isi, Loni n’imiryango
mpuzamahanga itandukanye ngo bave mu buyobe n’inzira y’ikonyoma bijanditsemo mu myaka
myinshi yahise? Birumvikana biragoye kuri benshi kugira ngo bakire ko ibyo bamaze imyaka
n’imyaniko bizera ari ibinyoma by’ibicurano, noneho ku miryango yiyita ko irengera
uburenganzira bwa muntu ho ni ubutwari butajyira benshi kuko bemeje isi yose ngo ifate
inzirakarengane nk’abanyabyaha, mu gihe ihindura inkoramaraso abacunguzi. Ariko niko iteka
bigenda buri gihe iyo injiji ziyoboye impumyi. Ariko ndagira ngo mbabwire ko umunsi umwe ibi
binyamaswa bizageraho bigashyirwaho iherezo.
None ko mu ijoro rishyira iya 1 ukwakira 1990, Inkotanyi kubufatanye na Uganda, ibihugu
by’Afurika n’ibihugu by’amahanga zateye igihugu cyigenga, nyuma zikica abaperezida b’ibihugu
bibiri icyarimwe, zikarimbura abaturage bo mu Rwanda, Zaire, ubu zikaba Afurika yose ziyoga
runono n’inde uzakiza isi ibi bikoko kirimbuzi? N’inde uzaha inzirakarengane ubutabera busesuye,
ko nta mwicanyi wishinja ngo yicire urubanza? Ese ko imbeba irya umuhini yototera isuka n’inde
kandi n’ikihe gihugu gitahiwe kurimburwa n’ibi biremwa by’umwijima? Aho si njyewe cyangwa
wowe? Umubyeyi wacu, umuvandimwe cyangwa inshuti yacu? Malawicyangwa Zambiya? Koko
Mana y’isi n’ijuru, wowe waremye abemera n’abahakanyi n’inde uzakiza isi ibi binyamaswa? Ese
ni byaha ki twakoze utakwihanganira ku buryo watwoherereza ibinyamaswa nk’ibi ngo abe aribyo
bigeza Abana bawe ku mperuka? Iki gice cy’iyi nyandiko cyigamije guhamagarira buri muntu
wese, bw’umwihariko buri munyarwanda wese aho ari hose guhagurukana ibakwe bakarimbura
Inkotanyi mw’isi. Icyi gice kandi nti kiri bugaruke ku bunyamaswa bw’Inkotanyi n’abambari bazo
kuko n’impumyi yabinukirwa, ahubwo cyiri bwibande cyane ku kugaragaza inkomoko y’ibi
bikoko. Iyi nyandiko kandi igaragaza byimbitseamavu n’amavuko y’inzira y’umusaraba
abanyarwanda n’abaturage ba Afurika barimo. Nyuma na nyuma icyi gice kikanagaragaza
ushobora gukiza isi ibi binyamaswa.
Ese koko izi nkoramaraso zatijwe umurindi n’abagombaga kuzirwanya? Nitwe twakinguriye
amarembo ibi bikoko? Cyangwa twatewe tutiteguye? Icyi gice cy’iyi nyandiko gikubiyemo bimwe
mu biri muri raporo zitandukanye nka raporo z’umuryango mpuzamahanga ku burenganzira bwa
muntu, raporoz’umuryango mpuzamahanga ushinzwe impunzi. Ibyegeranyo bitandukanye nk’icya
Robert Gersony n’icya Garreton. Ubuhamya butandukanye by’abarokotse Jenoside
n’itsembabwoko. Ubuhamya bw’abagize uruhare muri Jenoside n’itsembatsemba ryambukiranyije
imipaka nk’imfungwa zakoze jenoside, Ubuhamya bwa Abdoul RUZIBIZA na Aloys RUYENZI
n’abandi batangabuhamya batandukanye. Ibitabo bitandukanye nk’icya JMV NDAGIJIMA na
raporo y’ubushakashatsi bwa Remigius Kintu. N’indi mizingo y’inyandiko zitandukanye.
Ese twanesha ikizira gute muri twebwe tukiboheye ku kahise, tukiryana ubwacu, tukimirije
indonke imbere? None si ngombwa ko niba koko dukeneye ubutabera no kurwanya ikizira muri
twe, tubanza natwe kwitandukanya n’ikibi tukihana ibyaha byacu, tukiyeza ubundi tugatandukana
n’ikizira? Tutaramenya abo turibo nti twabasha no gukura ikizira muri twe. Ibi binyamaswa
bizakomeza kutumara umwe ku wundi. Kandi bizakomeza kwigarurira igihugu kimwe ku kindi. Ni
njywe nawe tuzatabara isi ibi binyamaswa kandi twese hamwe tuzatsinda.
ICYITONDERWA: Bimwe mu bikubiye muri iki gice kitwa “Ese ni nde uzatabara isi, kandi
ryari?” muri iyi nyandiko “Shirigishyika-Rwanda” ni incamake y’inyandiko zitandukanyi
zavuzwe haruguru, bisobanuye ko ibyinshi muri byo ntacyahinduwemo. Ibi bikaba
byarifashishijwe mu kwiga no gushakira igisubizo kirambye ibibazo by’ingutu by’ugarije
Abanyarwanda, akaba ariyo mpamvu hafashwe umwanzuro wo gushyira incamake y’ibikubiye
muri izo nyandiko muri iki gice kugira ngo buri wese asobanukirwe byimazeyo icyo “RAMI-
IMARAGISHYIKA” irwanira, impamvu n’uburenganzira bifatika ifite bwo gukora ibyo ikora.
Buri mu Hutu yari ategetswe gukora “UBURETWA” ukaba wari umurimo wakorwaga n’Abahutu
nk’icyashushanyaga uburyo buhambaye bwo gutesha agaciro no kumwaza rubanda rw’abahutu.
Ku bw’ibyo Umuhutu yasabwaga kumara iminsi y’akazi mu mitungo yaba shebuja b’Abatutsi nta
guhembwa. Umusaruro ku butaka wari uw’Abatutsi bo bari bafite uburenganzira n’amahirwe byo
kunezezwa n’ibyavuye mu byuya by’imirimo y’Abahutu. Ibikorwa nk’ibyo byateye ubukene mu
bahutu buhatira benshi kujya gushakisha akazi muri Uganda, Kongo n’ahandi. Igihe cyose umuja
w’umuhutu yananirwaga gukora imirimo ye mu mitungo ya shebujaw’Umututsi, igihano cyari
inkoni 8 z’ibiboko zabaga zikozwe mu ruhu rw’imvubu.
Amahirwe yo kwiga yari ay’Abatutsi gusa. Gusa mu bushake bwa shebuja, umwana w’Umuhutu
yashoboraga kwemererwa kujya kwishuri ariko na none kugeza ku kigero runaka cy’imyigire.
Imyanya ya leta, uhereye ku Mwami kumanuka kugeza ku rwego rwo hasi, yari iy’Abatutsi
bonyine.
Ubugome bw’Abatutsi ku bahutu nta mbibi bwagiraga. Byabaye kamere yabo ya kabiri. Urugero,
ingoma y’umwami yemewe n’ikimenyetso KALINGA, yari itakishijwe n’ibitsina-gabo
by’umishijwe by’abagabo b’Abahutu. Nyina w’Umwamikazi we wakoreshaga imbaraga zikomeye,
yari afite amacumu abiri ibimenyetso by’ubutware byometse ku Bahutu babiri b’abana cyangwa
abakuze.
Umututsi yari afite uburenganzira bwo kwica Umuhutu ku mpamvu iyo ari yo yose, harimo no
kutishimira uko Umuhutu asa. Rimwe na rimwe ubwicanyi nk'ubwo bwashoboraga gukorwa
n'ababyeyi kugira ngo bashimishe umwana wabo washobora kuba yagaragaje urwango ku Muhutu
ku mpamvu iyo ariyo yose. Igikorwa cyo kwamburwa ubumuntu cyageze ku kigero giteye
ubwoba, Abahutu babujijwe no kuba barira igihe bakorerwa ayo mahano. Uwabirengagaho
akamena amarira, ingaruka zamugeragaho ntizagiraga ingano. Izi ni ingero nkeya z’ubugome
Abatutsi bakoreye abahutu mubinyejana byinshi.
Inkoni ya mbere ya revolisiyo y'Abahutu yakubiswe muri 1959 ubwo agatsiko k'abasore b'Abatutsi
ba LUNARI (UNAR) bongeye kwishuka bakeka ko Abahutu bo muri za 1959 ari nkab’imyaka
yabanje, maze ubwo bibasiraga bakica bamwe mu bayobozi ba PARMEHUTU Amakuru y'urupfu
rwabo agakwira mu gihugu hose, Abahutu bahagurukiye kwihorera.
Imyivumbagatanyo y'Abahutu yo mu 1959 yari ingenzi kuko yerekanye ko igihe cyari cyigeze ngo
bave mu mwijima bari barabohewemo. Iyi mpinduramatwara yarangiye muri 1961 igihe amatora
ya demokarasi na referendum ku ingoma ya cyami yakorwaga agenzuwe na Loni. Abahutu
baratsinze n’amajwi menshi. Amajwi ya referendumu yakuyeho bidasubirwaho ingoma ya cyami,
himikwa repubulika ya demokarasi munsi y’ubuyobozi bwa Gregoire Kayibanda.
Ibihumbi by’abatutsi benshi bari muri UNAR barimo n’Umwami wabo n’abayoboke babo banze
kuyoboka, baribumbura ngo ntibasangira igihugu n’abahoze ari abaja babo, kandi ngo bahurire ku
meza amwe bajya inama zo kubaka igihugu bitaga icyabo bonyine. Bahisemo kujya kwitegura ngo
bazagaruke bisubiza igihugu, bonjyere bate abahutu ku ngoyi y’ubucakara. Abo nibo bavuyemo
Inkoramaraso z’Inkotanyi, kandi uko zabipanze niko byajyenze ntagihindutseho.
Urwo rwango karundura rwangwa itorero n’abatutsi rwerekanwe neza na FPR igihe bashinjaga
Musenyeri Augustin Misago itsembabwoko ryo mu 1994. Musenyeri Fokas wa Ruhengeri we
yatwawe n'abapolisi bakaramwica bamushinjaga jenoside y’ I 1994, ibigwi bye byo guharanirako
Abahutu babohoka ubucakara bw’Abatutsi ni icyaha Abatutsi badashobora kumubabarira.
UNHCR yashinze inkambi z'intagondwa z'Abatutsi nyuma yo kugera muri Uganda mu 1960, kuri
Rwimi na Base Camp Kasese muri Toro, Kamuhingi no ku kibaya cya Rukinga muri Ankole.
Yatanze inzuri nziza zo kororeramo amatungo yabo. Nyuma yo gutura muri izo nkambi,
banonosoye gahunda zo kwisubiza ubutegetsi mu Rwanda hakoreshejwe ingufu. Ku butegetsi bwa
Kayibanda intagondwa zigize impunzi z'abatutsi zagabye ibitero inshuro nyinshi ziturutse muri
Uganda na Kongo ngo zifate ubutegetsi ku ngufu, ariko ziraneshwa.
Muri icyo gihe, imbaraga zabo zaburijwemo ariko ukwizera kwabo ku kwisubiza ubutegetsi mu
Rwanda ntikwapfuye. Bakomeje gukoresha izindi nzira zirimo gushyikirana n’Ubutegetsi bwa
Kigali ngo basubire mu Rwanda, inzira yashoboraga kubaha amahirwe yo kwisubiza ubutegetsi, ku
giciro cyose byasaba, igihe baba bari mu gihugu. Habayeho imishyikirano myinshi yatewe inkunga
na OAU na Loni kugira ngo bakore ubwumvikane kw’itahuka ry'impunzi. Ariko igihe cyose
habaye ubwumvikane, uruhande rw'abatutsi rwatesheje agaciro kubishyira mu bikorwa maze
rukihutira gushinja uruhande rw’abahutu amakosa. Cyari ikimenyetso ko Abatutsi nta kindi
bashakaga uretse gufata igihugu cyose no kugarura amahame yabo ya kera kandi ashaje y’uko
Abatutsi basumba abandi bose no kugira Abahutu abacakara [Tutsi supremacy].
Obote yashakishije abasore n'inkumi benshi ngo bakore ubutasi n’iyica rubozo mu kigo gishya cya
GENERAL SERVICE UNIT (GSU). Abatutsi rero babaye abakandida beza kuko bari bafite
ubuhanga bahererekanyije mu binyejana byinshi mu kuneka, gutoteza, n’iyica rubozo bakoreraga
Abahutu mu Rwanda. Iyo mirimo yari kamere yabo ya kabiri. Bari abacanshuro kuko nta
budahemuka ku bwoko ubwo ari bwo bwose bajyiraga. Kandi bashoboraga kwivanga neza mu
moko yabo mu majyepfo, aho abarwanya ubutegetsi bwa Obote bari biganje, kuko bari barize
indimi zabo. Abakobwa benshi b’abatutsi boherejwe gukora nka ba maneko mu tubari, amahoteri,
resitora cyangwa nk’abagore b’abayobozi. Abandi bashinzwe abashyitsi b'abanyamahanga
n'abadipolomate. Abakozi benshi ba GSU boherejwe muri minisiteri zitandukanye ndetse
n’amasosiyete yagenzurwa na leta aho banekaga, bagafunga bakanica urubozo abakozi ba leta na
rubanda rw’abaturage. Umwe muri abo bakozi ba GSU w’umunyarwanda ni Yoweri Museveni,
yakoze mu biro bya minisitiri w’intebe. Chris Katsigazi yinjiye muri minisiteri y’umubanyi
n’amahangaaza no gukora muri Washington DC na New York. Abatutsi bo muri GSU bari
bariyoberanyije nk’aba Hima ba Ankole abandi nka Bakiga. Ntabwo isi yari izi iby’uko Ku ya 6
Kanama 1962, hari harakozwe umugambi wa TUTSI DYNASTY wo gukoloniza ibihugu
by’Afurika yo hagati n’iburasirazuba.
Idi Amin amaze guhirika Obote, Abaturage bamusamiye hejuru kubera ko bizeraga iherezo rya ba
maneko ba GSU. Idi Amin yagerageje gukura muri Uganda ibyo biremwa by’umwijima, ariko
ikibazo cyari kirenze uko yabitekerezaga. Benshi mu bakozi ba GSU bahunze igihugu, ariko
umubare ufatika muri bo warahagumye unacengera ubutegetsi bwe nk’abatasi n’abicanyi mu kigo
cye gishya cya STATE RESEARCH BUREAU (SRB).
Kuva kera na kare abihaye Imana ntizibakagwa bishe Abangilikani, Arikiyepisikopi Janan Luwum
ku ya 17 Gashyantare 1977 na Bwana Oboth Ofumbi baranabyigamba. Abatutsi benshi bakoraga
muri State Research Bureau. Muri kiriya gihe, abantu benshi cyane cyane abanyapolitiki
bakomeye, abanyamwuga n’abacuruzi nka Ben Kiwanuka, Joseph Mubiru, Frank Kalimuzo,
nyiricyubahiro Fr. Clement Kiggundu, na nyiricyubahiro Fr. Clement Mukasa bishwe n'abakozi ba
SRB biganjemo Abatutsi nka Frank Kalimuzo na Frank Terpil. Inshuti bwite ya Amini, Aneil
Clarke yazimiye nta kimenyetso. Amakosa yose yaguye kuri Idi Amin. Umunyamategeko
w’umunyapolitiki Bwana Abubaker K. Mayanja, yajyanwe n'ayo matsinda y'abicanyi. Umwe mu
bagore be yahise yihutira kujya ku nzu y’Umwami Kigeeri wari warahungiye muri Uganda, Aririra
Kigeri yingingingira ubuzima bw'umugabo we. Kuri terefone, Kigeri yategetse kurekura bidatinze
Bwana Mayanja. Nigute umwami w’abatutsi w’impunzi yamenye uwatwaye Abubaker Mayanja
n'aho yagiye kugera mu rwego rwo guhamagara kuri terefone kugira ngo arekurwe? Ariko
Madamu Mayanja yari azi neza aho cobura ya nyayo iri.
Abatutsi ba GSU bahunze Uganda ubwo Idi Amin yafataga ubutegetsi kandi abenshi bakiriwe neza
na Tanzaniya, bashinze itsinda mu buhungiro bise FRONASA. Abatutsi bigiraga abanyankole
n’abahima bakoresheje iri huriro mu gukangurira no gukwirakwiza amahame yabo mu karere kose.
FRONASA hashinze itsinda ryo gutegura no gushyira mu bikorwa umugambi karundura wo gufata
ubutegetsi mu bihugu byo mu Biyaga Bigari uhereye kuri Ugande yagombaga gukoreshwa
nk’ibirindiro bikuru mbere yo kwagura ibikorwa. Iryo tsinda ryarimo Yoweri K. Museveni, Fred
Rwigyema, Paul Kagame, Ezra Bunyenyezi, Emmanuel Bunyenyezi, David Tinyefunza, Jimmy
Muhwezi, Otafire, Barihona, Rwandali, Rwehibanda, Keitonga, Ghashizi, Ezra Suruma,
Muchunguzi, Kaharwa, Ruhakana Rugunda, Mathew Rukikaire, Perez Kamunanwire, Ahmed
Sseguya, Julius Ayime, na Mugume.
Mu 1980, abarwanyi ba Baganda batangiye intambara y'ishyamba ngo bahirike ubutegetsi bya
kabiri bwa Obote. Icyo gihe Museveni yari Visi Perezida wa Komisiyo y'Ingabo zari ku butegetsi.
Ku mategeko ya Museveni, guhatira abantu kurira amakamyo (Panda Gali) bakajyanwa gutotezwa
no kwicwa byari bisanzwe no hafi ya Kampala. Mu 1981, Museveni yirukanwe mu nkambi ya
Muwanga, nyuma yaho biciye abaturage muri Rwandali na Rweibanda batarobanura, bakoresheje
bisi yiswe Mpawo Atalikaaba aho abicanyi bagendaga buri nijoro, gutora no kumenagura imitwe
y’inzirakarengane n'amasuka mbere yo gukwirakwiza imirambo ahantu hatandukanye. Hamwe
n’umubare w’abatutsi yari yarateguye binjiye mu ntambara yari yaratangiye umwaka wari
wabanje.
Iyo ntambara yo kurwanya ubutegetsi bwa Obote yaramamaye cyane mu Baganda. Abatutsi
babonaga ari amahirwe y’akataraboneka yo gufata urugamba rwo kwibohora kandi amaherezo
bavuga ko aribo bakijije Uganda Obote. Noneho bashoboraga gutegeka Uganda maze amaherezo
bakayikoresha mukwigarurira ibindi bihugu bahereye k’U Rwanda. Mu ntego zabo kwari
ugukuraho cyangwa kugabanya umubare w’ubwiganze bwa Hutus binyuze mu bwicanyi rusange
ndetse n’ubundi buryo ubwo aribwo bwose, bwo guhanagura abo bise inyamaswa nto, hanyuma
bagahindura andi moko rubanda rw’abaja n’abacakara.
Museveni n'agatsiko ke k'Abatutsi kakoreraga muri FRONASA nyuma igahurizwa muri UPM,
binjiye mu ntambara kurwanya ingabo za Obote. Binjiye kurugamba bafite gahunda yo kwigarurira
no kwica ubuyobozi bari basanze. Mu gihe cy’imyaka 5 yo kurwanya ubutegetsi bwa Obote,
Abayobozi b’umwimerere ba Baganda bishwe mu buryo bwapanzwe, muri abo harimo, Robert
Sserumaga, Bazil Mumanya, George Nkwanga, Bernard Buzabo, Kiwanuka, Waswa, Yusuf Lule,
Ahmed Sseguya w’u Muganda wishwe na Muchunguzi, Julius Ayime na Mugume, ngo
ntibashakaga u Muganda muri bo. Maze Museveni , agatsiko k'imiryango y'Abatutsi n’aba Hima
bashinga itsinda bise THE NATIONAL RESISTANCE MOVEMENT/ARMY biharira
intambara y’ishyamba yirukanye Obote mu 1986. Bakimara gutangira kurwana muri mpandeshatu
ya Luwero, ingamba zabo za mbere kwari ukwica abasivili benshi uko bashoboye no gusenya
imitungo yabo, bagashyira amakosa kubasirikare ba Obote.
Ibihe bya Museveni byahatiye Abagande benshi kwibaza ibitaragenze neza. Abatutsi bakiriwe neza
baremerwa cyane kuruta uko byakorwa ku itsinda iryo ari ryo ryose ry’abimukira. Amahirwe yo
kwiga no kubona akazi yari afunguye kuri bose nta vangura iryo ari ryo ryose. Bamwe bitabiriye
Kaminuza ya Makerere yo muri Uganda n’izindi kaminuza zo muri Kenya na Tanzaniya ndetse no
mu mahanga nk’Abagande biyoberanyije nka Banyankole cyangwa Bakiga. Urugero rwihuse ni
Edith Ssempala, wabaye Ambasaderi wa Uganda muri Amerika. Yize Engineering muri kaminuza
ya Lumumba no muri Moscou kuri bourse ya Uganda. Umwarimu Karugendo wo mu mudugudu
wa Kyakanyomozi. Abana be bagize uruhare mu gutera kwa FPR mu Rwanda mu 1990. Bwana
Nyakamwe yoroye amatungo mu mudugudu wa Kasali aho yabaye kugeza apfuye. Abana be bari
mubateye u Rwanda mu 1990.
Buri mututsi wese yari afite amahirwe yo kugira ubuzima bwiza ukurikije ubushobozi bwe. Muri
bo harimo Bwana Avigimana wigishije mu mashuri yisumbuye menshi mu gace ka Masakaguhera
kuri Bikira Junior Secondary School. Nyuma yaje kuba Umuyobozi w’amashuri yisumbuye ya
Kabwoko na Kyamulibwa. Bwana na Madamu Leo Magulu bari abaturage bo mu cyaro babonye
isambu mu mudugudu wa Bikira bakahatura mu cyubahiro kidacagase nk’abagande basanzwe.
Amwe mu mayeri y'abatutsi kwari ukwinjira mu butegetsi bwa Obote na Amin, bagatera
akaduruvayo mu gukora ibyaha byibasira abaturage kandi bagashinja abayobozi ba leta ibyo byaha.
Ibikorwa nkibi byaciye intege ubutegetsi birema inzira yoroshye ku batutsi yo kwigaragaza
nkababohoye imbaga. Bwana Paul Kagame, nk'umuyobozi w’ubutasi bwa gisirikare, yayoboye
inzu izwi cyane yo kubagiramo aho Abagande babarirwa mu magana bakorewe iyicarubozo
n’iyicwa bunyamaswa. Icyicaro cye cyari mu nzu ya Basiima hafi ya Mengo. Andereya L. Kayiira
ku ya 7 Werurwe 1987 yaguye mu maboko ya Paul Kagame n’abicanyi bo mu nzu ya Basiima.
David Tinyefunza yari Umuyobozi w'akarere k'iburasirazuba bwa Uganda nawe yishe abantu
benshi. Ibyagaragaye cyane ni ubugome bwo kotsa abantu mu magariyamoshi muri Teso muri
1987.
Hari injiji nyinshi z’ibigoryi, zaba zigiza nkana cyangwa ariko zibizi, zamamaje kandi zigikomeje
kugendera ku kinyoma gikomeye ko abo Batutsi bateye bari impunzi muri Uganda. Baretse kuba
impunzi hagati muri za 1960 igihe inkambi zafungwaga na UNHCR igafunga imiryango
n’amaduka byazo muri Uganda. Abo bahoze ari impunzi binjijwe neza muri societe ya Uganda.
Bamwe mu bayobozi bagize Loni n’indi miryango mpuzamahanga rero bagakanja amanwa bavuga
amanjwe ngo muri 1990 n’impunzi z’abatutsi zatahaga. Kepling yabivuze ukuri koko “turi mu bihe
biteye ubwoba n’agahinda, aho injiji ziyobora impumyi!” Impunzi ntizigira imyanya muriminisiteri
mu gihugu cyabakiriye nk’uko Rwigyema yari. Igihe Paul Kagame yajyaga muri Amerika mu
myitozo ya gisirikare, ntabwo yakoresheje inyandiko y’inzira y’impunzi ya Loni, yakoresheje
pasiporo nyayo ya Uganda. Yari umusirikare nyawe wa Uganda nimero R00007.
Mu 1979, habaye iterwa ry’indi ntambwe. Itsinda ry'Abanyarwanda cyane cyane abatutsi batangije
ishyaka ritavuga rumwe n’ubutegetsi ryitwa RWANDESE ALLIANCE FOR NATIONAL UNITY
(RANU ) ryisabisha ubumwe bw'igihugu no gutahuka kw'Abanyarwandabari mu buhungiro. Ariko
twabonye neza ko rwari urwiyerurutso no gupapira impamvu. Iri shyaka byabaye ngombwa ko
rikora rwihishwa. Mu 1987, nyuma y'umwaka Museveni afashe ubutegetsi; ryahinduye izina riba
RWANDESE PATRIOTIC FRONT (RPF). Ryabonye inkungaz'Abatutsi benshi mu Ubutegetsi
bwa Museveni bari bariyoberanyije nka Banyankole cyangwa Bakiga. FPR yatangiye guhuriza
hamwe udushyirahamwe duto duto tw’abanyarwanda bari hirya no hino mu bihugu bitandukanye.
Ahanini urubyiruko, abana bato rwose uhereye nko ku myaka nka 15 kuzamura, hirya no hino mu
mashuri yo mu Burundi,Tanzania, Zaïre na Uganda. Abo ni nabo batojwemo inkotanyi-
zinkoramaraso zitishisha kwica.
Abatutsi bari bafite imyanya bagenzuraga mu butegetsi bwa Museveni, bityo kugera ku intego
yabo y'ibanze yo kugenzura Uganda no kuyikoresha nk'ahantu hateganijwe kwigarurira ibindi
bihugu byari koroha. Fred Rwigyema-umuyobozi wa mbere wa FPR yari Minisitiri w’ingabo, Paul
Kagame yari umuyobozi ushinzwe iperereza rya gisirikare, kandi ashinzwe gutsemba Abagande
bashobora kuba batavuga rumwe na Museveni cyangwa babitekereza. Abandi Batutsi mu butegetsi
bwa Uganda bari Pierre Kabatzi. Peter Bayingana wari umuyobozi wa serivisi zishinzwe ubuvuzi
muri Gereza za Uganda. Chris Bunyenyezi yari Umuyobozi mukuru ku cyicaro gikuru cy’ingabo.
Bidatinze Museveni agifata ubutegetsi, yashutse umuyobozi w'u Rwanda J. Habyarimana kwemera
gukuraho ibyangombwa by’ingendo bisabwa ku benegihugu ba Uganda n’u Rwanda. Bisi
idasanzwe ya serivisi hagati ya Kampala na Kigali yashinzwe n’abatutsi muri guverinoma ya
Museveni. Buri munsi ikora i Kampala, akenshi yagendaga itwaye icya kabiri maze buri gihe ikaza
yuzuye abantu ivanye I Kigali.
Nyuma byaje kugaragara ko abagenzi ba bisi bavaga mu Rwanda berekeza muri Uganda ari
abinjiraga mu myitozo ya gisirikare amaherezo ari ugutera u Rwanda mu 1990. Abashakishwaga
ahanini bakomokaga mu miryango y'Abatutsi. Aho berekezaga hari mu nkambi y’imyitozo ya
gisirikare ya Kabamba, abandi boherejwe mu kigo cy’amahugurwa cy’ibanga i Karugutu mu
misozi ya Rwenzori. Umuyobozi wacyo yari Komanda Bwana Biganja. Imwe mu myitozo
y’bikorwa by’ubutasi n'ubuhanga bwo kwica urubozo yatangirwaga mu rugo rwa Musenyeri
Gatolika wa Kabale, Nyiricyubahiro Barnabas Halemimana. Inyigisho zarimo ko ari Abatutsi, atari
Abahutu beremewe kuba abategetsi b'u Rwanda.
Abayobozi ba FPR bari bafite umudendezo wo gukoresha imodoka za Musenyeri. Umunsi umwe
mu gitondo, abo basore bagarutse bava mu rugendo rwabo n’ijoro mu ikamyo ya musenyeri yari
yandujwe n'amaraso. Abaturage ba Kabale bamenye ko imodoka ya Musenyeri yari itwawe
n’amasura atamenyerewe, amakuru yamenyekanye mu bantu, maze Abagatolika ba Kabale
baragumuka mu myigaragambyo bamuhatira guhungishiriza ubuzima i Kampala aho yanasabiye
Papa kwakira ukwegura kwe nka Musenyeri wa Diyosezi ya Kabale, maze icyifuzo cye gihita
kinemerwa. Nyuma Museveni yamuhembye umwanya wa politiki w’umuyobozi ushinzwe
gahunda yo gukumira virusi itera SIDA.
Nta muntu muzima wakwemera ko inkotanyi zatorotse igisirikare cya Uganda, ntibishoboka.
keretse wenda niba perezida n’inzego z’iperereza ntabyabagaho. Abambutse mu minsi 2 ya mbere
gusa barengaga 3000. Wahagurutsa ingabo zingana gutyo nta ruhushya uhawe na perezida? Cyane
cyane ko benshi bavugaga bati mugende twisigaranire imyanya yacu.
Rwigyema yahise yicwa n’abasirikare be, abateguye kumwicisha, banatinya kwigarurira ubutegetsi
kugira ngo bajijishe, hato hatazagira ukeka ko bamwicishije kugira ngo bitegekere icyo gisirikare.
Kagame aho yohererejwe na Perezida Museveni ngo aze ayobore APR, akihagera abasirikare nka
Major Dr Peter Bayingana bamubwiye ko adafite umubiri n’ubwonko byo kuyobora abantu.
Abandi bamufataga nka Pilato bitewe n’uko bari basanzwe bazi iyicarubozo yakoreraga abantu,
bivuze ko nabo batinyaga ibyo azabakorera. Burya koko no mu biremwa by’umwijima habamo
umukuru. Paul Kagame yagarukanye n’amajipe arenze 10, harimo Major General Salim Saleh,
n’abasirikare ba PPU barindaga Museveni, ndetse uwo munsi Bayingana na Bunyenyezi
Ikibabaje nuko umuntu waturutse mu bihugu francophone, hatitawe ku kosa yakoze, igihano cyari
ukwicishwa ifuni nk’ingurube, cyangwa kujombwa ibyuma bya baillonette byo ku mbunda kugeza
upfuye. Unaniwe ku rugendo, urwaye macinya, itegeko ryari ukwicwa, ngo yamenyereye ubuzima
bworoshye ntacyo azamara. Ariko ibi siko byajyendaga ku babaga bavuye Uganda.
N’ubundi ibitambo zabitanze kuva kera na kare. Ibi byagabanutseho gato nyuma yaho mu nama
mu Burundi izindi nkotanyi zimusabiye ko niba adashaka abana babo, yajya abareka bakagaruka
kwikomereza amashuri aho ku bica bunyamaswa. Inkotanyi zimaze kubona ko mu Mutara na
pariki y’Akagera hari abaturage bacye cyane, no kuhaba bigoye kubera ibibazo by’amazi n’ibiryo;
nibwo zafashe icyemezo cyo kujya mu misozi y’ibirunga aho mu nkengero y’iyo misozi hose hari
hatuye abaturage hafi ya bose babahutu, kandi b’abakiga, bivugwa ko batashakaga Inkotanyi kuko
bumvaga zigiye kugarura ubwami n’ubuhake. Rero ngo niho zagombaga guhera ngo nibanga
kuzumva, zizakoresha imbunda bumve ku ngufu.
Icyemezo cyo gutera u Rwanda cyafashwe nyuma yaho abatutsi bamburiwe ikamba muri za 1959
na 1960 bakaza kugera muri Uganda nk'impunzi. Kuva icyo gihe, bagerageje kenshi gufata
ubutegetsi ku mbaraga. Muri icyo gihe, bagerageje kwinjizamo rubanda ibitekerezo birwanya
ubutegetsi bwiganjemo abahutu, ariko ntibyatanga umusaruro ufatika. Amatsinda ya FRONASA
yashinzwe i Dar es Salaam, Tanzaniya niyo yazanye umugambi w’insinzi, ku buryo byatanze
umusanzu ufatika, muri Uganda bahisemo kwigarurira icyo gihugu no kugikoresha nk’ibirindiro
byo gutera u Rwanda.
Perezida Museveni yaregwaga ko igisirikare cya Uganda kigiye kuba icy’abanyarwanda kuko
cyarimo Abanyarwanda benshi barimo na ba ofisiye bakuru. Ingero kubavugwaga ko ari
abanyarwanda, baba babyemera cyangwa batabyemera ni nyinshi: Major General Fred Gisa
Rwigyema, Major General Mugisha Muntu, Colonel Mateeka, Lt Colonel Adam Wasswa, Major
Chris Bayingana, Major Peter Bayingana, Major Samuel Kanyemera Alias Kaka, Major Paul
Kagame, Major Nduguteye, Major Kale Kayihura w’umufumbira nawe bitaga umunyarwanda
n’abandi bari mu mapete aciriritse nkaba capitaines na ba lieutenants, nka ba Twahirwa Ludoviko,
Musitu, Karangwa Bombi, Gashumba, Cyiiza, Bagire, Ngoga, Muhire, Kaddafi, Nyamurangwa,
Musana, Bigabiro, n’abandi.
Ikintu ahanini cyashenguraga umutima abanya Uganda ni uko abo banyarwanda bari barihaye
imyanya ahantu hose hakomeye: mw’iperereza, muli finanse za gisirikare, mu barinda perezida na
Rwigyema, abandi ari abayobozi bakuru mu ngabo. Byateraga ishyari abenegihugu, bitangira
gukurura umwuka mubi. Abahisemo gutangiza intambara itariki 1 ukwakira 1990 bari babonye
bagomba gutera indi ntambwe muri gahunda yabo ya Tutsi-Hima Dynasty.
Imyiteguro nyayo ya FPR yo gutera mu Rwanda yatangiye mu 1985 mu gihe NRM yari
icyirwanira i Luwero mbere yo gufata ubutegetsi muri Mutarama 1986. Ubuyobozi bukuru bwa
NRA bwari bugizwe na Yoweri Myseveni, Salim Sareh, Fred Rwigyema, David Tinyefunza, Jim
Muhwezi, Paul Kagame, Moses Kigongo, Kiiza Besigye, Kahinda Otafire, bashinze komite yo
gutegura gutera u Rwanda nyuma yaho NRM / NRA ifatiye Uganda. Iyo komite yarimo aba
bikurikira: Fred Rwigyema, David Tinyefunza, Mugisha Muntu, Jim Muhwezi, Paul Kagame, Shef
Ali, Matteka, Byensi, na Biganja. Mu mpera z'umwaka wa 1985, abatutsi-Hima barenga 3.000 bari
barangije imyitozo yabo ya gisirikare mu kigo cya Mulima, ahantu hihishe ku musozi wa Rwenzori.
Museveni amaze gufata ubutegetsi, yatumiye Perezida Habyarimana kuba umushyitsi w’icyubahiro
mu birori bya gisirikare byatangiwemo amapeti yahawe abayobozi bakuru ba NRA. Muri iyo
nama, Museveni yasabye Habyarimana kwemerera abasirikare bakuru batatu ba NRA kwinjira mu
gisirikare cy'u Rwanda ariko icyo cyifuzo aracyanga. Abo basirikare bakuru bari Fred Rigyema,
Mugisha Muntu na Paul Kagame. Museveni yongeye gusaba Habyarimana kwemerera abasirikari
b'abatutsi basanzwe bo muri NRA kwinjira mu gisirikare cy'u Rwanda; nabyo yarabyanze. Nyuma
na nyuma, Museveni yasabye Habyarimana kwemerera abasivili basanzwe b’abatutsi gusubira mu
Rwanda buhoro buhoro. Ibyo yarabyemeye, ariko abo batahuka bakaba nta byaha bagombaga kuba
bafite.
Ahagana mu mpera z'umwaka wa 1986, Museveni yohereje mu Rwanda abasirikare 3000 bari
barahuguriwe mu kigo cya Mulima. Biyoberanije nk'abasivili kandi buri wese yahawe 300,000
by’amashilingi ya Uganda nk’inkunga yo kongera gutura. Iri tsinda rya mbere ryahoraga ryohereza
amakuru yerekeye ingabo z’u Rwanda na Guverinoma.
Mu 1987, Jim Muhwezi, Umuyobozi wa Internal Security Organization (ISO), yashyizeho Bwana
Stehen Ndawula Ssennoga, wari wararangije mu ishuri rikuru rya tekinike rya Kyambogo mu
itumanaho, gushaka no kwinjiza abahoze ari abanyeshuri ba Kyambogo muri ISO.
Yategetse kandi guha ibyaguzwe byose Paul Kagame na Mugisha Muntu. Byemalo na Kalyegyeya
bari bashinzwe kubishyikiriza aho byagombaga kugezwa.
Mu 1987, Jim Muhwezi na Moses Kigongo batangiye gahunda rwihishwa yo gushaka Abatutsi
n’aba Hima bo muri Bulemezi, Singo, Gomba, Butambala, Mawogola n'utundi turere twa Buganda
bahuguwe ku ishuri rya ISO hafi ya Entebbe. Muri icyo gihe, Kahinda Otafire, Kiiza Besigye,
Amanya Mushega na Kale Kahihura bashakaga abatutsi na Hima muri Bushenyi, Ntungamu,
Mbarara, Rukungiri na Kabale no kubatoreza kuri Mirama Hills Detach Centre aho Bwana Fuluma
yari ashinzwe imyitozo.
Mu 1987, Ubuyobozi bukuru bwa NRA bwahaye bisi ebyiri Bwana Samuel Black, Umunyakasese
w’umucuruzi, yo gutwara abahugurwa bose kuva mu kigo cya Milima cyo ku musozi wa Rwenzori
kugera Kabale aho bakiriwe na Bwana Batuma kugira ngo babakwirakwize ahantu hatandukanye
imbere mu Rwanda. Undi mucuruzi wa Kasese, Bwana Katoto, yahawe bisi ebyiri na NRA zo
gutwara abahugurwa bava Milama Hills bajya mu Rwanda babifashijwemo na Bwana Batuma.
Hagati ya 1987 na 1989, Moses Kigongo, Mathew Rukikaire, Kakwano na Kaka bari bemerewe na
guverinoma ya Uganda gutwara abantu, intwaro n’ibikoresho byose byari bibitse mu bubiko bwa
ISO no mu nzu ya Basiima bivanwa Uganda bijyanywa mu Rwanda. Ibyo bikoresho byahawe
bagenzi babo bari basanzwe bari mu Rwanda. Museveni amaze gufata ubutegetsi, yashyize abatutsi
ku butegetsi bwa gisikare cya Uganda kigiye gukoreshwa nk'ahantu hateganijwe gutegurirwa
intambara. Bagenzuraga izindi nzego nyinshi kandi zikomeye muri Uganda, ku buryo nta
kwigumura kwa politiki cyangwa kwa gisirikare kwashoboraga guhaguruka ngo kurwanye
imigambi yabo mibi. Ku ruhande rwa gisirikare, benshi muri bakomanda bahawe imyitozo ya
gisirikare ihanitse mu mahanga, cyanecyane USA n'Ubwongereza.
FPR n’abakada bayo bakuye abana bato b'abatutsi mu mashuri maze babazana i Kigali ngo
bashakishe akazi. Abo bana bari ahantu hose hagati yimyaka 11 na 17. Bari barasezeranijwe
kuzasubira mu mashuri yabo nyuma yaho FPR ifatiye ubutegetsi. Urwo rubyiruko rwateye ubwoba
Kigali mu buryo bwinshi basaba akazi Guverinoma ya Habyarimana itashoboraga kubabonera.
Icyo babahembye ni ukubashyingura ku gasozi mu mashyamba ya Kongo.
Twese tuzi neza ko Perezida Nyerere yari ashyigikiye cyane FRONASA kandi yabemereye
kohereza abahugurwa babo mu cyigo by’imyitozo ya gisirikare cya Nachingweya mu majyepfo ya
Tanzaniya aho FRELIMO yatoreje abantu bayo. Ikipe yagiyeyo mu mahugurwa irimo: Ahmed
Sseguya wari umuyobozi, Sallim Saley, Fred Rwigyema, Jim Muhwezi, Muchunguzi, Kihanda,
Rwandali, Keitongwa, Rweibanda, Muwanga Jackson, Yoweri Museveni, Kashaka Shaban
n’abandi.
Ibi byari biri muri gahunda y’ingoma y’abatutsi yo mu 1962 kugira ngo bahugure urubyiruko
rwabo mu mayeri ya gisirikare amaherezo yo gufata akarere k'ibiyaga bigari. Imwe mu ngamba
NRA yakoresheje cyane kandi neza mu rugamba rwa Uganda irwanya Obote kwari ukwica
ibihumbi by’abasivili n’ijoro naho ku manywa hagahimbwa inkuru z’uko abasirikare ba Obote
bishe abaturage b'inzirakarengane. Amayeri nkaya yateye abaturage b’abasivile n’umuryango w’isi
gukura ubufasha kuri Obote batangira kugirira impuhwe umutwe w'inyeshyamba. Mu 1983,
Umunyamakuru w’Umudage, Mark Schumdt, yagiye mu karere k’intambara muri Bulemezi
gukora iperereza kubyabaye nk’amakuru y’ubwicanyi bwibasiye imbaga muri mpandeshatu za
Luwero yakwirakwiriye kw’isi yose. Bwana Schumdt yahuye na Museveni n’ubuyobozi bukuru
bamubwiye ibyo bashakaga ko yumva. Nyuma baje guhitamo Dawidi Tinyefunza na Jim Muhwezi
kumuherekeza ahantu bari barundanyije imibiri y'abasivili bapfuye NRA ubwayo ariyo yabiyiciye.
Abo bicanyi bashinje abasirikare ba Obote ibyaha byabo. Igihe Mariko yabonaga iyo mibiri, yagize
amatsiko maze arabaza ati “Kuki ingabo za Obote zakusanya imirambo maze ntiziyishyingure zizi
neza ko bishobora kugaragara ko zica abaturage b’inzira karengane?” Yababajije kandi uko
bamenye aho iyo mirambo yakusanyirizwaga mu gihe nta muntu n'umwe wari muri kariya gace
uretse abasirikareba NRA. Yakomeje kugaragaza ko ashaka kubaza abaturage bo muri ako karere
uko babona ubwo bwicanyi. Abayobozi ba Museveni ntibakunze uburyo bwa Mark kuko we
yakekaga ko ingabo za Obote zishobora kuba zitarishe abo baturage, ahubwo NRA ikaba ariyo
yakoze ubwicanyi igamije kwanduza isura ya Obote imbere y’abaturage n’umuryango
mpuzamahanga. Ku bw'ibyo, bategetse ko Mark Shumidt asubizwa aho yavuye igitaraganya. Mu
nzira agaruka, baramwishe bamwambura kamera n’ibyo yandikaga.
Mu 1984, NRA yabonye umunyamakuru w’Ubwongereza, William Pike, ukekwaho kugira byinshi
ahurizwaho kurenza umurongo wa terefone kandi yari afite imyumvire y’umunyamakuru
w'abacanshuro kuri NRM. NRM yahagaritse amasezerano na Bwana Pike kugira ngo bakore
poropagande zabo Mu itangazamakuru ry’isi. Yari afite ubushake bwo gukora ikintu cyose ku
bw'amafaranga. Yakoresheje neza ubuhanga bwe bw’ubunyamakuru mu guhimba raporo nziza
kuri NRA, kuzamura igirirwa mpuhwe kuri Museveni n'abantu be. NRM / NRA imaze gutsinda,
William Pike yahawe umwanya wo kuyobora Ubuyobozi bw'ikinyamakuru cya guverinoma ya
NRM, The New Vision. Icyo kinyamakuru cyabaye umunwa w’ubutegetsi bwa NRM/NRA n’uko
umutungo wa Bwana Pike uratumbagira ku kigero gitangaje.
Ndagira ngo Turebe isano mu myaka yakurikiyeho igihe FPR yateraga U Rwanda, ikica abantu
amagana mu majyaruguru y'igihugu. Alison DeForge, Catherine Watson, Colette Brackman na
Roger Winters nibo bazwi cyane muri poropagande y’ubunyamaswa ya FPR, bahimba inkuru
nziza no guhisha ibyaha bya FPR. Alison DeForge by’umwihariko mu isi ivuga icyongereza
yakwirakwije isura y’agatangaza ya FPR.
Mu gihe k’imirwano y’ishyamba yo guhirika Obote, abatutsi barimo Museveni, bahoze bungurana
ibitekerezo kuri gahunda yabo yo kwigarurira Uganda uhereye kugukoresha Uganda nk'ahantu ho
gutegurira ibitero byo gufata U Rwanda n’ibindi bihugu by’ibituranyi. Bakundaga kuvuga ko
Abatutsi bonyine bari bagenewe gutegeka no gusuzugura Abahutu n’andi moko ya Bantu nk’ibintu
byo hasi aho uruhare rwabo muri sosiyete rwari urwo gukurikiza amategeko. Iyi myumvire
idahinduka yakomezaga gusubirwamo buri nyuma y’imyitozo y’abanyeshuri ba FPR mu nzu ya
Twibutsa ko igice kinini hafi 90% cy’ingabo zahiritse Ubutegetsi bwa Obote bari Baganda.
Mugihe cyo gufata Kampala no gufata ingoma y'ubutegetsi, abarwanyi benshi ba Baganda ba
ab’ofisiye bishwe mu buryo butangaje. Ku bw’ibyo, kugenzura NRA byari mu maboko y’abatutsi
ba Museveni. Yakomeje guhanagura umubare wa Baganda mu gisirikare yirukana amagana muri
bo mu rwego rwo gushyiraho umwanya ku yandi moko. Mu gihe izo ngamba za mwongereye
amanota ya politiki, ibisubizo nyabyo byari bitandukanye. Ahubwo, yinjije ibihumbi by’abantu
bava mu turere twa Ankole na Kigezi kugeza akarere kose ko mumajyaruguru hiyongereyeho
n’utundi duce tw’igihugu.
Mbere y’uko zitera nta kibazo gikomeye cyari hagati y’Abahutu n’Abatutsi mu Rwanda
ugereranyije nk’uko byari mu gihugu cy’abaturanyi. Ikimenyetso si musiga n’uko Inkotanyi
zajyeze aho zigashinza abatutsi ko bisanishije n’abahutu. Ngo ni icyaha cy’ubugambanyi
bagombaga kuryozwa.
Ibihumbi by'inzirakarengane byiciwe mu Rwanda kuva ku ya 1 Ukwakira 1990 igihe FPR yateraga
igihugu ivuye muri Uganda, hagati y'itariki ya 1 Ukwakira 1990 na Mata 1994, Abantubasaga
140.000 bishwe na FPR / NRA mu majyaruguru yu Rwanda, ndetse abarenga miliyoni bavanywe
mu byabo nta hantu na hamwe bakura ubufasha. Ubwo bwicanyi ndengakamere
bw’inzirakarengane bwarakomeje kugeza na n’ubu no kwagukira muri kongo igihe FPR / NRA
ifashijwe na ba komanda ba Amerika, bateye Zayire bica ibihumbi by'impunzi mu nkambi
banatsemba abaturage babanyekongo mo moko yose. Agatsiko kagiye kure cyane mu guhisha
ibyaha byako nk’uko byagaragaye mu myaka yashize. Ibinyoma byabo byashutse umuryango w'isi
kugeza uyu munsi, harimo na UN. Abanyacyubahiro, abanyabwenge na rubanda rusanzwe baje
guha ubuzima gatozi agatsiko k’abanyabyaha biyoberanyije nk’abarwanya ikibi mu buryo bwo
kugira ngo bizerwe, bagirirwe impuhwe ndetse banemerwe, mu gihe bahisha ibyaha byabo
ndengakamere byibasiye inyokomuntu. FPR, hamwe na NRA hamwe na Leta zunze ubumwe
bagize uruhare runini nk’abagizi ba nabi karundura ba jenoside yo mu Rwanda.
Kubera ibinyoma no gupfukirana byakozwe neza kandi byateguwe kuva kw’itangirwa ry’igitero
cyo ku ya 1 Ukwakira 1990, abahohotewe babaye ari bo bagaragazwa nk’abanyabyaha.Uwahoze
ari umunyamabanga mukuru wa Loni, Butros Butros Ghali, uzwi kuba yarakunze kwinubirwa ko
inshuro nyinshi yashakaga gutumira inama Njyanama y’Umutekano yo kureba ibibazo by’u
Rwanda uko byagenze hagamijwe kurengera ubuzima bw’abaturage b'inzirakarengane, igihe cyose
imbaraga ze zaburijwemo na USA n'Ubwongereza kubw’impamvu zizwi gusa n'abayobozi babyo.
USA yageze kure mu gutoza, guha intwaro, gutera inkunga, no kuyobora itangazamakuru
mpuzamahanga kugira ngo gahunda ya gatsiko k’ubugizi bwa nabi itsinde kandi igerwaho.
Umuntu ntagomba kurangiza mu ishuri rya Gisirikare kugira ngo amenye ko mu ntambara,
uwatsinze atsinda iyo yishe abanzi benshi. Niba FPR na NRA baratsinze ingabo z'u Rwanda,
biragaragara utanavuze uwishe benshi muri bo. Ni gute noneho umuntu uwo ari we wese ashobora
gushukwa ngo yizere ko Abahutu batsinzwe bishe abatutsi benshi kuriya kandi baratakaje
intambara? Ubukangurambaga bwo guhindura Abahutu bose abadayimoni nk’aba “jenosideri” ni
ikirego kitanigeze gikoreshwa ku Badage nyuma y’intambara ya kabiri y’isi yose.
Cyakoreshejwe neza ku bahutu kandi cyahinduye ubwoko byose abadayimoni, harimo n'ababaga
mu mahanga muri iyo myaka. Ibi birego bigamije kurinda inkoramaraso za nyazo muri iki cyaha
giteye ubwoba cyo gutera no kwica imbaga no guhanagura ubwoko FPR icyirimo gukora mu
Rwanda kugeza n’ubu, bushushanya ishusho itangaje ya aba Hutu nkaho ari ubugeni mu buhanga
bw’intambara no kugira ubushobozi butangaje bwo kwegeranya abanzi babo no kubica mu minsi
mike. Nta n'umupfapfa washobora ku byizera.
Abaturage b'u Rwanda bari hafi miliyoni 7 muri icyo igihe. Abatutsi bari hafi 10% hafi abantu
700,000. Ese imashini y’amamaza agatsiko igerageza kutwemeza ko abatutsi bose bo mu Rwanda
bakanguriwe gushyirwa ahantu horoheje kugira ngo abagizi ba nabi b’abicanyi bashobore ku
batsemba mu minsi mike? Kwerekana Abahutu nkikusanyirizo ry’abicanyi karundura, mu gihe mu
byukuri aribo bahohotewe, nyamara kandi n’Abadage bataragaragajwe kuri icyo kigero nyuma
y’Intambara ya Kabiri y'Isi yose ntabwo ari ubuhanga gusa bwo gupfukirana ukuri ahubwo ni
n’ikizira ku gutekereza kwa muntu. Mu gihe cy’ubutegetsi bw’abahutu ba Kayibanda na
Habyarimana, hari abatutsi benshi bagerageje gutera no gufata ubutegetsi ku ngufu. Nta gihe na
kimwe Abahutu bategetse ingabo zabo kubaga abasivili b’abatutsi.
Amayeri Museveni yakoreshrje afata ubutegetsi, amwe yasubiwemo mu Rwanda igihe iryo itsinda
n’ubundi rya NRA / FPR ryateraga u Rwanda maze rigahirika leta ya Habyarimana ndetse
rigashyiraho agatsiko k’abahezanguni b’abatutsi. Muri Mutarama 1994, NRA yohereje abasirikare
950 bava muri Uganda bajya i Kigali bambaye imyenda ya gisivili gufata imyanya yo kwitegura
ubwicanyi bwagombaga kuba nyuma yuko Perezida w’u Rwanda yishwe na NRA / FPR ku
bufatanye n’ingabo z’Ububiligi, zombi zari zifite ubugenzuzi bwuzuye ku kibuga cy'indege.
Nyuma bohereje izindi ngabo 5000 mu tundi duce two mu gihugu. Tuzi kandi ko imihoro, ibyuma,
amashoka wongeyeho amatsinda y’ama radio ngendanwa yavanywe muri Uganda kugira ngo
bikoreshwe mu bwicanyi bwibasiye abasivili b’Abahutu, aho kuba abatutsi nk’uko agatsiko
Iyi yakagombye kuba inzira mbi yo kwishyura Abahutu kubwo guhirika ingoma ya cyami
y’Abatutsi muri 1959/60 igihe nta mbunda zakoreshejwe. Abatutsi bagenzuraga radio
MUHABURA yakwirakwizaga urwango rushingiye ku bwoko bw’Abahutu kandi ntabwo yigeze
inengwa haba muri Amerika cyangwa mu Bwongereza. Ijwi rya Amerika naryo ryashyizeho ikiciro
cyo mu Kinyarwanda gitangaza ikibazo cy’u Rwanda kuruhande rw’Abatutsi. Mu mukino wo
kwamamaza ubudayimoni by’Abahutu nk’abicanyi b’imbaga wateguwe kumuvuduko wo hejuru
ushoboka wakozwe n’ibitangazamakuru byo mu burengerazuba, byifashishije abanyamakuru
n’abakurikiraniraga hafi uburenganzira bwa muntu bagenzurwaga na Amerika cyangwa
Ubwongereza kandi byari ngombwa ko banyura muri Uganda kugira ngo bajyere mu Rwanda.
Roger Winters wa Komite ya Amerika ishinzwe impunzi, hiyongereyeho indi mbunda yahawe
akazi, William Pike. Nyuma twamenye ko FPR / NRA bari bafite imiyoboro ya radiyo igendanwa
zitangaza ubutumwa bwabo ku miyoboro imwe ya radio y'Abahutu no gukwirakwiza ubutumwa
bw’ubwicanyi mu rwego rwagutse rwo kumenyekanisha Abahutu nk’abadayimoni. Ku bumviraga
hanze, byose byumvikanye nk’igikorwa cyateguwe cyane cy’Imashini zica z’abahutu. Nyamara
mu by’ukuri, Abahutu bari mu gihirahiro gikomeye n’urujijo muri icyo gihe, uretse ko bidakuraho
ukuri ko abahutu bishe Abatutsi. Ariko, gahunda yo kwica abaturage ibihumbi by’inzirakarengane
n’inshingano z’akazi ka Kagame na Museveni. Umubare munini w'abahohotewe ni Abahutu ariko
abamamaza agatsiko bashaka ko twemera ko ari abatutsi barenganyijwe. USA yari yaramaze guha
FPR radio zihagarika ibiganiro by’abahutu kuri rubanda. Ibi byemejwe n’umukozi wa Minisiteri
y'Ububanyi n'Amahanga mu nama y'Ihuriro ry'u Rwanda I Washington DC mu 1993.
Abahutu biraye mu kwica abatutsi bamwe basubizaga ubutumwa bwa radio buyobya bwabaga
bwatanzwe na FPR. Uretse ibyo, ni iki umuntu yakwitega ko abantu basubiza igihe bicwa
n’ababateye kandi abayobozi ba leta babo bishwe n’umwanzi uzwi neza? FPR ikimara kugera ku
butegetsi, bacukuye skeleti z'inzirakarengane bazinyanyagiza hirya no hino muri Kigali no ku
mihanda hirya no hino mu Rwanda kugira ngo batangaze abashakashatsibo hanze ngo babone
ubusobanuro bw’icyaha cyabo cyo gutera igihugu cyigenga no kwica abaturage bacyo.
NRA cyangwa FPR. Byacunzwe neza nk’ahantu bashobora gusura, abo kubaza n’ibindi.
Bizwi neza ko abatutsi baturutse muri Uganda, Kongo, Amerika, Tanzaniya, Ububiligi n'ahandi
basubiye mu Rwanda nyuma y’uho FPR yigaruriye igihugu. Bafashe amazu, imirima n’indi
mitungo yari iy'Abahutu bishwe cyangwa bagiye mu buhungiro. Hari aho imiryango y'Abahutu
yasubiraga mu rugo igasanga ingo z’imiryango yabo zarigaruriwe n’Abatutsi, bari bemerewe
kugondagona utururi tw’ibyatsi hafi aho, aho kugira ngo basubirane umwimerere w’amazu meza
baribarubatse mu byuya by’amaboko yabo. Uruhare rwabo rukumbi mu buzima ni ukuba imbata
z'abatutsi.
Nta muntu wigeze y’ibaza icyaba cyaratumye imbaga y’abaturage ingana kuriya bahunga bakava
mu gihugu cyabo, iyo minsi y'umwijima. Poropagande y’agatsiko yapfutse amaso ngo yizeze
ibitakwizerwa. Umuriro gusa ku iherezo rya buri kimwe niwo ushobora guhatira abantu
guhungisha ubuzima bwabo k’ubwinshi. Ibyo bakoze i Luwero ni byo basubiyemo mu Rwanda
kandi, ikibabaje, byagenze neza cyane mu bihe byombi.
zo kurinda ubwo buzima bw’inzirakarengane nyinshi, ngo ahubwo agashishikazwa gusa no gufata
ubutegetsi. Turashobora ubu kumva impamvu atigeze ahangayikishwa n’ibura ry’ubuzima
bw’inzirakarengane. Mu byukuri, yari nyirabayazana w'urupfu rwabo. Ikindi, abantu bishwe bari
biganjemo Abahutu b’abasivili nk'uko yari yarabikoze mu majyaruguru y’u Rwanda kuva mu
Kwakira 1990 ndetse byumwihariko muri Byumba na Ruhengeri muri Gashyantare 1993. Ariko,iki
gihe hafi ya Kagame yagize inkubiri y’itangazamakuru ry’icengezamatwara ryavugaga ko abantu
batotezwaga kugeza bapfuye bari abatutsi maze ngo abicanyi babo bakaba Abahutu b’ibisambo.
Muri Werurwe 1994, itsinda ry'abasirikare b'Abatutsi n’aba Hima bo muri NRA boherejwe mu
Rwanda mu myambaro ya gisivili. Binjiye muri Kigali bemye. Inshingano zabo kwari ugukora
ubwicanyi bwinshi bw’abasivili muri Kigali no mu duce tuyikikije. Irindi tsinda ry’abasirikare
5000, bose mu myenda ya gisivili, bakomeje koherezwa mu tundi turere dutuwe tw’u Rwanda ku
nshingano zo gusohoza ubutumwa budahinduka bwo kwivugana imbaga nyuma gato y’iyicwa rya
Perezida Habyarimana. Kagame yahaye abo bagabo bose imihoro n’ibyuma byabageragaho mu
buryo butaziguye bivuye muri Uganda, icyicaro gikuru cyabo cy’ibikoresho. Usibye ibyo
bikoresho, bari bifite amaradiyo ngendanwa n'amatsinda yo kohereza ubutumwa bwabo ku
miyoboro isanzwe ya radio y'u Rwanda. Ubutumwa bwari ubw'Abahutu kwica Abatutsi bari bishe
perezida. Ku bantu bose bo hanze bakurikiranaga ibyo biganiro bya radiyo, biragaragara ko
abafatwaga nk’abicanyi bari Abahutu mu gihe mubyukuri ari abatutsi n’aba Hima bo muri Uganda
bari gukora ubwicanyi kugira ngo banduze isura y’aba Hutu mu muryango wisi.
Ubwicanyi bumaze gukorwa, ibyo bikoresho byose byasubijwe muri Uganda, kugira ngo
bitabonwa n'abashakashatsi. Ikindi gice cyashishikaza umuntu uwo ari we wese ushaka kubona
ukuri guhishe kwaba ukubaza abayobozi ba FPR icyaba cyaratumye abaturage bose bahunga
nk’uko Abanyarwanda bashiriye mu buhungiro. Hagomba kubaho igitero cyuzuye kandi
cyateguwe neza ku baturage bose kugira ngo bahunga. Ibyaha bya FPR byibasiye abaturage
byakoranywe amayeri muri iyi myaka yose.
Muri Mutarama 1990, itsinda ry'abantu 150 ahanini b'Abatutsi bo muri NRA na ISO boherejwe mu
Rwanda gukora ubushakashatsi by’uko ibintu bimeze mbere y’igitero cyo ku ya 1 Ukwakira uwo
mwaka.
FPR yakoze amarorerwa ya jenoside mu Rwanda kuva umunsi bateraga igihugu ku ya 1 Ukwakira
1990 kugeza magingo aya byirengagijwe n’ibitangazamakuru bibogama by’iburengerazuba
kubw’impamvu zizwi nabo gusa. Guverinoma ya Amerika, bwongereza n'Ububiligi banganya
ikimwaro cy'ibyaha kuri jenoside yo mu Rwanda.
Na n’ubu hari benshi mu babaye mu Rwanda batariyumvisha uko abanyarwanda baje guhinduka
mu kanya gato bakamarana ukurikije uburyo bari bamaze kuba abaturage bamwe babereye igihugu
kimwe.
Ibitero byabaye by’Inkotanyi mu turere twa Muvumba, Kiyombe, Nkana, Rushaki, Kaniga,Gatuna,
Cyumba, Kivuye, Butaro, Nkumba, Kinigi, Mukingo, n’uturere twose tuhakikije, byakoranwe
ubugome buhambaye: kurunda abaturage hamwe bakicwa ntakuvangura, bagasambanya ku ngufu
abakobwa bahasanze, banarangiza bakabica ngo batazabatera umwaku,kurya amatungo n’imyaka
by’abaturage ku ngufu, nabo bagahunga, aho bagiye bakicwa n’inzara, gusenyera abaturage
amabati akajyanwa kugurisha mu baturage ba Uganda, kurimburaamazu kugira ngo banyirayo
ntibazanatekereze kuhagaruka, kubikoreza inkomere zazo n’imirambo, kubashoreza amatungo
n’ibyo kurya zabambuye, kubacukuza imyobo baza guhambwamo, hakaba ubwo banategekwa
kwicana umwe akica undi kugeza hasigaye umwe akicwa n’umusirikare, byaba bitabaye gutyo,
bakazirikwa amaguru n’amaboko, bose bagahondwa amafuni mu mutwe, bakajombwa ibyuma mu
mbavu kugeza bapfuye, n’ibindi. Ibyo byararangiraga zikisubirira mu ndiri zazo muli Uganda.
Ababaga bacitse kw’icumu bagahunga, leta ya Habyarimana yabashyiraga ahantu hamwe,
ikabashakira amashitingi yo kubaka utuzu two kwihishamo imvura n’utwo kurya tutanahagije.
Izi nkotanyi zatungwaga n’ibyo zisanze aho zateye, zigomba kubikura mu ngo z’abaturage, iyo
zabasangagamo zarabicaga zitabasangamo zigasiga zihasenye, zikazitura ihene, inkoko, inka
zikajya kwirira. Hari nkaho inkotanyi 20 zabagaga inka 2, inkoko 10, ihene 3, hakaba utwaye
umutima, umwijima cyangwa ukuguru konyine. Mbese bikagaragaramo ubugome gusa. Umuntu
wese uzi icyuya abanyarwanda babiraga ngo babeho, yakwibaza ukuntu umuturage w’umuhutu
utarigeze asobanurirwa neza FPR icyari cyo, ikamwicira abana, ikamurongorera ku ngufu
umugore, ikamutwarira amatungo yapagashirije ubuzima bwe bwose kungufu, igasiga
umusenyeye, icyo yari gukora. Byageze aho ba konseye, ba burugumestiri, n’ingabo, bategeka
abaturage gutunga imbwa, ndetse no mu bigo byose batunga imbwa kugira ngo n’ijoro zijye
zimoka Inkotanyi zikiri kure maze abaturage bahite biruka. Ariko kubera ko habaga ari mu
mwijima, abaturage bajyendaga biruka bagashiduka baguye mu gico cy’Inkotanyi, mu gihe
bibwiraga ko bahunze. Ubwo ntawahavaga bose baricwaga, bitwa IBIPINGA, ngo biyemeje
gupfira Muvoma. Inkotanyi zategaga imitego, kurasa ama bisi yose ajyana abagenzi mu turere
twegereye umupaka, byakozwe igihe cyose, gutega za mine kugeza n’aho batega imirima
y’ibijumba ngo abaturage bazaza gukura utujumba mu mirima yabo ibace amaguru ntibazagaruke.
Abaturage bategetswe guhunga, ntabyo kurya bihari, barasize ibitoki, imyumbati n’ibijumba byeze.
Biteye agahinda! Kwicisha abaturage inzara barasize bahinze hari ikindi byari kubyara kitari
ukwitabira jenocide?
Hirya no hino naho ni uko byari bimeze: Rukomo, hirya ya Byumba ugana i Kigali , Mukarange,
igice cya Kinyami, Buyoga, Rushaki, igice cya Ngarama, Cyumba, Kivuye, aho hose, abaturage
batabashije guhunga Inkotanyi nta n’umwe wabayeho. Hano FPR yongeye kugaragaza agashya no
gutanga impuruza ku bahutu ngo bitabire jenocide, yasubiye muli Uganda iti baturage muveyo
mudufashe gusarura imyaka yatubanye myinshi, mube munamenyera u Rwanda rwanyu,ejo n’ejo
bundi ni mwe muzahatura. Abaturage barahuruye bava Uganda, inkuru itaha mu mpunzi zataye
utwazo, noneho inkuru bajyaga bumva ko inkotanyi zaje kubica, kubambura amasambu yabo
zikayaturamo, zikagarura ubwami, abaturage b’abahutu bakazajya baheka abatutsi mu ngobyi,
benshi batangira kumva ko ari ukuri.
Zimwe mu nshingano z’aba TECHNICIENS b’ama NETWORK y’Inkotanyi zari ugushyiraho udu
selile duto twa FPR mu gihugu, twigisha ibyitso no kubishaka hirya no hino, no kujya kuroga
amazi anywebwa n’abakuwe mu byabo n’intambara. Mu ma Komini ya Ruhengeri, nko kuli Base,
mu kwezi kwa 2, abasirikare bari bahari bishe abaturage, barabatwika barabananirwa, barahamba
bararuha, baborera ku muhanda no muli Base hagati, kugeza aho abasirikare ba GOMN
bahagereye bakazibuza gukomeza kunyuka nyuka imirambo ziyica hejuru. Zararunze abaturage
baraza barahamba, GOMN imaze kujyenda nabo bakurikizwa benewabo. Icyo gihe hatwitswe
hanasenywa inzu ya RUCAGU, kwa Col GASAKE, za Nyarutovu na Cyeru, Nyamugari n’ahandi.
Hari utazi ibyabereye ku Musanze? kuli ETIRU na za Karwasa, Kigombe yose na Kinigi,
ibyahabaye hari utabizi? Ntawe uyobewe ibyo Charlie yakoreye mu Ruhengeri, cyangwa ibyo
zakoreye Ngarama na Buyoga.
Mu gihe Kagame yapangaga kuzica imishyikirano agafata Kigali, Habyarimana yapangaga uburyo
bwo guhangana n’abanzi b’igihugu. Leta ya Habyarimana yashyizeho imitwe yitwara gisirikare,
ikigishwa kandi igakurikiranwa n’ingabo, polisi ya komini, jendarmerie, n’inzego za perezidansi
ubwazo. Urwo rubyiruko rwabaga ruri ahantu henshi mu gihugu, n’ubwo bose batanganyaga
ubukana mu kwitabira kwica abatutsi. Mu ntangiriro y’ibikorwa by’interahamwe byo gutera ibitero
za Bugesera, Kibirira, Mu Bagogwe, akenshi abateraga bazaga mu ma bisi ya ONATRACOM
kandi abenshi babaga bavuye mu Ruhengeri cyangwa Byumba bavanywe mu bakuwe mu twabo
n’intambara. Mbese bamwe bahuye n’agahomamunwa k’inkotanyi, barabaye inyamaswa kubera
ibyo bakorewe na APR. Abandi bahutu b’interahamwe ntibiyumvishaga ukuntu bari bafite
ubunyamaswa bugeza aho bica abantu nk’abica isazi, bafite umujinya wo hejuru. Ariko FPR niyo
yabagize inyamaswa, maze Leta ibafasha kugera ku kwihimura.
Akenshi MRND, yakoreraga FPR ibyo yishakiraga. Kuko uko MRND yabaga itoza interahamwe,
FPR yabaga ibonye uko izajya yiturikiriza ibisasu, igahita ibiroha kuli Leta, maze ikaba ibonye uko
ibyutsa intambara, kandi amahanga yose agahita avuma Habyarimana. Uretse ko ntawahakana
kandi ko izo nterahamwe n’izindi ntagondwa nazo zitaturitsaga bisasu. FPR yahitaga isa
nk’Intagondwa za CDR, MRND na Power.
Yashyizeho ibyo yise defense civile, yari igamije kunyanyagiza imbunda mu baturage, buli selirena
buli segiteri z’igihugu zizakoreshwa mugutangiza imidugararo.
Yashyizeho imitwe yitwara gisirikare, ihora ihakana ibyasinywe byose, kabone n’ubwo byabaga
byasinywe na Habyarimana ubwe. Abo bari biteguye kuzakora ishyano niba igihe nyacyo kigeze.
Radiyo Rwanda na RTLM n’utunyamakuru uruhuri tuzishamikiyeho, byose intero iba imwe ngo
amasezerano ntacyo azageza ku bantu. Haguzwe ibikoresho byiyongera ku byari bihasanzwe
kugira ngo haboneke ibihagije byo kunyanyagizwa mu baturage.
Hakozwe amalisti y’abantu bose bafite abana n’abavandimwe muli FPR Inkotanyi, abakekwaho
kuba bacengeza amatwara ya FPR, abayishakira imisanzu, n’abahutu bitwara nk’abatutsi
bashyigikira intambara y’Inkotanyi, kugira ngo igihe cyose bizabera ngombwa bazahite bicwa.
Umunsi bagombaga kuzicirwaho ntawe wari uwuzi. Ibi bitandukanye cyane n’ibivugwa na FPR ko
hakozwe lisiti z’abatutsi ngo bazicwe bose. Niba abatutsi barikwicirwa icyarimwe, bivuze ko buri
wese muli bo yari kwicwa n’abaturanyi be, kandi abo baturanyi babaga baziranye kuburyo
ntawakwirirwa yandika abatutsi kuko n’umwana muto yavukaga yumva bavugwa, bari bazwi neza.
Gahunda yari ukwicwa kw’abantu bari ku rutonde ruzwi neza, kandi ni nako byagenze.
FPR yinjije amasasu menshi cyane ashoboka, ashobora gukoreshwa igihe kirekire. Ibyo byakozwe
mu mpera z’ukwezi kwa cyenda 1993. Ku mpamvu ebyiri: kubura intambara simusiga yanyuma
zigafata leta, kubihisha zikazabiteresha akaduruvayo zimaze kugera muli leta, maze zigafata
ubutegetsi ku ngufu. Byarinjijwe bihambwa ahantu hatandukanye nka Karama mu Mutara,
Bungwe muli Cyumba, Kaniga na Gatonde. Uretse Kagame, bamwe mu bari bashinzwe ibyo
bikorwa ni Kabarebe umufasha we, Kayumba Nyamwasa maneko mukuru, Col Ngoga mu
majyaruguru, Col Bagire mu Mutara, na Major Jacob bitaga Rubondo wari ushinzwe ibikoresho
bya gisirikare.
FPR yakoze igerageza ku mugambi wayo, wo kujya ikora ubwicanyi ikaburega MRND. Abicwaga
kuli FPR babaga bishwe gusa kugira ngo ibone ibirego, yaba ibanga cyangwa ntacyo ipfa nabo.
Muli uko kwica abantu FPR, ikoresheje aba techniciens (network) cyangwa ishami ryayo élargie
muli ba Intelligences Officers ba ma Units n’utugurupe twabo tw’abicanyi, cyangwa se ikoresheje
bamwe mu basore yigishije gukoresha utubombe duto mu gihugu, hahitwagamo abicwa muli ubu
buryo:
6. Umututsi wese kavukire wo mu Rwanda nta kumwizera, aramutse yishwe bigashinjwa leta.
Agatangwa nk’igitambo.
7. Umututsi ujijutse cyane ushobora kutazemera kugendera ku matwara ya FPR, urugero nka
Lando.
8. Abatutsi muli rusange batuye ahantu hitaruye, bakicirwa icya rimwe, icyo cyaha kigahita
gihama MRND, ibyo abasirikare ba FPR babikoreye Kabatwa ku Gisenyi, bayobowe na
9. Ndetse na nyuma y’Intambara nta gihe FPR itahisemo gutanga ibitambo by’abatutsi kugira
ngo ibone iturufu riyemerera kujya kwiba Zaïre, byakorewe abagogwe Mudende,
byakorewe abanyamulenge Biyura na n’ubu kandi mu bihe byo kwibuka zijujubya
abacikacumu zikarara zitera amabuye ku nzu zabo maze bikitirirwa abahutu, barangiza ngo
ubwiyunge, iyo niyo nzira y’ubwiyunge?
Abatechniciens ba network mu mujyi wa Kigari bakoze byinshi. Network yari réseau nini, ibamo
abantu bazwi n’ababajonjoraga gusa. Kubajonjora nabyo byakorwaga gutya:
1. Kuba uri umututsi ku babyeyi bombi, byizwe, byemejwe, kandi ufitiwe icyizere gihagije.
2. Kuba usa nk’abahutu ku maso byari akarusho cyane, kuko bo bitari ngombwa kwihisha
cyane,ababaga bafite amasura agaragaza ubututsi, akenshi bakoreraga kuri za motos,
bagaheka ibikoresho nk’iby’agronomes bakajya kwica.
3. Kuba uri umuhutu, bizwi, ariko utarigeze utura mu Rwanda, waranagaragaje ubukana mu
kurwanya abahutu, mbese warihutuye pe, kandi ukaba udatinya kumena amaraso.
Abari mu ma network bari bashinzwe akazi k’ubu motari hirya no hino ahakunda kubera amanama
y’abanyapolitiki, aba taximen, ababoyi mu bigo bya gisirikare cyangwa mu bahutu
b’ibikomerezwa, mayibobo ku muhanda nka Kimihurura, abakarani ngufu, abajya
kwizimanganyiriza mu Nterahamwe, mu Mpuzamugambi, mu Bakombozi, abandi bari aba
pompiste kuli za sitasiyo za essence. Aba bose bafashije FPR koreka imbaga z’abantu.
Aho imishyikirano yemereye ko Inkotanyi zijyana abasirikare bazo 600 I Kigali, niho umutego wa
FPR wari ufatiye. Ama network yose yatangiye kuyoborwa na Lt Col Kayonga, ubundi amakuru
yihutirwa yacishwaga kuli Karake Karenzi wari uhagarariye APR muli GOMN mbere, na
MINUAR nyuma. Aha niho ibyo Col Bagosora yibeshyeraga avuga ko agiye gutegura imperuka
atazi ko FPR yayiteguye kera, yari agiye kuyifasha kugera ku mugambi yazo.
7. Iyo byabaga hari amakuru ugiye kwicwa ashakwaho, bwo yaratobangwaga, akaza gupfa
yahaze ubuzima, ajombwa ibyuma, agatonyangirizwaho umuriro w’ikidomora gitwitse,
kujombwa ibikwasi ku gitsina, hari iyo hafatwaga abavandimwe cyangwa umugabo
n’umugore cyangwa umwana na nyina bagategekwa kubanza gukora imibonano
mpuzabitsina ku ngufu, kandi bavuze ko bafitanye isano ya hafi cyane, n’ibindi.
8. Incuro nyinshi ababashaga kwicishwa amasasu na grenade, niyo ntamwanya wabaga uhari
wokubica bitonze. Abandi rimwe na rimwe bagiraga amahirwe yo kwicishwa amasasu, ni
abakobwa babaga bamaze gusambanywa ku ngufu n’Inkotanyi, ngo kugira ngo batazazitera
umwaku, zikarasirwa ku rugamba. Abantu basambanyaga abagore ku ngufu, barangiza
bakajomba ibyuma cyangwa ibiti mu gitsina, bakavirirana kugeza bapfuye!
10. Mu kwica abagore babaga bafite inda abasirikare b’inkotanyi babateraga amavi munda no
mu mbavu, bakabambika amashashi umwuka ugashira, cyangwa zigasatura inda
zigakuramo umwana, ngo mu buhanga bwazo utamenya aho Inkotanyi zabwigiye,
zemezaga ko ngo umugore utwite akenshi ifuni itamwica burundu, cyangwa ko atinda
gupfa.
Itandukaniro hagati ya FPR na Leta n’uko FPR yicaga ikoresheje abanyamwuga babitojwe
bihagije, ibyo ikoze ntibisakuze ikicecekera, ikanirinda ko abantu bigenga baza ngo babibone Leta
yo ikabikoresha interahamwe akenshi zabaga zahaze ibiyobyabwenge bikanogezwa
n’ibinyamakuru bya Leta.
Imyaka yose intambara yamaze, FPR yemereraga abanyamakuru ko baza mu karere kayo ari uko
yabanje kumenya ko nibura batayirwanya. Abandi babaga ari abo yiguriye nk’uwitwaga Hussein
Abdou Hassan wa BBC, ntawamenyaga niba ari Inkotanyi cyangwa niba ari umunyamakuru wa
Radiyo yubahwa nka BBC. Mu gutembereza abanyamakuru mu karere kayo, FPR yabazanaga
igihe ishakiye, ikabajyana aho ishaka, ndetse byanashoboka ikababwira ko aho hantu hose imbere
hari imitego, cyangwa intambara ikaze, mbese umunyamakuru akajyanwa ahateganijwe mbere
y’igihe. Kenshi bajyanwaga uko umupaka ugiye, aho kubinjiza mu Rwanda imbere, bakabona
bagenze ahantu hanini cyane, bakaruha bakanarara, kandi batigeze barenga kilomerero1 uvuye
kumupaka. Ayo mayeri yatunze Inkotanyi bituma ntawe ubasha gutunguka aho zakoreye
amarorerwa.
Ikintu kindi Inkotanyi zarushijeho leta amayeri, ni ukwica, zigatwika imirambo, ivu rikajyanwa
rikanyanyagizwa kure, kuburyo bitoroshye gupfa kubona abishwe. Nta na rimwe byashobokaga
gutungura Inkotanyi, kuko kwinjira mu karere kazo byasabaga uruhushya, n’ugutembereza
akakujyana aho we yahisemo.
Ku bahutu
Biteye ikimwaro n’agahinda iyo umuntu yibutse ukuntu abahutu biritabiriye ubwicanyi. Bakica
benewabo, abavandimwe, n’impinja bapfa ko badasa. Abantu bagashorera abandi nk’abajyana
amatungo kwibagiro! Harabaye nti hakabe. Nta buryo na buto bushoboka bwo guhakana ko
genocide itabaye kuva ku bakuze kugeza ku bana barishe baranasahura. N’ubwo intego yaba
kubarimbura, nabo bari bazi neza ko ntabapfira gushira. Uhakana ibi, yaba yigiza nkana, kabone
n’ubwo we yaba yiyiziho ko ntakibi namba yakoze. Uwo ni uwo gushimirwa ko atishoye mu
bwicanyi, ariko ntiyakwihandagaza ngo uvuge ko jenocide itabaye.
Kurimbura abatutsi rero, byahagarikiwe n’ubutegetsi kuva hejuru kugeza hasi, buhagararirwa
n’inzego z’umutekano, nazo zibyirohamo, bikorwa na none n’imitwe yose yitwara gisirikare ,
kuburyo bihita byitwa umugambi wo kurimbura ubwoko nk’uko ubu bivugwa kandi binemerwa.
Ku batutsi.
Ntabwo abatutsi bigeze bicara ngo bavuge ko bagiye kurimbura abahutu, uretse ko nta n’ibyo bari
gushobora niyo babitekereza. Abishe bamwe birwanagaho, abandi bica abatutsi bene wabo nyuma
yo kwiyoberanya ko ari abahutu.
Ku nkotanyi
Kuri zo byo biratandukanye, kuko zo zicaga abaturage, bizishimishije kuko zari zaranabipanzena
mbere yo gutera. Bitewe n’uko abahutu bari muli FPR, bemezaga ko politiki ya MRND
itashoboraga kuvanwa mu mitwe y’abakiga hakoreshejwe inyigisho cyangwa inama kuko batarino
kuzijyamo, inkotanyi ngo zagombaga gukubura abo zitaga ibigoryi bose. Kagame yarabyivugiye
ubwe ubwo yari yajyiye gusura Unit yitwaga Yankee combined mobile force, ahantu hitwa
GIKOBA, muli komini Shonga, muli Muvumba, hari mu kwezi kwa 12/1991.
Ntabwo ibyaha byakozwe n’inkotanyi byagombaga kuryozwa abaturage bose b’abatutsi batari
banazi uko FPR yagiyeho, ari nayo mpamvu abahutu bijanditse mu bwicanyi bagomba
kubiryozwa. Kimwe n’uko ibyaha byakozwe n’abajenocidere bitagomba kuryozwa ubwoko
bw’abahutu bose. Abatarabyitabiriye bakwiye kubyishimira. Abatusi bari mu mutwe w’Inkotanyi
wa gisirikare, bishe abahutu benshi bashoboka, abijanditse muri icyo cyaha abasirikare b’inkotanyi
basaga 23,000, baba barabikoreshejwe n’itegeko cyangwa barabikoze babyishimiye, bagomba ku
biryozwa nk’uko bajyenzi babo baba jenocidere barimo bishyura ibyo bakoze. Kandi arizo
nyirabayazana zateje umuvumo ku gihugu n’abanyagihugu, bahorabasiragira isi yose.
Kugira ngo FPR ibone urwitwazo rw’intambara, kwizera intsinzi ya vuba, n’inzira y’ubusamo;
kuva igitera yabaga yateganije impamvu kandi akenshi zahoraga zisa zo kwereka no kwemeza
amahanga ko leta iriho yica abantu ikananirwa kubahiriza uburenganzira bw’ikiremwa muntu. PFR
yabigeragaho yamaze kwivugana abanyapolitiki n’abatutsi, bigahama MRND, akenshi atari na
Leta yabikoze. Zimaze kubona ibyo bizakomeza kuzitinza gufata Kigali ngo ziri mu mishyikirano,
zafashe umwanzuro wo guhagarika iyo mishyikirano burundu yashakaga kuzigabanya n’abaja
babo ubutegetsi, niko kwica Habyarimana ngo ziteze akaduruvayo mu gihugu, ariko bikavunjwa
igitambo cy’abatutsi bari mu gihugu. Mu gihe abandi bahugiye mukurimburana zo zototaga
zisingira ubutegetsi. Gutabara abicwaga bikaba gusa ari uko byahuriranye n’uko zagombaga
kuhanyura. Mu gihe zajijishaga amahanga mucyo zitaga guhagarika genocide, Inkotanyi
zabwirwaga ko nta mututsi uba mu Rwanda, ko n’uhaba asa nkabo kwisura ariko ko imitekerereze
n’imyitwarire ari iya gihutu. Ubwo baziraga ko banze guhunga ubwo ubwami n’ubuhake
byacibwaga mu Rwanda!
Kuva kera na kare FPR yavugwaga n’ivugwa kuli Radiyo, si FPR-Inkotanyi za nyazo. Iyo ikaba
iturufu y’ikinyoma zigikomeje guhumishirizamo imbaga z’abatuye isi mu gihu cy’ubujiji butagira
ingano. Abatuye isi baracyafite akazi gakomeye ko gutandukanya Inkotanyi za nyazo n’iza baringa
zigeraho zikaba izabarindagizi, kubwo kwiyita Inkotanyi zikazanabizira kandi nta nagashweshu
kazo bagira. Uretse ko ibi bizibera ingabo izirinda, zigakomeza gukorera no gutura muri rubanda
nk’ikivunge kizirinda. Ariko ziraje ziturumburwemo zijye ahagaragara, zirwozwe ibyo zakoze.
Inkoramaraso z’ibigoryi gusa.
Dore ibyo FPR yari kungukira kandi ni nako byajyenze mu kwica Habyarimana:
Kwica Habyarimana byari inzira y’ubusamo yo kwigarurira igihugu cyose ntabyo gusaranganya
kuko ntacyari gushoboka kubijyanye n’amasezerano ya Arusha, ntawari kongera gusubirayo kandi
ni nako byagenze. Nyuma y’urupfu rwe nta n’umwe wari kubasha guhuriza abantu hamwe ngo
barwanye FPR bivuye inyuma; kuko byari bigoye kubona undi muntu byihuse ufite imbaraga za
politiki ariko cyane cyane ufite ububasha busesuye ku ngabo z’Igihugu, uwo zumvira. Nanone
ntabwo byashobokaga kongera kubona umeze nka we mu gushaka inkunga hirya no hino kuko
yagiraga inshuti mu ba Parezida benshi. Ikindi burya bitandukanye n’ibyo abantu babeshywa;
Habyarimana yakundwaga n’abaturage benshi, ubihakana yazajya kureba abaganga wenda
bamuvura, akabasha kwibuka ibyo abaturage bakoze amaze gupfa. Mbese kumusimbura byari
bigoye.
Gupfa kwe byagombaga gukurura akaduruvayo, bigatuma abantu bahita bapfa mu bwinshi. Uretse
na Habyarimana, mu mujyi wa Kigali hatangwaga rapporo ziva mu bagize networks ko nihagira
umuntu ukomeye wongera gupfa abatutsi bazahita barimbuka. Ibimenyetso byari byaratanzwe na
mbere. Dufatiye ku ngero zimwe na zimwe. None se hari utibuka ko zishe interahamwe imwe
Katumba yari yaramamaye mu Gakinjiro, hakicwa ibihumbi by’abatutsi. Hariutazi amaraso
yamenetse ubwo Bucyana n’interahamwe Gatabazi bicwaga n’inkotanyi? Igihe zuburaga imirwano
muli Muvumba I Bugesera, hari utazi ubwinshi bw’abatutsi bahiciwe? None zumvaga ni zica
Umubyeyi-Kinani nkuko bamutaziraga byari kugenda gute? Kwica Habyarimana zari zizi neza ko
bizagenda nkuko zabipanze, kuko amagerageza zari zarayakoze, kandi ibitambo byari bigihari
hirya no hino mu gihugu. Ibyari gukurikira byose byari ku nyungu z’inkotanyi gusa nkuko
byagenze. Kuko FAR, GD, interahamwe, CDR biraye mu batutsi barica,bafata ku ngufu,
barasahura, mu gihe inkotanyi zari zirajwe isinde no kwifatira Kigali na Leta.
Inkotanyi nazo ntizahwemye kwica rubanda rwinshi rushoboka. Ibyo byabereye ahantu hose muli
Byumba, Ruhengeri, Umutara, na Kibungo n’ahandi henshi, Ibyo umuyobozi wazo Paul
KAGAME akabikurikirana hafi nk’uwogeza umupira. Urugero ni nko hagati mu 1994 i Muhura
Paul KAGAME nako KAGOME we ubwe yigiriye kuli 12.7mmAAC yari ku ijipe ya escort ubwe
arasa isoko ry’abaturage. Biratangaje rwose kubona umuntu wari mukuru cyane hejuru iyo, ajya
kwiroha mu kwica abaturage buzuye isoko, we ubwe akarasa aseka cyane. Abenshi bumvikana
bafunze muri zo ni ababa batabashije kurigisa imirambo yabo zahitanye; icyo kuri zo nicyo cyaha.
Ku mategeko ya Paul Kagame zarashe indege yarimo ba perezida Habyarimana Juvenal w’u
Rwanda na Ntaryamira wa Burundi. Inama ya nyuma yo kurasa indege yabaye tariki 31/3/1994,
kuva saa munani n’igice kugeza saa cyenda n’igice (2.30pm-3.30pm). Inama yari iyobowe na
Generali Majoro Paul Kagame ubwe. Abandi ba ofisiye bari bayirimo ni Col Kayumba Nyamwasa,
Col Théoneste Lizinde, Lt Col James Kabarebe, Major Jacob Tumwine na Captain Charles
Karamba, tutibagiwe na Aloys RUYENZI wari wasigariyeho maneko mukuru Lt Silas Udahemuka
wari warakoze impanuka. Col Lizinde niwe wari ushinzwe guhereza Paul Kagame raporo y’aho
ibyo bikorwa bigeze no gutunganya ikarita y’ahantu hatoranijwe mu kurasa indege ya
Habyarimana.
Izi nkoramaraso n’umurozi wazo bakiraga raporo zose zavugaga ko harimo hategurwa ubwicanyi
ku batutsi, kandi ko umunsi habonetse imbarutso abatutsi bose bazatikira, nyamara zibirengaho.
Abasirikare kabuhariwe bazo babaga baratumwe mu Rwanda mbere, bose batangaga raporo ko
hakozwe ikosa abatutsi bashobora gushira. Nyamara zabirenzeho zibireba. Inkotanyi zaravugaga
ngo abatutsi b’indani [imbere mu gihugugu] ni ibipinga byanze guhunga bemera kuyoboka
muvoma.
Reka turebere hamwe abantu bashyize mu bikorwa itegeko ryo guhanura indege, no kugeza za
missile i Kigali na Masaka:
Major RUZAHAZA, wajyanye abasirikare muri Convoy umunsi izo missile zaviriye ku Mulindi.
Yari capitaine icyo gihe yari kumwe n’abasirikare 6 ayoboye, kandi banaherekejwe na MINUAR
irimo abasirikare bavuye muli Ghana.
Warrant officer 2 demob Eugène SAFARI wiyitaga KARAKONJE kubera gukunda ka byeri
gakonje, yari atwaye igikamyo kikworeraga inkwi zagendeyemo missile 2 mu bisanduku binini
munsi y’inkwi.
Sgt Moses NSENGA: Icyo gihe yari caporal, avindime na Kayonga. Mu gupakira izo missile
mw’ikamyo yari kumwe na Sgt TUMUSHUKURU, WO2 RWAMAPASI Stanley wari CPl
yapfuye muli 1998, Wo2 SEROMBA icyo gihe yari Caporal, yapfuye muli1997, Lt Col Joseph
NZABAMWITA icyo gihe yari pte, hamwe na Major BIRASA wari Capt, nawe zaramwishe.
Sous Lieutenat MAZIMPAKA Didier: icyo gihe yari afite ipete rya Sgt, watwaye imodoka Toyota
Stout 2002 yari yikoreye Missile zombi zakoreshejwe mu kurasa indege ya Habyarimana.
Yajyanye abarashi abagezayo, anagaruka kubatahana muli CND bamaze gukora ishyano.
Capitaine Frank NZIZA: Wari s/lt icyo gihe, kabuhariwe mu kurashisha missiles zo mu bwoko
bwa SA16. Uyu niwe warashe indege irashwanyagurika, nta w’undi n’umwe mu Nkotanyi wari uzi
kuzirashisha neza. Nyuma haje kwohereza abandi basirikare batatu kwiga kuzikoresha muli
Uganda ari bo Sgt NYAMVUMBA Andrew, Sgt TWAGIRA Steven, Cpl HAKIZIMANA Eric,
bose icyo gihe babarizwaga mu buyobozi bukuru bw’ingabo barinda Kagame.
Cpl ubu yabaye Lieutenant Eric HAKIZIMANA: Uyu nawe yarashe iyo ndege, niwe wabanje,
ayihamya ibaba ry’iburyo ariko ntiyahanura, yari no kubasha kwigeza ku butaka, ariko missile ya
kabiri niyo yayi sambuye burundu.
Sgt NTAMBARA Potiano, ubu ni LT: Uyu nawe yajyanye na TOYOTA yatwawemo missiles,
agenda nk’umuntu uzirinze anagarukana nayo.
Sgt Aloys RUYENZI: afite ipete rya Sous lieutenant. Icyo gihe yari yasigaye mu mwanya wa Lt
Silas UDAHEMUKA maneko mukuru wa Kagame. Uwo Ruyenzi akaba yari hafi y’aho inama yo
gufata icyemezo cyo guhanura indege cyafatiwe, mu nama yarimo Maj Gen Paul Kagame
ayiyoboye, birumvikana atanga n’amategeko, Col Kayumba Nyamwasa, Lt Col James Kabarebe,
Col Lizinde Charles, we yarishwe, Maj Jacob Tumwine, Capt Charles Karamba, hari tariki 31- 03-
1994. Icyo gihe Sgt Paul KARABAYINGA ubu ni Lieutenant yari ku burinzi bw’icyumba
cyabereyemo inama, ari kumwe na Sgt SEMPA Peter, waguye Bukavu muli 1996. Captain Hubert
KAMUGISHA wayoboraga amaperereza yakorerwaga muli Kigali no mu Nterahamwe, nawe yari
afite amakuru ahagije, yiciwe mu Bugesera, zitangaza ko yirashe.
Muri Gashyantare 1993, ubwicanyi bwa FPR bw’inzirakarengane mu majyaruguru y’u Rwanda ku
buzima bw’abaturage barenga 25,000 kandi ndetse abantu barenga kuri 100,000 bakuwe mu
byabo. Ahantu hamwe hafi ya Byumba, muri stade y'umupira w'amaguru yubatswe na Bwana
Kabuga, FPR yishe abantu bagera ku 2000, bakabaca imitwe bagahita babashyingura mu byobo.
Nyuma yo kwigarurira u Rwanda, agatsiko ka FPR kataburuye ibihanga byinshi by'abahohotewe
maze babinyanyagiza i Kigali n’ahantu henshi nk’ibihanga by’abatutsi bishwe n’abahutu.
Ibinyoma nk’ibyo byateguwe kandi byeruye byateye ubwoba abaturage basanzwe biboneye ibyo
byaha byakozwe kandi baniboneye ubucukuzi nyabwo bw’ibihanga na sekeleti zo kwerekana muri
Kigali no mu nkengero z’umuhanda kugira ngo isi irusheho kwamagana abaturage b’Abahutu.
FPR yabaye umutware w’uburiganya n’ibinyoma bimaze imyaka myinshi. Umuntu agomba kureba
uburyo FPR yinjiye mu Rwanda mu mitwe ibiri. Umutwe umwe wakurikiye inzira y'iburasirazuba
ku mupaka w'u Rwanda na Tanzaniya. Ako gace kari munsi ya FPR ariyo ikagenzura. Binyuze
muri ako gace k'igishanga cy’Uruzi rwa Akagera runyuramo kandi rufite ikiraro cyambuka muri
Tanzaniya. Muri icyo gihe, abasivili benshi b'Abahutu bahunze ingo zabo n'igihugu cyabo nkuko
abateye ba FPR bari ku gasozi ngo bice umuntu uwo ari we wese babonye. Abageragezaga
kwinjira muri Tanzaniya bahuye na FPR ibategerereje ku kiraro.
Nigute abantu bafite ubwenge muri Loni na guverinoma y’uburengerazuba bashobora kureba hafi
ntibabaze ikibazo cyoroshye bati “niba ibyigomeke by’abahutu muri Kigali barishe umuntu uwo
ari we wese si ndi buhakane ubwicanyi bwahabereye cyane cyane i Kigali, bari bafite mpamvu
cyangwa ibisobanura byo gutwara abahohotewe kugeza kure aho kujugunya iyo mibiri mu ruzi aho
hari imitwe ya FPR yateye yerekeza mu murwa mukuru?”
Uko nta bushake na buke FPR yijyeze igira bwo gutabara abatutsi
Byumvikana bite ukuntu zari nyinshi n’imbaraga zari zifite, n’ukuntu zabashaga kugenda ingendo
ndende zinarwana, ariko APR ntibashe no gutabara abantu baguye muli ETO Kicukiro, niba zari
izitabara abantu? Ese ntizamenye ko bahari cyangwa hayibereye kure, urugendo rw’iminota 45
uvuye kuri CND?
Koko burundu pe abantu iyo tubishatse twigira ibimara ku ngufu. Nako keplin yarabivuze ko turi
mu bihe biteye ubwoba, aho injiji ziyobora impumyi koko. Ni kure kungana iki kuva kw’I Rebero
ugatabara abantu mu Rwampala? Cyangwa byasobanurwa gute ukuntu ku gatindo gato kari hafi ya
gare ya Nyabugogo ugana mu Gatsyata, ko hashyirwa barrière y’abicanyi bagatikiza amagana
y’abantu Inkotanyi zo muri unit ya Bravo ziri hejuru ya Jari? Ese ra ni gute mu birometero
bitarenze 2 uvuye aho Inkotanyi zari, abaturage batikiriye Gisozi, Kagugu, na Kinyinya? Wenda
wasanga no kuva kuli CND Kacyiru, Cyimicanga, cyangwa hakurya za Sainte Famille
harazibereye nko kujya ibwotamasimbi!
Reka two kujya kure, ku muryango wa CND kw’irembo kuli metero 20. Niba Inkotanyi
zarakundaga abaturage ra, kubera iki Kayonga yategetse ngo birukane abasivili, bagafunga
imiryango y’urupangu azi ko bajyiye guhanurwa indege? Yagira ngo hatazagira abavuga ko
zahishe abatutsi muli CND zizi ishyano zigiye gukora. Hari utibuka imirambo y’abatutsi
yakandagirwaga n’imodoka kuli rompuwe Kimihurura babujijwe kwinjira muli CND ngo bikirize
amagara yabo?
Reka turebe urundi rugero rufatika rw’ukuntu nta gahunda yo gutabara yari ihari. Muli Kigali
harimo Abasirikare ba FPR barenga 12,000, ukongeraho n’abatechnicien ibihumbi byinshi bari
baracengeye muli Kigali n’inkengero zayo. Aho igice cya Gikondo Magerwa gifatiwe burundu,
igihe amaraso y’abatutsi yamenekaga, abayobozi bakuru bajyaga gusahura aho gutabara.
Bamwe mu basirikare ba APR, bamaze kubona ko ntacyo FPR ikora ngo itabare benewabo,
bapfunduye za gerenade bazubararaho zirabashwanyaguza, abandi berekeza za AK-47 zabo ku
mutwe barituritsa, nyuma yo kunanirwa kwiyakira bitewe no kubuzwa gutabara benewabo kandi
baribwiraga ko aricyo cyabazanye, bagafata imbunda bakirasa bati kujya mu Nkotanyi
twaribeshye-turayoba.
Aha buri wese yakwibaza ati “niba Inkotanyi zitari zifite umugambi wo gutabara rubanda
rw’abatutsi bicwaga, abagarajwe ko bakijijwe na APR bavuye hehe?” abo batabawe mu buryo
bukurikira: Ku bantu FPR ikeneye kuzakoresha imaze gufata ubutegetsi, Ku bantu byahuriranye
bakaba bari ku nzira APR yanyuzeho irwana, no ku ba basirikare bafite umutima w’impuhwe
bakabikora ku bwabo.
FPR n’ ingabo zayo za APR ntibyigeze bihagarika itsembabwoko. Ahubwo zabashije kumenesha
ingabo za FAR, interahamwe n’impuzamugambi za CDR n’urubyiruko byakoranaga, bityo ingufu
zari zirinze leta y’abatabazi zicitse bafata leta.
Ahantu hose hagiye hashyingurwa abantu benshi bapfiriye rimwe ntibabaga byanze bikunze kuba
ari abatutsi, kuko hari aho inkotanyi ubwazo zishe abantu zikabarunda hamwe, zikabavanga
n’imirambo y’abatutsi, bose bagashyingurwa hamwe bitwa abatutsi. Ni ibihe biteye agahinda, aho
injiji ziyobora impumyi.
Mu gice cyari mu maboko ya FPR, nyuma y'iyicwa rya Perezida Yuvenali Habyarimana, mu gihe
mu gice cyayoborwaga na guverinoma bose bari baguye mu kantu kubera gutungurwa, ibihumbi
by'Abatutsi b'inzirakarengane batagira kirengera babagwa bunyamaswa, FPR ya Paul Kagame
yakomeje kugenda ifata ibirindiro nta nkomyi, ikurikiza gahunda yari yarateguye kera
ikayinonosora ku buryo buhambaye. Aho zanyuraga hose, izo nyeshyamba zagendaga zirimburana
ubugome bukabije uwitwa Umuhutu wese. Yego imikorere yazo yari itandukanye
n'iy'Interahamwe, FPR yakoreraga mu ibanga, n'ubwenge n'ingoga, n'ubuhanga n'ubugome
bw'indengakamere. Mu mwanya wa za bariyeri uburyo bwakoreshwaga mu itsembabwoko bwari
ugutumira abantu mu manama babategeragamo bitaga ngo ni ayo kubahugura. Abaturage bakajya
muri ayo manama ntacyo bikanga, bamara kugwira muri sitade cyangwa mu kabande nk'uko
byagenze mu bwicanyi butazibagirana bwo mu kibaya cya Rwasaye i Butare, abasirikari ba FPR
babaga bahafashe ibirindiro bagose ahagomba kubera ingirwanama bakarasa urufaya kuri izo
mbaga. Byakorwaga vuba, mu buhanga n'ubugome buhanitse kurusha iby'Interahamwe. Mu gihe
gito imirambo y'ibihumbi n'ibihumbi by'Abahutu bishwe nk'inyamaswa yararigiswaga n’injoro
igatwikwa cyangwa ikajugunywa mu byobo rusange byabaga byarateguwe mbere. Ni ukuri kuzima
rwose imirambo y'ababyeyi bacu, ba mama, ba data, abavandimwe bacu, bashiki bacu, abana bacu,
abasaza n'abakecuru bishwe n'ingabo za Paul Kagame zisa n'aho zikinira.
Zabicishije amasasu, akenshi zikabateramo ibisasu bya gerenade, zikabicisha ibibuno by'imbunda,
bagatwikwa huti huti, abandi bakajugumya mu byobo rusange. Ingabo za Paul Kagame zahize
impunzi z'Abahutu muri Zayire zihica abarenga ibihumbi magana atatu n’ubu ziracyabahigisha
uruhindu isi yose.
Ku bwicanyi bwabereye i Kibeho muri Mata 1995, hashize amezi FPR ifashe Kigali, guverinoma
ya FPR yahisemo gusenya inkambi nini yari i Kibeho ikoresheje imbaraga. Abaturage barenga
8,000 b'Abahutu, barimo abagabo, abagore, abana, abasaza, bicwa mu ijoro rimwe ryo ku wa 22
Mata 1995. Abanyamakuru ba CNN bakurikiranye ubwo bwicanyi bemeza abantu basaga 25,000
bahitanye n'ubwicanyi bw'i Kibeho. Koloneli Fred Ibingira wayoboye icyo gikorwa yazamuwe mu
ntera agirwa jenerali k’ubwo igikorwa cy’indashyikirwa yari amaze gukorwa. None barashaka
kutwumvisha ko ibyo atari itsembabwoko zakoze! Ibyo byitwa itsembabwoko mu mategeko
mpuzamahanga mpanabyaha.
MRND yakuraga ibikoresho mu bihugu nka Belgique, France, Chine, Rep Sud africaine, Egypte,
n’Uburusiya; ibiguze, ibihawe ku bucuti cyangwa ibigurijwe. Binasobanuye ko ibyo bihugu
byagombaga no kohereza abarimu bo guhugura ingabo za Leta imikoreshereze y’ibyo bikoresho.
Inkotanyi zirirwa zisararanga ngo abafaransa bigishije interahamwe. Ese Interahamwe ni ubuhe
buhanga buhambaye zari zikeneye kwigira ku bakomando b’abafaransa? Ko akazi kazo kwari
ugutema n’umuhoro, gutera grenades, kurashisha imbunda ntoya zishobora kwigishwa n’abapolisi
ba komini. Kwica umututsi w’umuhinzi ntibyari bikeneye abakomando b’abafaransa.N’ubwo nabo
uruhare rwabo rutakwirengagizwa cyo kimwe n’ibindi bihugu byari ibihangange, ntago wavuga
ngo ABAFARANSA bakoze genocide. None se ko Inkotanyi zishe abaturage zinyuze mu burundi,
abagande bakazigisha bakaziha n’imbunda, bose bazajyanywe mu nkiko mpuzamahanga ngo
bakoze genocide? Aho zitangiriye intambara muri Congo, ko zigishijwe n’AMERICANS,
ISRAELITES, NORTH KOREANS, SOUTH AFRICANS, ETHIOPIANS, ERYTHRIANS,
RUSSIANS, KENYANS, n’abandi, bivuze ko abanyekongo n’abahutu zishe muli Zaïre bose
bazabazwa ibyo bihugu byigishije izo nkoramaraso z’ibigoryi? Ibi byose byakozwe n’ibice bito
by’abanyagihugu cyangwa by’amoko runaka, ntibigomba kwitirirwa abaturage bose cyangwa
abagize ubwoko bwose. Kuko muri buri cyiciro hagaragaramon’abajyiye babirwanya bivuye
inyuma.
Gahunda y'Abanyamerika yo kugenzura umutungo wa Afrika yanditse neza. Igihe Afurika yarimo
gusohoka mu bukoloni bwu Burayi, Amerika yateguraga uko iyigarurira. Inama zitandukanye zo
kunoza uwo mushinga zabereye i Washington DC. Mu nama y’umutekano y’Amerika yo ku ya 14
Mutarama 1960, byaganiriweho bati “kubera ko tugomba kugira abagabobakomeye bo muri Afrika
ku ruhande rwacu, ni ngombwa ko twakagombye guteza imbere abagabo bakomeye b’abasirikare.
Ikigega kidasanzwe cya Afurika gishinzwe ubufasha mu bya tekiniki cyashyizweho kugira ngo
gitere inkunga abari bahangayikishijwe no kugenzura Afurikaukoresheje igitugu cya gisirikare.”
Ibinyoma n’ipfukirana.
Mu ntangiriro za Werurwe 1994 itsinda ryaturutse mu buyobozi bwa Amerika ryagiye muri
Uganda guhura n'abayobozi ba Museveni na FPR. Intego yabo kwari ukubwira Museveni
kumvisha Perezida Mwinyi wa Tanzaniya gutumiza inama y'abakuru b'ibihugu baturutse mu karere
kugira ngo baganire ku kibazo cy'u Rwanda. Ibyo byaje kuvamo inama iteye ubwoba Perezida
Habyarimana yitabiriye ahura n'urupfu rwe agarutse mu Rwanda. Iri tsinda ryari rigizwe na
Madamu Prudence Bushnell, Umunyamabanga wungirije wa Leta muri Afurika; Madamu Arlene
Render, Umuyobozi wa Biro ishinzwe ibibazo bya Afurika yo hagati muri Minisiteri y’ububanyi
n’amahanga; Madamu Patricia Irvin, Umunyamabanga wungirije w’umutekano ushinzwe ibikorwa
by’ubutabazi. Basuye kandi u Rwanda, u Burundi na Zayire.
Inama y'abayobozi b'akarere yabereye i Dar es Salaam nk’uko byari byateganijwe, na Perezida
Habyarimana yarayitabiriye nk’uko byari byitezwe. Indege ye yarashwe na FPR ku bufatanye
n’Ingabo z’Ababiligi mu gihe yari igiye kugwa ku Kibuga cy’indege cya Kigali iva muri iyo nama.
Jenerali I. Kombe, umuyobozi w’ubutasi bwa Tanzaniya yari yihereranye ibintu biteye ubwoba
bijyanye no kurasa indege yari itwaye Abaperezida b’u Rwanda n’u Burundi, yabwiye abayobozi
yari ayoboye ko amabwiriza yaturutse hejuru kandi ko ikintu bafite gukora ari ugukora imirimo ya
tekiniki yabo gusa. Umwe mu bofisiye bato yamubwiye ko bumva ibyo bishobora “gukongeza
umuriro mu karere badashobora kuzimya”. Perezida Moi na Mobutu baratumiwe ariko banga
kuyitabira nyuma yo kwakira amakuru y’ibyashoboraga kuba. N’ubwo byari bimeze bityo ariko,
amato y'intambara yo muri Amerika hamwe n’amagana y’abamarine bari basanzwe baryamiye
amajanja hafi ya Matadi, Zayire no hafi ya Mombasa, Kenya, kugira ngo haramutse hatse umuriro
hatabaho kurobanura muri rubanda. Ndetse n’indege za gisirikare za Amerika C130 zitwara
zakunze kugwa buri munsi ku kibuga cy’indege cya Entebbe buri joro.
Nyuma yaho FPR imariye gufata ubutegetsi i Kigali, ingabo z’Abanyamerika z’abasirikare 800
z’abakomando rwihishwa zageze mu Rwanda, aho bagiye bafatanya n'abasirikare ba FPR mu
bikorwa bya gisirikare n’ibikorwa by'ubugizi bwa nabi uwahoze ari umuyobozi wa USAID, Bwana
Harald Marwitz yavuze ko “ hagati 1989 na 1992, Amerika yonyine yatanze inkunga ingana na
miliyoni 183 z'amadorali yo gufasha mu bukungu Uganda gutera inkunga igitero. Aya mafaranga
yanganaga n’inkunga yose Amerika yahaye Uganda mu myaka 27 yari ishize”.
Umunyamabanga w’ungirije wa Leta muri Afurika, George Moose, imbere ya Komite Nyafurika
y’Inteko ishinga amategeko y’Amerika ku ya 4 Gicurasi 1994 yajyize ati “dukurikije politiki yacu
yo guteza imbere demokarasi, ntituzigera twemera guverinoma yafashe ubutegetsi ku mbaraga”.
Nyuma y'ibyumweru bike, Bwana Moose yari i Kigali azamura ibendera rya Amerika ku nyubako
yagombaga kubamo Ambasade y'Amerika mu Rwanda.
Pentagon yari inyuma cyane ya FPR nk’uko bigaragara mu nzandiko nyinshi hagati ya Minisitiri
w’ingabo, William Perry, kuri Paul Kagame. Ku ya 7 Kanama 1995, Perry yaranditse ati:
“Nishimiye iterambere umaze gutera kandi nishimiye cyane ko Amerika yashoboye kugira uruhare
muri uko kwiyubaka. Ubwo twahuraga muri Kanama n’ ubwo wansuraga mu Ukuboza gushize,
navuze ko nzakora uko nshoboye kugira ngo ngufashe. wansabye kugufasha gutsindira amaboko
muri guverinoma yanjye yo gukuraho embargo y’intwaro narabikoze”.
Ku ya 6 Ugushyingo 1995 Bwana Perry yoherereje Bwana Kagame indi baruwa agira ati: “Mu
mezi menshi ashize, twakoranye cyane na bagenzi bacu haba mu Ishami Nyobozi no muri Kongere
kubyerekeye gusubukura gahunda isanzwe. Nizeye ko abayobzi ba gisirikari n'abasirikare bo mu
Rwanda bazishimira imbuto z’imyitozo hamwe n’abasirikare babanyamerika mumashuri ya
gisirikare yo muri Amerika umwaka utaha. Twateguye kandi komisiyo yacu y’uburayi iguha
imyitozo ihuriweho hamwe n’Amahugurwa umwaka utaha mu Rwanda.”
Abahutu benshi barashutswe mu Rwanda bava muri Goma biturutse ku maradiyo, amatangazo
n'udutabo byatanzwe mu nkambi z'impunzi bishwe na abasirikare ba FPR nyuma gato yo kwinjira
mu gihugu. Abandi babashije kugera mu nzu zabo za mbere basanze amazu yabo yarigaruriwe
n’abatutsi bahatirwa kuba abacakara cyangwa abaja ba nyirayo bashya. I Kibeho mu majyepfo y'u
Rwanda, impunzi nyinshi zagarutse zishwe na FPR iyobowe na James Ruzibiza, waje kujya muri
Kongo hamwe na Kabila, aza no kuyobora Agence Nationale de Renseignement, itsinda
ry’abicanyi ryishe ibihumbi by’Abahutu mu nkambi z’impunzi mu burasirazuba bwa Kongo
babashyingura mu mva rusange. Ubwicanyi nk’ubu bw’abasivili bwakomeje mu gihe cy’ibitero
mu gihe Umuryango w’isi wakusanyaga inkunga nyinshi, amahugurwa, intwaro, amafaranga
hamwe na poropagande nziza no kwamamaza amakuru kuri FPR.
mpanuka yimodoka. Yavugaga ko ari iyatewe n’igitero cy’umuhoro w’abicanyi b’abahutu, ngo
yaje kurokoka
Ubutegetsi bwa FPR ya Paul Kagame bwakoreshaga peteroli ahantu henshi mu gutwika imirambo.
Abishwe n’abagabo b’abahutu, abagore n’abana. Batwikaga imirambo irenga 2000 ku munsi.
Igisirikare cy’Amerika cyari hafi aho cyari kibizi ariko yaracecetse. Igiteye ubwoba kurushaho ni
itwikwa ry’imirambo mu ishyamba rya Nyungwe ryakorwaga n’abasirikare batojwe n'abasirikare
b'Abanyamerika. Ikindi itwikwa ry’imirambo i Byumba, biyoberanije mu mishinga yo gutanga
amazi no gusubiza mu buzima busanzwe impunzi nk’iyari i Gabiro byashyigikiwe
n’Abanyamerika.
Amerika yohereje abasirikare b’abakomando bagera kuri 800 kugira ngo bafashe ingabo za FPR
guhuriza hamwe no guturisha u Rwanda. Twasobanukiwe kandi ko abasirikare ba Amerika bari mu
Rwanda batagombaga kumenyesha imiryango yabo aho bari. Abapfiriye mu bikorwa mu Rwanda
na Congo byavugwaga ko bapfuye ku bw'impanuka mu myitozo ya gisirikare ku birindiro
by'Amerika mu Butaliyani cyangwa mu bindi bihugu.
Amerika n’igisirikare cyayo banywanye n’inkoramaraso nyinshi muri Afrika. Buri ruhande
rurahirira kurinda urundi, kuyobya itangazamakuru n’imiryango mpuzamahanga, harimo na Loni.
Bagoreka ibimenyetso n'ukuri kugira ngo bahishe ibikorwa byabo by'ubugizi bwa nabi.
USA yashyize miliyoni 25 z’amadorali ku mutwe wa Bwana Felicien Kabuga, ikoresheje imisoro
y'Abanyamerika bishyura amafaranga mu gukorera Inyungu z’ubugome bwa Kagame, no gusahura
umutungo wa Kabuga muri Kigali. Bwana Kabuga afite inyubako y’amagorofa 5 i Kigali irimo
ambasade y’Amerika, n'ibiro bya Loni n'indi miryango mpuzamahanga.
Byerekanwe ko Ambasade y'Amerika ishaka gutunga iyi inyubako yose kandi ko nta bushakeifite
bwo kwishyura ubukode umuhutu udakunzwe n’ubutegetsi bw’abatutsi baje kurinda ku kiguzi icyo
aricyo cyose. None “NI NDE UZATABARA ISI ibi binyamaswa? Ko uregwa ariwe uregerwa”.
UMWANZURO
Mu bihugu nk'u Rwanda rwishwe n’ihohoterwa rishingiye ku moko, kugerageza gushaka igisubizo
kirambye cyo guca akarengane ntibishobora kugerwaho hatagaragajwe ukuri kwuzuye.
Ntibikwiye gusa abaturage b'u Rwanda ahubwo ni no ku umuryango w'isi yose na Afurika
by'umwihariko, kwemeza ko icyaha cya mbere cyakozwe ku gihugu cy'u Rwanda n'abaturage
bacyo ari igitero cya FPR cyatangiye ku ya 1 Ukwakira 1990. Abantu bagabye icyo gitero
wongeyeho abayobozi ba Uganda bagiteye inkunga na Amerika yagize uruhare runini muri iki
gikorwa cy'ubugizi bwa nabi bagomba kuryozwa ibikorwa byabo.
Ibi biremwa by’umwijima byajyiye birundanyiriza abaturage hamwe bikabica, babanje kubabeshya
ko bagiye guhabwa ibyo kurya, cyangwa ngo bajyiye mu nama z’umutekano, ayo mayeri yose
n’andi atandukanye n’ubu aracyakoreshwa. Si ibyo gusa, kuko urwango rwazo ku bihaye Imana
ruratangaje, itegeko ryo kwica abasenyeri n’abandi bihaye Imana b’i Kabgayi ryahawe Lt Col Fred
Ibingira. Ntawakwibagirwa abapadiri n’abandi bihaye Imana bavanywe ku Rwesero, bakajyanwa
kwicirwa Karushya. Zahambye mu byobo rusange abaturage zishe i Byumba, Muhura, Murambi,
ndetse zinataburura abahambwe bakajyanwa gutwikirwa hirya no hino mu gihugu cyane cyane nka
za Gabiro, Nasho, Nyungwe, Masaka, Kami, Gitarama mu Kigo cya gisirikare, Mukamira
n’ahandi. Hari n’abapakirwaga ama kamyo bakajyanwa hamwe muli utwo duce.
zirashishwa abaturage, abandi bakicwa urubozo, bazizwa ibyaha byakozwe n’abacengezi. Kenshi
bikanaba urwitwazo aho abacengezi babaga batanageze, cyangwa bamaze kwiruka baneshejwe.
zizapfa gusiga zidahekuye. Nta mpamvu yo gutegereza ejo kuko n’ubundi inzira ni yay’indi.
Burya uwo uzaheka ntumwicisha urume. Abanyarwanda, akarere n’isi bizagira amahoro nta
nkotanyi n’imwe ikidegembya! Twogutegeraza aruko abacu badushizeho, tubikore none tugifite
imbaraga. Naho twapfa, arikoabacu bazabeho mu gihugu n’isi bizira ikizira.
INTANGIRIRO
Impirimbanyi nyinshi zasezeye ababyeyi babo, abana babo, n’imiryango yabo mu gufata iya mbere
mu kurinda imiryango n’inshuti zabo abanzi bagambiriye kutugirira nabi ndetse no kurinda indoto
z’abanyarwanda. Kuva ku ntangiriro yo gukura abanyarwanda ku ngoyi, tumaze kuba muvoma
imaze kugaragaza ubudasa mu rugendo rw’impinduramatwara. Turi muvoma igizwe
n’abanyarwanda b’ingeri zose, aho imbaraga zacu ziva mu guhuza imbaraga za buri umwe.
Ubushobozi byacu buva mu kudatezuka mu kwihugura n’imyumvire yo kurwana kugeza ku wa
nyuma.
Kuva ku ishingwa rya muvoma kugeza ubu, Imaragishyika zikorana umurava n’ubutwari aho mu
gihe bahangana n’umwanzi akenshi uba afite ibikoresho bihambaye n’ikoranabuhanga ryo hejuru.
Ariko gukorera ku ntego ntakuka no kugira ubushishozi mu bikorwa bya buri munsi bifasha
muvoma kugera ku rwego iriho ubu. Kugira ngo dutsinde iyi ntambara y’impinduramatwara,
hagomba imyitozo iboneye, ikinyabupfura, n’imyumvire yo guhangana kugeza ku wa nyuma. Ku
bw’ibyo umubare munini w’abaturage banyotewe n’impinduramatwara bagomba guhindurwamo
Imaragishyika (Impirimbanyi z’umwuga). Ni muri urwo rwego “Shirigishyika-Rwanda”
nk’inyandiko y’ibanze, buri mpirimbanyi ikwiye kuyitwaza nk’intwaro ntakuka muri iy’intambara
y’impinduramatwara ya Rubanda rw’abanyarwanda. Ni ukwifashisha “Shirigishyika-Rwanda” mu
rugendo rwo kuba Imaragishyika Iteka Ryose.
Ntago turi rubanda ruhumishijwe n’ibikorwa by’urugomo igihe ubutaka gakondo bushobora
kubohozwa hakoreshejwe ubundi buryo bw’amahoro. Tuzi neza ko abaturage badashobora
kuyoboka ihuriro rigamije gushora igihugu mu ntambara y’abaturage uretse gusa akarengane
kamaze kugera ku rwego katakwihanganirwa, n’igihe izindi nzira sose z’ibiganiro zifunze mu
kwimakaza ibitekerezo by’abaturage. “Twemera ko ari icyaha gushoza no guhembera intambara
ishobora kwirindwa, kandi bikaba n’icyaha kunanirwa kurwana intambara idashobora
kwirindwa”.
“UMURAGE”;
Nyuma yo kubona ko, igihugu kirimo ibice: igice cy’abahezanguni ba RPF/crystal ventures
n’igice cya Rubanda rugufi;
Nyuma yo kubona ko, umunyagitugu PAUL KAGAME na RPF ye, bakoresha amahame
y’itonesha mu nzego zose z’igihugu, hifashishijwe RDF na CRYSTAL VENTURES
nk’imashiniza RPF, mu gukandamiza rubanda, kugeza aho yifuza ko abaturage bakwicwa
n’inzara kandi bakanabura imyambaro;
Nyuma yo kubona ko, PAUL KAGAME na RPF bananiwe gucyura impunzi, ahubwo
bagahitamo kuzongera, no kubohera abanyarwanda muri za gereza;
Nyuma yo kubona ko, PAUL KAGAME, n’abaheza nguni ba RPF, bitwaje gahunda
y’uburezi kuri bose maze, bakangiza Urwanda rwa none n’urwejo, kugira ngo bagume
bibeshya ko biga, batazi ko batozwa kuzavamo abacakara baboneye mu gihe, abana ba
bahezanguni ba RPF n’imashini yayo crystal ventures bafata uburezi bwuzuye batozwa
kuzavamo abambari bagomba gufasha PAUL KAGAME gukomeza gutoteza
abanyarwanda;
Binyuze mu kwifatanya n’abanyarwanda bose kuva ku bana kugeza ku bakambwe aho bari
hose mu bice by’isi kandi buri wese n’icyo abashije gukora
Binyuze mu kwibutsa abantu bose ko buri munyarwanda wese agomba kugira aho
abarizwa. Ko ntawe ugomba kwicara ngo ategereze ko abandi bazamutabara maze ngo we
aterere agati mu ryinyo.
Kandi, nta ngingimira binyuze mu gushyiraho ingigo isumba izindi igira iti “KUVA NONE
KUGEZA ITEKA RWOSE, TWANZE UBUCAKARA N’UBUHAKE N’IGISA NABYO
CYOSE, NK’UKO ABASEKURUZA BACU BABIRWANIYE KANDI
BAKABIGERAHO MU NTAMBARA Y’UBWIGENGE.” Ubu natwe; turahamya neza ko
twumva, tukanasobanukirwa imbaraga n’umuhate abakurambere bacu bakoresheje. Tukaba
tujyiye kubihamiriza, muri iy’intambara y’impinduramatwara twigobotora i ngoma ya
PAUL KAGAME n’abambari be, Tugira duti; » NTITWAKWEMERA GUKOMEZA
KUGARAGUZWA AGATI, KIRAZIRA UBWO BWABA ARI UBUGWARI
TUTARAZWE”.
KUKI RAMI-IMARAGISHYIKA
Hari impamvu amagana n’amagana, abanyarwanda n’inshuti z’U Rrwanda bagomba guhagurukira
rimwe nk’abitsamuye bagatera rubanda ingabo mu bitugu. Izo zikaba ari nazo mpamvu zigomba
gutuma bamwe mu banyarwanda baca ukubiri n’amashyaka basanzwe babohweyemo.
Nyuma yaho INKOTANYI zimariye gutera no kwigarurira igihugu amwe mu mashyaka yari
yarahuje amaboko n’inkotanyi yatangiye kwitandukanya na zo nyuma yo kuvumbura umugambi
wazo, naho andi yemera gukomeza gukorana na zo no gucinya inkoro akenshi bitewe n’inda mbi
kandi nini, kugeza kukigero cyo kwemera kugurisha igihugu cyabo, mu gihe andi mashyaka yo na
n’ubu ataranasobanukirwa n’uko ikibazo giteye. Kuri ubu abanyamuryango ba Tri- star/Crystal
Ventures bagereranywa nka Abakoroni, mu gihe abanyamuryango ba RPF- INKOTANYI
bagereranywa nk’abatware bo mu gihe cy’ubukoroni.
Aba banyepolitike ba rupigapiga b’inda mbi zabarenze, bagurishije Igihugu ku nkotanyi naba
rugigana, batanzeho ibitambo benekanyarwanda ngo ibifu byabo bibashe kuzura, ariko ay’ubusa na
magingo aya imidigi yabo iracyasamye nk’amarembo y’ikuzimu. Aba bakinguye amarembo
y’ikuzimu n’uko sekibi ava ikuzimu ajya ku isi, nawe abagororera ko bamubera abadayimoni.
Kuva umunsi Inkotanyi zashingwaga ikizira cyari giteye isi, intambara abantu batari barigeze
batekereza ko izamara igihe kirekire, igatwara byinshi na benshi yari itangiye. Ishyano ryari
rigwiririye isi.
Kubera izo mpamvu rero rubanda rw’abanyarwanda ntirufite amahitamo ahamye y’ishyaka ryo
kuyoboka ngo ribafashe kwisubiza uburenganzira bwabo, kuko ayo bagerageje kuyoboka iyo
basanze atari baringa zashinzwe n’inkotanyi, aba ari agomba ku batangaho ibitambo no kubarya
imitsi. Aha icyo abanyarwanda bakwiye kumenya n’uko, aya mahuriro n’amashyaka bazasanga
agihembera urwangano, mu rwego rwo gukomeza gucamo ibice benekanyarwanda ngo badahuza
imbaraga mu guhashya umwanzi. Ikindi kandi usanga nta murongo ufatika wo kugira aho bakura
no kwerekeza Urwanda n’abanyarwanda, uretse kwiririmbishwa demokarasi n’amajyambere
nyamara nta buryo na bumwe bwo kubigeraho bashobora kugaragariza abayoboke babo, uretse
kwirirwa basahura imisanzu yabo, ndetse mu kanya nkako guhumbya bakisanga mu ma kasho
y’ikotanyi nta n’ushobora kusa ikivi bari bateruye. Aha byose abanyarwanda bazabibonera ku
kuntu iyo abayoboke bayo mahuriro iyo bagize ibyo basobanuza, ingirwa bayobozi bayo bahite
bitandukanya nayo ndetse nta no gutinda bagahita batangiza andi mashyaka, atanagize kinini
atandukaniyeho nayo baba barashinze mbere, ibi babikora mu rwego rwo kuyobya uburari no
kugabanya igitutu cya rubanda, ariko bararushya n’ubusa akabo karaza gushoboka. Ahanini izi njiji
z’abagambanyi uzazibwirwa n’uko, uzasanga zirirwa zivuga ko zikeneye gukuraho ubutegetsi bwa
Kigali, bivuze ko ubutegetsi buhindutse cyangwa bakabuhindura nabo babukorera mu ngata,
bisobanuye ko barangajwe imbere n’irari ry’ubutegetse. Hari n’abadatinya gusaba Inkotanyi ngo
bahurire mu biganiro, bakirirwa basakuza hirya no hino ngo barashaka abahuza mu mishyikirano
biratangaje, “ujyeze mu rugo ugasanga igisambo inzu cyayejeje, wavumbura ubwihisho bwacyo,
ukajya ku kinginga ngo kikugarurire ibyo cya kwibye”! ntago byumvikana ukuntu hari bamwe mu
banyarwanda babashije kugera ku kigero giciriritse cy’imitekerereze bene aka kageni, aba nti
bashobora no kumenya ko nta muhuza w’umuhanga ushobora kongera guhurira n’Inkotanyi
kumeza, kuko bazi neza ko izi nkoramaraso zitajya zemera inzira z’ibiganiro n’amahoro.
Impamvu z’uko abanyarwanda bose nta n’umwe usigaye bakwiye guhuriza imbaraga zabo zose
muri RAMI-IMARAGISHYIKA n’uko, Muvoma itarwanya umuntu runaka ahubwo igambiriye
guca burundu ingengabitekerezo ya GIKOTANYI mu buzima bw’abanyarwanda, no gukura ikizira
ku butaka bw’igihugu. Ntifite kubwira rubanda icyo gukora, ahubwo igomba gushyira mu bikorwa
ibyifuzo by’abaturage. Ntigambiriye kuzamura abantu runaka, ahubwo igomba guhindura ubuzima
bwa buri mu nyarwanda. Ntiyemera ko inzira y’ibiganiro gusa ishobora gusubiza abanyarwanda
igihugu cyabo. Ntiteganya kuboha no kwica urubozo Inkotanyi nk’uko zibikorera abanyarwanda,
aha buri wese agomba kuryozwa ibingana n’ibyo yakoze, ntawe ushobora kuryozwa ibyaha
by’undi. Yiteguye kurwana kugeza nta n’umwe ugihumeka, cyangwa insinzi rusange igezweho.
Ntishobora gutezuka na gato ku ntego n’amahame byayo, ngo igambirire kurengera rubanda
binyuze mu nzira z’ibusamo, uru rugamba rurakomeye kandi ruzatwara byinshi na benshi,
hatirengagijwe ko rugomba no kumara igihe kirekire. Iyo bitaba ibyo byagakozwe n’undi ubonetse
wese, niyo mpamvu hagombye kutegerezwa igihe cya nyacyo n’abantu ba nyabo kugira ngo
benekanyarwanda, inzozi zabo bazigire impamo. “URUMURI RUVA KU MANA
RUZAKOMEZA KUMURIKIRA IBIKORWA BYACU”
INTEGO ZA RAMI-IMARAGISHYIKA
1. Ubwenegihugu
Kuri ubu abanyarwanda bakwiye imishwaro mu isi yose, abatabaye ibigwari ngo biyambura
ubunyarwanda aho bihishe barahigwa bukware ngo bicwe. Abemeye kugaraguzwa agati
nabo, ubu ni abacakara mu gihugu cyabo, baricwa urusorongo rimwe na rimwe bitewe
n’uko ingoma y’igitugu iba imaze kuba kuramo umusaruro yari ibategerejeho.
Abanyarwanda rero bakwiye kugaragaza ko koko bakwiye kwitwa abanyarwanda, buzuza
inshingano z’abenegihugu, bakamenya ko buri munyarwanda wese afite umugabane ku
gihugu yarazwe n’abasokuruza bamaze kukimera amaraso. Kandi abanyarwanda bafite
kumenya ko nta gihugu kitwa ubuhunzi, maze ngo kigire abaturage b’impunzi, niyo
mpamvu abanyarwanda aho bari hose mu isi bagomba kumenya ko ubwenegihugu bwabo
bwa mbere ari “UBUNYARWANDA”, kandi bagomba kuburinda. Icyo gukora nta kindi
rero n’uguhagurukira rimwe nk’abitsamuye abanyarwanda bakisubiza igihugu cyabo.
2. Ubutabera
Bene kanyarwanda banyuze muri byinshi, byiza n’ibibi, bakoze amateka, meza n’amabi,
urusaku rw’amarira y’abarenganyijwe ruromongana mu bikombe by’inkingi zose z’isi. Kuri
ubu, mwene kanyarwanda ugize icyo atishimira abagwa nk’itungo, akaborera mu gihome
cyangwa akajya kwa ngara hirya no hino mu isi. Akarengane mu Rwanda, kamaze kugera
ku rwego rutakwihanganirwa n’umuntu uwariwe wese uzi agaciro k’ikiremwa muntu. Niba
rero bimaze kugaragara ko nk’ibisanzwe ntaw’undi muntu cyangwa, igihugu cyashobora
kumva ubusabe bw’abana b’urwanda; igihe kirageze cyo kutongera gusaba ubutabera
ukundi, ahubwo tugahaguruka tukabwiha. Igihe benekanyarwanda baciriwemo ibice, igihe
barenganyirijwe kirahagije; buri muntu agomba kuryozwa ibyo yakoze byose.
3. Ubwisanzure
Ikiremwa muntu bavuga ko “cyisanzuye” igihe gusa kibasha gutekereza; kuvuga; gukora
icyaricyo cyose kitabangamiye abandi. Hari igihe cyageze mu banyarwanda, n’ubwo bari
baboshye ku mibiri, ariko bari babohotse mu mitwe; bari bisanzuye mu ntekerezo zabo,
bakavuga icyo batekereza kandi bagahuriza hamwe intumbero z’igihugu; iyo bitaba ibyo
ntago mu w’i 1962, abanyarwanda bari kubona “UBWIGENGE” n’ubwo bongeye
bakabunyagwa.
Kuri ubu umunyarwanda wese ushobora kumva ko afite ukwishyira akizana, ubwo nawe
yatangira gushidikanya ku bunyarwanda bwe, kuko imbeba irya umuhini yototera isuka,
bitewe n’uko umunsi nawe azahumukira akifuza gutekereza, kuvuga cyangwa gukora
igikwiye, igihe nyine atagikenewe n’ubutegetsi bw’igitugu, akishaka akibure. Ku bwibyo
rero “UBWISANZURE” uhereye mu ntekerezo zagutse za buri mu nyarwanda ikaba Intego
igomba kugerwaho, ku giciro cyose byasaba. Kuko benekanyarwanda bakomeje kubuzwa
ubwisanzure byazagera aho ntibabashe no “gutekereza” na busa. Kandi uru rugamba si
3. Gushyira inyungu rusange imbere y’izo umuntu ku giti cye, no guharanira ko ubutaka
n’umutungo by’Urwanda biturwaho kandi bigatunga benekanyarwanda.
4. Guharanira ko leta ifata iya mbere mu guteza imbere inganda, no kuzamura imibereho
y’abenegihugu.
6. Guharanira ko buri muturage wese akora akoresheje ubwenge, cyangwa imbaraga akiteza
imbere, icya rimwe no guca burundu indonke zidakorerewe.
7. Guharanira ko imitungo igomba kuba iya leta ivanwa mu maboko y’abantu ku giti cyabo,
icyarimwe no gusaranganya kw’inyungu mu bucuruzi ndetse no mu kazi, ku buryo
baboneye.
9. Gushyiraho uburyo bwo gufasha no guteza imbere abacuruzi bato bato mu kubona
ibicuruzwa ku biciro byumvikana.
11. Gukuraho amategeko ya gikoloni yo kumva ko abafite amafaranga bonyine aribo bemerewe
kugira ijambo, agasimbuzwa amategeko abereye Urwanda n’abanyarwanda bose kandi
ajyanye n’igihe.
14. Guca burundu ibinyoma bya politike n’isubiranamo rya hato na hato mu itangazamakuru.
Imaragishyika zose zumva neza kandi zemera ko zishobora gutanga ubuzima no gutwara ubuzima
bw’abandi kugira ngo zisoze inshingano zahawe. Ibi bigerwaho gusa kubera ipfundo ry’ikizere riri
mu bafatanyabikorwa. Muvoma iha inshingano zitandukanye Imaragishyika ugendeye kubyo
rubanda bakeneye, ariko impamvu ya mbere y’ibanze RAMI- IMARAGISHYIKA yabayeho ni
ukurwana no gutsinda intambara y’impinduramatwara ya rubanda rw’abanyarwanda, ikabakura ku
ngoyi y’ubucakara. Muvoma na buri Maragishyika bagomba guhora biteguriye izi nshingano, kuri
ubu ndetse n’ahazaza. Imaragishyika, ihora ari Imaragishyika-Imaragishyika Ubuzima bwose.
ABO TUTARIBO
Gukorera muri muvoma, bivuze gukorera hamwe n’abandi mu matsinda. Bivuze ko ingorane za
buri umwe zihita zigera kuri benshi. Ni muri urwo rwego nta Maragishyika, ishobora cyangwa
gushyigikira ibikorwa by’imyitwarire idahwitse cyangwa ibyemezo by’amafuti. Ibikorwa birimo
guhohotera, gufata ku ngufu no gutesha agaciro undi, biteye isoni n’ikimwaro kandi bihabanye
n’indangagaciro n’amahame bya muvoma kandi bisenya icyizere no kubahana.
Nyuma yayo masomo, zinjira mu gisekeru k’izindi maragishyika ziteguye kwitangira no gutabara
rubanda; z’injira mu itsinda ry’abasore n’inkumi, abagore n’abagabo biteguye gukorera rubanda
mu gihe cy’amahoro n’intambara.
Ibyo tuzikeneyeho nyuma y’inyigisho z’ibanze ni uko ziba ari Imaragishyika zifite ubushobozi
bwo kwizerwa na rubanda; zihuse mu gufata ibyemezo kandi biri ntamakemwa; kandi zifite
umubiri usabwa mu guhangana n’umwanzi ku kigero cyo hejuru.
INDANGAGACIRO ZA MUVOMA
Ku mpamvu y’uko Muvoma yacu atari ishyaka cyangwa ihuriro risanzwe, ahubwo ikaba gusa
inzira y’ibanze yo kuyobora rubanda kugera ku nsinzi irambye, buri wese umaze kunyurwa no
gusobanukirwa n’imikorere ya muvoma, birahagije ngo atangire ibikorwa byo guhashya umwanzi.
Aha mu gace runaka umwanzi ashobora gutangira kurwanywa kuva ku muntu umwe, itsinda rito
ndetse n’itsinda ryagutse kuko umwanzi n’ibikorwa bye biri hose, rero nta mwanya na muto wo
guta. Nyuma yaho itsinda ry’imaragishyika rimaze kwaguka mu gace buri ryose rigomba kuba
rigizwe n’amashami abiri. Irya Politike n’irya Gisirikare.
2. Ishami rya Gisirikare: Ishami ryo gushinga igisirikare kimwe kandi cyagutse, gukora ibikorwa
bya politike bisaba ingufu z’intwaro.
Buri gice kigomba kuba gifite Umuyobozi Mukuru, wunganirwa n’umuyobozi w’ibikorwa bya
politike ndetse n’uw’ibya gisilikare kuva hasi kugeza ku rwego rw’igihugu. Impamvu yibi ni
ukubera ko RAMI-IMARAGISHYIKA, itandukanye cyane n’uko umwanzi ashobora kubyibeshya
kandi birumvikana neza ko ibikorwa-nyarwanda atashobora kubisobanukirwa.
Iri shami rishinzwe guhuriza abanyarwanda bose ku murongo w’ibitekerezo no guhuriza hamwe
amatsinda y’impirimbanyi mu k’unga ubumwe gusa ku nyungu za rubanda. Guhuza amashyaka
aharanira impinduka mu Rwanda, no gusenya andi mashyaka yose ya baringa akomeje
kugambanira rubanda. Inshingano zo gukomeza gusobanurira abanyarwanda n’isi muri rusange
impamvu RAMI-IMARAGISHYIKA, yahisemo inzira y’intambara yiyongera kuya politike aho
guca inzira y’ibiganiro. Iyi igomba guhuriza hamwe ibitekerezo n’ibikorwa bya politike bihabanye
n’imyumvire y’amacakubiri ayariyo yose. Igomba gutoza abakada ba muvoma mu bikorwa
bitandukanye by’impinduramatwara. Iri shami rifite gukomeza gufasha abagamburujwe n’umwanzi
gusobanukirwa n’ingaruka z’ibikorwa by’ubunyamaswa by’amaboko yabo, n’uburyo bakwiye
kwitandukanya na byo.
Iri rifite guhuriza hamwe imitwe yose ifite intumbero yo kuzana impinduramatwara mu Rwanda
ariko gusa hagendewe ku ngingo y’ubumwe rusage bw’abanyarwanda bose, no kurimbura imigirire
Aya mashami yose agomba gushyira imbaraga cyane cyane mu kwigisha rubanda, kugira ngo
hatazagira n’umwe ugira icyo yireguza, atanga impamvu zidafututse zatumye akomeza kwizirikaku
kizira. Ni inshingano za buri Maragishyika yose kwigisha ingaruzwa muheto z’icyaha, ariko
imandwa z’ikizira nizo zigomba kwihitiramo iherezo ryazo, kuko imbabazi zidacagase ari
uz’Ushobora-Byose!
IBYO TUDAKENEYE
Mu rwego rwo gukomeza no gushimangira porogaramu zacu ni ingenzi kugaragaza bimwe mubintu
tudashaka ko byabaho.
Nti twifuza ko inkundura y’impinduka idusubiza ahahise cyangwa ngo hongere kwimikwa ubwami
cyangwa ubutegetsi bw’ahahise, binyuze n’ubundi mu makossa amwe yo gushyira inyungu bwite
imbere, kuruta kubanza inyungu rusange.
N’ubwo hari byinshi byingenzi buri muturage akwiye kuba ahuje n’undi, ntago bishoboka ko
abantu bose bashobora kunganya umusaruro kandi badashobora no kunganya umuhate wo gukora
cyane ko batanashobora bose gukora ibintu bimwe cyangwa bisa. Nti dushobora gushyonyagiza
itumbagizwa rya rubanda ruciriritse ngo rutsikamire rubanda rwishoboye, nta cyiciro na kimwe
gifite gutsikamira ikindi gusa hagendewe ku mibereho rusange. Buri wese agomba gufashwa
gukora buri kimwe cya mufasha kwiteza imbere aho guhangana hagendewe ku mikoro. Nta muntu
n’umwe ukwiye kwitwaza ko aturuka mu bwoko cyangwa igice cyatsikamiwe mu hahise, maze
ngo nawe bitume abyitwaza arenganya ikindi gice cy’abandi cyangwa ngo yumve ko ubwoko bwe
busumba ubw’abandi, ibi ntibishoboka. Nta bwoko cyangwa igice na kimwe rwose RAMI-
IMARAGISHYIKA, yasezeranya ko izabafasha kwisumbukuruza hejuru y’abandi, ahubwo
n’utazabasha kwikuramo iyo myumvira, akwiye gushakisha andi majyo kuko umuturage nk’uwo
ntacyo igihugu cyaba kimutezemo.
UBUMARAGISHYIKA
INTANGIRIRO
Kuva kera na kare Bene kanyarwanda bagiye bicwa, batotezwa, basumbanywa, ndetse
bakanarenganywa mu buryo butandukanye bikozwe n’abami, abakoloni, abategetsi batigeze
bamenya aho bakura igihugu, abategetsi b’igihugu, ndetse n’udutsiko tw’amabandi twimirije
imbere amoko. Amaraso y’abanyarwanda yabaye ikintu giciriritse hasi y’ibindi byose mu maso
y’abanzi. Amaraso yabo yaratembye kandi aracyatemba yirya no hino ku isi. Ubwicanyi
ndengakamere bwa nyuma ya coup d’etat yo mu w’I 1973 na n’ubu impamvu yabwo ntirafutuka.
Amafoto ya Jenoside yakorewe abatutsi mu Rwanda muri mata 1994, tuyibuka neza neza
nk’ibyabaye ejo. Ubwicanyi bw’impunzi z’abanyarwanda n’abakongomani muri 1996 I kongo nti
burabonerwa ubusobanuro na magingo aya. Impamvu y’ibi byose bikubiye mu nteruro imwe gusa
“nta mutegetsi wigeze ayobora igihugu agikunze, kuko bose bavanwaho icyarimwe n’isenyuka
RAMI-IMARAGISHYIKA, izi neza ko umuntu abaho maze igihe kikagera agapfa, ariko nanone
ikingenzi kikaba icyo yakoresheje ubuzima yari afite. Nta bikorwa bihari, byerekana ko nta n’uwo
kubikora wigeze ubaho, binavuze ko nta n’igitekerezo cyabayeho. Bivuze ko izingiro ry’ibintu
byose biva ku bitekerezo, ariko ibyo bitekerezo bigomba kugira umurongo ngenderwaho
ubikomatanyiriza hamwe mu muyoboro umwe. UBUMARAGISHYIKA ni umurongo uhamye
ngenderwaho w’ibitekerezo bya RAMI-IMARAGISHYIKA.
IMANA N’UKWEMERA
Umuntu wese, akwiye kwibaza aho ubuzima bwakomotse, agatekereza impamvu yo kubaho,
ndetse akanatekereza na nyuma y’ubuzima. Ibyo bitekerezo byose ahari buri umwe ntashobora ku
bibonera imyanzuro ihamye cyangwa ugasanga buri wese afite ibisubizo bitandukanye n’iby’undi,
ushobora gusanga akenshi bitandukanye n’ukuri. Ikizwi neza n’uko ibiriho byose ibitarakozwe
n’abantu, hari icyabishyizeho; ariko mbere y’uko abantu banatangira gukora ibintu byinshi
bitandukanye, hari icyashyizeho umuntu ndetse n’ibintu by’ibanze byabanje kubaho ku ukubitiro,
ibyo nabyo bigahabwa ububasha runaka bwo gukora ibintu runaka ibi cyangwa biriya,ariko nabyo
bikagira aho bigarukira.
Muri muvoma ukwemera kose kw’ibiriho gushingiye mu kwizera ko Imana, ariyo yaremye
igihugu, ikarema abanyarwanda ngo bagiture, ikabaha ubushobozi bwo gukundana, gukunda
igihugu yabahaye, kugikorera no kukirasanira. Ibi ndetse n’ibindi bitandukanye muvoma ikaba
yizera ko buri munyarwanda wese afite imbaraga zo kubikora bitagombye ko anyura mu nzira
runaka.
Muri muvoma n’ubwo twemera ko buri munyarwanda wese agomba kugira ukwizera ukwariko
kose ku byerekeye inkomoko y’ubuzima na nyuma yabwo, uko kwemera kugomba kuba
kutabangamiye rubanda rw’abanyarwanda, ni ukuvaga ko umuryango mugari udashobora
kubangamirwa n’iyo myemerera. Muri make ntaw’ukwiye guhutarizwa ukwemera kwe igihe gusa
kudahutaza imibereho y’abandi. Muri RAMI-IMARAGISHYIKA, Imana niyo yambere twizera ko
ariyo yaduhaye igihugu, ikanaduha umuhate wo kukirwanira no gukorera rubanda hadahutajwe
ukwemera kw’abandi, kandi tukemera ko kunanirwa kucyirwanira no ku kirinda ari icyaha
gikomeye tudashobora kwemera gukora nkana.
ABATURAGE N’IGIHUGU
uburenganzira bya rubanda igihe ntaho dufite ho kuberekeza no kubatuza, Urwanda nk’umugabane
kuri buri munyarwanda wese n’igihugu dufite iteka guharanira kurwanira no kurinda, kugira ngo
rubanda rw’abanyarwanda rwishyire-rwizane mu rwababyaye.
Ubundi umuturage biva ku gutura, bivuze ko nta munyarwanda ukwiye kujya ahora asiragira hirya
no hino, araraguza aha na hariya, buri munyarwanda akwiye gutura agatunganirwa mu gihugu cye
cyabakurambere; akagira ubutaka bwe, akagira inzu ye, akanatunga. Abanyarwanda bakwiye
imishwaro, nta kizere cyo kuzongera gukandagiza ikirenge mu gihugu cyabo, ariko n’inde
wabasezeranya kuzongera kubona izuba mu kirere cy’Urwanda, igihe atimirije imbere rubanda
n’urwababyaye? Ukuri ni uko nk’uko amafi adashobora gutana n’amazi, ni nako RAMI-
IMARAGISHYIKA, izakomeza gushyira abaturage n’igihugu ku isongo. Nta gihugu cyitwa
Ubuhunzi cyibaho, rero nta Munyarwanda n’umwe dukeneye ko aba Impunzi.
UMUYOBOZI
Ku gihugu, ihuriro, cyangwa itsinda ni nkaho bidashoboka ko byabaho ngo bigire icyo bigeraho
igihe nta muyobozi-nyamuyobozi bifite. Aha bisaba ko Umuyobozi by’umwihariko w’igihugu
agomba kuba ariwe muntu wa mbere ukundi igihugu cye kurusha abandi, ibi bikaba gusa igihe ari
igihugu cye. Naho iyo igisambo kibaye aricyo kiyobora, cyarangiza cyi kikikiza injiji ngo abe arizo
ziba abajyanama, icyo gihe birumvikana ko igihugu kiba kigeze mu marembera.
Umuyobozi w’umujura, ibi byo kwiyegereza injiji ngo abe arizo zimugaragira abikorera ko aba
yirinda kwiyegereza injijuke hato ngo zitaza ku muvumbura maze zitamukanira urumukwiriye.
Umuyobozi mwiza atuma abo ayoboye bahorana akanyamuneza n’ishyaka ryo kugera ikirenge mu
cye kuko baba bazi neza ko bayobotse inzira y’ukuri n’ubutwari. Aha Umuyobozi mwiza iteka
ahora yiteguye kwitangira abe n’ibye, ibi nta bindi ni abaturage n’igihugu bye. Abenshi mu
bayobozi b’abajura kabuhariwe bagaragara kenshi aho, iyo abaturage batangiye guhaguruka
baburana uburenganzira bwabo, babiraramo bakabica urubozo, abandi babona bikomeye bagafata
za rutemikirere bakajya mu bihugu byabafashije guhunika imitungo baba barasahuye. Umuyobozi
niwe zingiro n’ishusho rusange yabo ayoboye, agahagararira imbaga rusange, akagaragaza
umurongo rusange w’abayoborwa, kandi akaba yiteguye kwirengera amakosa yabo ayobora,
bivuze ko aba adakwiye gutuma hari ikosa na rimwe rikorwa, cyane ibi abikora yiyegereza
abahanga n’inararibonye kugira ngo intego rusange zigerweho. Muri RAMI- IMARAGISHYIKA,
Ubuyobozi baboneye ni izingiro nta kuka ryo kugera ku nsinzi rusange n’imibereho myiza
y’abanyarwanda.
MUVOMA
Ibitekerezo n’ibyifuzo by’abenegihugu bigomba kugira aho biganirirwa. Hagomba kubaho ihuriro
rigari rireberere abaturage iteka, risuzuma aho igihugu kigeze, rireba niba ibyo leta yemeye gukora
iri kubishyira mu bikorwa, rishinzwe kugenzura niba ubusugire n’ubudahangarwa by’igihugu
n’abenegihugu bibungwangwa neza, ndetse n’ibindi birebanan’ubuzima rusange by’abaturage.
Bisa nk’ibidashoboka kubwira rubanda ngo uje kubakiza ingoyi y’ubucakara, mu gihe hari
ingingo zimwe na zimwe z’ingutu batarasobanukirwa zizagenga Impinduramatwara. Aha
harimo nk’ ikibazo cy’Amoko, ndetse na jenoside yakorewe abatutsi muri 1994.
Bamwe mu banyarwanda bitewe n’ibikomere by’amateka, iyo bumvishe ngo hari muvoma,
ishyaka, cyangwa ihuriro rya politike, batangira kwibaza bati “ese iri ryo ni ubuhe bwoko
ryimbirije imbere? ariko abo icyo batazi n’uko baje mu isi bahasanga amoko, bazayabamo, kandi
bazanapfa bayasige; biryo rero ntibakwiye na busa kwimiriza amoko imbere. Ibi bituma aba rimwe
na rimwe badashobora kubona ibikorwa byiza cyangwa bibi bya bamwe bitewe gusa n’uko bava
mu bwoko ubu cyangwa buriya.
Isi ituwe n’abantu b’ingeri zitandukanye kandi ku migabane itandukanye; byaba ari ubuswa
kwibeshya no kubeshya abandi ko kuba abantu batuye isi bafite byinshi bahuje ugereranyije n’ibyo
badahuriyeho, kuvuga ko nta tandukaniro rihari kwaba ari ukwigiza nkana. Muri make hari
abazungu n’abirabura, aba nabo buri cyiciro kirimo izindi ngeri zitandukanye. Aha ni naho
bigomba kumvikana ko mu bihugu hafi ya byose bigize isi, usanga bituwe n’abantu mu “moko”
atandukanye kandi bose ari abenegihugu b’igihugu kimwe. Aha ni naho abantu bagomba kumva
kandi bagasobanukirwa ko kuba Urwanda rutuwe n’abantu mu moko atandukanye nta gitangaza
kibirimo cyo guca igikuba, kuburyo usanga bamwe ba biremereje, ndetse bakaba banabigira
urwitwazo rwo kurenganya abandi, hagendewe ku mpamvu z’idafatika z’ubuhezanguni.
Nk’uko twabisaze Abanyarwanda, kuva kera na kare bamye barimo amoko atatu ariyo
“<Abatwa, Abahutu, n’Abatutsi>”. Aya moko nayo akaba yari agize ibindi byiciro bitandukanye
nk’Abega, Abasinga, Abatsobe, n’ayandi. Aya moko rero uko ari atatu byumvikane ko abari
bayagize bari batandukanye cyane bitewe n’uko imibereho yabo ya buri munsi itasaga. Urugero
rufatika, ni nko kuba umuntu ubeshejweho no guhiga gusa (Abatwa) adashobora kugira imibereho
imwe n’undi ubeshejweho no korora gusa (Abatutsi) cyangwa no guhinga gusa (Abahutu);
icyarimwe nk’uko umuntu uba abantu hakonja cyane adashobora gusa n’undi uba ahandi hashyuha
cyane, bitewe n’igihe igisekuru cye kihamaze; cyangwa ngo ugereranye ubushobozi by’umuntu
wabashije kwiga n’undi utarakandagiye mu ishuri.
RAMI-IMARAGISHYIKA yubaha amoko yose y’abanyarwanda uko ari atatu, ikindi izakomerza
kuyarinda nk’ikimenyetso cy’umuco udacika. Kandi ikizera ko, bose bakwiye guhuriza hamwe
imbaraga kuko byagaragaye ko iyo ibyiza cyangwa ibibi bije bigera kuri buri wese hatitawe ku
kuba ari Umutwa, Umuhutu cyangwa Umututsi. Ikindi amoko y’abanyarwanda ntago ari ikibazo
kuko sicyo gihugu cyonyine gifite abaturage bafite amoko atandukanye, hari n’ibifite amoko
menshi kuranza ayacu babanye mu mahoro, kandi badateganya kuyihakana mu buryo ubwaribwo
bwose.
bitewe gusa n’uko ava mu bwoko ubu cyangwa buriya; abagiye bakomeza kugira amoko iturufu yo
guhaza inda zabo ubu tumaze kubavumbura ntaho bazongera gupfunda imitwe. iyi nkundura
y’amoko abayiririyemo n’abayitsikamiriwemo bitegure ubuzima bushya ibyabaye byarabaye,
bigomba kuba amateka yo kudufasha kutazasubira inyuma habe na rimwe.
Nta tandukaniro riri hagati y’abirirwa bashishikariza abantu kwihakana no kwirengagiza amoko
yabo, n’abirirwa bahembera urwago mu bantu bitwaje ayo moko. Mu gihe Inkotanyi zinyotewe
n’ingingo zo kurimbura ibimenyetso byose by’umuco nyarwanda, uhereye ku gusenya amoko
n’ikinyarwanda nk’ururimi gakondo, abanyepolitike b’ibipfayongo nabo bahugiye, ku ngingo zo
guhanganisha amoko y’abanyarwanda, batanibagiwe kwimakaza ironda-turere ryabokamye.
RAMI-IMARAGISHYIKA, yirinda kandi ikarwanya icyateza amacakubiri muri benekanyarwanda.
Imyaka 61, irihiritse bamwe mu banyarwanda banze kwemera gusangira ibyiza byose by’igihugu.
Imyaka 33, irashize RPF-INKOTANYI, iteguye ikanashyira mu bikorwa umugambiwo kurimbura
abanyarwanda na jenoside yakorewe abatutsi. Imyaka 30, irihiritse MRND, ishyize mu bikorwa
jenoside yakorewe abatutsi. Imyaka 30, irihiritse abanyarwanda bambuwe ubwenegihugu bwabo.
Imyaka 33, irihiritse abera bagabije Urwanda Inkotanyi. Imyaka 30, irirenze Urwanda rubaye
icumbi ry’iterabwoba mu karere. Imyaka 30, irihiritse benekanyarwanda bahindutse abacakara mu
gihugu cyabo.
Kuva muri 1990, ukuzimu kwarafungutse kurekura ibiremwa by’ubunyamaswa butangaje, imyuka
mibi yinjiye mu binyabuzima bitakaza ubuzima, abantu bahinduka ba rukabankaba biteguye
guhemuka batitaye ku nkurikizi, biyemeza kuba inkoramaraso z’ibigoryi. Benshi mu banyarwanda
batangiye gutekereza ko imperuka basokuruza bavugaga yaba aribo itangiriyeho.
Ni nde munyarwanda ufite mu mutwe hazima ushobora kujya hariya akihandagaza agahakana ko
jenoside yakorewe abatutsi muri 1994 itabayeho? Ese uwo ni nde ushobora kwihandagaza ngo
ahakane itsembatsemba ryakorewe abahutu kuva 1994 kugeza 2003? Abanyarwanda bagomba
kurekeraho gukomeza gutega amatwi abifashisha aya marorerwa bagamije kugera ku nyungu zabo
Muri RAMI-IMARAGISHYIKA, hari ibintu bifite gusobanuka neza kuri buri wese, ni nde
wateguye jenoside? Ninde wayishyize mu bikorwa? Ninde wakoze ubwicanyi bw’abahutu? Ese
ibyo byose biba Abatwa bari hehe? Aha ndatekereza nyuma yo gusobanukirwa n’ibi buri wese
arasigara afite ishusho rusange ku byo RAMI-IMARAGISHYIKA yemera bijyanye na jenoside
yakorewe abatutsi muri 1994.
Ariko icyo MRND itamenye ni uko INKOTANYI zari ziteguye gutanga abatutsi bari imbere mu
gihugu nk’igitambo ngo nk’inyishyu y’icyo bo bitaga ubugambanyi bakoze ubwo bangaga
guhangana nabo muri 1959. Aha nyuma yuko INKOTANYI zo zari zararangije gutegura
umugambi w’irimburwa ry’abatutsi bari imbere mu gihugu, MRND nayo yagiye mu migambi
yibwira ko ari iyo gutegura jenoside nk’ingabo ibarinda, kuko bibeshyaga ko INKOTANYI
zagomaga guhita zihagarika intambara, ariko ntibigeze bamenya ko barimo bashyira mu bikorwa
ibyifuzo by’inkotanyi nabo zari zifatanyije. Rero nyuma y’uko MRND ibonye ko ntacyo yakora
ngo ihagarike intambara, kandi ko INKOTANYI ziteguye ko abo isi yabonaga bagomba gutabarwa
bicwa bunyamaswa, yafashe umwanzuro wo kwemera kugabana ubutegetsi n’inkotanyi. Ntibigeze
bamenya ko ikosa ryo kwicarana n’inkotanyi ku meza amwe cyari ikintu buri wese yagombaga
kuzicuza iteka ryose, ibyo Abarundi by’umwihariko babibera abahamya, abakongomani nabo
ntibashobora kubyibagirwa, n’ubwo bitagombaga gutwara igihe kinini ngo Abagande nabo bajye
babihorana ku mutima, ari nako Abanyatanzaniya nabo aribo bari batahiwe. Nyuma yaho Inkotanyi
zitangiye kubona ishyirwa mu bikorwa ry’umugambi wazo zishobora gukomwa mu nkokora
n’imishyikirano, zafashe umwanzuro wo gukoma imbarutso ya jenoside niko guhanura indege yari
itwaye Peresida w’Urwanda, icyo gihe hirengagijwe ko harimo na Peresida w’Uburundi. Nk’uko
byari byarateguwe rero abahutu badukira abatutsi baratemagura, ndetse n’aho ubwicanyi bwabaga
butihuta Inkotanyi ubwazo zikajya kubitemagurira; ibi ntacyo byari bibatwaye kuko byari
byarateguye ko ikizakurikiraho ari ugusubira inyuma nabo bagatemagura abo bavugaga ko
babanyaze igihugu hafi imyaka mirongoitatu n’itanu (35).
impamvu yo guhiga abahutu bukware aho bose bafatwaga nk’abakoze jenoside kandi kuri ubu hari
na benshi amateka yerekana ko ibiganza byabo byera. ibu na n’ubu bamwe barakibeshya ko
Inkotanyi zabikoze mu rwego rwo guhorera abatutsi, siko bimeze kuko zabikoze zigamije kwereka
abahutu, abatwa n’isi muri rusange ko isano iri hagati y’umuhutu-umutwa n’umututsi ari
iy’umutware n’umuja. Aha bitewe n’uko abahutu benshi bari bamaze gusobanuka bitewe no kujya
mu mashuri, ngo byari kugorana kongera kubapfukamisha, batekerezaga ko batari kwemera
kongera kuba abacakara ku buryo bworoshye, nibwo hafashwe icyemezo cyo kubanza kubicamo
benshi kugira ngo abandi babone ko inzira yonyine yo kubaho ari uguca bugufi bakisubirira ku
kahise. Aha niho kuva kivu ya ruguru kugeza ku yepfo buri muhutu wese warokotse yagombaga
kuza agendesha amavi ngo arebe ko bwacya nyuma yo kubona amahano amaze kuba kubo
bajyanye. Aha aba bagombaga guhabwa ikaze kuko nta muja nta mutware.
Umuntu ashobora kwibaza ati “jenoside yakorewe abatusi irabaye irarangiye, abahutu birishwe
birarangiye, ariko abatwa bari hehe? Birumvikana bitewe n’uko ubundi ibibazo byose bivukira
muri politike bikaza guhumira ku mirari noneho iyo ibaye politike mbi. Kuva kera na kare abatwa
bamye bakora imirimo yubukorikori nti bigeze bahatanira ubutegetsi icyo bakoze ni ugushaka
guharanira uburenganzira bwabo ahagana muri 1959, nabwo baboneye inzira ari ndende bahitamo
kwisubirira ahahise, kubera ko akenshi umuhate wo guhindura ibintu uva ahantu henshi
hatandukanye, abatwa babashije kwiga bari hafi ya ntabo kandi nabo ubwabo murirusange bari
nyamuke. Birumvikana neza ko kuva na kera ku bwami, na nyuma y’ubukoroni ubwoko
bw’abatwa, ubutegetsi bwose bwagiye bujyaho bisa nkaho nta kintu kinini bwabafashaga. Aha
akarengane ko kwitwa ko uri mu bwoko bugize igihugu ariko ntacyo wabubaza cyangwa ngo
bukubaze, aho uwaburana ko ubwoko bw’abatwa butarenganyijwe yaba atazi kureba; bigaragazwe
na bande muri bo babashijwe kujyanwa ku mashuri ngo baze babyandike, banabigaragaze? Ntabo.
Abatwa baratsikamiwe kuva kera na kare, baravuga ngo aho inzovu zirwaniye ibyatsi nibyo
biharenganira. Kuri RAMI-IMARAGISHYIKA, Abatwa nka bumwe mu moko agize
abanyarwanda bagomba guhabwa ibyiza bikwiriye abandi banyarwanda bose, no kugira inshingano
nk’iz’abandi banyarwanda, kuko hari ibyo igihugu kibagomba kimwe n’uko nabo hari byinshi
bakigomba.
INTANGIRIRO
Kuri ubu Urwanda rwabaye isibaniro ry’intambara. Igisirikare cy’umwanzi cyateye igihugu cyacu.
Abaturage bacu bakwiriye imishwaro hirya no hino. Umwanzi yigaruriye ubuzima bwose
bw’igihugu. Abaturage bari munsi y’ubutegetsi bwe. Ariko, bamwe bahagurukiye guhangana
n’umwanzi. Barashaka kurwana kugeza ku munota wa nyuma n’umuntu wa nyuma. Ariko ni gute
babikoramo? Ni iki umuturage uciriritse, umukozi, umuhanzi, umuvugabutumwa, uwikorera,
umwarimu, umunyeshuri, umunyamakuru, umuganga, umunyepolitike, umupolice, umusirikare
cyangwa umusivire yakora? Bazajugunya intwaro zabo kuko bizera ko gukomeza kwirwanaho bisa
nk’ubwiyahuzi? Bazashyira ibyiringiro byabo ku ruhande bemere gukorana n’umwanzi? Aha
ibibazo byinshi bishobora kwibazwa- ariko ibisubizo n’ibihe?
Hari ikintu kimwe kizwi neza. Umwanzi nta mpuhwe na nkeya afite kwerekana. Umwanzi yica
kandi azica umuntu umwe ku w’undi; icumi, ijana, cyangwa ibihumbi nta ngingimira namba n’iba
ibi bizatuma agera ku ntego ze. Umuntu wese ushobora kugaragarwaho cyangwa gukekwaho
ibitekerezo birwanya ingengabitekerezo y’umwanzi, gusaba iyubahirizwa ry’ihame rya
demokarasi, gusaba iyubahiriza ry’uburenganzira bwa muntu mbere y’iyi ntambara; cyangwa mu
gihe irimbanyije azakorerwa iyicarubozo ndetse anicwe. Icyo dukwiye kumva neza ni uko
“Umwanzi atazigera na rimwe atandukanya umusirikare n’umusivire. Ibyo abanyagihugu benshi
babasha kubitangira ubuhamya. Rimwe na rimwe bamwe babyirengagiza bibwira ko
bitazabageraho, ariko gusa n’uko igihe kitaragera nibo batahiwe icyo bakora gusa n’ugukomeza
kubikereza ariko “imbeba irya umuhini yototera isuka”
N’iki noneho tugomba gukora mu gihe umwanzi yigaruriye igihugu cyacu? Niki gifitwe gukorwa
mu gihe ingorane n’urupfu by’ugarije buri mwenegihugu, umugabo cyangwa umugore hatitawe ku
buryo ubwaribwo bwose arwanyamo umwanzi cyangwa nta nabwo?
Twemera ko ari ngombwa kurwana kugeza ku munota wa nyuma n’umuntu wa nyuma. Twizerako
buri munyarwanda wese agomba guhangana, agira ati “Urupfu ku nkotanyi n’abambari bazo!” ati
aho kuba umucakara, napfa ndwanira kwigenga!. Twizera ko umwanzi atagomba guhambwa
akanya na gato ko kuruhuka no gutekereza habe n’umunota n’umwe mu gihugu cyacu. Twemera
kandi ko tugomba ku musenya, kurwana nawe ahariho hose n’igihe cyose tubonye amahirwe!
Ntago aritwe twatangije urugamba ariko twagize igihe kinini cyo kwitegura dusanga umwanzi
(RPF-INKOTANYI) adashaka amahoro, ko adashishikajwe na busa n’ibiganiro by’imirwa
y’abantu gusa; ahubwo ko ashaka ko iminwa y’imbunda aba ariyo iganira, ntago twari ku mubuza
ayo mahirwe rero. Nk’uko bizwi neza ntuwacokoza umwanzi igihe ayoba. Ni inshingano zacu nka
RAMI-IMARAGISHYIKA guhora twambariye urugamba rw’impinduramatwara kugeza
abanyarwanda basubiranye igihugu cyabo. Iyi ni ingingo tugira ngo yumvikane neza.
Hagati aho, turashaka kugaragariza rubanda uburyo byagutse bwo guhangana n’umwanzi. Twizera
ko iyi nyandiko izatuma iyi mpinduramatwara igerwaho, kandi ikarinda impfu za hatona hato
z’impirimbanyi bitewe no kubura ubumenyi bw’ibanze n’ubushobozi bwo guhangana n’umwanzi.
Hagati aho ntago twemeranya n’abavuga ko atari byo kandi binagayitse gusobanura izi ngingo ku
mugaragaro, kuzandikaho no kumenyesha umwanzi icyo duteganya ngo kubera ko ashobora guhita
adutera. Ku rundi ruhande, twizera ko kubera itangizwa ry’intambara y’impinduramatwara no kuba
twiteguye guhangana kugeza ku wa nyuma no ku munota wa nyuma kandi bigatangazwa ku
mugaragaro, umwanzi agomba kwita ku yindi mpamvu yiyongera ku zisanzwe mu gihe asuzuma
inyungu n’ibihombo by’imigambi ye. Iyo mpamvu akaba nta yindi uretse“ibikorwa nyarwanda”
agomba kumenya ko kuva na kera na kare abanyarwanda bahoranye ibanga risumba andi ryo
kutava ku izima, aho kumenya icyo umunyarwanda ateganya gukora ari kimwe, ndetse no
kumenya igihe aza kugikorera kikaba ikindi.
Nyuma yo gusanga bamwe mu bagiye bahangana n’umwanzi, ibikorwa byabo bihita bizima nyuma
y’uko baguye mu maboko y’umwanzi, ni muri urwo rwego imirongo fatizo yo guhangana
n’umwanzi igomba kuba igaragarira kandi inasobanukiwe na buri munyarwanda wese.
Dutangaje iyi nyandiko twizeye kandi Twiringiye ko izaba inkingi ikomeye mu kugera ku nsinzi
irambye yiy’intambara y’impinduramatwara ya rubanda rw’abanyarwanda. Kandi na none
tukamenya neza ko igihe iyi ntambara igomba kumara kigenwa n’uburyo dukangukira
impinduramatwara aho kuba ubushobozi n’imbaraga z’umwanzi. “IMANA-ISHOBORABYOSE
IZAHA UMUGISHA IMIRIMO TUZAKORA”
Igihe kimaze kuba kinini Inkotanyi n’abambari babo batangije ibihe bidasanzwe byo gupfukamisha
Urwanda n’abanyarwanda, ibi ubwabyo bidushyira mu mwanya wo kwitwara girikare, no kwegura
intwaro tugaharanira uburenganzira bwacu bwo kwiyobora no kwiganishaaho dushaka, ubu rero izi
nkoramaraso zigiye kwishuka nazo zitabaze ingufu ngo zitwumvishe ko tugomba gukomeza
kuzitegera amajosi, ubu niyo mipango bafite. Iki ni icyemezo kireba twebwe rubanda ubwacu,
kandi n’ibizavamo nitwe bireba, iyi ni intambara igambiriye kutubohora ku ngoyi yatugize
abacakara mu gihugu cyacu, kandi twiteguye kuyirwana kugeza ku wa nyuma. Ubu icyemezo
cy’uko inzira y’intambara, ariyo ikwiye gukurikirwa n’icyo cyonyine gishoboka, kuko ibindi byose
nta na kimwe gishoboka mu buryo bwo kubohora rubanda.
Impamvu y’iyi ntambara iratomoye kuri buri ngingo “ntacyo urusaku rw’umunwa rwakora ku
nduru y’urusaku rw’imbunda.” Bivuze ko umwanzi niba akoresha intwaro aduhiga bukware ku
tumara, natwe tugomba kwifashisha intwaro ngo tumuhashye!
Impamvu zose z’iyi ntambara zigaragarira buri wese ufite amaso yo kubona, kandi zumvikanira
buri wese ukeneye kumva. Biratangaje kuba hari abantu bagisaba uburenganzira bwo kubaho,
kubaho! None ubwo abo bantu bazagera ku rwego rwo kwiteza imbere gute? Ubu rubanda
rukeneye kubanza kubaho, kugira ngo rubone gutera imbere.
Ibikorwa byo kwica rubanda urusorongo no kwigarurira ubutaka bw’igihugu bikorwa n’inkotanyi
n’ibihugu by’amahanga, uretse intambara gusa nta yindi nzira yashobora guhagarika ibi biremwa
by’imyizerere ya kinyamaswa, ibi bikaba n’ibikorwa abagambanyi bose bagomba kuryozwa. Ubu
abanyarwanda bari imihanda yose y’isi, bafite guhambira utwabo twose bakagaruka mu bwatsi
bwabo tugakura ikizira ku butaka bwacu. Twese duhagurukiye rimwe, izi nkotanyi nti zishobora
kudutsinda bibaho, byose byari ikibazo cy’igihe, icyi rero nicyo gihe.
Dufite imbaraga zose zikenewe, n’ubushake bihagije byo gukora intambara, ni muhaguruke
duhashye umwanzi. Abanyarwanda, turi abantu b’indangagaciro twihariye kandi nta n’umwe
uzabasha kongera kudupfukamisha, ngo n’uko ahururanye indege n’ibitwaro biremereye, amateka
twanyuzemo yatwigishije byinshi, umwanzi afite gutungurwa bikomeye, yibwira ko amazi akiri ya
yandi, agahabwa isomo isi yose igomba kuzagarukaho mu mateka y’ibihe birebirebiri imbere.
Igihe kirimo kudusiga. Kuva none tugomba gushyiramo imbaraga ziruta kure izari zisanzwe
zikoreshwa. Impirimbanyi z’impinduramatwara zirimo gukorera mu mpande zose z’igihugu.
Guhuriza hamwe imbaraga no gukumira ibyitso byose by’umwanzi, n’ibwo buryo bwonyine bwo
kugera ku mpinduramatwara rusange. Ntaw’undi wacungura abanyarwanda uretse bo ubwabo.
Nta n’ubwo dukeneye kongera kubona abana b’Urwanda bicwa urusorongo. Dupfe uyu munsi
ariko abacu, babeho mu mudendezo. Igihe kirageze ngo ababaho babeho, abapfa bapfe; aho kubaho
batariho. Harakabaho Urwanda n’abanyarwanda. Amahoro n’imigisha kuri benekanyarwanda.
Urupfu ku nkotanyi. Umuvumvo ku bambari b’ikibi.
Inshuti zacu ni izihe? Abanzi bacu ni abahe? Iki ni ikibazo k’ingenzi muri iy’impinduramatwara.
Impamvu ukurwanira impinduka kwabanje mu Rwanda kwagiye gutanga umusaruro mukeya ni
uko hananiwe gushobora kwifatanya n’inshuti nyazo mu gusenya abanzi nyabo. RAMI-
IMARAGISHYIKA ni muvoma ya rubanda, yashinzwe ku bitekerezo bya rubanda kandi
ikayoborwa na rubanda, kandi muvoma izi neza ko nta mpinduramatwara yagerwaho abaturage
batagizwe ishingiro ry’ibanze. Kugira ngo tugere ku nsinzi irabye kandi twubahirije ibyifuzo bya
rubanda, tugomba kwifatanya n’inshuti nyazo mu gusenya abanzi nyabo.
Nyuma ya revolusiyo yo muri 1959, bamwe mu banyarwanda biganjemo abari abatware n’abaja
babo banze kujyana n’ibihe by’impinduka yarimo itigisa isi, ngo bemere ko abanyarwanda bose
banganya uburenganzira n’inshingano ku byiza by’igihugu. Aba baje kwigumura bata igihugu
by’umwihariko bagenda biyita ko aribo banyarwanda bonyine b’umwimerere, abandi basigaye
bakaba bakwiye kwemera bakagirwa abacakara, mu gihe abandi bafatwaga nk’abagambanyi
bakwiye kwicwa, ari naho havuye umugambi wa jenoside yakorewe abatutsi muri 1994.
Aba bahunganye n’abaja babo nabo batiyumvishaga uburyo bagira uburenganzira bungana n’ubwa
abatware babo, niko kuboma mu nyuma. Aba bahunze bagerageje ibitero byinshi mu rwego rwo
gushakisha uburyo bwo kwisubiza icyo bo bitaga igihugu cy’isezerano, ariko nyuma yo gukubitwa
incuro incuro nyinshi n’abo bumvaga ko bakwiye kubagandukira, hari hasigayegushakisha uburyo
babonamo izindi mbaraga zisumbuyeho.
Nyuma yaho, Peresida-MWAMI Kigeri wa gatanu yaje kwiyakira ariko agakomeza gutondwa no
kuba yakongera kuba umuturage usanzwe, bituma ahitamo kugwa mu buhungiro kuruta kuba
umuturage wa giseseka. Uretse ko ibi bidatangaje kuko we n’ibindi bigwari byose byamusimbuye,
nti bigeze babasha kwiyumvisha ukuntu umuntu yasoza inshingano ze nk’umukuru w’igihugu ngo
abe umuturage usanzwe, neza neza nkuko bamwe mu banyarwanda bananiwe kwiyumvisha ukuntu
uwari umutware yagira uburenganzira bungana n’ubwo uwahozeari umuja we.
Aba nyuma yo gutakariza ingirwa Mwami wabo icyizere no gusanga inzira yo kwisubiza ibyo
bitaga ibyabo idashoboka mu minsi ya vuba; bafashe icyemezo cyo kubiba iyo myumvire mu bana
babo, dore ko bari banakomeye ndetse baranasize basahuye igihugu.
ubucuruzi bwo mu biyaga bigari, kateye indi ntambwe yo gushinga ingirwa shyaka RANU ariyo
UNAR(LUNARI), ndetse ikaza guhinduka FPR-INKOTANYI, mu buryo bwo gukora impamvu zo
gutera Urwanda no gushakisha ubufasha bw’amahanga. Aha niho ukuzimu kwafungutse maze
kwohereza ibi bitagaragasi ku butaka bw’abanyarwanda.
UNAR n’abaja babo nyuma yo kwigumura bakomeje kugerageza ibitero bitandukanye kuko
bumvaga baranyazwe igihugu kigahabwa abataragombaga ku gihabwa.
Ubwo kuva ubwo Abanyarwanda bose basigaye mu gihugu bakayoboka inzira ya demokarasi ari
Abatutsi, abahutu cyangwa abatwa bose babaye abanzi ba UNAR, by’umwihariko ku batutsi bo
hakiyongeraho icyaha cy’ubugambanyi bwo kwemera kunganya uburenganzira n’abahoze ari
abagaragu babo.
Nyuma yaho UNAR igeregereje ibitero bitandukanye ariko bakabona ntacyo bizageraho; kuva
muri 1964 abahunganye na UNAR baretse inzira yo gutera Urwanda kuko nta mbaraga zihagijebari
bafite, ahubwo bafata umwanzuro wo gutoza ababakomokaho imyemerere n’imyumvire y’uko
banyazwe igihugu kandi bagomba kongera kukisubiza, dore ko bari bafite ubutunzi buhagije bari
barasahuye. Ni muri urwo rwego mu w’I 1987 nyuma yaho abari barataye igihugubamariye gukura
no gucengerwa n’imyumvire yo kwikanyiza bafashe umwanzuro wo gutera urwanda banyuze mu
gatsiko bise RANU/UNAR ariyo LUNARI mu buryo bwo kujijisha ko ntaho bahuriye na UNAR.
Nuko nyuma yo kunoza umugambi, guha agatsiko imyizerere, no gushaka abaterankunga icyari
RANU cyahinduriwe izina cy’itwa Umuryango RPF-INKOTANYI muri 1990, banashyiraho
amahame y’imyizerere ya gikotanyi.
Aha ariko hari hasigaye ikibazo cy’uko izi NKOTANYI z’ibanze zari nkeya niko gufata icyemezo
cyo gushakisha abacancuro, aha igitekerezo cya mbere cyabaye ABAHIMA
n’ABANYAMURENGE. Nyuma yo gusanga naba batari bahagije hafashwe umwanzuro wo
gushukashuka bamwe mu banyepolitike ba rupigapiga bari mu Rwanda, ndetse no kumvishaabatusi
bari mu gihugu ko batsikamiwe bagomba gucungurwa, batazi ko nabo bazahabwa ibikwiye
abagambanyi. Nyuma yo kubona umubare ufatika w’abayoboke Inkotanyi zari zishigaje kubona
ubufasha bw’amahanga. Ni muri urwo rwego rero mu kwakira, 1990 aka gatsiko kagabye igitero
cya mbere karundura gaturutse muri Uganda nyuma y’imyaka isaga 30 barataye igihugu. Aha
ubutegetsi bwa Uganda ntacyo butari gukora ngo busoze isezerano bwari bwaragiranye n’izi
nkoramaraso. Kuva ku bikoresho by’intambara, ubufasha bw’amahanga kugera ku buvuzi
n’ubutasi byose byari inshingano za Leta ya Uganda, nk’inyishyu y’uko nazo zahesheje Yoweri
Mu mizo ya mbere y’urugamba n’ibwo Inkotanyi zasanze atari ibintu bizazorohera gufata igihugu
cya Rubanda, niko gutekereza uburyo abanyarwanda b’imbere mu gihugu babanza gusubiranamo
maze mu gihe bahugiye mu makimbirane Inkotanyi z’ikabakubita incuro. Aha kubufatanye
n’amahanga n’uburambe bwabo bwo gucamo abantu ibice bafashije Inkotanyi manze(UNAR)
y’ibuka ko uretse abatutsi bakeya bari mu gihugu kandi nabo bafatwaga nkabagambaniye ubwoko
bwabo, n’ubundi abandi atari bene igihugu uretse kuba bagirwa abagaragu gusa. Ni muri urwo
rwego Inkotanyi zafashe ikemezo cyo gutangaho abatutsi bari barasigaye mu gihugu ho igitambo
cy’ubutegetsi icya rimwe n’igihano cy’ubugambanyi mu mugambi karundura wateguranywe
ubugome n’ubuhemu wa jenoside yo mu w’I 1994 n’ukoukaza gutizwa umurindi no gushyirwa mu
bikorwa na MRND ya HABYARIMANA.
Ahagana mu w’I 1994, abantu benshi batangiye kubona aho ikiremwamuntu kerekezaga mu
gihugu, nyuma y’igitutu cy’amahanga n’ubugambanyi bwari bumaze gufata indi ntera imbere mu
gihugu, HABYARIMANA yemeye y’uko Inkotanyi zataha no kugabana nazo ubutegetsi, ariko
ntizari ziteguye na gato kugabana ibyo zitaga ibyazo, ikindi kandi amahanga ntiyari kubona uko
ashyira ikiganza ku butunzi bwo mu karere.
Nyuma yaho Inkotanyi ziboneye ko inzira nyinshi zari zifite zo gufata igihugu mu mivu ya maraso
zigoranye, zateye indi ntambwe yo gukoma imbarutso y’itemba ry’imivu y’amaraso nkuko
zabyifuzaga nyuma yo gukoma imbarutso ya jenoside mu w’I 1994, hamaze guhanurwa indege
igapfiramo Habyarimana, Peresida w’Uburundi n’abandi bari mu ndege.
Ni muri urwo rwego nyuma yo guhanira Abatutsi icyo Inkotanyi zise ubugambanyi, ubugambi wa
mbere wagombaga guhagarikwa nk’uko byari byarapanzwe maze hagakurikiraho indi ntambwe yo
kwemeza abasigaye ko isano iri hagati y’umututsi n’umuhutu-twa ari iy’umutware n’umucakara.
Aha niho abahutu n’abatwa bari bakwiragiye imishwaro hirya no hino bagombaga kugarurwa
bagasubizwa ku kahoze, ababyanze bakicwa kuko nta mucakara, umugaragu cyangwa umuja nta
n’umutware ushobora kubaho. Abaje bamwe bemeye kugendera no gukurikiza iyo myemerere,
abandi bayemera rwa nyirarubeshwa mu rwego rwo kurinda amagara yabo ho byibuze akanya gato.
Kuva muri 1990, Urwanda rwatewe n’abahakanyi, batemera ko uburenganzira bwa muntu
bureshya imbere y’Ushobora-byose, kandi ko bunagomba kureshya mu Rwanda. Ibi byakozwe ku
bufasha bw’amahanga, ataratanze ubufasha yarareberaga. Ndetse banemera ko inkoramaraso
bateraga inkunga zica Peresida w’Uburundi zikavogera ubusugire bw’igihugu cy’abaturanyi.
Impamvu ibi byose bigomba kugera kuri benekanyarwanda ntayindi, muri aba bose nta n’umwe
upima n’akagunguru ka peteroli, igarama rya zahabu, diyama cyangwa iraniyumu; utibagiwe ko
aho bari bitwa ko bagarura amahoro usanga n’ubundi ahanini aba ari amahoro mu mifuka yabo
naho abandi bicira isazi mu jisho. Icyo abanyarwanda bakwiye kumenya n’uko, nta kindi
amahanga azadufasha tutifashije ubwacu uretse kwandika mu bitangazamakuru ibitagenda, basoza
bagaca inyuma izo leta banditseho nabi bakaziha intwaro n’ubutasi byo kuturimbura.
Ntawe ushobora gushidikanya ko ibi byose Inkotanyi zitari kubasha kubigeraho nta bufasha bwa
bimwe mu bihugu by’amahanga, ibi bikaba byari bisobanukiwe neza n’imigambi mibisha
y’inkotanyi. Aba ni gute bashobora kwitwa inshuti z’abanyarwanda? ahari ubwo bibaye na satani
yazasubira mu ijuru.
Nta w’undi muntu ushobora gutegerezwa wo gucungura abanyarwanda keretse twe ubwacu. Imana
yo yonyine ishoborabyose yaduhaye igihugu, abasokuruza badusigira umurage w’ubutwari;
kunyagwa igihugu gakondo ukakibamo umucaka n’ubugwari butakwifuzwa n’uwariwe wese.
Birutwa no gupfa urwanira ubutaka gakondo.
Amabwiriza aratomoye kuri buri wese, nta MARAGISHYIKA n’imwe ishobora gusubira inyuma.
Dufite kurwana kugeza igihe nta NKOTANYI n’imwe cyangwa imyizerere yazo izaba isigaye muri
iki gihugu. Hatitawe ku rugero rw’ibikoresho umwanzi afite, imyemerere ya gikotanyi igomba
kuranduka mu rwa Gasabo, kuko nta ntwaro ibaho iruta rubanda.“HARAKABAHO URWANDA
N’ABANYARWANDA”
Inshuti zacu
Bitewe n’igihe Inkotanyi zimaze zicura bufuni na gahoro abanyarwanda, bamwe mu banyarwanda
barabyakiriye bumva ko nta kundi byagenda ndetse ntibanashishikajwe n’uko byahinduka; abarero
bakeneye gutabarwa kuko ihungabana ryababanye akarande. Abandi, bitewe n’uduhenda bana
bashukishwa n’Inkotanyi, bamaze guhumwa amaso n’icyo twakwita amaco y’inda, aba nabo nta
shiti bakenewe gucungurwa bidatinze. Abandi, nyuma yo kwigishwa imyizerere ya kinyamaswa
baje gucengerwa nayo, bumva ko bagomba kuba abacakara b’Inkotanyi, aba abenshi muri bo
bahindutse inkoramaraso z’ibigoryi nkaba sebuja, nta gushidikanya aba bakenewe gukizwa iryo
hohoterwa. Abandi ntibazi ikipe irwana n’indi, mbese ni ba ntacyo bimbwiye, bwacya butacya
ntacyo bibatwaye, aba nabo bakwiye gutabarwa kuko nta munyarwanda ukwiye kugira imyumvire
nk’iyo. Abandi rero bakeneye ko ibintu bihinduka ariko nta muhate wo kubigiramo uruhare, aba
bahora basaba icyazaza ngo kibabohore, aba rero nta gushidikanya bagomba gufashwa kumva ko
aribo ubwabo bagomba kwitabara. Abandi rero, bakaba abadashobora na rimwe guteshuka
k’ubunyarwanda bwabo ngo bemere gutegera umutwe Inkotanyi, aba bahora iteka baharanira icya
rokora abanyarwanda, aba nta gushidikanya bakeneye gafashwa guhuriza hamwe imbaraga zabo,
aho gukora zitatanyijwe.
Ku byerekeye inshuti z’urwanda n’abanyarwanda, ubu ingero zirahari nyinshi kandi zifatika
zerekana ko n’ubwo ibihugu byinshi byafashije Inkotanyi kugera ku rwego rw’ubunyamaswa
zigezeho, ibyinshi byaba abagabo bo guhamya ko gukorana n’Inkotanyi ari nko gukorana na
Shitani, amoshya, n’ibinyoma byazo ntibyatwaye Abagande igihe kinini ngo babivumbure, ariko
amazi yararenze inkombe. Aha Abanyakenya n’Abatanzaniya basabwe kwitondo, kuko imbeba
irya umuhini yototera isuka; utazi Inkotanyi yemera kwicarana nazo ku ntebe imwe, icyo gihe uba
warangije kuyihirimaho! Aha igihangayikishije, n’ibihugu by’abaturanyi, kuko rimwe na rimwe
ibindi bihugu by’amahanga impamvu zo gushyigikira Inkotanyi zigenda zihindagurika.
Aha ikizira cyari kimaze gushyika mu karere k’ibiyaga bigari, gihagarikiwe n’ibihugu
by’amahanga, Uretse Imana yonyine nyiri mpuhwe n’imbabazi n’inde w’undi wahagarika ikiyoka
cyuje ubugome n’ubugugu gihagarikiwe n’isiha zaciye iryera ubutunzi. Aba bakongomani
birengagije ayo marorerwa yose bakomeje kunamba kuri benekanyarwanda kugeza magingo aya.
Igihe n’iki rero ngo Abanyarwanda bagaragaze ko umuhate w’abaturanyi utapfuye ubusa. Maze
ubwo bazaba bamaze kwivuna umwanzi, amashimwe n’icyubahiro bizatahe mu bakongomani. Aha
abakongomani nabo bazi neza ko igihe cyose Inkotanyi zikiri mu karere k’ibiyaga bigari nta
mahoro bazagira; rero n’inde uzahagarika rubanda rw’abakongomani n’abanyarwanda mu gusenya
burundu izi Nkotanyi zigize kagarara mu karere.K’umwe n’Abakongomani insinzi izagerwaho.
Reka tugaruke k’Uburundi. Nemera ntashidikanya ko Abarundi bari muri bamwe bumva kandi
bazi neza ko kuba Inkotanyi ziriho ari ishyano ryagwiririye isi ndetse n’akarere k’ibiyaga bigari
by’umwihariko. Aba bazi neza ko kwicarana n’inkotanyi ari ikosa, uwarikoze yicuza igihe akiriho,
ibyo babizi neza nkuko atari benshi babarusha kuzirikana itariki ya gatandatu z’ukwa kane 1994,
ubwo Peresida wabo bitoreye yagandagurwaga n’inkoramaraso, ngo arashaka kugarura amahoro
mu gihugu cy’abaturanyi, ku nkotanyi amahoro ntiyemewe n’ushatse kuyaririmba no kuyimakaza
aba yicukurira imva, ibi inshuti za Kizito Mihigo za bihamya ku ndenza. Ariko ubu ubajije
abaturage b’ibihugu bifasha Inkotanyi icyo bakorera umuntu wishe perisida wabo igihe yafashwe,
wasanga ibihugu byo mu karere byarajenjekeye Inkotanyi ku kigero kitaboneka ahandi. Abarundi
bakeneye ubutabera, bakeneye ko Inkotanyi bita agatsiko k’iterabwoba ziryozwa ibyo zakoze. Aha
ariko n’inde uzabikora wundi uretse rubanda rw’abarundi n’abanyarwanda, kandi ko nta
n’ushobora ku bakoma mu nkokora. “HARAKABAHO AMAHORO MU KARERE, HARAKABA
UBUTABERA!”
Muvoma yagiyeho ngo ishyire mu bikorwa ihame ryo kwishyira ukizana kwa buri mu nyarwanda
hakoreshejwe intambara y’impinduramatwara. Uburyo bwo gukora intambara bwa muvoma
ntibushobora kwitiranywa n’ubwa andi mashyaka yirirwa mu nama zidashinga, bamarakwandika
ibyemezo byazo mu bitabo n’amakayi bagacendeka ukagira ngo bajyeze kubyo baharaniraga.
Gahunda yacu y’ibanze ni ukurema amatsinda y’unze ubumwe mu guhangana n’Inkotanyi. Iyi
gahunda yubahirizwa mu rwego rwo kugira ngo rubanda rugere ku ntego yo kwibohora. Hari inzira
z’ingenzi zo kugera kuri iyi ntumbero:
Mbere na mbere, amatsinda y’indwanyi ava muri rubanda rw’abaturage. Iri ni ihame fatizo, kuko
hakenewe rubanda ruzi neza icyo rurwanira, aho gukenera abafite ubuhanga buhambaye bwa
gisirikare. Nyuma yaho umwanzi yinjiriye mu gace kwica no gutoteza rubanda, Abayobozi
b’abaturage bahamagarira abaturage kwigumura, bishakamo ab’imitima ikomeye kuruta abandi
bakihuza, bagakusanya intwaro gakondo, bakanashakisha izindi ntwaro z’ibanze maze
bakitangiriza itsinda rya gisirikare ubwabo. Amabwiriza arasobanutse, ko mu gihugu hose
abaturage bose, bagomba guhagurukira gushinga amatsinda ya gisirikare yo kurinda abaturage
b’agace n’andi yo guhiga no kunesha umwanzi. Aho abayobozi b’ibanze batiteguriye guhangana,
bibaye, nta musaruro na muto byatanga. Iki ni ikintu ki ngenzi kuri buri muyobozi wese w’iyi
ntambara.
Intwaro nyinshi zifatwa zivuye ku mwanzi, mu bubiko bw’umwanzi niho tugomba gukura
ibikoresho byo gukora intambara. Ibigo bye by’ubwikorezi nizo nzira nziza zo kubona ubwikorezi
bw’ibikoresho dukeneye. Inganda ntoya zigomba gushingwa mu bice bimaze kwirukanwamo
umwanzi, kugira ngo haboneke aho gukorera no gusanira imbunda no gukorera imbarutso,
ibiturika, n’inkota; gusa ntago tugomba kwishingikiriza ku kwikorera intwaro.
Abagize amatsinda ya gisirikare. Aha harimo abasirikare bose n’abayobozi babo. Kubera ko
intambara y’impinduramatwara ari intambara y’abaturage, abayobozi ba gisirikre bagomba
kurangwa n’ubutwari bwo hejuru, n’imyitwarire iboneye mu rwego rwo kwereka abaturage ko
ikizere cyabo gifite ishingiro. Umuyobozi agomba kuba afite ubushobozi bwo guca muri byinshi
bikomeye kurenza undi wese mu itsinda ayoboye, ndetse akanabera icyitegererezo abaturage.
Umuyobozi agomba kuba afite ubushobozi bwo kwivanga n’abaturage, ku buryo bworoshye. Ku
bijyanye n’ubushobozi bwo gukora intambara, bugenda buzamuka uko igihe gitambuka, ariko iki
ngenzi n’uko buri murwanyi wese akomeza kuba umwizerwa kuri rubanda. Igihe umuyobozi
agiyeho ku ikubitiro, agomba kumenya ko amaso yose y’abaturage ariwe ahanzwe. Umuyobozi
w’iri tsinda yakagombye kuba asanzwe ari umuturage w’aka gace mu rwego rwo kongera ubumwe
mu baturage. Ikindi kandi Umuyobozi agomba kuba asobanukiwe neza n’imiterere y’agace. Igihe
mu gace runaka nta bantu benshi bahari bo gufata inshingano zo kuyobora, imbaraga nyinshi
zigomba gushyirwa mu gutoza abakwiye gufata izi nshingano. Bikwiye gusobanuka neza ko
umuntu ashobora kujya mu itsinda gusa kubushake bwe. Ni ikosa rikomeye guhatira umuntu kugira
uruhare mu ntambara y’impinduramatwara. Igihe cyose umuntu afite umuhate wo kurwana,
ubushobozi bwe cyangwa amikoro ntibishobora ku mubuza amahirwe, apfa kuba afite umurava
n’ubutwari byo kurwana intambara y’impinduramatwara.
Ubusanzwe abaturage bakenera ibintu by’ibanze, ntago basaba ibirenze kuko ibyinshi
barabyikorera. Bakenera iby’ingenzi nk’ubutaka bwite, aho kuba, kudahungabanywa n’inzego
z’umutekano, amashuri y’ibanze ariko aboneye, no kubasha kwivuza kandi byoroshye. Naho
nkuko tujya tubyibeshya burya uburenganzira bw’amadini, itangazamakuru, ndetse n’ubucuruzi
bw’igenga ibyo biza ku mwanya wa nyuma. Ni muri urwo rwego rero abo baba babayeho mu
bukene n’ikandamizwa bikabije batangira kwibaza impamvu bakwiye gukomeza kubaho muri
ubwo buryo bategereje icyo ejo hahatse. Bagatangira kurebera mu ndererwamo y’imibereho ya
baturage b’ibindi bihugu n’ingero z’ababashije guhindura imiryango n’ibihugu byabo, niko
gutangira kwibaza bati, “Ni iki dufite cyo gutakaza?” igihe umubare mu nini w’abaturage utangiye
kwibaza iki kibazo, intambara y’impinduramatwara iba yatangiye gututumba.
Intambara y’impinduramatwara ntago yibanda gusa ku bikorwa bya gisirikare; kuko intego yayo
ari ugusenya umurongo w’ubutegetsi buriho maze igashyiraho uw’undi murongo w’imiyoborere.
Iyi ntambara ihuza ibyiciro bitandukanye by’igihugu igisirikare, politike, ubukungu, n’umuco
by’abanyagihugu. Insinzi y’iyi ntambara ntigendera ku bikoresho bihambaye bya gisirikare
cyangwa ikoranabuhanga ryo hejuru. Iyi irwanirwa mu ntekerezo, mu icengeza-matwara; mu
miterere iyari yo yose, n’igihe cyose, hatitawe ku miterere y’ikirere, mu bibaya no mu misozi,mu
mashyamba no mu mihanda, mu byaro no mu mijyi. Intwaro y’ibanze hano ni Indwanyi, kandi
bizwi neza ko umuntu akomeye cyane kurusha intwaro.
Ni gute Imaragishyika zirwana iyi ntambara? N’ubwo kw’ikubitiro amatsinda yose ava mu
baturange rimwe na rimwe baba badafite icyo batazi ku rugamba, bose baba bafite byinshi
bahuriyeho bituma bavamo amatsinda akomeye. Buri matsinda yose agomba kugira ubuyobozi bwa
politike n’ubwa gisirikare, hatitawe ku ngano n’abagize amatsinda.
Ku kijyanye n’ibikoresho ndetse n’amafaranga byo gukora intambara, buri wese agomba kumenya
ko bariya bapolisi n’abasirikare batubikiye intwaro zo gukoresha. Nta bundi bubiko buhambaye
dukeneye. Ibigo by’imari n’inganda z’umwanzi biri hose nta mpamvu yo kubura amafaranga yo
gukora intambara. None ko abanyarwanda bahari, ibikoresho bikaba bihari, impamvu nta kuka yo
guca ikizira ikaba igaragara, n’umuhate wo gusenya umwanzi ukaba uhari,ese hari icyadukoma mu
nkokora?
Iyi ntambara irwanwa mu buryo bw’uko igomba kumara igihe kitari gito kandi buri muturage wese
akayigiramo uruhari nk’iturufu yo guhuriza hamwe ibitekerezo bya rubanda rwose. Niba tutagose
igisirikare cyose cy’umwanzi, byibuze tugisenye; niba tutabashije kwica inkotanyi, byibuze tuzifate
bugwate. Imbaraga z’abanyarwanda kumwe n’ibindi bihugu bikeneye gushyira akadomo kuri RPF-
INKOTANYI zirahagije ngo dusenye iyo myizerere ya kinyamaswa. Bigomba guhora byibukwa
neza ko intambara y’impinduramatwara ari intambara y’abaturage, kandi bakaba abaturage
bahangana n’umwanzi ku ikubitiro ubarusha imbaraga.
Iturufu yo gusenya buri kimwe cyose k’inkotanyi ntisimbuzwa indi yari yo yose. Ntibatwihishemo,
kuko barazwi naho bari harazwi. Ibikorwa byabo biri hose, tubisenyagure. Intonde zabo zo
kurahiza benekanyarwanda, ngo rugambanire igihugu zirirwa zicaracara hose, nta munyarwanda
n’umwe ushobora kubona indi mpamvu yo kurahirira kuyoboka no gukora imirimo ya sekibi, aha
uzabikora agomba kurimburanwa n’inkotanyi, kuko nta n’igishirira na kimwe kigomba gusigara
kinyenyeretsa.
“Bitinde cyangwa bitebuke Urwanda ruraza kwibohora hatitawe ku bwinshi bw’inzitizi. Ariko niba
bigomba kuba vuba, hamwe n’abaturage tugomba gushyiraho ubuyobozi bukuru rusange bwo
gutegura impinduramatwara, no gutangiza intambara rusange, aho bitaragera. Turamutse tunaniwe
gukora ibi, no kuyobora impinduramatwara y’abaturage, bisa nkaho twajya dukurwa mu nzira
umwe ku w’undi. Ntago bikiri ibyo kwigwaho. Igihe cy’impinduka n’iki, ibyo kwingingiriza ku
burenganzira bwacu n’iby’ahahise. Ibiganiro ntago bishobora kuzana impinduka, ntago
byakumvisha umwanzi, ntan’ubwo byarimbura abagambanyi”!
Mu kanya nkako guhumbya intambara iraba imaze gusakara hose mu gihugu, impunzi aho ziri hose
ziratangira kwijajara, imandwa z’umwanzi ziratangira gushya ubwoba, uruhurirane rw’ibikorwa
by’impinduramatwara biraba birimbanyije. Imandwa z’umwanzi ziratangira kutubahiriza
amasezerano zagiranye n’inkotanyi. Aba bagiye barokoka gusa kubera ko ibikorwabyabo
byaribitarajya ku mugaragaro, ariko ubu noneho, bagomba guhohotera no kwica ku mugaragaro
kugira ngo babashe ku ramuka. Kuva amaraso y’impirimbanyi z’inzirakarengane yatangira
gutemba nta kindi ibi bigwari bishobora kwireguza. Aba ni nabo babi kuruta Inkotanyi-Ubwazo.Ni
ukubashakisha aho bari hose bagakatirwa urubakwiriye. Umwuka w’impinduramatwara uri hose
Harakabaho RAMI-IMARAGISHYIKA!
--