Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Diplomski studij psihologije

Psihometrija

Tema:
RAZLIČITO FUNKCIONIRANJE ZADATKA I
PRISTRANOST ZADATKA
(DIF – DIFFERENTIAL ITEM FUNCTIONING)
Ciljevi:

1) definirati problem različitog funkcioniranja zadatka i pristranosti

zadatka
2) navesti postupke za utvrđivanje problema različitog
funkcioniranja zadatka i pristranosti zadatka
3) razmotriti posljedice pristranosti zadatka na zaključivanje na
osnovi testovnih rezultata
7.4.1. ODREĐENJE PROBLEMA RAZLIČITOG
FUNKCIONIRANJA ZADATKA I PRISTRANOSTI
ZADATKA

Vjerojatnost točnog odgovora u zadatku u prvom redu mora ovisiti

o razvijenosti konstrukta koji taj zadatak mjeri, odnosno to je jedini
teorijski faktor za koji se očekuje da utječe na uspješnost ispitanika
u zadatku (uz pretpostavku da je test predviđen za mjerenje jednog
faktora)

Ukoliko pored predmeta mjerenja na uradak djeluju i neki drugi

faktori povezani s karakteristikama ispitanika ili karakteristikama
skupine koje rješava zadatak onda se javlja problem različitog
funkcioniranja zadatka (eng. DIF - differential item functioning).
Ukoliko se prilikom analize utvrde razlike u uratku u zadatku
između skupina različitih prema nekom obilježju poput spola
(muškarci i žene), dobi (mlađi i stariji), veličini mjesta boravka
(mala i velika mjesta) ili nekom drugom relevantnom obilježju za
koje raspolažemo s podacima potrebno je analizirati moguće uzroke
tih razlika.

Razlike mogu biti teorijski očekivane, ali i potencijalni indikator

pristranosti testovnog sadržaja.
Prema Standardima za psihološko i pedagoško testiranje različito
funkcioniranje zadataka postoji kada se ispitanici jednakih
sposobnosti, razlikuju u prosjeku prema svojim odgovorima u
zadatku ovisno o grupnoj pripadnosti (APA, 1999.).

Kada se otkrije različito funkcioniranje zadataka, autor testa

pokušava pronaći plauzibilno objašnjenje razlika te utvrditi uzroke
tih razlika.

Kada vjerodostojna istraživanja pokazuju različito funkcioniranje

zadataka u području mjerenom testom za dobne, spolne, rasne,
etničke, kulturalne, lingvističke i/ili skupine osoba s invaliditetom,
autor testa dužan je, čim je to moguće, provesti odgovarajuća
ispitivanja.
U slučaju da se utvrdi da su uzroci razlika irelevantni za konstrukt
koji se testom mjeri autor tada može/mora zamijeniti ili preurediti
čestice koje dovode do grupnih razlika.

Određenje irelevantnosti uzroka u odnosu na konstrukt

podrazumijeva detaljnu teorijsku elaboraciju predmeta mjerenja te
područja sadržaja.
Ponekad se termin »pristranost zadatka» koristi kao sinonim za
“različito funkcioniranje zadatka”. Termin «pristran» ima često
pejorativno značenje koje ne mora uvijek biti opravdano.

Nunnally (1994.) smatra da je izraz “pristran” opravdan samo u

određenim slučajevima budući da u pojedinim situacijama
postojanja različitog funkcioniranja zadatka nije uvijek moguće
utvrditi što je uzrok bez jasnih kriterija ili dokazane pretpostavke o
jednakim sposobnostima pripadnika dviju populacija.

Ova dva termina su srodni ali se različito funkcioniranje može

odrediti kao širi pojam.
Pristranost (bias) u statističkom smislu predstavlja sustavnu
pogrešku u testovnom rezultatu.

Pristranost se može odnositi na slabu reprezentativnost ili na

postojanje nekih aspekata testovnih rezultata irelevantnih za
konstrukt koji test mjeri a koji na različiti način utječu na uradak
različitih skupina ispitanika (APA, 1999.).
a) definicija u kontekstu klasične teorije testova:

Različito funkcioniranje zadatka postoji kada ispitanici iz

različitih populacija, za koje se može dokazati da se ne razlikuju
prema razvijenosti mjerenog konstrukta, imaju različitu uspješnost
uratka u zadatku.
b) definicija u kontekstu teorije odgovora na zadatak

Problem različitog funkcioniranja postoji u slučaju kada se dvije ili

više zadanih grupa ispitanika izjednačenih prema latentnoj osobini
koju test mjeri razlikuju prema karakterističnim krivuljama zadatka,
odnosno kada se zadaci razlikuju prema svojim parametrima
između podgrupa.

Zadatak je nepristran ako svi ispitanici s jednakom razinom mjerene

sposobnosti imaju jednaku vjerojatnost točnog odgovora na
zadatak, neovisno o pripadnosti grupi.
7.4.2. POSTUPCI ZA UTVRĐIVANJE PROBLEMA
RAZLIČITOG FUNKCIONIRANJA ZADATKA I
PRISTRANOSTI ZADATKA

Problem se može analizirati u okviru klasične teorije testova i u

okviru modela teorije odgovora na zadatke (IRT)
Jedan zadatak može biti teži, diskriminativniji ili rezultirati većom
tendencijom slučajnom pogađanju za jednu grupu u odnosu na
drugu grupu.

npr. DIF se može javiti kod zadataka s ponuđenim odgovorima u

slučaju kad je jedna ponuđena alternativa vjerojatnija jednoj
grupi u odnosu na drugu grupu.
U okviru klasičnih pristupa razvijeno je nekoliko procedura

Najjednostavniji pristup jest testirati razliku u uratku u jednom

zadatku za pripadnike skupina koja se ne razlikuju prema
ukupnom testovnom rezultatu (odnosno skupina između kojih
ne postoji razlika u razvijenosti konstrukta koji se nastoji
zadatkom izmjeriti).

Uobičajena statistička metoda kojom se testira različito

funkcioniranje zadatka je Mantel-Haenszelov postupak.

Za binarne zadatke prikladna je uporaba logističke regresijske

analize

Ukoliko je moguće na osnovi uratka u zadatku (zadacima)

predviđati neku kriterijsku varijablu (npr., spol) to može
ukazivati na pristranost zadat(a)ka ili problem različitog
funkcioniranja.
Glavne procedure unutar IRT-a za provjeru pristranosti zadatka jesu:

1. Usporedba karakterističnih krivulja zadataka izračunatih na različitim

populacijama ili grupama

Testovni zadatak je nepristran ako su karakteristične krivulje zadatka dobivene na

različitim subgrupama identične
Može se računati površina razlike između dvije krivulje zadatka izračunate na
dvije grupe.

2. Usporedba vektora parametara zadataka izračunatih na različitim populacijama

ili grupama

Parametri zadataka procijenjeni na dvije grupe ispitanika trebali bi biti identični

(ili dovoljno slični u statističkom smislu)

3. Usporedba prikladnosti modela podacima.

Karakteristična funkcija zadatka trebala bi jednako dobro opisivati empirijski

dobivene podatke na oba uzorka ispitanika.
7.4.3. PRAKTIČNE POSLJEDICE PRISTRANOSTI
ZADATKA

Moguće je određenim testom utvrditi da ne postoji razlika između muškaraca i

žena prema ukupnom rezultatu, ali da je na pojedinim zadacima ta razlika
statistički značajna.

Zamislimo test od 20 zadataka. Prema mjerenom atributu populacija muškaraca i

žena se ne razlikuju, ali na 3 zadatka nalazimo razliku prema spolu budući su ti
zadaci pristrani. Posljedica može biti da ćemo i prema prosječnim testovnim
rezultatima utvrditi razliku između muškaraca i žena.

Ovaj problem osobito je važan pri situacijama selekcije u kojima pripadnici

pojedinih populacija imaju veću šansu za uspjeh iako to ne bi trebao biti slučaj na
osnovi razvijenosti konstrukta.

Navedite primjere zadataka koji mogu biti pristrani s obzirom na spol, veličinu
mjesta boravka, vrstu obrazovanja i dr.
Činjenica da određeni zadaci u testu mogu biti pristrani u korist ili
na štetu neke određene grupe, može postati problem za ispitanike,
korisnike testa, kao i za sustav koji se koristi testovnim rezultatima.
Analizirajte
. potencijalnu pristranost navedenih čestica u testu općeg
obrazovanja:

- Navedite glavnog glumca u filmu Doktor Živago

- Koje godine je Real osvojio Kup europskih prvaka?

- Kako se zove dio grada u kojemu se nalazi stadion Hajduka?

- U kojem filmu i seriji je glumila Miley Cyrus

- Bojim se zaraze kako ne bih ugrozio/la zdravlje meni bliskih osoba.