See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/337889608

Postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata od drvnog

otpada-kapaciteti i mogućnosti na području zeničko-dobojskog
kantona

Conference Paper · November 2018

CITATIONS READS

2 432

6 authors, including:

Velid Halilović Srđan Vasković

University of Sarajevo University of East Sarajevo
65 PUBLICATIONS   106 CITATIONS    43 PUBLICATIONS   67 CITATIONS   

SEE PROFILE SEE PROFILE

Jusuf Music Jelena Knezevic

University of Sarajevo Faculty of Forestry University of Sarajevo
56 PUBLICATIONS   77 CITATIONS    28 PUBLICATIONS   30 CITATIONS   

SEE PROFILE SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

DETERMINATION OF OPTIMAL ENERGY MIX SUPPLY FROM RENEWABLE ENERGY SOURCES BY USING MULTI-CRITERIA OPTIMIZATION View
project

RISK MANAGEMENT View project

All content following this page was uploaded by Velid Halilović on 11 December 2019.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

_____________________________________________________________________________

POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU SEKUNDARNIH ENERGENATA

OD DRVNOG OTPADA – KAPACITETI I MOGUĆNOSTI NA
PODRUČJU ZENIČKO – DOBOJSKOG KANTONA
Velid Halilović1, Srđan Vasković2, Jusuf Musić3, Jelena Knežević4, Besim Balić5,
Jasmin Softić6

Sažetak: Utvrđivanje kapaciteta proizvodnje sekundarnih energenata na području

Zeničko-dobojskog kantona pruža važno uporište za detaljnije i racionalnije planiranje
korištenja drvnog otpada iz različitih izvora, koji nastaje na navedenom području.
U ovom radu istražene su i prikazane prednosti korištenja sekundarnih energenata u
odnosu na fosilna goriva, i to sa ekonomskog, ekološkog i energetskog aspekta.
U cilju prikupljanja podataka kreiran je anketni upitnik sa konkretnim pitanjima vezanim
za proizvodnju sekundarnih energenata na koja su odgovore dali odgovorna lica
subjekata koji su obuhvaćeni istraživanjem.
Rezultati rada pokazuju da potencijal proizvodnje sekundarnih energenata na području
Zeničko-dobojskog kantona ne koristi se na zadovoljavajućem nivou. Maksimalni
kapaciteti proizvodnje se ni približno ne ostvaruju.
Zaključci govore da je proizvodnja cijepanog drveta tek 49% od maksimalnog
kapaciteta, peleta i briketa oko 60%.
Ključne riječi: Drvna biomasa, sekundarni energenti, obnovljivi izvori energije

INSTALLATIONS FOR THE PRODUCTION SECONDARY ENERGY SOURCES

FROM WOOD WASTE – CAPACITIES AND POSSIBILITIES ON THE AREA OF ZE-
DO CANTON
Abstract: Determining the capacity of secondary energy sources in the ZE-DO canton
provides important support for the detailed planning and rational use of wood waste
from various sources, which is produced on this area.
Every advantage of using the secondary energy resources has been studied and
shown in this work, in relation to fossil fuels, from an economic, ecologic and energetic

1
Vanredni professor, Velid Halilović, Šumarski fakultet Sarajevo, BiH, v.halilovic@sssfsa.unsa.ba
2
Docent dr., Srđan Vasković, Mašinski fakultet Istočno Sarajevo, BiH, srdjan_vaskovic@yahoo.com
3
Jusuf Musić, Šumarski fakultet Sarajevo, BiH, jusufmusić@yahoo.com
4 Jelena Knežević, Šumarski fakultet Sarajevo, BiH, jelena.topalović88@gmail.com
5 Besim Balić, Šumarski fakultet Sarajevo, BiH, balicbesim@yahoo.com
6 Jasmin Softić, JP šumsko privredno društvo zeničko dobojskog kantona, doo Zavidovići, BiH,

jasmin_sole_softić@hotmail.com
552
 Postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata od drvnog otpada- kapaciteti i mogućnosti,
__________________________na području Zeničko-dobojskog kantona___________________
standpoint. In the purpose of getting file data a research poll questionary was created
and administered by the responsible persons of subject participating in the study.
The study shows that the potential of production of secondary energy sources in the
ZE-DO canton is not satisfactory. Maximum capacities of production aren’t even nearly
fulfilled.
Conclusion indicate that the production of firewood is only 49% of the maximum
capacities of production, and pellets and briquettes about 60%.
Key words: wood biomass, secondary energy sources, renewable energy resources.

1 UVOD
Drvo je prva energetska materija koju je čovjek koristio. Čak i sada u vremenu
fosilnih goriva, drvo predstavlja značajan izvor energije. S obzirom da je poznato da su
rezerve fosilnih goriva ograničene, te da opterećuju atmosferu stakleničkim gasovima,
sve se više koriste obnovljivi izvori energije. Prema izvještajima REN-a 21 (2015), u
svjetskoj potrošnji energije, fosilna goriva trenutno participiraju sa 78,3%, nuklearna
energija zauzima udio od 2,6%, a obnovljivi izvori energije 19,1%, od kojih dominira
biomasa sa 9%.
Biomasa podrazumijeva živu tvar čije se rezerve stalno popunjavaju
djelovanjem sunčeve energije i može biti različitog porijekla (Đukanović, 2009), a
prema Dizdar (1982) energetski sadržaj biomase na Zemlji je dvadeset puta veći od
fosilne energije koja se u svijetu potroši.
Prema GEF-u (2009) najbolja zamjena za fosilna goriva je drvna biomasa uz
velike ekološke i ekonomske efekte (smanjenje emisije CO2, novčana ušteda,
smanjenje otpada od drveta, stabilna cijena goriva itd.).
Drvna biomasa predstavlja obnovljiv izvor energije koji obuhvata drvnu masu iz
šume, sporednu drvnu biomasu, drvne ostatke i isluženo drvo. Može se pojaviti kao:
drvni ostatak nakon sječe, čišćenja i drugih aktivnosti u šumarstvu, sirovina
energetskih kultura, ostatak primarne i sekundarne prerade drveta u drvnoj industriji,
ostatak u voćarstvu i vinogradarstvu, drvni otpad urbanih područja itd. (Jovanović i dr.,
2005).
S obzirom da u Bosni i Hercegovini šume i šumska zemljišta zauzimaju oko
2,7 miliona ha ili gotovo 53% površine, drvo kao izvor energije ima veliki značaj. Drvna
biomasa je u BiH široko i gotovo ravnomjerno raspoređena sa odličnim potencijalom.
Međutim, potrebno je koristiti na mnogo efikasniji i energetski korisniji način nego do
sada (GEF, 2009).
Od drvnih energenata u Bosni i Hercegovini se uglavnom koristi ogrjevno drvo,
a s obzirom da je potražnja sve veća, to se sve više počinje koristiti i šumski drvni
otpad.
U Bosni i Hercegovini šumama gazduju preduzeća koja su odgovorna
kantonalnom (Federacija BiH) i entitetskom ministarstvu (Republika Srpska). U
Federaciji BiH preduzeća su raspoređena po kantonima.
Prema podacima Zavoda za urbanizam u Zenici, površina Zeničko-dobojskog
kantona je 3.326 km2, od čega na šume i šumska zemljišta otpada oko 65% površine,
po čemu možemo zaključiti da je šumarska proizvodnja dobro razvijena, a shodno
tome i drvna industrija koja je aktivni izvoznik.
Razvijena šumarska proizvodnja te drvna industrija obezbjeđuje značajne
količine drvnog otpada koji bi se mogao koristiti u energetske svrhe. Shodno
navedenom u ovom kantonu ima izuzetno velikog potencijala za proizvodnju
sekundarnih energenata.

553
Velid Halilović, Srđan Vasković, Jusuf Musić, Jelena Knežević, Besim Balić, Jasmin Softić

2 METOD RADA
Za potrebe ovog istraživanja korišten je metod analize i sinteze, kao i
komparativna analiza na osnovu podataka dobivenih prilikom posjete vlasnicima
postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata, drvno-prerađivačkih preduzeća i
preduzeća koja gazduju šumama Zeničko-dobojskog kantona, te ostala relevantna
dokumentacija.
Istraživanjem su obuhvaćeni svi privredni subjekti koji egzistiraju na području
Zeničko-dobojskog kantona a u svom asortimanu proizvoda imaju pelet i/ili briketi/ili
cijepano drvo. Istraživanje je bilo anketnog karaktera i u tu svrhu kreiran je upitnik, koji
je dat u prilogu, sa listom pitanja na koja su odgovore dala odgovorna lica firmi,
prilikom dogovorene posjete.
Na osnovu upita Privrednoj komori Zeničko-dobojskog kantona te na osnovu
sudskih registara, utvrđeno je da tačan broj proizvođača sekundarnih energenata nije
poznat. Razlog tome je što ova proizvodnja nema jedinstveni sektor, nego je
pridružena sektoru prerađivačke industrije u grupi prerađivača i proizvođača proizvoda
od drveta, što ne podrazumijeva da sva lica iz ovog sektora vrše proizvodnju
sekundarnih energenata koji su predmet našeg interesovanja.
Nakon šturih informacija iz Privredne komore Zeničko-dobojskog kantona,
poslan je upit svakoj pojedinoj općini, odakle je proslijeđen službama za gospodarstvo i
finansije, od kojih su dobivene informacije da na Zeničko-dobojskom kantonu ima 10
postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata, te da su 2 postrojenja u fazi
pripreme.
U tabeli 1. dat je spisak prizvođača sekundarnih energenata koji egzistiraju na
području Zeničko-dobojskog kantona.

Tabela 1: Proizvođači sekundarnih energenata na području ZE-DO kantona.

Naziv firme Opština Vrsta energenta
Kepić d.o.o. Maglaj Cijepano drvo
Euroimpex-AN d.o.o. Zavidovići Pelet, briket, cijepano drvo
Budo export d.o.o. Žepče Briket
Asko komerc d.o.o.7 Zenica Pelet
Secom d.o.o. Visoko Briket
Smajić drvo d.o.o. Visoko Cijepano drvo
Strong d.o.o.8 Breza Briket
Naha d.o.o. Vareš Pelet
Kovan M.I. d.o.o. Olovo Pelet
Kraško-promet d.o.o. Olovo Cijepano drvo

Postrojenja koja su u fazi pripreme nalaze se na području općina Kakanj i Zavidovići,

te ove godine neće početi sa proizvodnjom.
Prilikom kreiranja upitnika vodilo se računa da pitanjima budu obuhvaćeni svi
oni parametri koji daju sliku o trenutnoj situaciji u kojoj se nalaze obuhvaćene firme, a
to su: uključenost vlasti u smislu pomoći proizvođačima, nabavka sirovine i eventualni
problemi koji dolaze sa tim, prosječne cijene nabavke sirovine, tehnička opskrbljenost
firmi, maksimalni i ostvareni kapacitet proizvodnje, tržišno stanje te socijalne, ekološke
i ekonomske karakteristike proizvodnje.

7 Odbio ustupiti podatke.

8
Postrojenje radi samo u toku sezone, i to po narudžbama, gdje se radi o vrlo malim količinama.
554
 Postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata od drvnog otpada- kapaciteti i mogućnosti,
__________________________na području Zeničko-dobojskog kantona___________________
Nakon prikupljanja podataka sa terena, izvršena je i procjena potencijala
drvnog otpada na području Zeničko-dobojskog kantona. U tu svrhu biće prikazani
potencijali drvnog otpada koji nastaju gazdovanjem šumama, te potencijali drvnog
otpada nakon prerade drveta. Na taj način utvrdiće se količina drvnog ostatka u
regionu, njegova trenutna iskoristivost, te preporuke za povećanje korištenja.
Podaci o količini drvnog ostatka iza sječa su dobiveni iz stvarnih podataka od
pet šumsko privrednih područja koja se nalaze u sklopu JP ŠPD ZDK i koji gospodare
državnim šumama, pa se tako i podaci odnose samo na državne šume.
Zbog složenosti prikupljanja podataka o tačnoj količini drvnog otpada nakon
prerade drveta, uslijed velikog broja subjekata, izvršena je procjena. Procjena je
izvršena na osnovu podataka prikupljenih prilikom posjeta drvno-prerađivačkim
subjektima, intervjua sa vlasnicima, te na osnovu izvještaja o poslovanju i statističkih
biltena.
Svi prikupljeni i grupisani podaci obrađeni su u aplikaciji MS office excell 2013
koji je korišten za kreiranje tabela i grafika predstavljenih u radu.

3 REZULTATI ISTRAŽIVANJA SA DISKUSIJOM

3.1 Analiza postrojenja za proizvodnju cijepanog drveta na području Zeničko-

dobojskog Kantona
Na području Zeničko-dobojskog kantona ogrjevno drvo predstavlja najvažniji
energent. Drvo za ogrjev izrađivano je u vidu cjepanica ili trupaca, koji su se daljom
preradom kratili na potrebne dužine. Velike količine šumskog otpada su ostajale u
šumi, jer adekvatnom uspostavnom šumskog reda nisu predstavljale ekološki problem.
Ogrjevno drvo nabavljalo se preko šumarstva u vidu trupaca ili cjepanica, a
zatim ručno cijepalo (svako za svoje potrebe), ovlaštenih proizvođača bilo je vrlo malo.
Shodno sve većoj potražnji, sve se više napuštao manuelni način cijepanja, a težilo se
automatizovanom radu, pa tako su se nabavljali mehanizirani cjepači, kojih danas na
Zeničko-dobojskom kantonu ima 5 (tabela 2.).
Tabela 2: Maksimalni kapaciteti izrade ogrjevnog drveta mehaniziranim cjepačima na
području Zeničko-dobojskog kantona
Max.
Max.
godišnji Korištena Vrsta
Proizvođač Općina kapacitet
kapacitet tehnologija pokretača
m³/h
(m3)
Hidraulični
Smajić drvo d.o.o. Visoko 1,5 3.240 vertikalni Elektromotor
cjepač, 10 t
Hidraulični
Traktorsko
Kepić d.o.o. Maglaj 2,0 4.320 vertikalni
vitlo
cjepač, 15 t
Dva
Euroimpex-AN hidraulična
Zavidovići 3,0 6.480 Elektromotor
d.o.o. vertikalna
cjepača , 10t
Hidraulični
Kraško-promet Traktorsko
Olovo 1,5 3.500 vertikalni
d.o.o. vitlo
cjepač, 10 t
Ukupno - 8,0 17.540 - -

555
Velid Halilović, Srđan Vasković, Jusuf Musić, Jelena Knežević, Besim Balić, Jasmin Softić

Kako se vidi iz tabele 2. na Zeničko-dobojskom kantonu, korištenjem samo

mehaniziranih cjepača, može se proizvesti oko 17.540 mᶟ cijepanog drveta. Međutim,
većina proizvođača ne vrši proizvodnju isključivo mehaniziranim cjepačima, nego
angažuje dodatne radnike koji vrše cijepanje manuelnim putem. U tabeli 3. dati su
podaci o ostvarenoj godišnjoj proizvodnji i maksimalnom godišnjem kapacitetu
proizvodnje uzimajući u obzir i mehanizirano i ručno (manuelno) cijepanje.

Tabela 3: Ostvarena godišnja proizvodnja cijepanog drveta na području Zeničko-

dobojskog kantona
Ostvarena
Ostvarena
Godišnji max. godišnja
Proizvođač Općina godišnja
kapacitet (m³) proizvodnja
proizvodnja (m3)
u PJ
Smajić drvo d.o.o. Visoko 8.000 4.700 0,050
Kepić d.o.o. Maglaj 10.000 5.000 0,054
Euroimpex-AN d.o.o. Zavidovići 6.480 350 0,004
Kraško-promet d.o.o. Olovo 3.500 3.500 0,038
Ukupno - 27.980 13.550 0,146

Analizom podataka iz tabele 3. zaključuje se da su kapaciteti, ako uzmemo u

obzir i ljudsku radnu snagu, znatno veći i iznose cca 28.000 mᶟ godišnje. Međutim,
ostvari se tek 13.550 mᶟ, što je manje od 50%. Ova proizvodnja na godišnjem nivou
ima energetsku vrijednost od 0,146 PJ.
Također, vidimo da se maksimalni kapacitet proizvodnje ni približno ne
ostvaruje u 3 firme. Svoju vrijednost dostiže u firmi „Kraško-promet“ d.o.o., iz razloga
što se u navedenoj firmi, cijepanje vrši isključivo mehaniziranim cjepačem pa se
nabavlja onoliko sirovine koliki je kapacitet cjepača (grafik 6.).
U ostalim firmama prisutni su brojni problemi kao što su: snabdijevanje
sirovinom, plasman proizvoda van sezone, radna snaga itd.

3.2 Analiza proizvodnje peleta i briketa na području Zeničko-dobojskog kantona

Na području Zeničko-dobojskog kantona drvoprerađivačka industrija preradi
ogromne količine drvne mase. Pri tome nastaje velika količina drvnog otpada (okorci,
piljevina, blanjevina, itd.).
Sve do posljednjih nekoliko godina taj otpad se uopšte nije koristio, te je
odlagan ili spaljivan do te mjere da je nerijetko predstavljao i ekološku prijetnju. Tek u
novije vrijeme kada je zaživjela proizvodnja peleta i briketa od drvnog otpada, počeo
se iskorištavati i drvni otpad u svim oblicima.
Danas u Zeničko-dobojskom kantonu postoje 3 registrovana proizvođača
briketa i 3 registrovana proizvođača peleta. Većinom su to postrojenja instalirana kao
tzv. „čistači pogona“ u firmama gdje se vrši primarna ili sekundarna prerada drveta.
Izuzetak je firma „Kovan M.I.“ u kojoj je proizvodnja peleta primarna djelatnost i gdje se
sirovina striktno nabavlja za proizvodnju peleta.
Trenutni kapacitet postrojenja za proizvodnju peleta i briketa na Zeničko-
dobojskom kantonu prema podacima iz tabele 4. iznosi oko 66.528 tona godišnje.
Kapacitet proizvodnje briketa i peleta u jednom postrojenju predodređen je
kapacitetom prese. Sva ostala oprema u postrojenju mora biti takva da u svakom
trenutku obezbijedi snabdijevanje prese sirovinom.

556
 Postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata od drvnog otpada- kapaciteti i mogućnosti,
__________________________na području Zeničko-dobojskog kantona___________________
Tabela 4: Maksimalni kapaciteti i ostvarena godišnja proizvodnja peleta i briketa na
području Zeničko-dobojskog kantona
Max. Ostvarena Ostvarena
Vrsta godišnji godišnja godišnja
Naziv proizvođača Tip prese
proizvoda kapacitet proizvodnja proizvodnja
(t) (t) u PJ
Secom d.o.o. Briket Mehanička 9.072 5.200 0,094
Budo export d.o.o. Briket Mehanička 9.072 4.800 0,086
Euroimpex-AN Briket Mehanička 6.048 50 0,001
d.o.o. Pelet Prstenasta 9.072 5.000 0,092
Naha d.o.o. Pelet Prstenasta 12.096 5.000 0,092
Kovan M.I. d.o.o. Pelet Prstenasta 21.168 20.000 0,369
Ukupno - - 66.528 35.370 0,734

Tabela 4. pokazuje da se maksimalni godišnji kapacitet ne ostvaruje kod

navedenih proizvođača, i uočava se jasna razlika između maksimalne moguće i
ostvarene proizvodnje briketa i peleta. Najveći razlog tome je što je proizvodnja peleta
ili briketa sporedna djelatnost u firmama koje se bave primarnom i/ili sekundarnom
preradom drveta, pa je direktno zavisna od količine ulazne sirovine i količine otpada
nakon prerade. Što se tiče konkretno proizvodnje briketa maksimalni kapacitet se ne
ostvaruje iz još nekoliko razloga, a najznačajniji su nedovoljna potražnja na tržištu i
proizvodnja samo u toku sezone. Maksimalni mogući kapacitet proizvodnje briketa na
području Zeničko-dobojskog kantona je oko 24.200 tona godišnje od čega se ostvari
samo 10.050 tona, odnosno oko 42%, pri čemu je energetska vrijednost ovakve
proizvodnje jednaka 0,181 PJ.
Proizvodnja peleta također ne ostvaruje maksimalni kapacitet godišnje
proizvodnje izuzev u firmi „Kovan M.I. d.o.o.“, gdje je ostvarena proizvodnja tek
neznatno ispod maksimalnog kapaciteta proizvodnje. Na području Zeničko-dobojskog
kantona maksimalni kapacitet proizvodnje peleta je oko 42.340 tona godišnje od čega
ostvari 30.000 tona, odnosno oko 71%, što bi u jedinici energije iznosilo 0,553 PJ.
Dodatni razlozi nedostizanja maksimalnog kapaciteta proizvodnje peleta su čuvanje i
održavanje mašina, rad samo u jednoj ili dvije smjene.

3.3 Snabdijevanje sirovinom postrojenja za proizvodnju sekundarnih

energenata na području Zeničko-dobojskog kantona
Kako je već ranije navedeno snabdijevanje sirovinom proizvođačima nerijetko
predstavlja problem. Razlozi tome su, kako vlasnici firmi tvrde, višestruki, a najčešće je
to nepoštivanje ugovora od strane preduzeća koje gospodari šumama. Vlasnici firmi
problem vide u tome što se ugovori potpisuju na godinu dana, pa je u nekim
mjesecima moguć veći priliv sirovine, dok u nekim mjesecima dolazi do nedostatka, što
je najčešće slučaj u mjesecima kada je potražnja velika.
Proizvođači cijepanog drveta najčešće sirovinu otkupljuju u obližnjim
šumarijama (grafik 1.), i to ogrjevno drvo u obliku cjepanica ili trupaca. Proizvodnja
drveta od drvnih ostataka iza sječe se ne vrši iako je tehničko-tehnološki proces izrade
vrlo sličan kao i sa ogrjevnim drvetom.

557
Velid Halilović, Srđan Vasković, Jusuf Musić, Jelena Knežević, Besim Balić, Jasmin Softić

6000
4000

m3
2000
0

Smajić drvo d.o.o. Kepić d.o.o.
Euroimpex‐AN d.o.o. Kraško‐promet d.o.o.

Grafik 1: Raspodjela otkupljene sirovine za izradu cijepanog drveta po snabdijevačima

Iz podataka prikazanih na grafiku 1. vidi se da većina proizvođača cijepanog
ogrjevnog drveta na Zeničko-dobojskom kantonu sirovinu otkupljuje iz JP ŠPD ZDK.
Na godišnjem nivou ukupna količina ogrjevnog drveta, bilo u trupcu ili cjepanicama,
koja se otkupi od JP ŠPD ZDK za potrebe proizvođača cijepanog drveta iznosi oko
10.050 mᶟ. Najviše ogrjevnog drveta godišnje otkupi „Kepić d.o.o.“ oko 5.000 mᶟ, a
najmanje „Euroimpex-AN d.o.o.“ oko 350 mᶟ.
Što se tiče proizvodnje peleta i briketa, sirovina koju koriste proizvođači je
većinom drvni otpad koji ostaje iza primarne ili sekundarne prerade drveta, koju oni
vrše u vlastitim firmama (tabela 4.). Izuzetak je firma „Kovan M.I.“ u kojoj je, kako je
već navedeno, proizvodnja peleta primarna djelatnost i koja sirovinu isključivo nabavlja
u svrhe proizvodnje peleta.
Tabela 5: Količina i porijeklo sirovine koja se koristi za proizvodnju peleta i briketa na
području Zeničko-dobojskog kantona
Količina prerađene
Naziv proizvođača Vrsta sirovine
sirovine (m³)
Secom d.o.o. Okorci, piljevina 20.800
Budo export d.o.o. Okorci, piljevina 19.200
Euroimpex-AN d.o.o. Okorci, piljevina 15.200
Naha d.o.o. Okorci, piljevina 15.000
Kovan M.I. d.o.o. Celuloza i drvni otpad liščara 42.000
Ukupno - 112.200

Prema podacima iz tabele 5. za proizvodnju peleta i briketa na području

Zeničko-dobojskog kantona utroši se 112.200 mᶟ sirovine. Od toga oko 70.200 mᶟ ima
porijeklo od drvoprerađivačke industrije. Preostalih 42.000 mᶟ sirovine je porijekla iz
šumarske proizvodnje. Tu sirovinu otkupljuje firma „Kovan M.I. d.o.o.“ od različitih
dobavljača u vidu celuloze četinara i drvnog otpada liščara. Celuloza četinara je
zastupljena oko 95%, dok ostatak čini drvni otpad liščara.

558
 Postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata od drvnog otpada- kapaciteti i mogućnosti,
__________________________na području Zeničko-dobojskog kantona___________________
3.4 Raspoloživi potencijali drvnog otpada sa područja Zeničko-dobojskog
kantona
Raspoloživi potencijali drvnog otpada za proizvodnju sekundarnih energenata
se uglavnom nalaze u šumarskoj i drvoprerađivačkoj proizvodnji. Za proizvodnju
cijepanog drveta na području Zeničko-dobojskog kantona isključivo se koristi ogrjevno
drvo i to od hrasta, bukve i graba. Drvni otpad u ovu svrhu se uopšte ne koristi. Iako
ogrjevno drvo ne spada u šumski ostatak, bit će predstavljene količine jer se koristi u
svrhu proizovdnje sekundarnih energenata, što je u zoni interesovanja ovog rada.
Za proizvodnju peleta i briketa na Zeničko-dobojskom kantonu koristi se drvni
otpad iz drvoprerađivačke industrije ili celuloza četinara i drvni otpad liščara (u vrlo
malom procentu) iz šumarske proizvodnje. Iz navedenog proizilazi da se drvni otpad
četinara, čije će količine biti prikazane, uopšte ne koristi za proizvodnju sekundarnih
energenata bez obzira na veliki potencijal na Zeničko-dobojskom kantonu.

3.4.1 Analiza potencijala šumskog ostatka iz gospodarenja šumama

Prilikom iskorištavanja šuma, u fazi sječe i izrade nastaje drvni ostatak, koji se
najčešće smatra drvnim otpadom. Na Zeničko-dobojskom kantonu energija iz biomase
ima značajnu ulogu kada se radi o ogrjevnom drvetu, dok šumski otpad predstavlja
značajan izvor neiskorištene biomase.
Otpatkom u šumarstvu, smatra se sva drvna biomasa koja ne zadovoljava
standarde za preradu u drvnoj industriji. Drvni otpadak u šumarstvu može se podijeliti
na krupni i sitni otpad. Sva drvna masa koja je tanja od 7 cm (sa korom) smatra se
sitnim otpadom. A otpadak koji nastaje prilikom sječe i izrade sortimenata, a deblji je
od 7 cm, predstavlja krupni otpad. Prema podacima iz planova proizvodnje za ŠGP
(šumskogospodarska područja) Zeničko-dobojskog kantona udio krupnog otpada, u
bruto drvnoj masi iznosi i do 20%. Kada je u pitanju sitni otpad, u šumarstvu Bosne i
Hercegovine postoje zakonske regulative koje ograničavaju korištenje sitnog otpada.
Mogućnost korištenja krupnog otpada u energetske svrhe ogleda se u tome, da se
može koristiti kroz standardne procese izrade ogrjevnog drveta, tj. izrade cjepanica za
loženje i kroz procese usitnjavanja u cilju dobivanja drvne sječke. Korištenje sitnog
otpada je moguće jedino kroz proces usitnjavanja, pod uslovom da se dozvoli
korištenje zakonskim regulativama i da bude ekološki prihvatljivo.
S obzirom da je cijepano drvo najzastupljeniji drvni energent na Zeničko-
dobojskom kantonu i da se izrađuje isključivo od ogrjevnog drveta iz šumarske
proizvodnje u tabeli 6. date su količine ogrjevnog drveta koje se godišnje u prosjeku
izrade na Zeničko-dobojskom kantonu.

Tabela 6: Prosječne količine ogrjevnog drveta koje se izrade na području Zeničko-

dobojskog kantona godišnje
Posječena drvna Drvna masa
ŠGP masa liščara ogrjevnog drveta Procenat
(m³/god) (m³/god)
Krivajsko 97.522 49.733 51,00
Gornjebosansko 31.031 19.450 62,68
Kakanjsko 39.822 23.474 58,95
Olovsko 46.872 25.736 54,91
Natron-Usorsko-Ukrinsko 22.563 13.488 59,78
Ukupno za JP ŠPD ZDK 237.810 131.881 55,46

559
Velid Halilović, Srđan Vasković, Jusuf Musić, Jelena Knežević, Besim Balić, Jasmin Softić

Kako se vidi iz tabele 6. najveće količine ogrjevnog drveta izrade se na ŠGP

„Krivajsko“, a najmanje u ŠGP „Natron-usorsko-ukrinsko“, što je i razumljivo s obzirom
na površine. Najveći procenat ogrjevnog drveta u ukupno posječenoj masi liščara je u
ŠGP „Gornjebosansko“. Na cjelokupnom području Zeničko-dobojskog kantona izradi
se oko 132.000 mᶟ ogrjevnog drveta, odnosno oko 55% od ukupne posječene drvne
mase liščara.
Potrebno je, međutim, navesti da cijela ova količina ogrjevnog drveta nije u
potpunosti na raspolaganju proizvođačima cijepanog drveta jer JP ŠPD ZDK ima
godišnje obaveze prodaje ogrjevnog drveta određene ugovorom prema različitim
institucijama i udruženjima, te nakon što se isporuče te količine ogrjevnog drveta,
ostatak je na raspolaganju trećim licima. U tabeli 24. date su količine ogrjevnog drveta
koje je JP ŠPD ZDK dužno isporučiti različitim institucijama i udruženjima.
Prema podacima iz JP ŠPD ZDK ta količina iznosi cca 16.200 m3, što znači da oko
115.000 m3 namijenjeno je za prodaju trećim licima, među koje spadaju i proizvođači
cijepanog drveta.
Za proizvodnju peleta i briketa mnogo značajnije su količine drvnog otpada
koje ostaju nakon sječa koji se provode planski prilikom gospodarenja šumama.
Količina drvne mase iz godine u godinu je različita ali skoro uvijek približna. Plan sječa
se kreira prvo u šumskogospodarskim osnovama za period od 10 godina za svako
šumskogospodarsko područje. Na osnovu tog plana prave se godišnji planovi sječa na
nivou šumskogospodarskih područja i to tako da po isteku važenja
šumskogospodarske osnove dostignemo planiranu količinu sječa definisanu u
šumskogospodarskim osnovama.
U tabeli 7. prikazane su prosječne godišnje količine otpada koje su na
raspologanju proizvođačima sekundarnih energenata.

Tabela 7: Količina drvnog otpada iz šumarske proizvodnje na području Zeničko-

dobojskog kantona
Količina
Posječena bruto Posječena neto
GP drvnog
drvna masa (m³) drvna masa (m³)
otpada (m³)
Krivajsko 132.844 113.169 19.675
Gornjebosansko 75.974 63.078 12.896
Kakanjsko 57.327 45.439 11.888
Olovsko 130.159 108.866 21.293
Natron-Usorsko-Ukrinsko 27.958 24.312 3.646
Ukupno za JP ŠPD ZDK 424.262 354.864 69.398

Na području Zeničko-dobojskog kantona, kako se vidi u tabeli 7., postoje

značajne količine drvnog otpada. Najveće količine drvnog otpada su na ŠGP „Olovsko“
a najmane na ŠGP „Natron-usorsko-ukrinskom“. Nažalost, iako se od ove količine
može proizvesti 23.132 tone peleta, ova sirovina se skoro uopšte ne koristi. Firma
„Kovan M.I. d.o.o.“ otkupi oko 2.000 mᶟ drvnog otpada liščara, i to je sve od drvnog
otpada iz šumarske proizvodnje što se otkupi u svrhu proizvodnje sekundarnih
energenata na području Zeničko-dobojskog kantona. Postoje i određene količine
otpada koje nakon sječe skupljaju treća lica i koriste ga za ogrjev ili prodaju
proizvođačima sekundarnih energenta, ali su te količine vrlo male.

560
 Postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata od drvnog otpada- kapaciteti i mogućnosti,
__________________________na području Zeničko-dobojskog kantona___________________
3.4.2 Analiza potencijala iz drvoprerađivačke industrije
Zeničko-dobojski kanton karakteriše razvijena i primarna i sekundarna prerada
drveta. Najzastupljeniji vid primarne prerade drveta je pilanska obrada. Pilanska
obrada podrazumijeva: rezanje, uzdužno glodanje, sječenje, guljenje i blanjanje drvnih
sortimenata. Prerada primarno obrađenog drveta i proizvodnja finalnih proizvoda od
drveta, podrazumijeva sekunadarnu preradu drveta. Osim ovih industrija postoje još
mnoge djelatnosti usko vezane za drvo koje na određen način stvaraju drvni otpad.
Za proizvodnju peleta i briketa drvni otpad iz industrije u vidu piljevine,
blanjevine i bruševine je naročito pogodan iz razloga što je prethodno usitnjen kroz
preradu drveta. Drvni otpad u vidu okoraka, krupnijih ostataka, proizvoda sa greškom,
itd., također se koristi u proizvodnji peleta i briketa ali ga je potrebno usitniti u
drobilicama.
Drvni otpad iz industrije je moguće koristiti u energetske svrhe i u izvornom
obliku bez dalje dorade. Takav primjer korištenja je sagorijevanje piljevine i ivera, kojeg
je potrebno prethodno samo osušiti. Ovakav način se rijetko koristi i na Zeničko-
dobojskom kantonu nema ovakvih primjera.
Na području Zeničko-dobojskog kantona skoro svaka općina ima razvijenu
drvoprerađivačku industriju bilo da se radi o proizvodnji rezane građe i furnira ili
stolarije, namještaja, podova i drugih proizvoda od drveta.
Potencijale drvnog otpada na području Zeničko-dobojskog kantona nastale iz
drvoprerađivačke industrije vrlo je teško tačno utvrditi. Razlog tome je što se nijednoj
nadležnoj instituciji ne podnose izvještaji o količini ulazne sirovine u mᶟ od strane
drvoprerađivača. Zbog toga će u tabeli 8. biti prikazana količina drvnog otpada iz
drvoprerađivačke industrije dobijena na osnovu procjene. Podaci koji su služili kao
uporište procjeni dobiveni su iz raznih statističkih biltena i informacija iz 2015. godine,
koji su preuzeti iz Privredne komore Zeničko-dobojskog kantona, te direktnih razgovora
sa vlasnicima firmi.

Tabela 8: Količina drvnog otpada iz različitih drvoprerađivačkih djelatnosti na području

Zeničko-dobojskog kantona
Količina
Procentualna Količina
prerađenog
Djelatnost Vrsta prerade količina drvnog ostatka
drveta
ostatka (m³/god)
(m³/god)
Proizvodnja rezane
274.829 primarna 30% 82.448,7
građe
Proizvodnja furnira i
5.171 primarna 20% 1.034,2
ploča od drveta
Proizvodnja podova 14.560 sekundarna 10% 1.456,0
Proizvodnja stolarije i
52.160 sekundarna 12% 6.259,2
elemenata od drveta
Proizvodnja namještaja 85.150 sekundarna 10% 8.515,0
Proizvodnja ostalih
96.180 sekundarna 15% 14.427,0
proizvoda od drveta
Ukupno 528.050 114.140,1

Analizom podataka iz tabele 8. može se primijetiti da se kroz primarnu preradu

drveta obradi oko 280.000 mᶟ drveta godišnje na području Zeničko-dobojskog kantona.
Prema „Analizi postojećeg stanja i prijedloga mjera za poboljšanje rada u drvnoj
561
Velid Halilović, Srđan Vasković, Jusuf Musić, Jelena Knežević, Besim Balić, Jasmin Softić

industriji FBiH“, koju je uradilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

2010. godine, na Zeničko-dobojskom kantonu ukupni kapacitet pilanske proizvodnje
iznosi 618.000 mᶟ, što znači da se ostvari samo oko 45%.
U tabeli 8. također je predstavljena i količina drvnog ostatka iz primarne i
sekundarne prerade drveta koja iznosi oko 114.140 mᶟ godišnje. Ranije je navedeno
da se u proizvodnji peleta i briketa na Zeničko-dobojskom kantonu upotrebljava oko
70.200 mᶟ drvnog otpada iz drvoprerađivačke industrije, što znači oko 62% od
ukupnog potencijala. Međutim, treba navesti da su ovi podaci dobiveni procjenom i
predstavljaju samo okvirno stanje. Za dobijanje konkretnih podataka o ovom izvoru
sirovine, za čiju obradu je potrebno mnogo više vremena i veći angažman na terenu,
predlaže se izrada posebne, detaljne studije.

3.5 Usporedba iskorištenih i raspoloživih potencijala drvnog otpada za

proizvodnju sekundarnih energenata na području Zeničko-dobojskog
kantona
Na području Zeničko-dobojskog kantona ukupno raspoloživa količina drvnog
otpada, koji je naročito povoljan za proizvodnju peleta i briketa, iz šumarske i
drvoprerađivačke proizvodnje iznosi oko 183.538 mᶟ godišnje. Količina ogrjevnog
drveta koja je na raspolaganju trećim licima iznosi oko 117.000 mᶟ godišnje. Količina
drvnog otpada koja se godišnje utroši na proizvodnju briketa i peleta na Zeničko-
dobojskom kantonu iznosi 72.200 mᶟ. Na proizvodnju cijepanog drveta na području
Zeničko-dobojskog kantona utroši se oko 13.600 mᶟ. Iz ovih podataka može se
zaključiti da su potencijali višestruko veći od same proizvodnje (grafik 2.).
Treba naglasiti da se za ogrjevno drvo ne može reći da potencijali nisu iskorišteni,
nego da nisu otkupljeni i prerađeni od strane zvaničnih proizvođača cijepanog
ogrjevnog drveta.

200.000

150.000
m³

100.000

50.000

0
Prerađena Raspoloživa Neiskorišten
sirovina sirovina potencijal

Pelet i briket Cijepano drvo
Grafik 2: Usporedba prerađene sirovine i neiskorištenih potencijala za proizvodnju
sekundarnih energenata na području Zeničko-dobojskog kantona

Ako se još uzme u obzir da maksimalni godišnji kapaciteti proizvodnje

sekundarnih energenata nisu ni približno ostvareni, onda će sigurno u budućnosti
porasti i potražnja drvnog otpada kao sirovine za proizvodnju istih.
Na grafiku 3. prikazano je kolika bi količina neiskorištenog potencijala bila da
proizvođači ostvaruju maksimalne godišnje kapacitete.

562
 Postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata od drvnog otpada- kapaciteti i mogućnosti,
__________________________na području Zeničko-dobojskog kantona___________________

200,000

150,000

m³
100,000

50,000

0
maksimalni raspoloživa neiskorišten
godišnji sirovina potencijal
kapacitet
pelet i briket cijepano drvo

Grafik 3: Usporedba maksimalno moguće prerade i neiskorištenih potencijala drvnog

otpada za proizvodnju sekundarnih energenata na području Zeničko-
dobojskog kantona
Na grafiku 3. vidi se da i ukoliko bi bili ostvareni maksimalni godišnji kapaciteti
proizvodnje u postrojenjima za proizvodnju sekundarnih energenata na području
Zeničko-dobojskog kantona, još uvijek bi bilo neiskorištenih potencijala, što je veoma
važna informacija za proizvođače koji žele proširiti proizvodnju ili za nove potencijalne
ulagače u ovu proizvodnju.

4 ZAKLJUČCI
Na osnovu svega navedenog u ovom radu mogu se izvesti sljedeći bitni
zaključci.
Zeničko-dobojski kanton ima površinu od 3.326 km², od čega na šume i
šumska zemljišta otpada oko 65%, te je šumarska proizvodnja izuzetno razvijena, a
shodno tome i drvoprerađivačka industrija.
Razvijena šumarska proizvodnja te drvna industrija obezbjeđuje značajne
količine sirovine za proizvodnju sekundarnih energenata na području Zeničko-
dobojskog kantona.
Na području Zeničko-dobojskog kantona postoji 10 postrojenja za proizvodnju
sekundarnih energenata. Od toga 4 proizvođača cijepanog drveta, 3 proizvođača
peleta i 3 proizvođača briketa.
Maksimalni tehnički kapaciteti proizvodnje cijepanog drveta od strane
zvaničnih proizvođača na području Zeničko-dobojskog kantona iznose 28.000
mᶟ/godišnje, a peleta i briketa 66.500 t/godišnje.
Ostvarena godišnja proizvodnja cijepanog drveta od strane zvaničnih
proizvođača na području Zeničko-dobojskog kantona je 13.600 mᶟ, odnosno oko 49%
od maksimalnog tehničkog kapaciteta. Proizvodnja peleta i briketa je 40.050 t/godišnje,
odnosno oko 60% od maksimalnog tehničkog kapaciteta proizvodnje.
Za proizvodnju cijepanog drveta na području Zeničko-dobojskog kantona
koristi se isključivo ogrjevno drvo iz sektora šumarstva, dok za proizvodnju peleta i
briketa najčešće drvni otpad iz drvne industrije, te celuloza iz šumarske proizvodnje.
Postrojenja za proizvodnju peleta i briketa većinom su instalirana kao tzv. “čistači”
pogona u firmama kojima je primarna djelatnost prerada drveta.

563
Velid Halilović, Srđan Vasković, Jusuf Musić, Jelena Knežević, Besim Balić, Jasmin Softić

Na području Zeničko-dobojskog kantona količina ogrjevnog drveta koja je u

prosjeku godišnje raspoloživa trećim licima iznosi oko 115.000 mᶟ, što znači da
zvanični proizvođači otkupe samo oko 12%, međutim, ne može se reći da preostala
količina nije iskorištena, nego samo da nije otkupljena i prerađena od strane zvaničnih
proizvođača. Razlog ovome je što postoje brojni kupci ogrjevnog drveta koji ga
samostalno cijepaju, među kojima su značajna ruralna domaćinstva koja otkupljuju
onoliko koliko im je potrebno za jednu sezonu grijanja.
Raspoložive količine drvnog otpada na području Zeničko-dobojskog kantona
su 183.538 mᶟ/godišnje, od čega se na trenutnu godišnju proizvodnju peleta i briketa
utroši 72.200 mᶟ, odnosno oko 39%. Neiskorištenog potencijala drvnog otpada na
godišnjem nivou ostane 111.338 mᶟ, od čega se može proizvesti 44.535 t peleta i
briketa. Ovo je veoma značajna informacija za proizvođače koji žele proširiti
proizvodnju ili za nove zainteresovane ulagače.
Sagledavši cjelokupnu situaciju, kako na lokalnom tako i na regionalnom i
globalnom planu, obnovljivi izvori energije dobivaju sve veći značaj, a među njima
naročito drvna biomasa. Stoga se u budućnosti očekuje povećanje potražnje, a samim
tim i proizvodnje, što će omogućiti da se drvni otpad i iz sektora drvne industrije i iz
sektora šumarstva racionalnije i potpunije koristi.

LITERATURA
[1] ADEG Projekat, 2005: Napredni decentralizirani sistemi proizvodnje energije u
zemljama zapadnog Balkana. Izvještaj 1. Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo.
[2] Brčaninović, E., 2012: Postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata od
drvnog otpada-kapaciteti i mogućnosti, na području Tuzlanskog kantona. Završni
rad. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo. Str 1-53.
[3] Dizdar, Z., 1982: Stara energija na novi način. Galaksija, Niš. str. 93.
[4] Đukanović, S., 2009: Obnovljivi izvori energije. Ekonomska ocena. Gradska
biblioteka „Božidar Knežević“, Ub. Str. 209-233.
[5] ESSBIH, 2008 B: Studija energetskog sektora u BiH, Modul 12- Upravljanje
potrošnjom, štednja energije i obnovljivi izvori energije. Konzorcij pod vodstvom
EIHP-a, s.l.
[6] GEF, 2009: Drvna biomasa za održivu budućnost. Kratki vodić za grijanje na
biomasu. Projekat zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem
biomase u BiH. United Nations Development Programme (UNDP), Global
enviroment facility. Str. 1-68.
[7] Gurda, S., Jovanović, B., Musić, J., Halilović, V., 2010: Tehnologije u šumarstvu,
standardi šumskih drvnih sortimenata i šumska biomasa. Završni izvještaj studije.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, PIU šumarstva i
poljoprivrede, Sarajevo. Str. 1-82.
[8] Jovanović, B., Gurda, S., Musić, J., Bajrić, M., Lojo, A., Vojniković, S., Čabaravdić,
A., 2005: Šumska biomasa- potencijalni izvor obnovljive energije u Bosni i
Hercegovini. Projekt Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Šumarski
fakultet u Sarajevu, Sarajevo. Str. 1-134.
[9] Plan sječa u JP ŠPD ZDK za 2016. godinu po šumskogospodarskim područjima.
JP ŠPD ZDK, Zavidovići.
[10] Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona, 2015: Registar firmi Zeničko-
dobojskog kantona iz sektora drvoprerade.
[11] REN 21, 2015: Global status report. Annual Reporting on Renewables.
(http://www.ren21.net)
564

View publication stats