Ana Radeta

Maria Skłodowska – Curie

Maria Skłodowska je rođena u Varšavi u

Poljskoj, koja je tada bila dio Ruskog
Carstva. Njene prve godine života bile su
ispunjene tugom, obilježene najprije smrću
sestre i četiri godine kasnije smrću majke.
Isticala se svojom marljivošću i radnim
navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi
učila. Nakon što je završila srednju školu,
doživjela je živčani slom. Zbog njenog
spola i ruske odmazde Poljskoj, zbog Siječanjske bune, nije se mogla
upisati na sveučilište i zato je morala nekoliko godina raditi kao
guvernanta. Naposlijetku, uz novčanu pomoć starije sestre, preselila se u
Pariz te je počela studirati kemiju i fiziku na Sorboni, gdje je kasnije
postala prva žena - predavač.

Na Sorboni je upoznala i udala se za Pierrea Curiea, koji je tu također

predavao. Zajedno su proučavali radioaktivne materijale, posebice uranij i
uranijev smolinac, koji je bio radioaktivniji nego uran izlučen iz njega.
Godine 1898. donijeli su logičan zaključak da uranov smolinac sadrži
neku nepoznatu komponentu, radioaktivniju od urana. Dana 26. prosinca
1898. Marie Curie je objavila postojanje nove tvari.

Nakon nekoliko godina neprekidnog rada i pročišćavanja nekoliko tona

uranovog smolinca uspjeli su, naposlijetku, izolirati dva nova kemijska
elementa. Prvog su nazvali polonij po Poljskoj, a drugog radij zbog
njegovog jakog intenziteta radioaktivnosti. Marie Currie, Pierre Curie i
 Ana Radeta

Henri Becquerel podijelili su Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine.

Marie Curie je bila prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu.

Osam godina kasnije, 1911. godine, dobila je Nobelovu nagradu za

kemiju. Marie je napravila neobičan potez, naime, nije patentirala proces
izolacije radija i tako su ga znanstvena društva mogla neometano
istraživati. Bila je prva osoba koja je osvojila, ili podijelila, dvije Nobelove
nagrade. Jedna je od dvije osobe koja je dobila Nobelovu nagradu u dva
različita područja (drugi je Linus Pauling) i jedina žena koja je dobila dvije
Nobelove nagrade. Nakon muževljeve smrti navodno je imala aferu s
fizičarom Paulom Langevinom, oženjenim čovjekom koji je ostavio svoju
ženu, što je rezultiralo novinskim skandalom koji su izmislili i potaknuli
Marieni akademski protivnici kako bi okaljali njen ugled. Unatoč njenoj
slavi cijenjene znanstvenice koja je radila za Francusku, stav javnosti
naginjao je ksenofobiji – ona je bila strankinja iz nepoznatog područja
(Poljska se još uvijek promatrala kao zemljopisno područje pod vlašću
ruskog cara), koje je bilo poznato po znatnoj židovskoj populaciji (Marie
je bila ateist, odgajana kao katolik, no to, izgleda, nije bilo važno).
Francuska je u to vrijeme još uvijek osjećala posljedice afere Dreyfus, tako
da je efekt skandala na javnost bio još uočljiviji. Kao čudna podudarnost
pojavljuje se činjenica da je unuk Paula Langevina oženio unuku Marie
Curie.

Tijekom Prvog svjetskog rata zagovarala je upotrebu mobilne radiografije

u liječenju ranjenih vojnika. Odmah nakon početka rata unovčila je svoju i
muževu zlatnu medalju Nobelove nagrade za ratne napore. Godine 1921.
putovala je SAD-om gdje je bila trijumfalno dočekana. Tu je željela
prikupiti sredstva za istraživanje radija. U svojim kasnijim godinama bila
je razočarana velikim brojem liječnika i proizvođača kozmetike koji su
koristili radioaktivne materijale bez opreza.
 Ana Radeta

Marie Curie je umrla 1934. godine u lječilištu Sallanches pored Passyja.

Uzrok smrti bila je leukemija, najvjerojatnije uzrokovana prevelikim
izlaganjem radijaciji tijekom višegodišnjeg istraživanja.

Godinu dana nakon smrti Marie Curie, njena starija kćer, Irene Joliot-
Curie i njen suprug Frédéric Joliot, dobili su Nobelovu nagradu za kemiju.

Pepeo Marie Curie i njezinog supruga je 1995. godine premješten u

pariški Panteon.