PROJEKAT OPĆINSKOG OKOLIŠNOG I EKONOMSKOG UPRAVLJANJA (MEG)

METODOLOGIJA I IZVJEŠTAJ O ODABIRU PARTNERSKIH

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

4. juli 2016. godine

1
 1. Svrha

Predmetni dokument daje pregled šire metodologije i rezultata procesa odabira partnerskih jedinica lokalne
samouprave (JLS) u okviru Projekta općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), na razmatranje i
usvajanje od strane Projektnog odbora.

2. Kraći pregled MEG projekta

Projekat općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG) je novopokrenuta inicijativa u oblasti lokalne
uprave u Bosni i Hercegovini (BiH), koji finansira Vlada Švicarske i provodi Razvojni program Ujedinjenih naroda
(UNDP). Nakon petomjesečne pripremne faze, četverogodišnja glavna faza započela je u junu 2016. godine, sa
ukupnim budžetom projekta u iznosu od 11.943.022 švicarskih franaka.

Opći cilj projekta je definiran na slijedeći način: općine koje posjeduju odgovarajuće nadležnosti i finansijska
sredstva su poboljšale svoje demokratsko upravljanje i pružaju javne usluge na inkluzivan, efektivan i efikasan
način, posebno usluge vezane za sektor privrede i okoliša.

Projektom su predviđena sljedeća tri ishoda:

 Ishod 1: Podržane jedinice lokalne samouprave primjenjuju učinkovite sisteme upravljanja razvojem
koje odlikuje snažniji nadzor nad zakonodavstvom i veća odgovornost prema građanima.
 Ishod 2: Građani i poslovni subjekti u ciljnim mjestima ostvaruju prednosti od kvalitetnih usluga koje
pružaju JLS u ekonomskom i okolišnom sektoru.
 Ishod 3: Unaprijeđen regulatorni okvir na višim i općinskim nivoima vlasti, te proaktivno umrežavanje
omogućuju učinkovitije pružanje javnih usluga na lokalnom nivou.

3. Geografski obuhvat projekta prema Projektnom dokumentu

Kao što je definirano Projektnim dokumentom, MEG

projekat će djelovati u partnerstvu s 18 jedinica lokalne
samouprave, grupiranih u dva geografska klastera
(sjeverozapadni, uključujući Unsko-sanski kanton/širi
region oko Prijedora i sjeveroistočni koji obuhvata širi
region Doboja i Tuzle), i odabranih iz šire grupe od 31
potencijalne partnerske JLS. Vlada Švicarske je
Projektnim zadatkom unaprijed definirala prioritetna
geografska područja intervencije, temeljem prethodnih
relevantnih projekata finansiranih sredstvima Švicarske.
Potencijalna 31 partnerska jedinica lokalne samouprave:
Sjeverozapadni klaster (Unsko-sanski kanton i širi region
oko Prijedora): Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski
Petrovac, Bužim, Cazin, Drvar, Gradiška, Ključ, Kostajnica,
Kozarska Dubica, Novi Grad, Prijedor, Sanski Most, Velika
Kladuša.
Sjeveroistočni klaster (šire područje oko Doboja i Tuzle): Banovići, Derventa, Doboj, Gračanica, Gradačac, Kalesija,
Lukavac, Maglaj, Modriča, Petrovo, Prnjavor, Tešanj, Teslić, Tuzla, Usora, Žepče i Živinice.
2
 4. Kriteriji za odabir

Imajući u vidu geografski fokus projekta i ulazne podatke dobivene iz procjena provedenih za sektore okolišnog i
ekonomskog upravljanja u 31 potencijalnoj partnerskoj JLS, kao i intenzivne konsultacije s akterima, u Projektnom
dokumentu definirani su osnovni kriteriji za odabir koje treba primjenjivati kod odabira konačnih 18 partnerskih
JLS i to:
Učinak okolišnog upravljanja Učinak ekonomskog upravljanja
(ukupni ponder 0,3 ili 300 bodova) (ukupni ponder 0,3 ili 300 bodova)
 % neprihodovane vode (indikator ponderiran kao
0,4 ili 120 bodova)
 Broj zaposlenih u lokalnim komunalnim  Indeks lokalnog razvoja (indikator ponderiran kao
preduzećima na 1.000 korisnika usluga (vodovod 0,5 ili 150 bodova)
i kanalizacija) (indikator ponderiran kao 0,4 ili 120
bodova)  Rezultat kod poslovno-poticajnog okruženja
(indikator ponderiran kao 0,5 ili 150 bodova)
 Udio mjesečnog računa za domaćinstva u
prosječnom dohotku domaćinstava (priuštivost)
(indikator ponderiran kao 0,2 ili 60 bodova)
Predanost i motivacija za uključivanje u projekat (ukupni ponder 0,4 ili 400 bodova)
 Postojanje važeće lokalne razvojne strategije najmanje do 2019. godine (da/ne) (indikator ponderiran kao
0,4 ili 160 bodova)
 Interes JLS i odziv na temelju prethodnog izravnog iskustva, kao i tokom pripremne faze projekta
(indikator ponderiran kao 0,3 ili 120 bodova)
 Kapaciteti za sufinansiranje (indikator ponderiran kao 0,3 ili 120 bodova)

U završnoj fazi, Projektni tim / Projektni odbor, primjenjuju sljedeće kriterije za podešavanje:
 uravnotežena zastupljenost JLS u projektu (najmanje 40% uključenih JLS dolazi iz jednog od entiteta);
 svaki geografski klaster ima najmanje jednu „vodeću“ JLS za prioritetne sektore;
 komplementarnost, odnosno izbjegavanje dupliciranja s drugim strateškim intervencijama koje se rade
u potencijalnim partnerskim JLS.

5. Proces odabira: bodovanje, nalazi i preliminarna bodovna lista u odnosu na glavne kriterije

U cilju provođenja ocjene i pripreme bodovne liste prema navedenim kriterijima, podaci i informacije su preuzeti
iz sljedećih izvora: procjene provedene u svim potencijalnim partnerskim JLS tokom pripremne faze projekta,
informacije i podaci o 31 potencijalnoj partnerskoj JLS (npr. ljestvica u oblasti lokalnog razvoja u oba entiteta,
statistike vezane za JLS, informacije o usvojenim strategijama, odluke JLS o usvajanju ili produženju lokalnih
razvojnih strategija, itd.), kao i povratne informacije od JLS (npr. preuzete obaveze, sufinansiranje, itd.).

U nastavku se navodi više detalja o primijenjenom metodološkom pristupu, rezultatima i rangiranju u prvoj fazi
na temelju glavnih kriterija za odabir.

3
1. Učinak okolišnog upravljanja (ukupni ponder 0,3 ili 300 bodova):
 Procenat neprihodovane vode (indikator ponderiran kao 0,4 ili 120 bodova), gdje više bodova dobivaju
komunalna preduzeća s nižim rezultatima. Kriterij je pojedinačno vrednovan za sva vodovodna preduzeća
tokom pripremne faze projekta i stvarne inicijalne vrijednosti kreću se u rasponu od 22,55% do 87,98%.
 Broj zaposlenih u lokalnim komunalnim preduzećima na 1.000 korisnika usluga vodovoda i kanalizacije
(indikator ponderiran kao 0,4 ili 120 bodova), gdje više bodova dobivaju komunalna preduzeća s manjim
brojem zaposlenih. Kriterij je pojedinačno vrednovan za sva vodovodna preduzeća tokom pripremne faze
projekta i stvarne inicijalne vrijednosti kreću se u rasponu od 0,98 do 3,33.
 Udio mjesečnog računa za domaćinstva u prosječnom dohotku domaćinstava ili priuštivost (indikator
ponderiran kao 0,2 ili 60 bodova), gdje više bodova dobivaju komunalna preduzeća s manjim udjelom.
Kriterij je pojedinačno vrednovan za sva vodovodna preduzeća tokom pripremne faze projekta i stvarne
inicijalne vrijednosti kreću se u rasponu od 1,22% do 6,00%.

2. Učinak ekonomskog upravljanja (ukupni ponder 0,3 ili 300 bodova):

 Indeks lokalnog razvoja (indikator ponderiran kao 0,5 ili 150 bodova), gdje više bodova dobivaju JLS s višim
ocjenama. Kriterij je pojedinačno vrednovan za sve JLS korištenjem kombinacije broja stanovnika
(procjene iz 2014. godine) i procjene od 1 do 4 u smislu razine razvijenosti (1 = „izrazito nerazvijene“, 2 =
„nerazvijene“, 3 = „srednje razvijene“ i četiri = „razvijene“). Ovakva klasifikacija u četiri kategorije je
standardna u Republici Srpskoj (RS), dok je klasifikacija indeksa razvoja u Federaciji Bosne i Hercegovine
(FBiH) prilagođena za potrebe jednoobraznosti. Stoga, uvedena su sljedeća tri mjerila: 50, 75 i 100
(„izrazito nerazvijena“ za vrijednosti manje od 50, „nerazvijena“ za vrijednost veće od 50 i manje od 75,
„srednje razvijena“ za vrijednost veće od 75, a manje od 100 i „razvijena“ za vrijednosti veće od 100). Sve
vrijednosti su potom pretvorene u interval od 0 do 1, radi lakšeg izračuna i spojene u jedinstvenu
vrijednost s jednakim ponderima i za broj stanovnika i za kategoriju razvoja. Stvarne inicijalne vrijednosti
kreću se u rasponu od 0 do 1.
 Poslovno-poticajno okruženje (indikator ponderiran kao 0,5 ili 150 bodova)), gdje više bodova dobivaju
JLS s višim ocjenama. Tokom pripremne faze projekta, ovaj kriterij je pojedinačno vrednovan na temelju
bodovanja pokazatelja utvrđenih u Certifikaciji povoljnih poslovnih okruženja (engl. BFC) Programa za
Jugoistočnu Europu. Stvarne inicijalne vrijednosti kreću se od 6,60 do 96,60.

3. Predanost i motivacija za uključivanje u projekat (ukupni ponder 0,4 ili 400 bodova):
 Postojanje važeće lokalne razvojne strategije najmanje do 2019. godine (indikator ponderiran kao 0,4 ili
160 bodova), gdje se veći broj bodova dodjeljuje za JLS s postojećim lokalnim razvojnim strategijama.
Kriterij je ocjenjivan za svih 31 JLS kako slijedi: 0 – „bez strategije“ i 1 – „postojeća lokalna strategija“. Od
31 potencijalne partnerske JLS, 8 nemaju svoje razvojne strategije u skladu s navedenim kriterijima.
 Interes JLS i odziv na temelju prethodnog izravnog iskustva, kao i tokom pripremne faze projekta (indikator
ponderiran kao 0,3 ili 120 bodova), gdje se veći broj bodova dodjeljuje JLS-ima s većim stepenom
interesovanja i predanosti. Kriterij je pojedinačno vrednovan za sve JLS s bodovima koji kombiniraju aspekt
predanosti i kapaciteta. Predanost za oblasti okolišnog i ekonomskog upravljanja je ocijenjena na temelju
odziva JLS i komunalnih preduzeća tokom pripremne faze projekta, kao i na temelju izravnog iskustva
UNDP-a na pojedinim lokacijama. Bodovanje se temelji na sljedećem metodološkom pristupu: negativne
vrijednosti (-1 i -2) odražavaju nedostatak ili izražen nedostatak u predanosti (uključujući i funkcionalnost
tijela za donošenje odluka) i kapacitetima; pozitivne vrijednosti (1 i 2) odražavaju postojeću ili izrazito

4
 snažnu predanost i kapacitete za realizaciju; nulta vrijednost je neutralna. Potom je uzet prosjek dvije
ocjene. Stvarne inicijalne vrijednosti se kreću u rasponu od -0,25 do 2.
 Kapaciteti za sufinansiranje (indikator ponderiran kao 0,3 ili 120 bodova), gdje je veći broj bodova
dodijeljen za JLS s većim stepenom predanosti. Kriterij je pojedinačno vrednovan za sve JLS primjenom
ocjene „1“ za one koji su potvrdili svoju spremnost da osiguraju sufinansiranje i ocjene „0“ za one koji nisu
potvrdili opredjeljenje za osiguranje potrebnog sufinansiranja kao što je definirano u Projektnom
dokumentu. Drvar i Lukavac su jedine općine/opštine koje nisu potvrdile svoju spremnost i predanost da
osiguraju traženo sufinansiranje, te im je stoga dodijeljeno „0“ bodova po ovom kriteriju.
Nakon toga, inicijalni rezultati za svaki od prethodno pojašnjenih osam kriterija pretvoreni su u jednostavnu skalu
0 ili 1, što znači da su najveći rezultati (npr. 22,55 % za neprihodovanu vodu ili ocjena 2 za interes i odziv JLS)
pretvoreni u 1 i najniži (npr. 87,98% za neprihodovanu vodu ili -0,25 za interes i odziv JLS) pretvoreni u 0. Ostali
rezultati su proporcionalno raspoređeni unutar ovog intervala (primjenjujući formulu nova vrijednost = (stara
vrijednost - min) / (max - min)). Nakon toga, dobivene vrijednosti su pomnožene s kriterijem pondera
predstavljenog s maksimalnim bodovima, pa je tako 22,55% za neprihodovanu vodu u konačnici pretvoreno u 120
bodova, dok je 87,98% za neprihodovanu vodu pretvoreno u 0 bodova. Posljednji korak podrazumijeva sažetak
konačnih rezultata za sve kriterije u ukupnom broju bodova, na temelju kojih je pripremljena inicijalna bodovna
lista (od najvišeg do najnižeg rezultata). Prvorangiranih 18 JLS označene su zelenom bojom za lakše snalaženje.1

1Projektni tim će pažljivo pratiti rezultate Lokalnih izbora 2016. godine i analizirati moguće utjecaje izbora na funkcionalnost tijela za
odlučivanje u odabranim JLS. Kao što je definirano u Projektnom dokumentu, dugoročna uključenost JLS u projektu ovisi o njihovoj stalnoj
motivaciji i učinku. Projektni odbor ima pravo raskinuti saradnju s JLS-ima koje ne ispunjavaju minimalan napredak u razvoju i kriterije
učinka.
5
Preliminarna bodovna lista 31 potencijalne partnerske JLS

Broj zaposlenih u
Priuštivost - udio
lokalnim
mjesečnog Postojanje
komunalnim
računa za važeće Indeks
Neprihodovana preduzećima, Predanost
Br. JLS Entitet domaćinstvo u Sufinansiranje lokalne BFC lokalnog Ukupno
voda (%) vodovod i / kapacitet
prosječnom razvojne razvoja
kanalizacija, na
dohotku strategije
1.000 korisnika
domaćinstva
usluga
1 Tešanj FBiH 120 99,62 21,7 120 120 160 142,33 100,11 883,76
2 Teslić RS 92,4 97,07 45,4 93,33 120 160 146,5 99,45 854,15
3 Žepče FBiH 108,95 78,2 26,34 120 120 160 150 89,55 853,04
4 B. Krupa FBiH 60,44 119,76 38,97 120 120 160 124,53 37,74 781,45
5 Gračanica FBiH 99,21 97,58 32,61 106,67 120 160 62,83 102,5 781,40
6 Gradiška RS 61,55 83,42 39,82 66,67 120 160 136,52 105,96 773,93
7 Prijedor RS 20,55 90,05 47,88 40 120 160 139,87 126,66 745,00
8 Sanski Most FBiH 30,94 109,96 34,99 106,67 120 160 131,23 47,04 740,82
9 Cazin FBiH 64,15 72,97 36,37 106,67 120 160 94,85 83,73 738,73
10 V. Kladuša FBiH 54,91 110,59 45,15 106,67 120 160 86,22 49,29 732,83
11 Bihać FBiH 65,31 39,65 47,26 53,33 120 160 134,6 107,92 728,08
12 Doboj RS 94,04 64,36 45,24 106,67 120 160 42,17 92,12 724,60
13 Kalesija FBiH 103,14 117,47 32,61 66,67 120 160 13,83 67,52 681,23
14 Tuzla FBiH 80,46 65,08 32,61 13,33 120 160 45 150 666,48
15 Gradačac FBiH 62,96 85,07 0 80 120 160 50,33 98,51 656,88
16 Ključ FBiH 52,37 85,71 38,88 106,67 120 160 76,65 7,33 647,60
17 Bužim FBiH 89,05 101,96 48,37 0 120 160 61,8 56,74 637,92
18 Prnjavor RS 77,68 55,25 11,54 40 120 160 51,33 99,36 615,17
19 K. Dubica RS 75,33 48,58 45,85 26,67 120 160 58,45 64,91 599,78
20 Kostajnica RS 52,78 52,95 53,38 80 120 160 49,35 25,25 593,71
21 Maglaj FBiH 38,41 68 44,64 40 120 160 63,67 34,87 569,59
22 Usora FBiH 119,17 109,86 40,63 93,33 120 0 28,33 50 561,32
23 Modriča RS 90,19 73,61 50,41 66,67 120 0 66,67 87,08 554,63

6
24 Novi Grad RS 47,09 86,81 35,36 80 120 0 96,77 62,72 528,75
25 B. Petrovac FBiH 43,77 0 34,49 80 120 160 70,9 0 509,16
26 Banovići FBiH 73,32 64,94 51,29 66,67 120 0 25,83 86,48 488,53
27 Živinice FBiH 48,66 94,44 38,88 0 120 0 61,83 104,65 468,46
28 Derventa RS 47,07 27,2 28,34 93,33 120 0 47 95,63 458,57
29 Petrovo RS 53,14 112,37 60 26,67 120 0 42,67 27,44 442,29
30 Lukavac FBiH 71,42 120 49,9 66,67 0 0 0 76,21 384,19
31 Drvar FBiH 0 105,12 30,1 0 0 160 29,72 2,25 327,18

7
 6. Proces odabira: kriteriji prilagođavanja

Imajući u vidu značaj kriterija koji se odnose na interes i odziv JLS, kao i njihove kapacitete za sufinansiranje,
preporučeno je da se ne razmatraju JLS koje imaju ocjenu „0“ po bilo kojem od ova dva kriterija. Što se tiče
preliminarne bodovne liste, od 18 prvorangiranih JLS, samo Općina Bužim ne zadovoljava kriterije vezane za
interes i odziv da se uključe u projekat. Stoga se ova JLS neće dalje uzimati u obzir u procesu odabira.

Što se tiče uravnotežene zastupljenosti JLS, Projektni tim je uzeo u obzir potrebu da se osigura da broj JLS iz
jednog entiteta bude najmanje 40%. Prema preliminarnoj bodovnih listi, 13 JLS je iz FBiH i 5 iz RS-a. S tim u skladu,
predložena je prilagodba liste odabranih JLS zamjenom dvije najniže rangirane JLS iz FBiH među prvih 18 JLS
(odnosno, Ključ i Bužim2 na 16. i 17. mjestu) s dvije JLS iz RS koje su najbolje rangirane među JLS-ima izvan vodećih
18 (odnosno, Kozarska Dubica i Kostajnica na 19. i 20. mjestu). Stoga, omjer partnerskih JLS je sljedeći: 11
partnerskih JLS iz FBiH i 7 partnerskih JLS iz RS-a.

Tabela u nastavku prikazuje revidirani popis 18 partnerskih JLS, nakon primjene kriterija prilagođavanja.

2 Bužim je ocijenjen sa 0 za kriterij vezan za interes i odziv, te svakako nije uzet u razmatranje kod konačne rang liste.
8
Predložena lista partnerskih JLS nakon primjene prvog kriterija podešavanja

Broj zaposlenih u
Priuštivost - udio
lokalnim
mjesečnog Postojanje
komunalnim
računa za važeće Indeks
Neprihodovana preduzećima, Predanost
Br. JLS Entitet domaćinstvo u Sufinansiranje lokalne BFC lokalnog Ukupno
voda (%) vodovod i / kapacitet
prosječnom razvojne razvoja
kanalizacija, na
dohotku strategije
1.000 korisnika
domaćinstva
usluga
1 Tešanj FBiH 120 99,62 21,7 120 120 160 142,33 100,11 883,76
2 Teslić RS 92,4 97,07 45,4 93,33 120 160 146,5 99,45 854,15
3 Žepče FBiH 108,95 78,2 26,34 120 120 160 150 89,55 853,04
4 B. Krupa FBiH 60,44 119,76 38,97 120 120 160 124,53 37,74 781,45
5 Gračanica FBiH 99,21 97,58 32,61 106,67 120 160 62,83 102,5 781,4
6 Gradiška RS 61,55 83,42 39,82 66,67 120 160 136,52 105,96 773,93
7 Prijedor RS 20,55 90,05 47,88 40 120 160 139,87 126,66 745
8 Sanski Most FBiH 30,94 109,96 34,99 106,67 120 160 131,23 47,04 740,82
9 Cazin FBiH 64,15 72,97 36,37 106,67 120 160 94,85 83,73 738,73
10 V. Kladuša FBiH 54,91 110,59 45,15 106,67 120 160 86,22 49,29 732,83
11 Bihać FBiH 65,31 39,65 47,26 53,33 120 160 134,6 107,92 728,08
12 Doboj RS 94,04 64,36 45,24 106,67 120 160 42,17 92,12 724,6
13 Kalesija FBiH 103,14 117,47 32,61 66,67 120 160 13,83 67,52 681,23
14 Tuzla FBiH 80,46 65,08 32,61 13,33 120 160 45 150 666,48
15 Gradačac FBiH 62,96 85,07 0 80 120 160 50,33 98,51 656,88
16 Prnjavor RS 77,68 55,25 11,54 40 120 160 51,33 99,36 615,17
17 K. Dubica RS 75,33 48,58 45,85 26,67 120 160 58,45 64,91 599,78
18 Kostajnica RS 52,78 52,95 53,38 80 120 160 49,35 25,25 593,71

9
Vezano za formiranja dva geografska klastera, situacija je sljedeća:
Sjeverozapadni klaster: Bihać, Bosanska Krupa, Cazin, Gradiška, Kostajnica, Kozarska Dubica, Prijedor, Sanski
Most, Velika Kladuša (9 JLS).
Sjeveroistočni klaster: Doboj, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Prnjavor, Tešanj, Teslić, Tuzla i Žepče (9 JLS).
U nastavku je data ilustracija dva predložena klastera:

U pogledu teritorijalne pokrivenosti JLS-a unutar kantona u FBiH, fokus budućeg rada MEG projekta vezano za
kantonalni regulatorni okvir će biti na Unsko-sanskom, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu.
Predložene partnerske JLS također su razmotrene iz perspektive smislene komplementarnosti i izbjegavanja
dupliciranja resursa. Tabela u nastavku navodi zajedničke JLS s drugim strateškim intervencijama u oblasti
lokalne uprave i lokalnog razvoja, uz podršku Vlade Švicarske, Evropske unije, Vlade Švedske i njemačkog GIZ-a.

10
 Projekat
Projekat
Partnerske JLS Lokalni jačanja KFW/SECO ProLocal
Kanton integrisanog
u MEG Entitet integrisani mjesnih Program za Plus
u FBiH lokalnog razvoja
projektu razvoj (LID) zajednica vodu projekat
(ILDP)
(MZ)
Tešanj FBiH ZDK
Teslić RS
Žepče FBiH ZDK
B. Krupa FBiH USK
Gračanica FBiH TK
Gradiška RS
Prijedor RS
Sanski Most FBiH USK
Cazin FBiH USK
V. Kladuša FBiH USK
Bihać FBiH USK
Doboj RS
Kalesija FBiH TK
Tuzla FBiH TK
Gradačac FBiH TK
Prnjavor RS
K. Dubica RS
Kostajnica RS
Što se tiče povezanosti partnerskih JLS u okviru MEG i ILDP projekta, UNDP će predložiti strateško razgraničenje
(relevantno za ILDP-ovu fazu konsolidacije čiji se početak očekuje u 2017. godini uz finansijsku podršku Vlade
Švicarske). Stoga, a kako bi se izbjeglo dupliciranje, 11 označenih zajedničkih lokaliteta u gornjoj tabeli će u cijelosti
biti preuzete za dugoročnu podršku u okviru MEG projekta, čime se nadograđuju i produbljuju rezultati ILDP
projekta na ovim lokacijama.
Projekti MEG i LID (finansiran sredstvima Evropske unije) će zajedno djelovati na pet (5) lokaliteta, uz osiguranje
strateških komplementarnosti, posebno u pogledu predviđenih kapitalnih investicija za ekonomsku infrastrukturu
u zajedničkim JLS. Zajedničke aktivnosti će se planirati za jačanje ekonomskog razvoja u ovim lokalitetima. Nadalje,
pomoć za unaprjeđenje sistemima upravljanja učinkom u okviru dvije intervencije će biti direktno
komplementarna. Ne postoji opasnost od dupliciranja aktivnosti ili preklapanja pomoći na zajedničkim lokacijama.
MEG projekat će koristiti procese koje vodi LID projekat, poput partnerstava u zajednici s naglaskom na socijalno
isključene i osjetljive grupe, posebno u smislu praćenja realizacije javnih politika od strane građana.
Što se tiče sinergije između MEG projekta i Projekta jačanja mjesnih zajednica (finansiran zajedničkim sredstvima
Vlade Švicarske i Vlade Švedske), i tu postoje mogućnosti za saradnju na 6 lokaliteta, bez rizika od dupliciranja
pomoći ili ulaganja. Značajne sinergije između dviju intervencija mogu pomoći u rješavanju izazova vezanih za
sisteme vodosnabdijevanja u ruralnim područjima, poboljšanja okolišne infrastrukture na razini MZ, kao i pametno
kombiniranje raspoloživih sredstava za kapitalna ulaganja na zajedničkim lokalitetima, čime se doprinosi boljem
kvalitetu života građana.
U slučaju da bude odobren kao partner u okviru MEG projekta, Grad Tuzla ima mogućnost i komplementarne
pomoći iz SECO/ KfW Programa za vode.
Predložene partnerske JLS u okviru MEG projekta će također imati koristi od komplementarnosti s GIZ-ovim
ProLocal projektom, s posebnim sinergijskim naglaskom na 8 zajedničkih lokaliteta, uglavnom u smislu jačanja
međusobnih napora u oblasti ekonomskog razvoja, lanaca vrijednosti i stvaranja radnih mjesta. Ne postoji rizik od
dupliciranja aktivnosti na zajedničkim lokalitetima.

11