RADIOAKTIVNOST

1. ploča na koju bi lijepili asocijacije na temu „radioaktivnost“

2. UVOD:
 U kolovozu 1945. godine na japanski grad Hiroshimu bačena je atomska bomba što je
izazvalo snažno radioaktivno zračenje.

Kupola memorijalnog centra Hirošima

 Nesreća u nuklearnoj elektrani u Černobilu 1986. godine oslobodila je 400 puta više
zračenja od atomske bombe bačene na Hirošimu. Budući da otada u tom gradu nema
stanovnika, danas taj grad zovu Gradom duhova.

Spomenik u Černobilu (Ukrajina) žrtvama nuklearne katastrofe

Nuklearnih eksplozija bilo je i prije, ima ih i danas, no sve je više uporabe nuklearnih
reakcija u raznim područjima svakodnevnog života s ciljem poboljšanja čovjekova
života, a ne uništenja, npr. u medicini

Sve su to posljedice pojave koju nazivamo RADIOAKTIVNOST.

Što je uopće radioaktivnost?

= svojstvo jezgara nekih vrsta atoma da se spontano raspadaju emitirajući pritom

različite vrste zračenja
Zašto su jezgre nekih atoma nestabilne?

-radioaktivnost se odnosi na jezgru, a u jezgri se nalaze nukleoni – protoni i neutroni

-sile koje drže protone i neutrone u jezgri na okupu, da se ne „raziđu“ nazivaju se NUKLEARNIM
SILAMA

-iako se neutroni i protoni nalaze na malim udaljenostima među kojima djeluju i ODBOJNE SILE,
NUKLEARNE SILE su jače od njih i kratkoga su dosega → stabilnost jezgre

-STABILNOST JEZGRE – određena omjerom broja protona i neutrona

12 14 16
- atomi su stabilni kad je broj protona jednak broju neutrona, npr. 6C , 7 N , 8O

-povećanjem broja protona u jezgri, mora se povećati i broj neutrona da bi se održala stabilnost
jezgre

→broj neutrona raste brže od broja protona u jezgri, posebice kod većih atomskih jezgara; ako je
omjer broja neutrona i broja protona u jezgri atoma veći od 1.5, takve su jezgre NESTABILNE i
RADIOAKTIVNO SE RASPADAJU (npr. kod Uranija, U, omjer broja protona i neutrona iznosi 1.6 pa se
jezgre njegovih atoma radioaktivno raspadaju)

RADIOAKTIVNI RASPAD = proces prelaska radionuklida iz energijski nestabilnoga u energijski

stabilnije ili potpuno stabilnije stanje

→nestabilni nuklid emitira alfa-čestice ili beta-čestice ili elektromagnetsko zračenje

-prema vrsti emitiranih čestica razlikujemo alfa-raspad, beta-raspad i gama-zračenje

a) Alfa-radioaktivni raspad:

 α −čestice – čestice velike kinetičke energije, ionizirani atomi helija koji se

sastoje od dvaju protona i dvaju neutrona
  početna jezgra (jezgra-roditelj) ima Z protona i N neutrona koja se pri alfa-
raspadu pretvara u drugu jezgru (jezgra-kćer) s 2 protona manje i 2 neutrona
manje, tj. Z-2 protona i N-2 neutrona

općeniti zapis
napomena: zbroj nukleonskih i protonskih brojeva na desnoj strani reakcije
alfa-raspada mora biti jednak vrijednosti nukleonskoga i protonskoga broja na
lijevoj strani
 alfa-zračenje nije prodorno zbog relativno velike mase alfa-čestica čiji je
domet svega nekoliko centimetara; može ga zaustaviti već i list papira
 nije štetno za čovjeka, osim ako ne uđe u organizam jer alfa-čestice imaju
veliku moć ionizacije
b) Beta-radioaktivni raspad:
 pretvaranje jednoga neutrona u proton ili jednoga protona u neutron
 s obzirom na vrstu reakcije razlikujemo: beta-minus radioaktivni raspad i
beta-plus radioaktivni raspad
BETA-MINUS RASPAD:
-jedan neutron iz jezgre pretvara se u proton, iz jezgre izlijeću elektron i
antineutrino
-broj protona povećava se za jedan, a broj neutrona smanjuje se za jedan; ne
dolazi do promjene nukleonskoga broja

općeniti zapis
BETA-PLUS RASPAD:
-jedan proton iz jezgre pretvara se u neutron, iz jezgre izlijeću antielektron
(pozitron) i neutrino
 -broj protona smanjuje se za jedan, a broj neutrona povećava se za jedan; ne
dolazi do promjene nukleonskoga broja

općeniti zapis
+¿¿
POZITRON, e - naziv za antielektron; nastaje pri beta-plus raspadu, ima masu
jednaku masi elektrona, a električni naboj jednak naboju protona
NEUTRINO, ν – čestica bez naboja i mase gotovo jednake nuli
ANTINEUTRINO, ν – neobična čestica bez električnoga naboja i mase gotovo jednake
nuli
 beta-zračenje prodornije od alfa-zračenja, domet mu je nekoliko metara, a zaustaviti
ga može tanki sloj aluminijske folije
 uzrokuje oštećenja na koži i očima

→ alfa-zračenjem protonski se broj elementa smanjuje za dva, a beta-zračenjem

povećava ili smanjuje za 1
c) Gama-zračenje:

=snopovi fotona visoke energije koji imaju energiju i do milijun puta veću od fotona
vidljive svjetlosti
-najprodornija vrsta ionizirajućega zračenja koje je opasno kao vanjski i unutarnji
izvor zračenja
-da se umanji intenzitet, potreban štit od nekoliko cm olova, Pb ili 5 puta deblji sloj
betona

- ako nakon radioaktivnoga alfa-raspada ili beta-raspada nastane atom u

pobuđenome stanju, atom gama-zračenjem prelazi iz pobuđenoga stanja u
stacionarno
- nema promjene ni protonskog ni nukleonskoga broja
 -primjena:
- u medicini pri sterilizaciji medicinskoga pribora za jednokratnu
uporabu, za mikrobiološku dekontaminaciju (=uklanjanje onečišćenja ili
zagađenja) prehrambenih proizvoda, za dekontaminaciju predmeta kulturne i
umjetničke baštine
!!!!**ZADACI (za alfa, beta i gama-raspad), imas i na Izziju, ispod je link!!!!
RENDGENSKE ZRAKE ILI X-zrake:

- elektromagnetski valovi valnih duljina od približno 10−11 m do približno 10−9 m

- nevidljive su jer su izvan vidljivoga spektra zračenja
- šire se pravocrtno brzinom svjetlosti
- prodiru kroz tvari, a dubina prodiranja im ovisi o vrsti tvari i o energiji rendgenskih
zraka
- apsorpcija rendgenskih zraka veća je u tvarima građenim od atoma s većim
protonskim brojem

Znanstvenici koji su pridonijeli tumačenju zračenja i radioaktivnosti

Istražuje već poznatu pojavu

1896. Henri Becquerel
fluroscencije nekih minerala. Izlagao je
različite minerale Sunčevoj svjetlosti, a
zatim ih stavljao na fotografsku ploču
zamotanu u fotografski papir. Primijetio
je da uranove rude isijavaju zračenje
koje djeluje na fotografsku ploču bez
obzira na to jesu li prethodno bile
izložene Sunčevoj svjetlosti.

1898. Maria i Spoznali su da je zračenje svojstvo

Pierre Curie urana. Maria Curie slično svojstvo, koje
je nazvala radioaktivnost, otkriva i kod
torija. Istraživanjem intenzivnog zračenja
iz nekih uranovih minerala, uspijeva
kemijskom analizom utvrditi dva nova
elementa – polonij i radij.
Maria Curie u povijesti je ostala
 zapamćena kao prva žena dobitnica
Nobelove nagrade i jedini znanstvenik
koji je dobio Nobelovu nagradu iz dvaju
znanstvenih područja: kemije i fizike.
Objavio je da se zračenje što ga ispušta
1899. Ernest Rutherford uran sastoji od dvije vrste čestica, koje je
nazvao α-zrakama i β-zrakama.
Otkrio je treću vrstu zračenja ɣ–
1900. Paul Villard
zrake.
Otkrili su umjetnu radioaktivnost
pokusom koji je dokazao da se
1934. Irene Curie i
“bombardiranjem” stabilne jezgre mogu
Frederic Joliot
proizvesti radioizotopi koji ne postoje u
prirodi.

https://hr.izzi.digital/DOS/56948/72653.html