Univerzalni mjerni instrument

Univerzalni mjerni instrument 
 
Za servisiranje raznih električnih ure
đaja u kućanstvu, u radionici, ili za održavanje električnih strojeva u proizvodnim
pogonima potrebno je mjeriti struje, napone i otpore. Pošto  je nepraktino nositi više
instrumenata napravljen je univerzalni mjerni instrument (naziva se i multimetar). On je lako
prenosiv, mehanički otporan i dovoljno točan za rad na terenu, a njime se mogu mjeriti
istosmjerni i izmjenični naponi i struje, i električni otpor. U prvom dijelu biće obrađen
analogni instrument (instrument sa kazaljkom) a zatim i digitalni instrument koji
rezultat ispisuje u obliku brojki na LCD pokazniku.
Analogni univerzalni mjerni instrument 
 
U analogne univerzalne instrumente se ugrađuje mehanizam sa obrtnim svitkom.
Između polova stalnog magneta ugrađen je svitak na kome je učvršćena kazaljka.
Protjecanje struje kroz svitak stvara magnetno polje. Uzajamno djelovanje ovog
magnetnog polja i polja stalnog magneta dovodi do zakretanja kazaljke. Protivmoment
stvaraju spiralne opruge i po prestanku struje vraćaju kazaljku na nulu.
Slika 1.1. Instrument sa obrtnim svitkom.
Ovakvim analognim instrumentom mogu se mjeriti samo istosmjerne struje i naponi.
Kako bi instrument mogao da mjeri i izmjenične veličine u njega se ugrađuje ispravljač
 sa dvije ili četiri diode koji izmjeničnu struju i napon pretvori u istosmjernu. Kada se
mjere izmjenične veličine instrument pokazuje efektivnu vrijednost struje i napona. Prije
nego što počnemo da koristimo analogni instrument i uvježbamo rad sa njime na
časovima praktične nastave, moramo upoznati neke važne pojmove.
Mjerni opseg (naziva se i domašaj ) je najveća vrijednost mjerene veličine koju instrument
može izmjeriti. Mjerni opseg određujemo mi postavljanjem preklopnika u odgovarajući
položaj.
Konstanta instrumenta je broj koji se dobije kada se mjerni opseg podijeli sa brojem
podjeljaka na ljestvici u koju ćemo gledati. Do rezultata mjerenja se dolazi tako što se broj
podjeljaka koji očitamo pomnoži sa konstantom.
Podjeljak na ljestvici je rastojanje između bilo koje dvije oznake na ljestvici.
NAPOMENA: Ovo je definicija iz knjige koja može dovesti do razli č 
itih tumačenja - koliko zapravo ljestvica sa slike 1.1. ima podjeljaka? U ovom primjeru broj
podjeljaka je četiri (kazaljka pokazuje 3,2 podjeljaka), a crtice između napisanih brojeva
samo olakšavaju očitavanje rezultata. Ako međutim svaku označenu crticu shvatimo kao
podjeljak onda je broj podjeljaka 20, a kazaljka pokazuje 16 podjeljaka. Ovaj drugi način
koji neki primjenjuju komplicira stvari. Možemo se zapitati čemu služi napisana trojka i
četvorka ako se mora brojati 16 crtica?

 
 
Da bi imali točno očitavanje u kazaljku se mora gledati pod pravim kutom. U ovome nam
pomaže malo ogledalo (kazaljka i njen lik u ogledalu se poklope). Kao primjer analognog
univerzalnog instrumenta opisati ćemo instrument „Unimer 43“ proizvođača Iskra. Ovaj
instrument ima više crnih i crvenih ljestvica. Crvene ljestvice se koriste za mjerenje
izmjeničnih struja i napona, a crne ljestvice su za istosmjerne veličine. Za mjerenje
otpora se koristi posebna crna ljestvica. Izgled ovog instrumenta je na slici 1.2.
Slika 1.2. Instrument „UNIMER 43“ - ISKRA Kranj.
Na instrumentu se nalazi više oznaka. Neke od njih su: Instrument je napravljen za rad u
vodoravnom položaju. Ako se postavi pod kutom, ili se uspravi pokazivanje neće biti točno.
Ova oznaka se može naći na instrumentima koji su predviđeni za rad u uspravnom
položaju i koji se montiraju npr. na radne stolove. Instrument sa ovakvom oznakom
može da mjeri i istosmjerne i izmjenične veličine. Ovo je oznaka za klasu točnosti,
odnosno maksimalnu procentualnu grešku koju pravi instrument pri punom skretanju
kazaljke. Najčešće klase točnosti su: 0,1; 0,2; 0,5; 1; 1,5; 2,5; 5. Instrument sa obrtnim
kalemom i ugrađenim ispravljačem sa diodama. Ispitni napon
3.

 Univerzalni mjerni instrument

Izbor ljestvice 
 
Kada imamo više ljestvica postavlja se pitanje - u koju gledati? U ovom primjeru vidjeti
ć
emo da pravilan izbor ljestvice olakšava mjerenje a gledanje u pogrešnu ljestvicu ga
nepotrebno usložnjava. Pošto broj o
č
itanih podjeljaka na izabranoj ljestvici treba pomnožiti sa konstantom, ljestvicu treba
birati tako da konstanta bude broj lak za množenje - dakle da bude 0,1; 1; 10 ili 100.
Lošim izborom ljestvice konstanta
ć
e biti dva, pet ili npr. 3,3. Na slici 1.3. je prikazano pokazivanje instrumenta "Unimer 45"
prilikom mjerenja istosmjernog napona od
170 
. Na slici 1.3a preklopnik je postavljen u položaj
600  =
. To zna
č
i da je mjerni opseg
600 
, tj. pri punom skretanju kazaljke instrumenta napon je
600 
, na polovini ljestvice je
300 
 itd. Naponi ve
ć
i od
600 
 se ne mogu mjeriti. Na ljestvici ozna
č
enoj slovima V, A na kojoj se o
č
itava napon i struja imamo dvije ljestvice - gornju, koja ide od 0 do 6 podjeljaka, i donju
od 0 do 30 podjeljaka. Ako je naš izbor gornja ljestvica konstanta
ć
e biti:
=
   
 = 100 /
.O
č
itavamo
1,7
 podjeljaka,
 = 1,7
. Rezultat mjerenja je
 ∙ = 170 
. Ako me
đ
utim izaberemo donju ljestvicu konstanta
ć
e biti
6 0 0 3 0 ⁄ = 20
.O
č
itavamo
8,5
 podjeljaka pa je rezultat
20∙8,5 = 170 
. Rezultat je isti, možemo dakle gledati i donju ljestvicu. Ipak, poslije mjerenja
ć
e ostati dvojba jesmo li dobro procijenili
8,5
 podjeljaka? Možda je ipak procjena pogrešna, možda je to
č
na procjena
8,4
 ili
8,6
 podjeljaka?
a) b) Slika 1.3. Primjeri o 
č 
itavanja prilikom mjerenja.
Pošto je mjereni napon
170 
 to zna
č
i da možemo smanjiti mjerni opseg i prebaciti preklopnik u položaj
300 
. Dobijemo ve
ć
e skretanje kazaljke i vjerojatno to
č
nije mjerenje. Dakle, na slici 1.3b mjerni opseg je
300 
. Naravno da
ć
emo gledati u donju ljestvicu sa 30 podjeljaka pa
ć
e konstanta biti:
=
   
 = 10 /
.O
č
itavamo
17
 podjeljaka, što pomnoženo sa konstantom
10
 daje
170 
. Ako smo skloni kompliciranju stvari možemo izabrati i gornju ljestvicu sa 6 podjeljaka.
Tada konstanta ne
ć
e biti 10, nego
3 0 0 6 ⁄ = 50
. Broj podjeljaka koji instrument pokazuje na ovoj ljestvici je
3,4
 pa da bi došli do rezultata treba pomnožiti
50∙3,4 = 170 
.

 
 
Mjerenje napona 
 
Instrument se pretvara u voltmetar tako što se veliki kružni preklopnik postavi na podru
č
 je ozna
č
eno slovom V. Zavisno od toga mjerimo li istosmjerni ili izmjeni
č
ni napon mali preklopnik se postavi lijevo ili desno na odgovaraju
ć
u oznaku (= ili ~). Mjerenje se obavezno po
č
inje sa najve
ć
eg mjernog opsega. Na taj na
č
in se sprje
č
ava uništenje instrumenta koje je lako mogu
ć
e ako se mjerenje po
č
ne na malom mjernom opsegu a napon bude ve
ć
i od o
č
ekivanog. U tom slu
č
aju kazaljka naglo skre
ć
e, može da se iskrivi ili ispadne iz ležišta a u opasnosti je svitak u okretnom sistemu. Osigura
č
 (ako postoji) i zaštitne diode nisu uvijek dovoljno sigurna zaštita. Ako je skretanje
kazaljke malo, ili se uop
ć
e ne primijeti, može se postepeno i vrlo oprezno smanjivati mjerni opseg dok kazaljka ne
skrene toliko da omogu
ć
i normalno o
č
itavanje. Biramo ljestvicu u koju
ć
emo gledati, odre
đ
ujemo konstantu instrumenta i o
č
itamo skretanje kazaljke. Broj podjeljaka koji smo o
č
itali množimo sa konstantom i dobijemo mjereni napon. Na osnovu dobivenog rezultata
vidimo može li se još smanjiti mjerni opseg. Ako se mjeri istosmjerni napon to
č
ka ve
ć
eg potencijala (ili npr. + pol baterije) mora se dovesti na priklju
č
ak +VA
Ω
. Ako se ovdje pogriješi kazaljka
ć
e skretati na pogrešnu stranu (lijevo). Kada se mjeri izmjeni
č
ni napon ne mora se voditi ra
č
una o priklju
č
cima, ispravlja
č
 u instrumentu osigurava da kazaljka uvijek skre
ć
e udesno. Voltmetar se vezuje paralelno elementu na kome mjerimo napon. Unutrašnji
otpor voltmetra je veoma veliki (u idealnom slu
č
aju beskona
č
an) tako da kroz voltmetar prakti
č
no ne protje
č
e struja.
Primjer 1. Mjerenje napona baterije
Slika 1.4. Korak 1.
Mjerni opseg je postavljen na
500 
 i možemo primijetiti da je skretanje kazaljke malo. Ako izaberemo ljestvicu sa pet
podjeljaka konstanta je
100  ⁄
.O
č
itavamo nešto više od
0,1
 podjeljak ali teško je procijeniti je li to
0,11
;
0,12
 ili
0,13
. Kada to pomnožimo sa 100 rezultat može biti izme
đ
u
11 
 i
13 
, što zavisi od osobne procjene. O
č
igledno je da se na ovom podru
č
 ju ne može izvršiti to
č
no mjerenje pa smanjujemo mjerni opseg.

 
 Univerzalni mjerni instrument
Slika 1.5. Korak 2.
Na mjernom opsegu
150 
 logi
č
no je gledati u crnu ljestvicu sa 15 podjeljaka da bi rezultat o
č
itavanja pomnožili sa konstantom 10. O
č
itavamo nešto više od 1,2 podjeljaka, recimo da je procjena 1,25 što zna
č
i da je napon oko
12,5 
.
PAŽNJA! Naj 
č 
eš 
ć 
a u 
č 
eni 
č 
ka greška je da ovdje o 
č 
itaju 1,1 podjeljak - previdi se
č 
injenica da ovdje izme 
đ 
u jedinice i dvojke nema devet crtica nego samo
č 
etiri!
Naravno sljede
ć
i logi
č
an potez je novo smanjenje mjernog opsega. Sljede
ć
i mjerni opseg na instrumentu je
50 
, ve
ć
i je od mjerenog napona, što zna
č
i da bez bojazni prebacujemo preklopnik na brojku 50.
Slika 1.6. Korak 3.
Na mjernom opsegu
50 
 izborom ljestvice sa pet podjeljaka konstanta je
50 5⁄ = 10
. Sada ve
ć
 sa mnogo ve
ć
om sigurnoš
ć
uo
č
itavamo 1,25 podjeljaka odnosno
12,5 
.
Slika 1.7. Korak 4.

 
 
Na mjernom opsegu
15 
 na crnoj ljestvici od 0 do 15 podjeljaka prakti
č
no direktno o
č
itavamo napon. Na ovom podru
č
 ju vidi se da je mjereni napon zapravo
12,6 
. Ovo mjerenje je o
č
igledno i najto
č
nije, kao što se vidi uop
ć
e nije teško izvršiti dobre procjene sa to
č
noš
ć
u od
0,1 
. S obzirom da je sljede
ć
i raspoloživi mjerni opseg
5
 a mjereni napon je ve
ć
i od njega, smanjenje mjernog opsega na
5
 ne dolazi u obzir!
Primjer 2: Mjerenje izmjeničnog napona
Priklju
č
ni kablovi instrumenta su dobro izolirani tako da nema opasnosti od strujnog udara ako
ne dodirujemo metalne vrhove. Napon u priklju
č
nici je izmjeni
č
ni pa mali preklopnik mora biti preba
č
en ulijevo. Primijetimo da je oznaka ~ crvena, što zna
č
i da se pri mjerenju izmjeni
č
nih veli
č
ina koriste crvene ljestvice a najve
ć
i mjerni opseg je
1000 
. Na crvenoj ljestvici sa 10 podjeljaka (konstanta je
100  ⁄
)o
č
itavamo
2,2
 podjeljaka, tj.
220 
. Mjereni napon je manji od sljede
ć
eg mjernog opsega od
300 
, pa
ć
emo za to
č
niji rezultat prebaciti preklopnik na položaj 300. Na slici 1.8. vidimo da na ljestvici sa 30
podjeljaka (konstanta 10) kazaljka stoji na dvadeset tre
ć
em podjeljku, što zna
č
i da je napon ustvari
230 
. S obzirom da su dozvoljena odstupanja napona gradske mreže do 10%, izmjereni napon je
ispravan. Kada se mjere izmjeni
č
ne struje i naponi kazaljka
ć
e uvijek skretati u pravom smjeru bez obzira gdje se stavi koja priklju
č
nica instrumenta, što je zasluga ispravlja
č
a u instrumentu.
Slika 1.8. O 
č 
itavanje vrijednosti prilikom mjerenja izmjeni 
č 
nog napona.
Mjerenje struje 
 
Ampermetar se u strujni krug vezuje serijski. Unutrašnji otpor ampermetra u idealnom
slu
č
aju je jednak nuli a i u stvarnosti je vrlo mali. Univerzalni instrument se pretvara u
ampermetar postavljanjem velikog preklopnika na podru
č
 je ozna
č
eno slovom A. Mjerenje se po
č
inje obavezno na najve
ć
em mjernom opsegu, koji po potrebi veoma oprezno smanjujemo. Mali preklopnik se
postavi na odgovaraju
ć
u oznaku za vrstu struje koja se mjeri. Ako se ukaže potreba za promjenom mjernog opsega
prvo se struja mora prekinuti na nekom prekida
č
u ili isklju
č
enjem napajanja, pa tek onda se preklopnik postavi u drugi položaj i prekida
č
 se ponovo uklju
č
i. Na ovaj na
č
in se sprje
č
ava da se prekida struja na kontaktima preklopnika i da on bude ošte
ć
en uslijed varni
č
enja. U praksi
ć
e biti rijetke situacije kada
ć
e se koristiti ampermetar.
Č
esto je neprakti
č
no prekidati strujni krug i serijski u njega ubacivati instrument, jer je potrebno prekinuti
postoje
ć
u vezu. Ponekad se doslovno mora presje
ć
i žica ili odlemiti element iz ure
đ
aja.

 
 Univerzalni mjerni instrument
Mjerenje otpora 
 
Prije upotrebe analognog univerzalnog instrumenta za mjerenje otpora treba priklju
č
ke instrumenta kratko spojiti. Kazaljka mora skrenuti do kraja, odnosno mora pokazati
nulu. Ako nije došla do nule, ili je možda prešla preko nule udesno, njen položaj se
podešava, tj. postavi se na nulu okretanjem ozna
č
enog promjenjivog otpornika. Ovo podešavanje mora da se vrši povremeno zbog starenja i
trošenja baterije u instrumentu. Vrijednost mjerenog otpora se dobije kada se o
č
itani broj podjeljaka pomnoži sa brojem koji pokazuje veliki preklopnik. Mjerenje otpora
se ne mora po
č
eti sa najve
ć
eg mjernog opsega. Veliki preklopnik se postavi na više podru
č
 ja, a zadrži se u položaju na kome kazaljka stoji otprilike negdje izme
đ
u 1/2 i 2/3 ljestvice jer je u tom dijelu o
č
itavanje najto
č
nije. Ovo
ć
e se najbolje vidjeti u konkretnom primjeru.
Slika 1.9. Priprema analognog univerzalnog instrumenta za mjerenje otpora.
Veliki broj mjerenja, možda i 90% su mjerenja otpora. Mjerenjem otpora grija
č
a, prekida
č
a namotaja motora i transformatora, kao i nekih elektroni
č
kih komponenti može se do
ć
i do zaklju
č
ka o ispravnosti dijelova ure
đ
aja bez priklju
č
ivanja napona i bez opasnosti. Veliki preklopnik treba prebaciti u jedno od podru
č
 ja ozna
č
enih sa
Ω
 a mali preklopnik udesno. Analognim instrumentima za mjerenje struje i napona nije
potreban vlastit izvor napajanja. Me
đ
utim, za mjerenje otpora baterija je neophodna. Ve
ć
ina instrumenata koristi  jednu ili dvije baterije od
1,5 
. Instrument prakti
č
no kroz mjereni otpor (preko preklopnika i priklju
č
nica) propušta struju iz baterije pa
ć
e kazaljka više skretati pri mjerenju manjih otpora. Zbog toga su na
č
in mjerenja otpora i omska ljestvica druga
č
iji nego kada se mjeri struja i napon. O
č
itavanje vrijednosti otpora vrši se na posebnoj crnoj ljestvici. Ova ljestvica je druk
č
ija od ostalih jer je obrnuta, tj. nula se nalazi na desnoj strani a na lijevoj strani je
∞
. Osim toga razmak izme
đ
u podjeljaka nije isti, prvi podjeljci su dosta razmaknuti a zatim gledaju
ć
i nalijevo razmak je sve manji, da bi pri kraju bili toliko zbijeni da je to
č
no o
č
itavanje nemogu
ć
e.

 
 
Primjer: Mjerenje otpora od 180Ω na različitim položajima preklopnika
Slika 1.10. Pokazivanje instrumenta za razli 
č 
ite položaje preklopnika instrumenta.
Na slici 1.10a je položaj kazaljke pri mjerenju otpora
180 Ω
 kada je preklopnik na položaju X1. To
č
an broj podjeljaka je teško odrediti jer na malom rastojanju je
č
ak 100 podjeljaka. Broj podjeljaka koji procijenimo (dakle, oko 180) množi se sa 1 pa je
rezultat mjerenja oko
180 Ω
. Ako se preklopnik pomjeri u položaj X10 (slika 1.10b) kazaljka pokazuje 18 podjeljaka,
vidi se da ne postoji dvojba je li broj podjeljaka 17, 18, 19 ili možda 17,5. Ovih 18
podjeljaka pomnoži se sa deset kao što pokazuje preklopnik, dakle rezultat je
180 Ω
. Ako bi isti otpor pokušali izmjeriti na podru
č
 ju X100 bio bi veliki problem procijeniti pokazuje li kazaljka 1,7; 1,8 ili 1,9 podjeljaka.
Na primjer ako procijenimo da je u pitanju 1,7 podjeljaka, kada se to pomnoži sa 100
pravi se greška od
10 Ω
 iako procjena uop
ć
e nije bila loša. Na slici 1.10d se vidi da je mjerenje ovog otpora na podru
č
 ju X1k prakti
č
no nemogu
ć
e. Bi
ć
e dobro ako uop
ć
e prijetimo da rezultat nije
0Ω
, a kamoli o
č
itati 0,18 podjeljaka koje pokazuje kazaljka. Mogu
ć
a greška prilikom mjerenja otpora nastaje kada se rukama pridržava otpornik koji se
mjeri. Tako se paralelno mjerenom otporu dodaje otpor vlastitog tijela i rezultat je manji
od prave vrijednosti. Ovo je naro
č
ito izraženo na podru
č
 ju X1k. Greška je tako
đ
er mogu
ć
a ako se mjeri vrijednost otpornika koji je zalemljen na tiskanu plo
č
icu (
PCB 
). Utjecaj drugih elemenata vezanih paralelno tom otporu tako
đ
er smanjuje rezultat mjerenja.

 
 Univerzalni mjerni instrument
Digitalni univerzalni mjerni instrument
Sve što je re
č
eno o analognim instrumentima u vezi na
č
ina priklju
č
enja u krug, unutrašnjeg otpora i na
č
ina mjerenja (po
č
etak mjerenja sa najve
ć
eg mjernog opsega) važi i za digitalne instrumente. Kod digitalnog instrumenta o
č
itavanje mjerene veli
č
ine je mnogo lakše i to
č
nije. Vrijednost se direktno o
č
ita na LCD pokazniku, dakle nema dvojbe oko izbora ljestvice, odre
đ
ivanja konstante instrumenta i množenja sa njom, i nema subjektivnih grešaka pri o
č
itavanju broja podjeljaka. Ako je mjerena veli
č
ina ve
ć
a od mjernog opsega instrument
ć
e to vjerojatno „preživjeti“ a grešku
ć
e signalizirati ispisivanjem cifre „1“ na prvom mjestu. Nije osjetljiv ni na zamjenu priklju
č
aka „+“ i pokazati
ć
e to
č
nu vrijednost uz ispisivanje minusa ispred rezultata mjerenja. Ipak, zbog na
č
ina indikacije ovaj instrument nije pogodan za pra
ć
enje promjene mjerene veli
č
ine.
Slika 1.11. Digitalni mjerni instrument „VC150“ - Voltcraft.
Prije svake izmjene mjernog podru
č
 ja treba odstraniti mjerne vrhove od objekta na kojem se vrši mjerenje. Poseban oprez se
preporu
č
uje prilikom rada sa izmjeni
č
nim naponom ve
ć
im od
25 
 ili sa istosmjernim naponom ve
ć
im od
35 
, jer može nastati elektri
č
ni udar opasan po život. Provjerite prije svake upotrebe digitalni mjerni ure
đ
aj i mjerne kablove od ošte
ć
enja. Ni u kome slu
č
aju ne vršite mjerenje ako je zaštitna izolacija ošte
ć
ena. Da bi se izbjegao elektri
č
ni udar, obratite pažnju da za vrijeme mjerenja ne dirate priklju
č
ke za mjerenje odnosno mjerne to
č
ke direktno ili indirektno. Za vrijeme mjerenja ne smije se hvatati preko ozna
č
enog dijela na mjernim vrhovima. Ne upotrebljavati digitalni mjerni instrument za vrijeme
nevremena. Obratite pažnju da su vaše ruke, obu
ć
a, odje
ć
a, podloga, sklopovi i dijelovi sklopova obavezno suhi. Ne uklju
č
ujte nikada mjerni instrument kada ste ga prenijeli iz hladne u topliju prostoriju,  jer nastala
vodena kondenzacija može da ga ošteti. Ostavite mjerni instrument isklju
č
en dok se ne prilagodi sobnoj temperaturi. Mjerne vrijednosti pokazuju se na digitalnom
mjernom instrumentu u broj
č
anom (digitalnom) obliku na LCD pokazniku. Pomo
ć
u rotacijskog preklopnika se mogu odabrati pojedine mjerne funkcije. Kod modela VC150
izbor mjernog podru
č
 ja vrši se ru
č
no. Digitalni mjerni instrument VC150 se uklju
č
uje i isklju
č
uje pritiskom na dugme POWER. Uvijek isklju
č
ite ure
đ
aj za mjerenje ukoliko ga ne koristite.

 
 
Dugme HOLD vam omogu
ć
ava da zadržite vrijednost mjerenja na LCD pokazniku. Simbol „H“ se pojavljuje na LCD
pokazniku. Ova funkcija olakšava o
č
itavanje mjerene vrijednosti. Ponovni pritisak na dugme vra
ć
a ponovno opciju mjerenja.
Tabela 1.1. Simboli na LCD pokazniku digitalnog mjernog instrumenta VC150.
OL ili 1 Overload = prekora
č
enje; mjerno podru
č
 je je prekora
č
eno. Baterija za napajanje mjernog instrumenta je ispražnjena, što je mogu
ć
e prije zamijeniti bateriju. Mjerno podru
č
 je za testiranje dioda. Mjerno podru
č
 je za mjerenje napona opasnih po život. Mjerno podru
č
 je za akusti
č
ki test provodljivosti. Mjerna podru
č
 ja za mjerenje izmjeni
č
nih veli
č
ina. Mjerna podru
č
 ja za mjerenje istosmjernih veli
č
ina. mV Milivolt (
10

 
). V Volt (jedinica za elektri
č
ni napon). A Amper (jedinica za ja
č
inu elektri
č
ne struje). mA Miliamper (
10

A
).
µ
A Mikroamper (
10

 A
).
Ω
 Ohm (jedinica za elektri
č
ni otpor). k
Ω
 Kiloohm (
10

 Ω
). M
Ω
 Megaohm (
10

 Ω
). H Aktivna je HOLD funkcija.

 
 Univerzalni mjerni instrument
Mjerenje napona
NAPOMENA: Prije mjerenja napona, uvijek provjerite da se ne nalazite u mjernom podru 
č 
 ju za mjerenje struje. Kada se na LCD pokazniku pojavi „1“ ili „OL“ (overload = prekora 
č 
enje), tada ste prekora 
č 
ili mjerno podru 
č 
 je. Odaberite naredno ve 
ć 
e mjerno podru 
č 
 je.
Slika 1.12. Raspored crnog i crvenog mjernog vodi 
č 
a kod mjerenja napona.
 Za mjerenje istosmjernog napona (DC) postupite prema sljedećem:
-
 Uklju
č
ite digitalni mjerni instrument i odaberite mjerno podru
č
 je V .
-
 Priklju
č
ite mjerne vodi
č
e u odgovaraju
ć
e mjerne uti
č
nice kao što je prikazano na slici.
-
 Priklju
č
ite mjerne vrhove na objekt za mjerenje (baterija, sklop itd.). Crveni mjerni vrh odgovara
plus polu, a crni mjerni vrh odgovara minus polu.
-
 Pripadaju
ć
i polaritet mjerne vrijednosti biti
ć
e prikazan na LCD pokazniku zajedno sa trenutnom mjernom vrijednosti. Kada se pri
mjerenju istosmjernog napona na ekranu ispred mjerne vrijednosti pojavi znak „-“, tada
je izmjereni napon negativan (ili su mjerni kablovi zamijenjeni).
-
 Kada ste završili mjerenje, odvojite mjerne vodove od objekta za mjerenje i isklju
č
ite digitalni mjerni instrument.
 Za mjerenje izmjeničnog napona (AC) postupite prema sljedećem:
-
 Uklju
č
ite digitalni mjerni instrument i odaberite mjerno podru
č
 je V . Na pokazniku se pojavljuje simbol „AC“.
-
 Povežite (spojite) dva mjerna vrha sa objektom za mjerenje (generator, sklop itd.).
-
 Mjerna vrijednost
ć
e biti pokazana na LCD pokazniku.
-
 Kada ste završili mjerenje, odvojite mjerne vodove od objekta za mjerenje i isklju
č
ite digitalni mjerni instrument.

 
 
Mjerenje struje
NAPOMENA: Maksimalno dozvoljeni napon u strujnom krugu ne smije da prelazi 250 V.
Mjerenja struja ve 
ć 
ih od 5 A smiju se izvoditi samo u trajanju od maksimalno 10 sekundi i sa pauzom izme 
đ 
u mjerenja u trajanju od 15 minuta. Sva strujna mjerna podru 
č 
 ja su osigurana i time zašti 
ć 
ena od preoptere 
ć 
enja.
a) struje do 200 mA b) struje do 10 A Slika 1.13. Raspored crnog i crvenog mjernog vodi 
č 
a kod mjerenja struje.
 
 Za mjerenje istosmjerne struje (DC) postupite prema sljedećem:
-
 Priklju
č
ite crveni mjerni vodi
č
 u 10A - mjernu uti
č
nicu (kod struje ve
ć
e od
200 
) odnosno u mA - mjernu uti
č
nicu (kod struje manje od
200 
). Crni mjerni vodi
č
 priklju
č
ite na COM - mjernu uti
č
nicu.
-
 Odaberite željeno mjerno podru
č
 je. Po mogu
ć
nosti, po
č
nite mjerenje uvijek sa najve
ć
im mjernim opsegom, zato što
ć
e kod prekora
č
enja reagirati zaštitni osigura
č
.
-
 Priklju
č
ite u seriju sa mjernim objektom oba mjerna vrha (baterija, sklop itd.). Pripadaju
ć
i polaritet mjerne vrijednosti, biti
ć
e prikazan na LCD pokazniku zajedno sa trenutnom mjernom vrijednosti. Kada se pri
mjerenju istosmjerne struje na ekranu ispred mjerne vrijednosti pojavi znak „-“, struja
protje
č
e u suprotnom smjeru (ili su mjerni kablovi zamijenjeni).
-
 Kada ste završili mjerenje, odstranite mjerne vodove od objekta za mjerenje i isklju
č
ite digitalni mjerni instrument.
Pažnja! Nikada ne mjerite u 10A podru 
č 
 ju struje preko 10 A odnosno u mA/ 
 µ 
A podru 
č 
 ju struje preko 200 mA, zato što
ć 
e tada reagirati osigura 
č 
 u mjernom instrumentu.

 
 Univerzalni mjerni instrument
Mjerenje otpora
NAPOMENA: Uvjerite se da su svi dijelovi kruga, prekida 
č 
i i komponente i drugi objekti za mjerenje u krugu odvojeni od izvora napona i ispražnjeni.
Slika 1.14. Raspored crnog i crvenog mjernog vodi 
č 
a kod mjerenja otpora.
 Za mjerenje električnog otpora postupite prema sljedećem:
-
 Uklju
č
ite digitalni mjerni instrument i odaberite mjerno podru
č
 je „
Ω
“.
-
 Priklju
č
ite mjerne vodi
č
e na mjerne uti
č
nice instrumenta kao što je vidljivo na slici.
-
 Provjerite neprekidnost mjernih vodi
č
a tako što
ć
ete spojiti mjerne vrhove jedan sa drugim. Nakon toga na LCD pokazniku
ć
e biti prikazan otpor od približno
0,5 Ω
 (vlastiti otpor mjernih vodi
č
a).
-
 Povežite mjerne vrhove sa mjernim objektom. Ako mjerni objekt nema otpornost ve
ć
u od
20 Ω
 ili nije u prekidu, mjerna vrijednost
ć
e biti prikazana na LCD pokazniku. Sa
č
ekajte dok se mjerna vrijednost ne stabilizira. Kod otpora ve
ć
eg od
1 Ω
, ovo može da potraje nekoliko sekundi.
-
 Kada se na LCD pokazniku pojavi „1“ ili „OL“ (Overload = prekora
č
enje), tada ste prekora
č
ili mjerno podru
č
 je, odnosno, mjerni krug je u prekidu. U tom slu
č
aju odaberite ve
ć
e mjerno podru
č
 je.
-
 Kada ste završili mjerenje, odstranite mjerne vodove od objekta za mjerenje i isklju
č
ite digitalni mjerni instrument. Kada vršite mjerenje otpora, pazite da su mjerne to
č
ke koje dirate mjernim vrhovima slobodne od prljavštine, ulja, laka ili sli
č
no, jer njihova prisutnost može da dovede do pogreške u mjerenju.

 
 
Izmjeni 
č 
ne veli 
č 
ine
Izmjeni
č
n a s t r u j a j e s v a smjer. Izmjeni
č
n e s t r u j e s e d i j periodi
č
ne struje koje se dijel Prostom izmjeni
č
nom ili intenzitetu i smjeru, periodvremenski oblik dat je na slici
Slika
Izmjeni
č
n a s t r u j a n a s t a j vodi
č
a. Pri tome se koli
č
i n a e toku vremena. Zbog toga se
vrijednost struje se ozna
č
ava Dakle, kod izmjeni
č
n e s  jednog pola izvora do drug središnjeg
položaja. Izmjeni
č
na struja se, u n a z i v a j u g e n e r a t o r i . U s v i m o pojave induciranja
napona u elektri
č
nu. U op
ć
em slu
č
aju vodi
č
 njegove silnice. Pri tome s komponentu (slika 1.16).
Slika
P o d d j e l o v a n j e m v o d o r presijeca ih. Zato se u vodikretanja, koja
uzrokuje da vodPromatrajmo sada vodi
č
1.17. a struja koja u toku vremena mijenja svoj ele na periodi
č
ne i ne periodi
č
ne struje. Nas na proste (sinusne) i složene (ne sinusne) sinusnom strujom se naziva ona
struja
č
ij i
č
no ponavljaju u jednakim vremenskim 1.15.
1.15. Vremenski oblik izmjeni 
č 
ne sinusne struje.
kao posljedica oscilatornog kretanja ele lektriciteta koja protje
č
e kroz popre
č
n i p r e s j mora uzeti u obzir veli
č
ina struje u svakom malim slovom

. inusne struje nema „strujanja“ elektrona, j g (kao kod istosmjerne struje), nego
oni elektroenergetici, proizvodi pomo
ć
u o b r t n i rtnim generatorima elektri
č
n a e n e r g i j a s e p avoju koji se okre
ć
e. U njima se mehani
č
ka se u magnetnom polju kre
ć
e pod nekim k e brzina kretanja vodi
č
a r a s t a v l j a n a v o
1.16. Brzina kretanja vodi 
č 
a u magnetnom polju.
vne komponente


, vodi
č
  k l i z i d u ž m a g u i n d u c i r a n a p o n
u z r o k o v a n o k o m i t o m k o i
č
 presijeca magnetni tok (fluks). koji se okre
ć
e u homogenom magnetno
Izmjenična struja
intenzitet (ja
č
inu) i posebno zanimaju truje. e se promjene, po intervalima. Njen tri
č
nih naboja duž ek vodi
č
a mijenja u trenutku. Trenutna r oni ne struje od osciliraju oko svog h strojeva koje se
oizvodi na principu energija pretvara u utom u odnosu na oravnu i okomitu netnih silnica i ne
mponentom brzine polju dat na slici

 
 Praktikum za drugi razred elek
Slika 1.1
Inducirani napon je, u opInducirani napon u vomagnetnom polju, mijenja se se može grafi
č
ki predstaviti u Za vrijeme jednog punog nastaju i promjene inducirano
Slika 1.1
U vodi
č
u koji se okre
ć
e napon
č
ija se promjena veli
č
i Tako dobiveni napon naziva pote
ć
i struja
č
ija se veli
č
ina i struja.
Karakteristike izmjeni 
č 
 
Period
P e r i o d j e d i o v r e m e n a k veli
č
ine po ja
č
i n i i s m j e r u . P e r Izmjeni
č
na veli
č
i n a z a v promjena izmjeni
č
ne veli
č
ine polovine perioda smjer je supP r o m j e n a i n d u c i r a n o g n polju.
Uzmimo, na primjer, d da se u toku jedne sekund odnosno, u jednoj sekundi
s s e k u n d u , v r i j e m e t r a j a n j a j e d n Vremena trajanja svako navojka
konstantna (nepromj
 rotehničara
. Okretanje vodi 
č 
a u homogenom magnetnom p 
 em slu
č
aju, odre
đ
en formulom:
=
 ∙ ∙ ∙
 di
č
u, koji se obr
ć
e k o n s t a n t n o m b r z i n o po veli
č
ini i smjeru proporcionalno sinusu obliku sinusoide. obrtaja, kut a se ravnomjerno
mijenja od 0 napona u vodi
č
u.
. Induciranje napona i struje u vodi 
č 
u koji se okr u homogenom magnetnom polju.
stalnom brzinom u homogenom magnetno n e i s m j e r a p o n a v l j a i s t i m
r e d o m p o s l i j e s v se izmjeni
č
ni napon. Ako zatvorimo krajeve smjer periodi
č
no mijenjaju. Takva struja s
ih veli 
č 
ina
 je je potrebno da se izvrši jedna potpuna p iod se ozna
č
ava sa

, a m j e r i s e u s e k u n d a rijeme jednog perioda dva puta promijeni u jednom
smjeru traje polovinu perioda, otan. pona zavisi od brzine kojom se navojak o je brzina
obrtanja navojka 50 puta u jedno e desi 50 promjena intenziteta i smjera i pojavi 50
perioda. S obzirom na to da 50 og perioda dobijemo kao:
  150  0,02 
 perioda su me
đ
usobno jednaka ukoliko njiva).
lju.
m u homogenom uta zakretanja, pa °do 360°. Pri tome
ć 
e
polju, inducira se kog punog okreta. vodi
č
a u krugu
ć
e naziva izmjeni
č
na omjena izmjeni
č
ne a

. svoj smjer. Dakle, za vrijeme druge
 
br
ć
e u magnetnom  j sekundi. To zna
č
i mjeni
č
ne veli
č
ine, perioda traje jednu  je brzina obrtanja

 
 
Maksimalna vrijednost (amp
To je najve
ć
a v r i j e d n o izmjeni
č
na veli
č
ina dva puta u n e g a t i v n o m s m j e r u . M a k s i (maksimum).
Maksimalna vrinapona sa


.M a k s i m a l n a v r i j e d n o s t i n
Frekvencija (učestalost)
F r e k v e n c i j a j e b r o j p e r i o za mjerenje frekvencije je Her Izme
đ
u f r e k v e n c i j e i p e r i Iz ovoga možemo izvesti Ve
ć
e jedinice od herca s
Početna faza
Po
č
etna faza je fazni kut Do sada smo kao po
č
et v r i j e d n o s t i n d u c i r a n o g n a p o predstavlja poseban slu
č
aj. Pretpostavimo da je po
č
 položaja 2, na slici 1.18. Za odnosu na koordinatni po
č
e (slika 1.19a).
Slika 1.19. Po 
Sa slike uo
č
a v a m o d a j koordinatni po
č
etak za odredijagram promatrane veli
č
ine Pretpostavimo sada da p o l o ž a j a 1 i p o l o ž a j a 4 , n a s veli
č
ine pomjeren udesno u Dakle, po
č
e t n a f a z a j e n e g a t odnosu na koordinatni po
č
etaI z s v e g a n a v e d e n o g m izmjeni
č
na veli
č
ina mož e imat
ituda)
t koju postiže izmjeni
č
na veli
č
i n a . U t o ostiž e maksimalnu vrijednost: jednom u
p o z alne vrijednosti se ozna
č
a v a j u v e l i k i m s l o v  jednost struje se ozna
č
ava sa


, a m a uciranog napona se ra
č
una po formuli:


 = 
  ∙  ∙ 
 a u jednoj sekundi. Frekvencija se ozna
č
ac

. da vlada slijede
ć
i odnos:
  
 
 ili

 
  jedinicu za frekvenciju kao:
  1 ⁄
 : kiloherc

, megaherc

, gigaherc koji odgovara po
č
etnom trenutku vremena. k mjerenja vremena (
0
) u z i m a l i t r e n u t a u navojku jednaka nuli. To, me
đ
u t i m tak promatranja izmjeni
č
ne veli
č
ine negdje takav položaj vodi
č
a po
č
e t n a f a z a j e p o ak, a inducirani napon

 ima odre
đ
enu
a) b) etna faza izmjeni 
č 
ne veli 
č 
ine: a) pozitivna, b) ne 
 
 
e dijagram izmjeni
č
ne veli
č
i n e p o m j e r e n u
đ
eni kut

 (teta). Dakle, po
č
etna faza je pomjeren ulijevo u odnosu na koordinatni po je po
č
etak promatranja izmjeni
č
ne veli
č
i lici 1.18. Na slici 1.19b. uo
č
avamo da je di odnosu na koordinatni po
č
etak, a po
č
etna ivna kada je dijagram promatrane veli
č
ine k. ožemo zaklju
č
iti da za po
č
etno vrijeme ( i bilo koju od svojih trenutnih vrijednosti u to
Izmjenična struja
u jednog perioda, itivnom, a drugi put om i indeksom „m“ simalna vrijednost va sa „
 
“. Jedinica

. k kada je trenutna , nije pravilo, ve
ć
 izme
đ
u položaja 1 i  jerena za kut 0 u ozitivnu vrijednost
gativna.
lijevo u odnosu na pozitivna kada je
č
etak. ne negdje izme
đ
u  jagram promatrane faza je negativna. omjeren udesno u
0
), promatrana u jednog perioda.

 
 Praktikum za drugi razred elek
Kružna frekvencija
Osim u stupnjevima ( °r a d i j a n i m a . R a d i l a k š e g r a z u
slici 1.20. Polumjer ovakve kružnica. S obzirom da je polD a k l e , o b i m o v a k v e
k r u ž odnosno
360°  2 
Jedan radijan odgovara
Pretpostavimo da se jekonstantna. Za jedan puni potrebno je vrijeme

  k o j e o d
ć
e opisati luk koji odgovara o p i s a n o g l u k a i v r e m e n a p o t r Koli
č
nik
 ⁄
 se naziva
k frekvencija 
, odnosno: Pošto je
  1 ⁄
 imamo: N a k o n š t o s m o s e u p o možemo napisati osnovne napona,
odnosno struje:
 Srednja vrijednost
P o š t o j e k o d s i n u s n e s t r poluperioda, srednja matemanuli. Me
đ
utim, za elektri
č
ne prethodno izvršiti ispravljanje izmjeni
č
ne struje uspostavlja interval izme
đ
u dvije nulte vrizmjeni
č
ne struje.
rotehničara
) elektri
č
ni kut se može predstaviti i tzv. mijevanja mjerenja kuta radijanima proma kružnice
jednak je jedinici (
1
) i o n a s mjer jednak jedinici, obim kružnice (
2
) p r ice iznosi:
2  2∙1 ∙  2 
,

 rad iz
č
ega slijedi:
1 radijan = 57°17' 44,8". utu
č 
iji je kružni luk jednak polumjeru kružni 
 
Slika 1.20. Jedini 
č 
na kružnica.
ini
č
ni polumjer obr
ć
e oko to
č
ke „0“ i da brtaj, koji odgovara geometrijskom kutu
3
 
 
govara vremenu od jednog perioda. Pri isti kutu

 za proporcionalno kra
ć
e vrijeme bnog da se on opiše, matemati
č
ki se može
2:  :
 ili

 
 
 
utna (ugaona) brzina 
, a o n a s e u e l e k t r o t e
  2    
 
  2
. nali sa osnovnim karakteristikama izmjeni matemati
č
ke jednadž be za trenutne vrije


 ∙  

 ∙2
,


 ∙  

 ∙2
.  je površina pozitivnog poluperioda jednaka i
č
ka vrijednost struje, za ma koji broj cijelih potroša
č
e
č
iji je rad ovisan od smjera izmjeni
č
ne u istosmjernu struju. S obzirom samo jedan smjer, srednja vrijednost struj
i j e d n o s t i . N a s l i c i 1 . 2 1 . j e p r e d s t a v l j e n a p o lu
č
nom mjerom ili rajmo kružnicu na e naziva jedini
č
na dstavlja puni luk.
e 
.  je brzina obrtanja
60°  2 
, uvjetima polumjer . Proporcionalnost izraziti kao: nici naziva
kružna
č
nih veli
č
ina, sada dnosti induciranog površini negativnog perioda, jednaka je struje potrebno je a se
ispravljanjem


 se odre
đ
uje za zitivna poluperioda

 
 
Slika 1.21. Srednja
Površina ome
đ
e n a k r i v u odgovaraju
ć
u koli
č
i n u e l e k t r i c Ovu površinu možemo osnovica

 2⁄
, a visina
0,63
(koja fizikalno ne postoji), a nj
Srednja, matemati 
č 
k a , v konstantne ja 
č 
ine, pri kojoj koli 
č 
ina elektriciteta ( 

 ) kao i
Analogno je srednja vrije
Efektivna vrijednost
Efektivno djelovanje idjelovanjem istosmjerne struj
s t r u j e b r o j n o j e j e d n a k a i s t o istu koli 
č 
i n u t o p l o t e k a o i p r o
Radi odre
đ
ivanja broj
č
an izra
č
unati koli
č
i n e t o p l o t e k o j razvija istosmjerna struja

 (Džulovom) zakonu kao: Da bismo odredili koli
č
in slici 1.22.
S l i k a 1 . 2 2 . D i j a
Sa slike je vidljivo da dijaa p o š t o j e s n a g a f u n k c i j a k v a
vrijednost izmjeni 
č 
ne sinusne struje za polovinu
ljom struje i vremenskom osom, u interva iteta

. transformirati u ekvivalentnu površinu p
∙

. Ova visina predstavlja srednju vrijed e n a v r i j e d n o s t u
odnosu na maksimalnu vrij


 
 
 ∙

  0,637∙

.
ijednost izmjeni 
č 
ne struje je brojno jednaka bi za vrijeme polovine perioda ( 
 2⁄
 ) kroz ri promatranoj izmjeni 
č 
noj struji.
nost izmjeni
č
nog napona:


 
 
 ∙

  0,637∙

. mjeni
č
ne struje izražava se usporedb e, odgovaraju
ć
e ja
č
ine. Dakle,
e f e k t i v n a v r mjernoj struji konstantne ja 
č 
i n e k o j a u s t r atrana izmjeni 
č 
na struja 
. e zavisnosti efektivne vrijednosti izmjeni
č
ne razvijaju istosmjerna i izmjeni
č
na struja. a otporniku

 za vrijeme

 odre
đ
uje se


  ∙  ∙ 
 toplote koju razvija izmjeni
č
na struja prom 
ram trenutnih vrijednosti kvadrata izmjeni 
č 
ne st 
gram kvadrata izmjeni
č
ne struje ima stalno rata struje, zna
č
i da snaga ima stalan smjer
 Izmjenična struja
erioda.
lu
 2⁄
, predstavlja avokutnika
č
ija je ost sinusne struje dnost iznosi:
istosmjernoj struji, krug protekla ista
m sa efektivnim
ijednost izmjeni 
č 
ne  jnom krugu razvija
struje, potrebno je oli
č
ina toplote koju prema Jouleovom trajmo dijagram na
uje.
ozitivnu vrijednost, .

 
 Praktikum za drugi razred elek
Toplota proizvedena izpovršini ograni
č
e n o j v r e m e n izmjeni
č
ne struje. Ova površ i


2⁄
. Dakle, koli
č
i n a t o p l o t e k o  je: Ako izjedna
č
i m o i z r a z e z Nakon sre
đ
ivanja izraza,
Dakle, efektivna vrijedno vrijednosti 
.A n a l o g n o j e e f e k t i v n a v r i j U praksi se uvijek kori
slu
č
ajevima kada se navod efektivnim vrijednostima. Nefektivnim vrijednostima struj
Fazni odnosi
Pri prou
č
avanju fizikalnizmjeni
č
ne veli
č
ine jednake karakteristi
č
ne vrijednosti (nul
Fazna jednakost
Za dvije ili više izmjeni
č
 i s t o m f r e k v e n c i j o m i k o j e i s t poklapaju
ć
i s e p o s m j e r u , k a fazi.
S
rotehničara
 jeni
č
nom strujom na otporniku

  z a v r i j kom osom

 (u intervalu

) i krivom koja a jednaka je površini pravokutnika
č
ija je  ju razvija izmjeni
č
na struja na otporniku

 z
 ≅ 

2  ∙  ∙ 
 a koli
č
inu toplote istosmjerne i izmjeni
č
n e s t r


  ∙  ∙    

2  ∙  ∙ 
 slijedi:


 
 


 odnosno


 
 

√ 
  0,707∙

 
st izmjeni 
č 
ne struje je za
√ 2
 puta manja o
ednost izmjeni
č
nog napona:


  

√ 2   0 , 7 0 7 ∙ 

 te efektivne vrijednosti izmjeni
č
ne struje vrijednosti struje i napona, podrazumijev  jve
ć
i b r o j m j e r n i h i n s t r u m e n a t a s e u m j i napona. ih procesa u kolima
izmjeni
č
ne struje frekvencije prolaze u isto ili razli
č
ito te i maksimalne). nih veli
č
ina koje se mijenjaju po istom sin ovremeno
p r o l a z e k r o z s v o j e n u l t e i m a k emo da imaju jednake
faze, odnosno kaž e
ika 1.23. Dijagram dviju struja jednakih faza.
eme

 jednaka je predstavlja kvadrat snovica

, a visina vrijeme

 jednaka uje dobivamo:
njene maksimalne
i napona. U svim
 
a se da se radi o erava (baždari) u ožemo uo
č
iti da rijeme kroz svoje usnom zakonu, sa imalne vrijednosti, mo da se nalaze u

 
 
Dakle, dvije izmjeni
č
ne skutove koji odre
đ
uju trenutni i z r a z i z a t r e n u t n e v r i j e d n o s t i o

gdje su:


 i


 -
po 
č 
etni


 =    


 i


 = 
Razlika po
č
etnih faznih uUvjet fazne jednakosti je
Fazna razlika
Za dvije ili više izmjeni
č
 istom frekvencijom, poklapajnulte i maksimalne vrijednosti da su fazno pomjerene. Dakle,
veli
č
i n e k o j e s u f me
đ
usobni polož aj u toku cije
S l i
Dva izmjeni
č
na napona, kutove koji odre
đ
uju trenutn t r e n u t n e v r i j e d n o s t i o v i h n a p o gdje su:


 i


 -
po 
č 
etni
Sa slike je vidljivo da je

Dakle, kao zaklju
č
ak mo

 2⁄
, odnosno, može se tako
đ
Na osnovu ovoga mož e
Vremenski interval koji p vrijednost, do trenutka u koje pomak. Za veli 
č 
inu
č 
ije k vrijednosti druge veli 
č 
ine, kaž
ruje, koje se nalaze u fazi, imat
ć
e po
č
etne položaj u svakom trenutku, jednake vrije vih struja su:

  

  ∙       

  

 ∙

 
 

  

  ∙       

  

 ∙

 
azni kutovi 
,



 -
fazni kutovi (u radijanima)
. glova naziva se fazni pomak (

), odnosno:


 

 
0
 odnosno


  

. nih veli
č
ina koje se mijenjaju po istom sin
ć
i s e p o s m j e r u , a l i k o j e n e p r o l a z e i s t o v , kažemo da
izme
đ
u njih postoji fazna razlik a z n o p o m j e r e n e , a i m a j u j e d n a k u
f r e k v e n log procesa promjena.
a 1.24. Dijagram dvaju napona razli 
č 
itih faza.
koji se ne nalaze u fazi, imat
ć
e po
č
e t n e f i položaj u svakom trenutku, razli
č
ite. Ma na su:


  

  ∙       


 


  

  ∙       


 
azni kutovi 
 

  0
 i


   2⁄
, pa je fazni pomak:


 

   2⁄   0   2 ⁄
. že se re
ć
i da napon


 fazno zaostaje za er re
ć
i da napon


 fazno prednja
č
i naponu o izvesti i slijede
ć
u definiciju faznog pomak
 o 
đ 
e od trenutka u kojem je jedna veli 
č 
i n a i m druga veli 
č 
i n a p o s t i g n e i s t u t a k v u v r i j e d rakteristi 
č 
ne vrijednosti nastupaju ranije e se da fazno prednja 
č 
i, a za drugu veli 
č 
inu
Izmjenična struja
fazne kutove, kao i nosti. Matemati
č
ki usnom zakonu, sa remeno kroz svoje , odnosno kažemo iju, zadržavaju isti azne kutove,
kao i temati
č
ki izrazi za aponom


 za kut


 za kut
 2⁄
.:
ala karakteristi 
č 
nu ost naziva se fazni od odgovaraju 
ć 
ih a fazno zaostaje.

 
 Praktikum za drugi razred elek
Fazni pomak postoji ne na primjer, izme
đ
u n a p o n a i s
Djelatni otpor u krugu i 
Otpornost u krugu izmje je u kolima izmjeni
č
ne struja k o j i n a s t a j u u s l i j e d p o v r š i n s k zanemariti. U krugu izmjenimijenjaju se
po istom zakonu napon i struja se u kolima sa
Slika 1.25. Vreme
Ako kroz otpor

 te
č
e s i n


Vidimo da za maksimaln Tako
đ
e r , m o ž e m o p o k a zakon:
rotehničara
amo izme
đ
u istovrsnih veli
č
ina ve
ć
 i izme
đ
 truje ili struje i napona samoindukcije itd.
mjeni 
č 
ne struje
i
č
ne struje se naziva djelatna (aktivna, om e
ć
a nego u kolima istosmjerne struje zbog og efekta i histereze. Ovo uve
ć
anje se u ne struje sa
č
isto djelatnim otporom, na i istovremeno prolaze kroz svoje karakteri isto aktivnom
otpornosti nalaze u fazi.
ski oblici struje i napona za krug sa djelatnim ot 
 usna struja
=

 ∙
, onda na otporu vl
  ∙   ∙

 ∙  

 ∙
 v r i j e d n o s t i s t r u j e i n a p o n a v r i j e d i O h m o v z


  

 ∙
 tj.


 
 


 a t i d a i z a e f e k t i v n e v r i j e d n o s t i s t r u j e i n a


  

√ 2  

√ 2∙  

√ 2 ∙ 1  


 u razli
č
itih veli
č
ina, ka) otpornost. Ona ove
ć
anih gubitaka raksi obi
č
no može on i ja
č
ina struje ti
č
ne to
č
ke. Dakle,
orom.
da napon: kon, odnosno: ona vrijedi Ohmov

 
 Osciloskop
Osciloskop
Ovaj elektroni
č
ki mjerni ure
đ
aj služi za brzi dvodimenzionalni prikaz signala. Osciloskop se naj
č
eš
ć
e koristi za prikaz vremenske ovisnosti nekog mjernog signala
 = 
, gdje se vodoravna (
X-os 
) podrazumijeva kao vremenska os. Alternativno se osciloskop može koristiti za prikaz
funkcijske ovisnosti dva signala (takozvani
X-Y 
 na
č
in rada), gdje se na
Y-os 
 osciloskopa dovodi jedan od mjernih signala, dok se na
X-os 
 dovodi signal u
č
ijoj funkciji želimo promatrati signal doveden na
Y-os 
. Osciloskop se sastoji od katodne cijevi s grijanom katodom (negativnom elektrodom)
kao izvorom snopa elektrona, poja
č
ala mjernog signala (poja
č
alo za okomitu os), poja
č
ala za vodoravni otklon (vodoravnu os) i generatora pilastog napona (vremenske baze),
fluorescentnog zaslona katodne cijevi i raznog dodatnog sklopovlja.
Slika 1.26. Katodna cijev analognog osciloskopa.
Katodna cijev sadrži skup anoda za ubrzavanje elektrona u smjeru zaslona i fokusiranje tako
dobivenog elektronskog snopa (tzv. „elektronski top“), te dva para otklonskih plo
č
ica, od kojih je jedan postavljen vodoravno, a drugi okomito. Princip rada osciloskopa je
sljede
ć
i: • Ukoliko na vodoravno postavljeni par plo
č
ica (
Y-os 
) primijenimo napon razli
č
it od nule, uslijed djelovanja elektrostatske sile snop elektrona
ć
e se otkloniti u okomitom smjeru u odnosu na os katodne cijevi. • Napon doveden na okomito
postavljeni par plo
č
ica (
X-os 
) uzrokovati
ć
e otklanjanje snopa elektrona u vodoravnom smjeru. Dolaskom brzih elektrona na
fluorescentni zaslon katodne cijevi dolazi do pretvorbe njihove kineti
č
ke energije u svjetlost
č
ime je omogu
ć
en prikaz signala. Napon s vremenske baze (pilasti napon) dovodi se na odgovaraju
ć
e poja
č
alo na
č
ijem se izlazu nalaze otklonske plo
č
ice za
X-os 
. Linearni porast napona pilastog signala omogu
ć
uje da se snop elektrona prethodno otklonjen otklonskim plo
č
icama
Y-osi 
 pomi
č
e po ekranu proporcionalno s proteklim vremenom. Kao rezultat toga dobije se prikaz u
realnom vremenu mjerenog signala dovedenog na poja
č
alo
Y-osi 
. Za stabilan prikaz vremenske ovisnosti signala dovedenog na
Y-os 
 potrebno je podesiti okidanje, odnosno iznos i vremensku derivaciju signala kod kojih
se signal po
č
inje prikazivati na zaslonu (tzv.
trigger LEVEL and SLOPE 
), tako da iscrtavanje signala uvijek po
č
inje u istoj to
č
ki signala (što je vrlo bitno kod prikaza periodi
č
kih signala).

 
 
Slika 1.27. Izgled upravlja 
č 
ke plo 
č 
e analognog osciloskopa.
Slika 1.27. prikazuje upravlja
č
ku (prednju) plo
č
u tipi
č
nog osciloskopa s katodnom cijevi. Na zaslonu katodne cijevi nalazi se raster koji u pravilu ima
10 podjeljaka (
DIV 
) po vodoravnoj osi i 8 podjeljaka po okomitoj osi. Osciloskopi se obi
č
no izvode s barem dva ulaza (kako bi se ostvario istovremeni prikaz dva ili više signala).
Za svaki ulazni naponski signal odre
đ
uje se okomita rezolucija u
 ⁄
 koja se za osciloskop na slici 1.27. može nalaziti u rasponu od
5  ⁄
 do
10  ⁄
. Na primjer, ukoliko se želi preko cijelog okomitog raspona ekrana prikazati sinusni mjerni signal
vršne vrijednosti
40 
 (napon koji se mijenja od
−40 
 do
40 
), odabrat
ć
emo okomitu rezoluciju od
10  ⁄
. S druge strane, da bismo mogli uo
č
iti bitne zna
č
ajke vremenskih promjena mjernog signala potrebno je na odgovaraju
ć
i na
č
in podesiti vremensku bazu (
X- os 
). Podešavanje vremenske baze obavlja se kota
č
i
ć
em
TIME/DIV 
 
č
iji raspon za dani osciloskop može i
ć
i od
0,5  ⁄
 do
0,5  ⁄
, što dogovara vremenskom intervalu u kojem promatramo signal (preko cijele širine ekrana)
u rasponu
5 
 do
5
.
Princip rada analognog osciloskopa
Svaki analogni osciloskop ima tri osnovna dijela koji omogu
ć
uju prikaz signala koga gledamo. To su: • X-otklonski sustav ili vremenska baza, • Y-
otklonski sustav, • Okidni (trigerski) sustav. Na sva tri navedena sustava možemo
dovoditi signal sa vanjskog izvora dok X otklonski sustav (vremenska baza) i trigerski
sustav, ve
ć
inom koriste interne izvore. Obi
č
no, osciloskopom promatramo vremenski promjenjive signale i to periodi
č
ne signale. U tom slu
č
aju na Y otklonski sustav dovodima naponski signal koji promatramo, a X otklonski
sustav služi kao vremenska baza. Pretpostavimo da na ulaz dovodimo sinusni signal
amplitude
A
 i frekvencije
f 
. Ako koristimo
XY 
 prikaz a na X ulaz nismo doveli nikakav signal odnosno
  = 0
 prikaz na osciloskopu
ć
e biti okomita duž od to
č
ke (
0, -A
) do to
č
ke (
0, +A
) (slika 1.24.).

 
 Osciloskop
Slika 1.28. Prikaz sinusnog signala na Y-otklonskom sustavu X(t)=0.
Generator vremenske baze koji se koristi kao interni izvor signala za X otklonski sustav
ima signal oblika kao na slici 1.29. To je u osnovi linearni signal kojim upravlja generator
linearnog napona i triger. Generator vremenske baze daje signal koji se linearno mijenja od
−
 do

 za vrijeme

, zatim se signal brzo vra
ć
a u to
č
ku
−
 po eksponencijalnom zakonu za vrijeme


 znatno kra
ć
e od vremena

, poslije toga za vrijeme


 signal ima vrijednost
−
. Triger starta po
č
etak linearnog dijela signala. Vrijeme

 mi biramo izborom razmjere po vremenskoj ljestvici. Za vrijeme koje izaberemo to
č
ka koju ispisuje elektronski mlaz kre
ć
e se od krajnjeg lijevog položaja na zaslonu, do krajnjeg desnog položaja na zaslonu.
Poslije toga za vrijeme


 koje je vrlo kratko i koje je konstantno, elektronski mlaz se vra
ć
a sa krajnjeg desnog položaja u po
č
etni položaj. Vrijeme


 je promjenjivo i njega definira trigerski sustav. Naime, trigerski sustav se brine da se
ispisivanje signala na zaslonu obavlja tako da poslije  jednog prolaska zrake preko
zaslona naredni prolazak ide po istoj putanji, u protivnom na zaslonu bismo vidjeli grupu
isprepletenih linija i ne bismo mogli vršiti mjerenje.
Slika 1.29. Signal vremenske baze osciloskopa.
Trigerski sustav radi tako što ispis signala (on upravlja startanjem linearnog dijela
vremenske baze) po
č
inje u to
č
ki
č
iju amplitudu i karakter (raste ili opada) mi biramo preko tipki na prednjoj plo
č
i osciloskopa. Vrijeme


 traje od isteka vremena


 do nailaska vrijednosti na ulaznom signalu
č
iji parametri su postavljeni na trigerskom sustavu (slika 1.29). Kao što se sa slike 1.30. vidi, ulazni
signal je periodi
č
an i mi na zaslonu vidimo samo  jedan njegov dio. Taj dio ne mora da bude period niti cio
broj perioda. To zavisi od toga što mjerimo. Dobro je na ekranu imati više od jednog
perioda signala, ali ne previše jer je tada o
č
itanje loše. Taj dio koji se vidi ispisuje se uzastopnim prolascima elektronskog mlaza po
istoj putanji na zaslonu. Ako je broj ovih prolazaka veliki (ve
ć
i od 25 u sekundi) tromost oka kao i fosforescencija u
č
initi
ć
e da umjesto samo to
č
ke koja u stvarnosti prelazi zaslonom mi vidimo trag u obliku linije na dvodimenzionalnoj
ravni zaslona. Ovo pravi problema kod mjerenja osciloskopom sporo-promjenjivih signala,
č
ije su frekvencije manje od
25 
. Za to se može koristiti osciloskop sa pam
ć
enjem ili digitalni osciloskop koji je danas dosta u uporabi. Kod promatranja signala sa
ve
ć
im frekvencijama od
25 
 prikaz na osciloskopu je utoliko mirniji što je frekvencija ve
ć
a.

 
 
Postoji gornje ograni
č
enje po frekvenciji mjerenja osciloskopom koje je posljedica njegove konstrukcije i proizvo
đ
a
č
i daju taj podatak. Osciloskop je utoliko kvalitetniji što je ova gornja grani
č
na frekvencija signala koji se može mjeriti ve
ć
a. Danas su to uglavnom frekvencije:
20 
,
30 
,
50 
 ili
100 
.
Slika 1.30. Princip djelovanja trigerskog sustava.
Parametre trigera postavlja korisnik koriste
ć
i dugmad i potenciometre na prednjoj strani osciloskopa. Kod postavljanja parametara
trigera postavljaju se: amplituda, karakter, izvor, na
č
in rada. Za na
č
in rada birajte „normal“. Za izvor birajte „interni“ i to
CH1
 ili
CH2 
. Izabrani kanal mora imati prisutan signal na ulazu, razli
č
it od nule. Karakter može biti rastu
ć
i ili opadaju
ć
i. Amplituda se bira od


 do
−

 kontinuirano, pri
č
emu je važno da odabrani ulazni kanal ima amplitudu signala ve
ć
u od odabrane amplitude na trigeru. Odabrani kanal za okidanje mora imati spojenu svoju
masu sa masom izvora signala, dok drugi kanal ne mora.
Mjerenje amplitude
Osciloskop pokazuje trenutne vrijednosti naponskog signala dovedenog na ulaz (Y
otklonski sustav) kao funkcije vremena. Sa dijagrama koji imamo na zaslonu vršimo o
č
itanje koriste
ć
i razmjeru koju smo odabrali po okomitoj osi. Ako je ulazni signal prevelik (te bi putanja
izašla iz vidljive ravni zaslona) ili premalen (odnosno amplituda je tako mala da bi
mjerenje bilo loše) imamo mogu
ć
nost da poja
č
avamo ili slabimo signal prije njegovog dovo
đ
enja na okomiti otklonski sustav. Sa stanovišta mjerenja mi definiramo razmjeru prikaza
na zaslonu u odnosu na stvarnu vrijednost signala. Razmjera se daje u
 ⁄
. Sada se o
č
itanje amplitude svodi na mjerenje rastojanja na zaslonu izraženo u

 i množenjem aktivnom razmjerom.

 
 Osciloskop
Slika 1.31. Mjerenje amplitude osciloskopom.
Signali koje mjerimo mogu biti istosmjerni, izmjeni
č
ni, unipolarni, bipolarni, itd. Trebamo imati mogu
ć
nost mjerenja kako apsolutnih iznosa amplituda tako i njihovih vrijednosti u odnosu na
neku referentnu vrijednost. Ta referentna vrijednost se, obi
č
no, uzima kao nula i zove se MASA (
engl. GND - ground 
). Iako engleski termin GND asocira na uzemljenje, termin MASA ima posebno zna
č
enje. Pod terminom masa podrazumijevamo referentnu to
č
ku na elektri
č
noj shemi u odnosu na koju tretiramo ostale to
č
ke po potencijalu. Potencijal mase se uzima kao nula, ali on ne mora da bude na potencijalu
zemlje niti na bilo koji na
č
in uzemljen (iako može). Kod dovo
đ
enja signala na ulaz osciloskopa mjernom sondom, masu sonde spajamo na shemi ili
izvoru signala na to
č
ku koju tretiramo kao masu. Ovdje treba voditi ra
č
una da je preko mrežne instalacije od
220 
 kojom se napaja osciloskop, masa sonde spojena na uzemljenje naponske mreže, to isto
vrijedi za generator funkcija te sve mase ovih ure
đ
aja uvijek treba spajati na istu to
č
ku na shemi. Pošto mi imamo mogu
ć
nost da promjenjivim otpornikom za okomiti otklon pomjeramo signal po okomitoj osi
zaslona onda prije mjerenja uvijek treba prvo usvojiti liniju MASE na zaslonu. To radimo
tako što aktiviramo GND dugme za dati kanal,
č
ime kratko spajamo ulaze sonde osciloskopa za taj kanal. Na zaslonu osciloskopa
ć
emo dobiti ravnu liniju te sada promjenjivim otpornikom za okomito pomicanje postavimo
masu na liniju koju želimo. Poslije toga deaktiviramo GND i aktiviramo DC i na zaslonu
ć
e se pojaviti ulazni signal. Sada su sve vrijednosti ulaznog signala smještene iznad usvojene
linije MASE na plus potencijalu, a vrijednosti ispod ove linije su na minus potencijalu. Pored
GND na
č
ina rada po ulaznom kanalu imamo mogu
ć
nost izbora DC ili AC. Ovo
č
esto unosi zabunu kod mjerenja jer termini asociraju na istosmjerne (DC) i izmjeni
č
ne (AC) signale, pa u
č
enici imaju predstavu da sa DC na
č
inom rada mjere istosmjerne, a sa AC mjere izmjeni
č
ne signale. Ova interpretacija je pogrešna i zato
ć
emo to detaljno objasniti. Ulazni signal u op
ć
em slu
č
aju ima slijede
ć
i analiti
č
ki oblik:


 = 

 

. Ovdje je


 istosmjerna komponenta ulaznog signala a


 izmjeni
č
na komponenta ulaznog signala (slika 1.32.). Kako mjerimo ovakav signal? Prvo sa DC na
č
inom rada pogledamo kompletan signal (zna
č
i, DC na
č
in rada tretira cijeli signal, a ne samo istosmjerne signale ili istosmjernu komponentu
signala). Vidi se da ne možemo dobro o
č
itati amplitudu izmjeni
č
ne komponente signala, jer je mala u odnosu na istosmjernu, te bi pove
ć
anje razmjere izbacilo prikaz signala izvan vidljivog dijela zaslona, tako da ovdje o
č
itamo samo amplitudu istosmjerne komponente i snimamo oblik signala. Sada
aktiviramo AC na
č
in rada te pove
ć
anjem razmjere uve
ć
amo izmjeni
č
ni dio signala i o
č
itamo amplitudu izmjeni
č
ne komponente. Zna
č
i, AC na
č
in rada prikazuje samo izmjeni
č
ni dio signala. Kod snimanja DC i AC komponente signala masu na zaslonu postavljamo
neovisno, cilj je dobiti što bolju razmjeru signala na zaslonu.

 
 
Slika 1.32. DC i AC na 
č 
in rada osciloskopa.
Iz izloženog proizlazi zaklju
č
ak da sa DC na
č
inom rada tretiramo kompletne signale, a sa AC na
č
inom rada gledamo samo izmjeni
č
ni dio signala i to onda kada je amplituda izmjeni
č
ne komponente signala


 znatno manja od istosmjerne komponente signala


. Osciloskopi obi
č
no imaju dva kanala (nekad i
č
etiri). Istovremeni prikaz oba kanala na  jednom zaslonu može se obaviti korištenjem
katodne cijevi sa dva neovisna elektronska mlaza ili korištenjem elektroni
č
kog komutatora. Pošto je izvedba sa elektroni
č
kim komutatorom jednostavnija i jeftinija pa samim time i prisutnija u praksi, objasnit
ć
emo ovaj princip. Dvokanalni osciloskop ima dva ulaza ozna
č
ena kao
CH1
 i
CH2 
. Ako se koristi XY na
č
in rada onda je jedan od ovih ulaza signal koji upravlja Y otklonskim sustavom (
CH1
), a drugi upravlja X otklonskim sustavom (
CH2 
). Na osciloskopu je prisutna jedna putanja koju opisuje kombinirano djelovanje ova dva
ulazna kanala. Kada koristimo vremensko prikazivanje signala onda na jedan kanal dovodimo
jedan signal koji gledamo a na drugi kanal drugi signal. Ova dva signala
ć
e biti predstavljena na zaslonu sa zajedni
č
kom vremenskom bazom koju formira sam osciloskop, tako da je mogu
ć
a vremenska usporedba dva signala (vremenska osa je ista). Za okidanje možemo odabrati jedan
ili drugi kanal i u pravilu se bira onaj kanal na koji dovodimo poznati signal, recimo sa
generatora funkcija. Izuzetak
č
ini poja
č
avanje signala kada je zbog male amplitude ulaznog signala sa generatora funkcija za okidanje
bolje odabrati izlaz iz poja
č
ala. Princip elektroni
č
kog komutatora je vrlo jednostavan. Poseban elektroni
č
ki sklop (elektroni
č
ki komutator) vrši prebacivanje ulaza u Y otklonski sustav sa jednog na drugi kanal. Ovo
se može izvoditi na dva na
č
ina: • ALT na
č
inom rada, kada je na ulazu Y otklonskog sustava prisutan signal sa  jednog kanala cijeli
jedan prolaz zrake preko zaslona, a u slijede
ć
em prolazu se pušta drugi kanal i tako naizmjeni
č
no. • CHOP na
č
inom rada, kada se prebacivanje izvodi za vrijeme mnogo kra
ć
e od trajanja jednog perioda vremenske baze tako da se nekoliko hiljada puta za vrijeme
jednog prolaza ispisuje izmjeni
č
no jedan pa drugi signal. Izbor ALT ili CHOP na
č
in rada vrši korisnik tipkama na prednjoj plo
č
i osciloskopa. Zbog velike frekvencije prebacivanja oba na
č
ina rada daju mirnu sliku na zaslonu i osje
ć
aj kontinuiteta.

 
 Osciloskop
Mjerenje frekvencije
Mjerenje frekvencije se svodi na mjerenje perioda signala i korištenje poznatog izraza:
  =1
 Za mjerenje perioda postavimo signal tako da neka referentna to
č
ka na signalu bude na  jednoj od okomitih linija (pomjeramo signal vodoravno sa X
promjenjivim otpornikom), zatim od te to
č
ke mjerimo rastojanje izraženo u podjeljcima do kraja perioda signala. Poslije toga
izmjereno rastojanje množimo sa odabranom razmjerom po vremenskoj ljestvici (slika
1.33.).
Slika 1.33. Mjerenje perioda signala.
Mjerenje faznog pomaka
Mjerenje faznog pomaka osciloskopom se izvodi vrlo jednostavno. Signali,
č
iji se fazni pomak mjeri, se dovode na kanale 1 i 2. Mase na zaslonu oba kanala se
postave na istu liniju. (
Napomena: kanale možemo neovisno jedan od drugog pomjerati po okomitoj liniji 
). Zatim se odabere vremenska baza tako da o
č
itanje bude najbolje. Za ovo mjerenje možemo na zaslonu imati i manje od jednog perioda
signala (slika 1.34.). Na prvi kanal dovodimo referentni signal (uzimamo da je


 = 0
), a na drugi kanal dovodimo signal
č
iji fazni pomak mjerimo. Na osciloskopu izmjerimo vrijeme koje protekne izme
đ
u prolaza referentnog signala kroz nulu i slijede
ć
eg signala, pri
č
emu ti prolazi trebaju biti ili oba rastu
ć
a ili oba padaju
ć
a. Iz ovog vremena možemo izra
č
unati fazni pomak u stupnjevima prema izrazu:
 =∆  ∙ 3 6 0 ° =  ∙ ∆  ∙ 3 6 0 °
 U izrazu

 je period signala koji se može izmjeriti na na
č
in opisan u prethodnom dijelu.
Slika 1.34. Mjerenje faznog pomaka.

 
 
Kalibracija osciloskopa
Vremenom, svaki osciloskop može da po
č
inje praviti grešku u mjerenju. Greška se pojavljuje kao rezultat deformacije
karakteristika internih poja
č
ala u X ili Y otklonskom sustavu. Zato ve
ć
ina osciloskopa ima mogu
ć
nost kontinuiranog namještanja ovog poja
č
anja. Ono se izvodi preko promjenjivog otpornika koji je centralni dio preklopnika za
razmjeru po X i Y otklonskom sustavu. U normalnom radu ovaj promjenjivi otpornik je u
krajnjem desnom položaju. Da bismo mogli pravilno izvesti kalibraciju treba nam izvor
signala poznatih i stabilnih parametara. Za te namjene može poslužiti izvor koji
posjeduje sam osciloskop. To  je signal pravokutnog signala obi
č
no amplitude od
0,2 
 i frekvencije
1 
. Spojimo sonde ulaznih kanala na ovaj izvor i izvršimo provjeru. Ovo treba povremeno
raditi i kada nemamo osje
ć
aj da osciloskop pokazuje pogrešno. Ovaj izvor može poslužiti i za kalibraciju sondi. Naime
sonde za osciloskop nisu obi
č
na dva komada vodi
č
a za dovod signala. One se rade sa posebnom pažnjom i njihova konstrukcija treba biti
takva da im karakteristi
č
na impedancija odgovara ulaznoj impedanciji osciloskopa. Ukoliko to nije slu
č
aj do
ć
i
ć
e do deformacije signala. Za te namjene sve sonde su opremljene promjenjivim
otpornicima kojima možemo izvršiti prilagodba karakteristi
č
ne impedancije. Jednim promjenjivim otpornikom vršimo kompenzaciju sonde za niske
frekvencije (L), a drugim za visoke frekvencije (H). To se postiže tako što sonde spojimo
na interni izvor signala i pomjeramo promjenjivi otpornik dok se signal ne izravna (slika
1.35.). Za niske frekvencije koristimo interni signal
1 
, a za visoke frekvencije koristimo signal
1 
.
Slika 1.35. Kompenzacija sondi osciloskopa.

 
 
Generator funkcija
Iako je generator funkcij grupu elektroni
č
k e i n s t r u m e n o d n o s n o i s p i t i v a n j a k a r a k t e r i može
ispitati dovo
đ
e n j e m n nekom drugom zakonu. To
frekvenciju i amplitudu. N a z i v f u n k c i j s k i g e n e r a t zadavanje funkcijskih signala
m a s o v n o k o r i s t i t i i u d r u g e n generatori prave sa
mogu
ć
no v a k o š i r o k f r e k v e n t n i o p s generiraju niske frekvencije, p r e m a
namjeni sa nekim ops S n a g a o v i h
n a p o n s k i h g voditi ra
č
una da sklop kojim do
ć
i
ć
e do izobli
č
enja signala izlaznog otpora generatora d j e l i t e l j s a u n u t r a š n j i m ( i z l a
dovodimo pravokutni signal izlaznog signala jako vidljiva. sklopa ne bude manji od
1 Ω
S l i k
Ve
ć
ina generatora ima  jednostavna. Ovdje
ć
emo Preklopnikom (1) biramo tip DC-OUT ili AC-OUT. Sonda za osciloskop, ali jedini
č
na. otpornik (2) koji omogu
ć
uje piznosi
10 
 (
20 

,
peak-to 
amplitude onda nam stoji umanjenjem amplitude od 10 orijentaciju nam mož e posluž i
Frekvenciju kontinuiran frekvenciju od
0 , 2 ∙ 
 do
2,4∙
na na
č
in generiranja signal komponenti (obi
č
n o s u t o k a frekventnog opsega. Sada
promjenjivim otpornikom, kao prvenstveno generator, odnosno naponsk acije jer mu je
namjena takva da se koristi tika pojedinih sklopova. Veliki broj elektro ponskog
signala koji se mijenja u vreme  je u principu naponski izvor kojemu mož r nastao
je u vrijeme kada su ovakvi ure
đ
a na ulazu analognih ra
č
unala. Pošto su se m j e n e , a l i s a i s t o m f u n k c i j o m n a z i v j e z a d š
ć
u promjene frekvencije od
1 
 do
40
g nije jednostavno posti
ć
i , t o s e j e d n o a d r u g o m v r s t o m v i s o k e f r e k v e n c i j e , g e n e gom
frekvencija koje mogu generirati. neratora je vrlo niska od
10 
 do
200
optere
ć
ujemo generator ima što ve
ć
i ulazni na izlazu generatora. Ovo izobli
č
e n j e n a s t oji nije zanemariv, te se ulazni otpor skl z n i m
otporom) generatora. Ovo je pose na sklop koji je neka RC
kombinacija. T Za generatore koje mi koristimo treba nast .
1.39. Prednja plo 
č 
a generatora funkcija.
prednju plo
č
u dosta ujedna
č
enu te je a t i s a m o n e k e n a p o m e n e o k o j i m a t r i g n a l a . I z l a z
u z i m a m o s o n d o m s a B N C k o n ora biti originalna za taj tip
generatora ili s Za k o nt in uir a n o na m j e š ta n j e a mp l it ude k
romjenu amplitude od
0
 do


 (
AMPLI peak 
, tj. od vrha do vrha). Ukoliko nam na raspolaganju mogu
ć
nost korištenja puta. Trenutno aktivnu amplitudu mjerimo i pozicija promjenjivog
otpornika
AMPLITU 
 namještamo promjenjivim otpornikom (3) , gdje je

 odabrani opseg pomo
ć
u preklop  p o t r e b n o j e v a n j s k i m p r e k l o p n i k o m m i j paciteti) za
cijelu dekadu, tu operaciju ura  a m s t o j i n a r a s p o l a g a n j u
k o n t i n u i r a n a p r što je re
č
eno.
Generator funkcija
i izvor, on spada u u sklopu mjerenja, ni
č
kih sklopova se u po sinusnom ili mo mijenjati oblik,  ji upotrebljavani za ovakvi izvori po
č
eli ržan. Danas se ovi

. S obzirom da vrstom sklopova ratori se proizvode

. O ovome treba otpor, u protivnom  je zbog postojanja opa pojavljuje kao bno uo
č
ljivo kada ada su izobli
č
enja  jati da ulazni otpor i sama uporaba ba voditi ra
č
una. ektora sa natpisom nda koju koristimo risti se promjenjivi
UDE 
).


 obi
č
no treba signal male drugog izlaza sa sciloskopom, a za
E 
. ri
č
emu mijenjamo nika (4). S obzirom njati karakteristike i korisnik izborom
 
omjena frekvencije

 
 
U osnovnom na
č
inu rada izlaz iz generatora je bipolaran signal sa srednjom vrijednosti  jednakoj nuli. To
zna
č
i da je pozitivna amplituda signala jednaka negativnoj, te da je trajanje pozitivnog dijela
signala jednako trajanju negativnog dijela signala. Ukoliko nam treba odre
đ
eni istosmjerni nivo signala, onda isti dodajemo sa
OFFSET 
 (5). Treba voditi ra
č
una da ukupna amplituda ovako dobivenog signala ne može pre
ć
i
12 
. Isto tako imamo mogu
ć
nost promjene odnosa pozitivnog i negativnog dijela signala.
Zadatak vježbe
•
 Odrediti period, frekvenciju, maksimalnu i efektivnu vrijednost 6 razli
č
itih signala iz generatora funkcija. Navode
ć
i vrijednosti preklopke za naponsko podru
č
 je
VOLTS/DIV 
 i preklopke vremenske baze
TIME/DIV 
, nacrtati ono što se vidi na zaslonu osciloskopa.
Slika 1.40. Shema mjerenja sinusnog napona osciloskopom. Tabela 1.2. Rezultati
mjerenja sinusnog napona osciloskopom.
Redni broj mjerenja 1. 2. 3. 4. 5. 6.


 [ ⁄ ]
 
Položaj preklopke TIME/DIV
  []
 
O
č
itanje na zaslonu po x osi
 []
 
Period signala
  []
 
Frekvencija signala


 [ ⁄ ]
 
Položaj preklopke VOLTS/DIV
 []
 
O
č
itanja na zaslonu po y osi


 []
 
Napon od vrha do vrha


 []
 
Amplituda signala


 []
 
Napon izmjeren voltmetrom
 


 []
 
Efektivni napon

 
 Naponsko djelilo
Naponsko djelilo
Neoptere 
ć 
eno naponsko djelilo
U mnogim prakti
č
nim slu
č
ajevima potrebno je na trošilo dovesti samo odre
đ
eni dio napona izvora elektri
č
ne energije. U tu se svrhu koriste naponska djelila. Uloga im je smanjivanje napona ako
je raspoloživi napon izvora prevelik ili podjela napona na odre
đ
ene dijelove radi analize signala u nekom od slijede
ć
ih stupnjeva složenoga kruga. Najjednostavnije dijelilo sastoji se od dva serijski spojena otpornika
kao na slici 1.41.
Slika 1.41. Shema neoptere 
ć 
enog djelila napona.
Napon izvora se djelomi
č
no smanjuje na otporniku


 (


), a na otporniku


 dobije se potrebni napon za napajanje trošila


. Kada je djelilo neoptere
ć
eno (


 → ∞
) kroz serijski spoj otpora te
č
e ista struja, a napon izvora jednak je zbroju napona na otpornicima:


 =  ∙

 


 =  ∙

 
=

 

 = 

 


 
⇒
 
=
 



 Uvrsti li se struja

 u jednadžbe za


 i


 dobije se:


 = 
 





 


 = 
 





 To su karakteristi
č
ne relacije naponskog djelila, a potvr
đ
uju ranije iznesenu tvrdnju o proporcionalnom odnosu napona i odgovaraju
ć
ih otpora. Ako s krajeva otpornika


 uzimamo napon za trošilo izlazi da se na trošilo može dovesti bilo koji napon od 0 do
napona izvora

, ako pri tomu mijenjamo omjer otpora djelila. Primjerice za:


 = 0
 
⇒
 


 = 0
;


 = 

 
⇒
 


 =
 

;


 = 2

 
⇒
 


 =
 

;


 = 0
 
⇒
 


 = 
. Složenija naponska djelila omogu
ć
uju dobivanje nekoliko vrijednosti napona iz jednog izvora. Koriste se primjerice u ADC
sklopovima gdje se analogni signal preko višestrukoga djelila napona vodi na komparatore
radi pretvorbe u digitalni oblik. Ako želimo posti
ć
i kontinuiranu promjenu napona na trošilu koristi se potenciometar. To  je promjenljivi
otpornik s tri kontakta (jedan je klizni kontakt), a priklju
č
uje se umjesto fiksnih otpornika


 i


. Shema spajanja promjenjivog otpornika (potenciometra) prikazana je na slici 1.42.

 
 
Slika 1.42. Promjenjivo neoptere 
ć 
eno naponsko djelilo (potenciometarski spoj).
Princip rada promjenjivog otpornika analogan je naponskom djelilu. Izlazni napon je:


 = 



 

= 



 Pomicanjem kliza
č
a promjenjivog otpornika omjer


 

⁄
 mijenja se od 0 (kliza
č
 u krajnjem donjem položaju) do napona izvora

 (kliza
č
 u krajnjem gornjem položaju). Promjena napona trebala bi biti linearna. Mala
odstupanja mogu se javiti na grani
č
nim položajima promjenjivog otpornika, a posljedica su mehani
č
ke izvedbe promjenjivog otpornika. Promjena položaja kliznog kontakta (to
č
ka B) ostvaruje se zakretanjem promjenjivog otpornika za kut

 izme
đ
u grani
č
nih položaja.
Optere 
ć 
eno naponsko djelilo
Neoptere
ć
eno naponsko djelilo samo po sebi nije od neke prakti
č
ne koristi, sve dok se s  jednog od krajeva djelila ne uzima napon za trošilo. Uvjeti se tada
bitno mijenjaju. Djelomi
č
ni napon sa slike 1.41. vodi se na trošilo (otpornik


) kao na slici 1.43.
Slika 1.43. Optere 
ć 
eno naponsko djelilo.
Budu
ć
i da sada struja te
č
e i kroz


 mijenjaju se naponski odnosi. Napon


 može se odrediti temeljem ranije postavljenih relacija, imaju
ć
i u vidu da su otpori


 i


 paralelno spojeni:


 = 



 

= 

 ∙



 



  

 ∙



 

= 

 ∙



 ∙

 

 ∙

 

 ∙

 Ako se fiksni otpornici


 i


 zamijene promjenjivim otpornikom, napon


 se može mijenjati od 0 do


 ovisno o položaju kliza
č
a (kut zakreta promjenjivog otpornika).
Slika 1.44. Optere 
ć 
eno naponsko djelilo u potenciometarskom spoju.

 
 Naponsko djelilo
U spoju prema slici 1.44. ukupni otpor promjenjivog otpornika

 kliza
č
em je razdijeljen na otpor

 i ostatak
 −
. Napon s djelomi
č
nog otpora

 dolazi na trošilo otpora


.


 = ∙

 

 −     ∙

 

=  ∙

 ∙  − 

  ∙ 

 Unutar grani
č
nih položaja promjena napona


 = 
 je nelinearna. Za gornji grani
č
ni položaj dobije se:
=
 
⇒
 


 = 

 = 
. A za krajnji donji položaj:
=0
 
⇒
 


 = 0
. Promjena napona trošila normirana na maksimalni napon (


 ⁄
) u ovisnosti o omjeru
 ⁄
 prikazana je na slici 1.45. Razli
č
iti omjeri otpora promjenjivog otpornika i otpora trošila


⁄
 uzeti su kao parametar.
Slika 1.45. Normirana naponska karakteristika promjenjivog otpornika za razli 
č 
ita optere 
ć 
enja.
Vidljivo je da ovisnost napona trošila biva sve linearnija kako omjer


⁄
 pada. Za izbjegavanje nelinearnosti potrebno je odabrati
≪

, jer se tada dobiju uvjeti prividnog praznog hoda (otvorenog kruga) i vrlo povoljno „linearno“
podešavanje struje. Naime za


 → ∞
 funkcija


 = 
 postaje
č
isto linearna što odgovara slu
č
aju neoptere
ć
enoga naponskog djelila. U praksi otpor promjenjivog otpornika

 treba biti najmanje 5 puta ve
ć
i od otpora trošila. Potenciometarski spoj omogu
ć
uje reguliranje napona u širokim granicama pri malim strujama. Me
đ
utim korisnost

 mu je loša i postaje to slabija što je uga
đ
anje linearnije. Zbog toga se potenciometarski spoj koristi za uga
đ
anje struja slabih tereta, gdje se ne postavlja pitanje potroška snage, kao u elektroni
č
kim sklopovima i regulacijskoj tehnici gdje se radi sa signalima male snage. Primjerice
potenciometarski spoj ima primjenu u krugovima za napajanje tranzistora, regulaciju
jakosti zvuka, u analogno-digitalnoj konverziji, za mjerne svrhe u kompenzacijskim
krugovima, itd. U visokonaponskoj tehnici upotrebljavaju se omsko,
kapacitivno i kombinirano naponsko djelilo.