Organizacija

živčanog sustava

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Motorička kontrola / 1. tema (Mikulić, P. & Marković, G.)
Organizacija živčanog sustava
Živčani sustav - uvod
• Struktura živčanog sustava (ŽS) podsjeća na mrežu modernih
elektronskih komunikacija; sastoji se od:

• Prijemnika (receptora) koji hvataju važne signale

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Mišića (efektora) koji su u stanju, po dobivenoj naredbi, izvesti planirani
motorički zadatak

• Mreže „elektronskih” vlakana i njihovih spojeva koje omogućavaju

gotovo beskonačno povezivanje receptora s efektorima, a time i protok
informacija iz jedne regije u drugu

2
Organizacija živčanog sustava
• Rutinski zadaci izvršavaju se na lokalnoj razini – razina leđne
moždine, dok vrhovni organ – mozak – odlučuje koji se zadaci, koji
stižu iz komunikacijske mreže, trebaju izvršiti

• Komunikacija unutar sistema odvija se putem „elektronskih” signala

– živčanih impulsa – koji putuju od jedne do druge sinapse

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Cijeli sistem je dinamičan; neprekidno se stvaraju nove sinapse,
oštećene se zamjenjuju, a one koje se često koriste proširuju se i
unaprjeđuju

3
Organizacija živčanog sustava
• Sukladno spomenutoj analogiji s komunikacijskom mrežom, glavne
sastavnice ŽS, u funkcionalnom smislu, jesu:

• Osjetni (senzorni) receptori

• Motoričke jedinice

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Živčane stanice (neuroni) i njihovi spojevi (sinapse) koji
omogućavaju komunikaciju između osjetnih receptora, motoričkih
jedinica i drugih neurona

4
Organizacija živčanog sustava

Živčani sustav sastoji se od

• središnjeg živčanog sustava (SŽS)
• perifernog živčanog sustava (PŽS)

SŽS se sastoji od

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• mozga
• leđne (kralježnične) moždine (LM)

PŽS se sastoji od
• uzlaznih aferentnih puteva
(osjetni/senzorni putevi)
• silaznih eferentnih puteva
(motorički putevi) 5
Organizacija živčanog sustava
• SŽS - nadgleda i kontrolira cijelo tijelo, uključujući mišiće

• PZŠ - prenosi informacije od senzornih receptora do SŽS-a

(aferentnim putevima) kao i naredbe od SŽS-a do mišića (eferentnim
putevima)

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Signali koji putuju iz mozga mogu djelovati tako da ekscitiraju ili
inhibiraju neurone koji inerviraju mišićna vlakna

6
 Organizacija živčanog sustava
Leđna
Mozak SŽS moždina

Ulaz u SŽS iz periferije Izlaz iz SŽS prema periferiji

Aferentni Eferentni
PŽS

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
putevi putevi

Osjetni Visceralni Somatski Autonomni

podražaji podražaji živčani sustav živčani sustav

Motorički Simpatički Parasimpatički

neuroni ž.s. ž.s.

Organizacija živčanog sustava – 7

Glatko mišićje
shematski prikaz Skeletni mišić
Srčani mišić
Organizacija živčanog sustava
Neuron
• Osnovna sastavnica (jedinica) živčano-mišićnog sustava je živčana
stanica – neuron
• Neophodna za primanje i slanje informacija kroz cijeli sustav

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• ŽS čovjeka ima oko 1012 do 1014 neurona; svaki neuron može imati i
po 104 sinaptičkih veza s drugim neuronima, receptorima ili
motoričkim jedinicama

• Svi neuroni u tijelu imaju sličnu građu, no mogu znatno varirati u

veličini i obliku (zavisno od funkcije i lokacije unutar sustava)

• Najsloženija stanica u ljudskom organizmu!

8
Organizacija živčanog sustava
• Tijelo stanice u kojem se nalazi jezgra regulira homeostazu neurona;
iz tijela stanice proizlaze dva tipa nastavaka:
• Akson (dugačak nastavak, najčešće jedan) – zadužen za slanje
informacija od neurona prema drugim neuronima

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Dendriti (kratki, razgranati nastavci; ima ih više) – zajedno čine
dendritsko stablo; zaduženi za povezivanje s drugim neuronima i s
osjetnim receptorima od kojih primaju informacije

• Pobočne (kolateralne) grane – pružaju se iz aksona, omogućuju

prijenos živčanih impulsa do neurona s kojim je dotični neuron u
kontaktu

9
Organizacija živčanog sustava
Građa neurona –
shematski prikaz

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
10
Organizacija živčanog sustava
Vrste neurona
• Osjetni (aferentni) – linearne strukture, jedan akson povezuje
završetke senzornih receptora s tijelom stanice neurona

• Alfa motorički neuroni (alfa-motoneuroni) – pružaju se od LM,

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
imaju puno dendrita i dugačak i razgranat akson zbog inervacije
većeg broja mišićnih vlakana (100 – 15 000) u skeletnim mišićima

• Gama motorički neuroni (gama-motoneuroni) – inerviraju

kontraktilna vlakna smještena unutar mišićnih receptora te stoga
imaju kraće i manje razgranate aksone u usporedbi s alfa motoričkim
neuronima

11
Organizacija živčanog sustava
• Piramidalne stanice (piramidni neuroni) – nalaze se u motoričkoj
kori mozga, prenose motoričke komande od mozga do LM; aksoni
ovih stanica mogu biti duljine i do 1 m

• Purkinjeove stanice – nalaze se unutar malog mozga, imaju jedan

akson kojem se informacije šalju od bogatog, sistematski

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
organiziranog skupa dendrita

• Interneuroni (međuneuroni) – nalaze se u mozgu i LM, mogu imati

više oblika, no najčešće imaju više dendrita i razgranatih aksona koji
im omogućavaju povezivanje s većim brojem neurona

12
Organizacija živčanog sustava

Vrste neurona
(struktura
uvjetovana
funkcijom)

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
– shematski
prikaz

13
Organizacija živčanog sustava
• Svi neuroni u SŽS-u okruženi su stanicama koje se nazivaju glija
stanice

• Brojnije od neurona, služe im prvenstveno kao metabolička i

imunološka podrška

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Neuroni prenose informacije od svojih dendrita do završnih
vlakana aksona putem niza električkih impulsa koji nastaju na
aksonskom brežuljku

• Svaki neuron ne vrši samo funkciju provođenja impulsa – u njemu

se neprekidno događa složena obrada signala koje prima iz drugih
izvora

14
Organizacija živčanog sustava
Sinapse
• Protok informacija od jednog do drugog neurona obavlja se putem
sinapsi

• Analogija: sinapse u ŽS kao zglobovi u mišićno-skeletnom sust.

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Putem sinapse, akson jednog (presinaptičkog) neurona približava se jako
blizu, ali nikada fizički ne dodiruje receptorsku površinu jednog ili više
drugih (postsinaptičkih) neurona

• El. aktivnost prenosi se preko sinaptičke pukotine tako da se akcijski

potencijal (el. impuls) širi ili izravno ili, češće, putem kemijskog
posrednika – neuroprijenosnika

15
Organizacija živčanog sustava
• Izravno širenje potencijala – električna sinapsa (dvosmjerni prijenos
signala)
• Širenje potencijala putem kemijskog posrednika – kemijska sinapsa
(jednosmjreni prijenos signala)

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Prijenos informacija od jednog do drugog neurona: el. signal se
pretvori u kemijski signal (u presinaptičkom neuronu) > difuzija
kemijskog prijenosnika duž sinaptičke pukotine > pretvorba
kemijskog signala u el. signal (u postsinaptičkom neuronu)

• Postoji nekoliko vrsta neuroprijenosnika; najpoznatiji je

ekscitatorni neuroprijenosnik acetilkolin (Ach)
16
Organizacija živčanog sustava
• U kontekstu motoričke kontrole, razlikujemo
• sinapse između dvije živčane stanice

• sinapse između živčane i mišićne stanice (tzv. neuro-muskularne

sinapse u motoričkim jedinicama)

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
17
Organizacija živčanog sustava

Sinapsa –
shematski prikaz

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
18
Organizacija živčanog sustava
SŽS – leđna (kralježnična) moždina
• Struktura se lakše razumije ako se razumije funkcija; LM ima
dvostruku funkciju:

1. Prenosi ulazne informacije od senzornih (osjetnih) receptora do mozga

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
i izlazne informacije (u obliku motoričkih naredbi) od mozga do mišića

2. Podržava refleksne odgovore na lokalnoj spinalnoj razini kako bi

omogućila brze, u osnovi automatske odgovore na štetne (ili
potencijalno opasne) podražaje te osigurala uspješnu izvedbu već
započetih pokreta

19
Organizacija živčanog sustava
• LM je, u prosjeku, debljine malog prsta odraslog čovjeka i proteže se
od baze kralježnice do točke u kojoj se spaja s mozgom, u moždanom
deblu (smještenom u bazi lubanje)
• Dobro zaštićena koštanim strukturama kralježnice

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Iz LM izlazi ukupno 31 par spinalnih živaca; svaki je živac povezan
s LM putem dva korijena
• Prednji (ventralni) korijen svakog spinalnog živca nosi eferentne
(motoričke) informacije od LM do mišića

• Stražnji (dorzalni) korijen prenosi aferentne (osjetne, senzorne)

informacije s periferije do LM

20
Organizacija živčanog sustava
Ulaz aferentnih vlakana sa stražnje (dorzalne) strane i
lokacija motoričkih neurona bliže prednjoj (ventralnoj) strani LM –
shematski prikaz

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
21
Organizacija živčanog sustava
Struktura leđne moždine –
shematski prikaz

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
22
Organizacija živčanog sustava
SŽS – mozak
• Razina složenosti i organizacije ljudskog mozga ne postoji kod
drugih živih bića

• Mozak obavlja niz funkcija višeg reda od kojih su samo neke izravno

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
povezane s motoričkom kontrolom

• Postoje četiri regije mozga za koje je utvrđena značajna uloga u

motoričkoj kontroli; sve su međusobno povezane i komuniciraju
složenom mrežom međusobno isprepletenih živčanih puteva:

23
Organizacija živčanog sustava

1. Motorička kora (motorički korteks) – nalazi se neposredno

ispred središnje brazde (sulkusa) u čeonom režnju velikog
mozga (cerebruma)

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
2. Mali mozak – nalazi se izvan moždanog debla i ispod zatiljnog
režnja velikog mozga

3. Bazalni gangliji – nalaze se u unutrašnjim slojevima velikog

mozga

4. Moždano deblo – nalazi se blizu malog mozga; između leđne

moždine i velikog mozga
24
Organizacija živčanog sustava
Motorička kora
• Moždana kora - vanjski dio mozga, debljine 2 – 5 mm, sadrži više
od 50% svih neurona ŽS

• Podijeljena na dvije simetrične polovice – lijevu i desnu hemisferu

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
(imaju različite funkcije) spojene na sredini debljim slojem ž. vlakana

• Svaka hemisfera sadrži motoričku koru koja se dijeli na tri područja:

primarnu motoričku koru (polje), premotoričko područje (polje) i
dodatno motoričko područje (polje)

• Sva područja se nalaze u čeonom režnju velikog mozga i neposredno sudjeluju

u izvedbi i kontroli preciznih motoričkih pokreta

25
Lokacija glavnih motoričkih područja mozga –
shematski prikaz

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
26
Organizacija živčanog sustava
• Svaki dio motoričke kore i područja s kojim je povezana kontroliraju
točno određene mišiće ili mišićne skupine tako da su svi mišići
topografski zastupljeni u mozgu

• Podraživanjem određenih dijelova kore (slabom električnom strujom)

nastale su tzv. mišićne mape motoričke kore, a važnija opažanja su

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
slijedeća:
1. Mišići u motoričkoj kori nisu zastupljeni proporcionalno svojoj
veličini, već zahtjevima za preciznošću pokreta za koje su odgovorni

• mišići šake i lica zauzimaju oko 2/3 ukupne površine motoričke kore

27
Organizacija živčanog sustava

2. Proksimalno smješteni mišići zastupljeni su u motoričkoj kori moždane

hemisfere i na istoj (ipsilateralnoj) i na suprotnoj (kontralateralnoj)
strani tijela

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
3. Distalno smješteni mišići (npr. mišići šaka i stopala) zastupljeni su u
potpunosti kontralateralno; posljedično, lijeva motorička kora
kontrolira desnu šaku i obratno

4. Kako se stimulacija pomiče naprijed prema premotoričkom području,

tako se opaža izvedba grubih, nekoordiniranih pokreta mišićnih
skupina, a ne finih pokreta pojedinih mišića

28
Organizacija živčanog sustava

5. Motorička kora ponaša se kao relej (prijenosni centar), jer je ona zadnja
stanica za organizaciju i slanje koordiniranih motoričkih naredbi prema
određenim mišićima ili, preciznije, mišićnim vlaknima

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
29
Primarna motorička kora i „mišićna mapa” –
shematski prikaz

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
30
Organizacija živčanog sustava
• Mot. kora ima dva osnovna načina prijenosa naredbi do mišića:
1. Piramidni trakt (put) – „najdirektniji” put - neuroni iz motoričke kore
izravno se povezuju sinapsama (ponekad) odnosno preko minimalnog
broja interneurona (češće) s alfa motoričkim neuronima na razini LM

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Prijenos impulsa koji su primarno ekscitatorni po karakteru

• Oštećenja puteva uzrokuju djelomičnu ili potpunu paralizu

kontralateralnih pokreta

31
Organizacija živčanog sustava
2. Ekstrapiramidni trakt (put) – omogućava impulsima iz motoričke
kore dolazak do razine LM putevima koji prolaze kroz mali mozak,
bazalne ganglije, talamus i moždano deblo

• Izlazne informacije uglavnom inhibitorne po karakteru

• Oštećenja mogu uzrokovati grčenje (spastičnost) mišića

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
32
Organizacija živčanog sustava
Mali mozak
• Isto kao veliki mozak, mali mozak ima vanjsku koru koja je
podijeljena na dvije jasne, ali međusobno povezane hemisfere

• Prima ulazne informacije iz većeg broja područja u kori velikog

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
mozga (uključujući i motorička područja), iz vestibularnog aparata te,
putem LM, iz kinestetičkih receptora

• Dva glavna izlazna puta: prema talamusu i prema moždanom deblu

• Ima glavnu ulogu u određivanju vremenskog slijeda aktivnosti te u

brzom i glatkom nadovezivanju jednog pokreta na drugi

• U tom kontekstu često nazivan sjedištem motoričke koordinacije

33
Organizacija živčanog sustava
• Zadužen, u velikoj mjeri, za prevođenje apstraktnih planova o
kretanju u konkretne vremensko-prostorne obrasce koji se mogu
prenijeti mišićima putem motoričke kore (opet vezano uz
koordinaciju)

• Osobito važan tijekom brzih mišićnih aktivnosti (trčanje, tipkanje na

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
tipkovnici, čak i govor)

• Odgovoran (čini se) za regulaciju tonusa mišića, a ima i ulogu pri

učenju pokreta

34
Organizacija živčanog sustava

Glavni motorički živčani

putevi – shematski prikaz
(pravac protoka informacija

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
prikazan je strelicama, a
aferentni putevi prikazani su
isprekidanim linijama)

35
Organizacija živčanog sustava
Bazalni gangliji
• Bazalni gangliji primaju ulazne informacije iz motoričke kore i
moždanog debla, a izlazne informacije šalju prema talamusu i
moždanom deblu

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Isto kao i mali mozak, ne prave direktne sinapse sa spinalnim
neuronima, no mogu utjecati na aktivnost alfa motoneurona
piramidnim (poveznica s moždanom korom preko talamusa) i
rubrospinalnim (preko moždanog debla) putem

36
Organizacija živčanog sustava
• Njihova disfunkcija izaziva probleme s kretanjem, no još uvijek nije
potpuno jasna njihova funkcija u kontroli pokreta

• Parkinsonova i Hungtingtonova bolest – bolesti bazalnih ganglija

• Pretpostavka je da imaju ulogu u kontroli sporih pokreta i u kontroli

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
pokreta prilikom izvođenja nekih svakodnevnih zadataka (npr.
pisanje)

37
Organizacija živčanog sustava
Moždano deblo
• Moždano deblo - tri velika područja koja imaju značajnu ulogu u
motoričkoj kontroli: most, produljena moždina i srednji mozak

• Prijenosni centar (relej) za prijenos informacija do i od moždane kore

Organizacija živčanog sustava -

neuron, SŽS, PŽS
• Uloga u kontroli tonusa mišića i održavanju ravnoteže, važno i za
funkcioniranje brojnih supraspinalnih refleksa

• Refleks uspravljanja – održava položaj tijela u odnosu na gravitaciju

• Tonički refleks – održava položaj određenog dijela tijela u odnosu na

ostale dijelove tijela (npr. položaj vrata u odnosu na ekstremitete)

38