POJEDINI DIFERENCIRANI OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTI

UMJETNOST I FILOZOFIJA

※Umjetnost je oblik društvene svijesti čijim se izučavanjem bave različite naučne discipline poput
historije umjetnosti koja izučava pravce i stilove umjetničkog stvaralaštva u vremenu i prostoru. Estetika,
sa druge strane, filozofski interpretira pojam lijepog. Sociologija umjetnosti istražuje društveno relevantne
činjenice koje se odnose na međusobnu povezanost, uvjetovanost i interakciju umjetnosti i društva.

Pokušavajući da definišemo umjetnost, često za nju kažemo da je specifičan oblik društvene svijesti kojim
se estetski izražava ukupna objektivna stvarnost i iskazuje bogatstvo života u prirodi i društvu. Iz ove
definicije, da se zaključiti da je umjetnost jedan oblik društvene svijesti koji svijet prikazuje na sebi
svojstven način. Umjetnost progovara pomoću slika i zvukova (filmovi, muzika), pomoću riječi
(književnost), crtom i bojom (slikarstvo), plastičnim oblikom (kiparstvo), govorom i mimikom (gluma),
pokretom (ples)… Druga stvar koju nam definicija govori je ta da se objektivna stvarnost u prirodi i
društvu, posredovanjem umjetnosti, pokazuje na estetski način, iskazujući ljepotu koju oni u sebi sadrže.

Ne postoji suglasje o tome da li je umjetnost primarno individualna, odnosno aktivnost koja ovisi
isključivo od pojedinca, ili je pak društvena aktivnost uvjetovana konkretnim društvenim okolnostima.
Bilo kako bilo, društvena funkcija umjetnosti se ogleda u tome što je ona, prije svega, estetsko
oblikovanje svijeta kojim se oplemenjuje i priroda i društvo, ali i čovjekov život.

※ Filozofija je, poslije religije, najstariji oblik društvene svijesti. Počeci filozofije vežu se za stare
Kineze i narode Bliskog Istoka. Ipak kod njih ona nije još uvijek egzistirala kao izdiferenciran oblik
svijesti. Ona je bila izmiješana sa religijom i pod njenim uticajem. Uspijeva se izdvojiti potpuno tek u
vrijeme antičke Grčke. Filozofija je na samom početku tada u sebe uključivala sveukupnu znanost. Tek
vremenom će se iz nje početi izdvajati pojedine naučne discipline poput astronomije, matematike,
medicine…

Definisati filozofiju nije zapravo ni moguće, ali je moguće govoriti o nekim njenim karakteristikama.
Tako možemo reći da je filozofija sistematizirani oblik kritičkog, istinitog, logičnog i cjelovitog mišljenja
o stvarnosti – prirodi, društvu, čovjeku i mišljenju. Pored toga, filozofija je u svojoj biti humanistička.
Ona je usmjerena na stalno traganje za nedostignutim odgovorima.

1
 NAUKA I IDEOLOGIJA

※ Nauku možemo definisati kao sistematiziranu i argumentiranu sumu znanja u određenom

historijskom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom određenih
objektivnih metoda. Moguće je izdvojiti više obilježja nauke;

a) Društveni karakter nauke (usmjerena ka interesima čovječanstva)

b) Jedinstvenost nauke (sve nauke čine jedno jedinstvo, teško je među njima postaviti granicu)
c) Jedinstvo naučne teorije i prakse (ne postoji naučna spoznaja koja se ne može primijeniti u praksi,
i obrnuto)
d) Interdisciplinarnost nauke (interaktivno povezivanje dvije ili viđe disciplina)
e) Internacionalni karakter nauke (nauka se ne može svesti na okvire jedne regije, nacije, države…)
f) Primjena naučne metode u naučnom istraživanju (naučna istraživanja)

※ Pojam ideologija se prvi put javlja u XVIII vijeku. Četiri su najčešća shvatanja ideologije:

1) Ideologija je skup svih duhovnih tvorevina.

2) Ideologija je izdvojena, apstraktna, zaokružena i sistematizirana slika o svijetu, društvu i čovjeku.
3) Ideologija je cjelovit sistem sudova ili normi o društvenim vrijednostima.
4) Ideologija je iskrivljeni, izopačeni oblik svijesti.

Neovisno o tome kojem se shvatanju priklonili, neki elementi ideologije su zajednički svima:

1) Ideologija je cjelovit sistem ideja, cjelovit svjetonazor.

2) Ideologija uvijek pripada određenoj klasi, političkoj stranci ili nekoj drugoj organizaciji.
3) Ideologija je uvijek skup određenih interesa i ciljeva onih koji je propagiraju.
4) Sredstva za ostvarivanje postavljenih ciljeva ideologije imanentan su dio svake definicije.

Moguće je govoriti o raznim oblicima ideologije. Ipak, najprisutnija su tri tipa u političkom životu
savremenih društava;

1) Liberalizam (temljna vrijednost: individualna sloboda i jednakost ljudi pred zakonom)

2) Socijalizam(temeljna vrijednost: ekonomska i društvena jednakost, ukidanje privatnog vlasništva)
3) Nacionalizam (temeljna vrijednost: nacionalne slobode, vrijednosti i interesi)

2
3