Hrvatskakrijesnica 6 Rijesenjaaa

SLAVICA KOVAČ
MIRJANA JUKIĆ
DANIJELA ZAGOREC
6
RADNA BILJEŽNICA
ZA JEZIK, KOMUNIKACIJU I KNJIŽEVNOST
ZA 6. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Zagreb, 2020.
Za nakladnika
Ivana Ljevak Lebeda
Urednice
Slavica Kovač
Mirjana Jukić
Izvršna urednica
Ivona Despot
Jezična savjetnica
Meri Farac Jemrić
Recenzentice
Sanja Biškup
Divna Šušić
Lektorica
Meri Farac Jemrić
Grafička urednica
Marija Friščić
Ilustracije i fotografije
Ena Vladika
www.shutterstock.com
www.freepik.com
Osmosmjerke izradila
Mia Jukić
Grafičko oblikovanje i priprema za tisak

Marija Friščić
Mia Klemenčić
Tisak
Kerschoffset d. o. o.
ISBN
978-953-355-417-4
Rješenjem Agencije za odgoj i obrazovanje, klasa: 602-09/20-01/0211, urbroj: 561-05/8-20-2 od 14. travnja
2020., Zagreb, odobrava se uporaba udžbenika Hrvatska krijesnica – radna bilježnica za jezik, komunikaciju i
književnost u 6. razredu osnovne škole
© Naklada Ljevak, Zagreb, 2020.

Hvala što bez pisanog dopuštenja nakladnika ne kopirate, reproducirate ili
na bilo koji drugi način ne kršite autorska prava.
2
HRVATSKA KRIJESNICA 6 /// RADNA BILJEŽNICA /// sadržaj
KOMUNIKACIJA
1. Osobno i javno govorenje................................. 5
2. Prepričavanje s promjenom gledišta............ 8
3. Portret................................................................. 11
4. Opis vanjskoga prostora................................ 14
5. Opis unutarnjega prostora............................20
6. Pozivnica............................................................24
HRVATSKI JEZIK
7. Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku..........26
8. Brojevi ................................................................32
9. Osobne zamjenice............................................35
10. Povratna zamjenica......................................38
11. Posvojne zamjenice.......................................40
12. Povratno-posvojna zamjenica...................44 KNJIŽEVNOST
13. Pokazne zamjenice........................................46 31. Crtica...............................................................104
14. Upitne zamjenice...........................................49 32. Pripovijedanje u prvoj osobi......................110
15. Zamjenice – usustavljivanje........................52 33. Pripovijedanje u trećoj osobi..................... 117
16. Glagolski vid.....................................................55 34. Stilska izražajna sredstva......................... 122
17. Glagoli prema predmetu radnje..................58 35. Pustolovni roman........................................ 125
18. Glagolski pridjevi i glagolska imenica........61 36. Dramski tekst............................................... 133
19. Imperfekt i aorist............................................64 37. Etička/moralna karakterizacija lika......... 139
20. Pluskvamperfekt...........................................68 38. Anegdota.......................................................144
21. Futur drugi........................................................71 39. Lirska pjesma – stih, strofa, rima............148
22. Glagolska vremena – usustavljivanje....... 74 40. Lirska pjesma – aliteracija i asonanca... 152
23. Imperativ......................................................... 77
Obogaćujem rječnik........................................... 156
24. Kondicional .....................................................80
25. Glagolski načini – usustavljivanje.............82
26. Glagolski oblici – usustavljivanje...............85
27. Veliko početno slovo u imenima ulica,
trgova, pokrajina, dijelova naselja.............88
28. Pravopisni znakovi........................................92
29. Narječja i govori hrvatskoga jezika...........94
30. Početci hrvatske pismenosti...................... 98
3
Komunikacija
Osobno i javno govorenje
Prepričavanje s promjenom gledišta
Portret
Opis vanjskoga prostora
Opis unutarnjega prostora
Pozivnica
Hrvatski jezik
Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku
Brojevi
Osobne zamjenice
Povratna zamjenica
Posvojne zamjenice
Povratno-posvojna zamjenica
Pokazne zamjenice
Upitne zamjenice
Zamjenice – usustavljivanje
Glagolski vid
Glagoli prema predmetu radnje
Glagolski pridjevi i glagolska imenica
Imperfekt i aorist
Pluskvamperfekt
Futur drugi
Glagolska vremena – usustavljivanje
Imperativ
Kondicional
Glagolski načini – usustavljivanje
Glagolski oblici – usustavljivanje
Veliko početno slovo u imenima ulica, trgova,
pokrajina, dijelova naselja…
Pravopisni znakovi
Narječja i govori hrvatskoga jezika
Početci hrvatske pismenosti
4
Osobno i javno govorenje
1. Poveži riječi s njihovim značenjem i obilježjem. Na praznu crtu napiši odgovarajuće slovo.
b)
____ može biti osobno i javno
a) govor ____
b) jezična vještina, kao i slušanje, čitanje, pisanje
b) govorenje ____
a) može biti svečani, politički, oproštajni; valja se za nj pripremiti
____
a) način izlaganja i izgovaranja prilagođen prigodi
2. Razvrstaj odrednice osobnoga i javnoga govorenja na odgovarajuće mjesto u tablici.
privatni razgovor s vršnjacima, prijateljima, roditeljima, rodbinom; rabi se standardni jezik;

najčešće se ne rabi standardni jezik; izgovorene riječi moraju biti istinite; razmjenjuju se
pitanja, odgovori, šali se; prenosi se neka važna poruka; govorenje pred publikom
osobno govorenje javno govorenje
privatni razgovor s vršnjacima, prijateljima, rabi se standardni jezik

roditeljima, rodbinom
najčešće se ne rabi standardni jezik izgovorene riječi moraju biti istinite
razmjenjuju se pitanja, odgovori, šali se prenosi se važna poruka
--- govorenje pred publikom
3. Zadatak ima dva dijela.

a) Pročitaj govor Magdalene Dakić, dobitnice godišnje nagrade „Luka Ritz” za promicanje
tolerancije i škole bez nasilja, koji je održala 12. lipnja 2019.
b) Odgovori na pitanja nakon teksta.
Poštovani, sretna sam što pohađam Zdravstvenu i veterinarsku školu dr. Andrije Štampara
u Vinkovcima, školu koja svojim učenicima nudi iznimno mnogo aktivnosti, među kojima
je i školski volonterski klub, stoga nije slučajnost da naša škola treću godinu zaredom daje
dobitnika nagrade.
Zahvaljujem svima u školi koji potiču te aktivnosti i doprinose tome da se razvijamo u osobe
koje vole ljude i svijet oko sebe te koje drže da je osoba vrijedna tako važne nagrade koja nosi
ime predivnoga dečka Luke Ritza. Svatko od nas može doprinijeti stvaranju boljega društva
ako pokuša razumjeti druge i prihvati različitosti, jer one su temelj i bogatstvo života.
5
KOMUNIKACIJA
Zahvaljujem svima koji dodjelom godišnje nagrade „Luka Ritz” promiču toleranciju i škole bez
nasilja. Ne moramo biti odlični učenici ili znanstvenici, ali možemo biti dobri ljudi.
Zaokruži slovo uz točan odgovor.

Magdalenin je govor:
a) svečani govor
b) politički govor
c) oproštajni govor
d) govor zahvale.
Obrazloži izabrani odgovor.
Magdalenin govor je govor zahvale jer se zahvaljuje svojoj školi koja potiče aktivnosti za promicanje
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
tolerancije i svima koji dodjelom godišnje nagrade „Luka Ritz“ promiču toleranciju i škole bez nasilja.
Prepiši rečenice iz Magdalenina govora uz odgovarajuće odrednice javnoga govorenja.
govorenje pred publikom: ______________________________________________

Poštovani, sretna sam što pohađam...
_______________________________________________________________

prenosi se neka važna poruka: ___________________________________________
Svatko od nas može doprinijeti stvaranju boljega društva ako
pokuša razumjeti druge i prihvati različitosti, jer one su temelj i bogatstvo života.
_______________________________________________________________

izgovorene riječi moraju biti istinite: _______________________________________
..., stoga nije slučajnost da naša škola treću godinu
_______________________________________________________________
zaredom daje dobitnika nagrade.
Zahvaljujem svima u školi koji potiču te aktivnosti i doprinose tome

rabi se standardni jezik: _______________________________________________
_______________________________________________________________
da se razvijamo u osobe koje vole ljude i svijet oko sebe ...
4. Pripremi dvominutni govor za početak školske godine. Govor ćeš održati na zajedničkome
sastanku svojega razreda i razrednoga vijeća učitelja i učiteljica.
a) Napiši bilješke za pripremu govora.
Uvod
(Osvrni se kratko na proteklu školsku godinu.)
Osobni odgovor učenika.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
6
KOMUNIKACIJA
Razrada
(Iznesi kakvu suradnju očekuješ od učenika i učitelja tijekom nadolazeće školske godine.)
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Zaključak
(Navedi što bi bio rezultat uspješne suradnje učenika i učitelja.)
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
b) Na kartice napiši ključne riječi kojima ćeš se služiti pri držanju govora.
uvod razrada zaključak

Osobni odgovor Osobni odgovor Osobni odgovor
učenika. učenika. učenika.
c) Pripremi za učenike kartice kojima će vrednovati tvoj govor. Vrednuj i ti svoj govor pa
usporedi s vrednovanjem ostalih učenika. Napišite + u odgovarajući kvadratić u tablici.
elementi vrednovanja govora potpuno djelomično nije

ostvareno ostvareno ostvareno
ostvarenost teme
razumljivo izgovaranje riječi
dizanje i spuštanje visine glasa
stanke u govoru
izrazi lica i govor tijela

7
Prepričavanje s
promjenom gledišta
Zadatke rješavaj redom:
A zadatak > pročitaj tekst Moreplovka > B zadatci > C zadatci > D zadatci.
A) Razmisli i riješi zadatak.
1.
Prije čitanja teksta napiši što očekuješ u priči čiji je naslov Moreplovka (likovi, događaji,
mjesto radnje, vrijeme radnje).
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Moreplovka B) P
ozorno pročitaj tekst pa riješi
Bila jednom djevojčica koja se bojala vode. Ime zadatke.
joj je bilo Jessica. Jednoga ljetnog jutra Jessica se sa
1.
Navedi koja je tvoja očekivanja tekst
svojom sestrom i rođacima igrala pokraj bazena. U
ispunio.
jednome trenutku djeca su se poredala uz bazen
spremna skočiti zajedno držeći se za ruke. Osobni odgovor učenika.
_________________________________
Jessicina majka gledala je s prozora da provjeri
je li sve u redu s Jessicom. Očekivala je da će se _________________________________
Jessica povući iz reda, ali se našla u čudu kad je
vidjela svoju kćer kako s ostalima korača naprijed. _________________________________
„Jedan, dva, tri, pljus!” Sva su djeca skočila u vodu,
vriskala i smijala se. Od toga dana Jessica je zavoljela 2. Prepiši iz teksta sljedeće podatke:
vodu. Upisala se u jedriličarski klub i odlučila sama a) ime glavnoga lika
oploviti svijet bez zaustavljanja. Brodicu je obojila
Jessica
svjetloružičasto i nadjenula joj ime Ružičasta dama iz _________________________________
zaljeva Ella. Natovarila je brodicu engleskom pitom, b) nadnevak rođenja lika
vrećom krumpira, limenkama graha, sto pedeset boca
mlijeka i mnogo vode, pa je iz sidnejske luke krenula 18. svibnja 1993.
_________________________________
na plovidbu. Imala je tada samo šesnaest godina.
c) mjesto rođenja lika.
Sama samcata, Jessica je plovila naprijed. Borila se s
valovima visokim kao neboder, budila u najljepše zore, Sydney, Australija.
_________________________________
vidjela plave kitove i promatrala zvijezde padalice nad
svojom brodicom.
3. Pročitaj ponovno tekst, razmisli i
Nakon šest mjeseci vratila se u Sydney. Na obali su
zaokruži slovo uz točan odgovor.
je dočekale tisuće ljudi. Razmotali su za nju poseban
tepih svjetloružičaste boje, baš kakva je bila i njezina a) Djevojčica se nikad nije bojala vode.
brodica. b) Djevojčica se uvijek bojala vode.
rođena 18. svibnja 1993. c) Djevojčica se u djetinjstvu bojala
Australija vode.
Elena Favilli i Francesca Cavallo,
Priče za laku noć za mlade buntovnice d) Djevojčica se povremeno bojala vode.
8
KOMUNIKACIJA
C) Pročitaj ponovno tekst pa riješi zadatke o D) Stilska obilježja priče

dijelovima priče. 1.
Napiši od kojih je dviju riječi nastala riječ
1.
Uoči i napiši od koliko se kompozicijskih moreplovka. Svojim riječima objasni
dijelova sastoji tekst Moreplovka. značenje riječi moreplovka.
Tekst Moreplovka se sastoji od tri

_______________________________________ more i ploviti
riječi: ________________________________
kompozicijska dijela.
_______________________________________ _____________________________________
2. Plavom bojom podcrtaj rečenicu koja objašnjenje riječi: ______________________

označava uvod u tekst, zelenom podcrtaj
ženska osoba koja plovi morem
_____________________________________
rečenicu kojom počinje razrada, a ljubičastom
zaključak.
_____________________________________
3. Navedi događaj kojim počinje tekst.
Jessica se s prijateljima igra kraj bazena te _____________________________________
_______________________________________
stanu uz rub spremni zajedno skočiti u bazen. _____________________________________
_______________________________________
2. U razradi priče jednom crtom zelene boje
4. Jednom crtom crvene boje podcrtaj u uvodu
podcrtaj rečenicu u kojoj prepoznaješ
riječi koje sadrže vrijeme radnje. Dvjema
pripovjednu tehniku opisivanje.
crtama podcrtaj riječi koje sadrže mjesto
Dvjema crtama podcrtaj rečenicu u
radnje.
kojoj prepoznaješ pripovjednu tehniku
5. Označi brojkama redoslijed događaja u pripovijedanje.
razradi.
3. Iz zadnje rečenice u razradi teksta prepiši:
___
7. Nakon šest mjeseci vratila se u Sydney.
a) usporedbu
___
6. Borila se s valovima.
valovima visokim kao neboder
______________________________________
_1._ Majka gleda Jessicu s prozora b) dva epiteta.
___
3. Upisala se u jedriličarski klub.
najljepše, plave
______________________________________
___
5. Iz sidnejske luke krenula je na plovidbu.
Objasni uporabu stilskih izražajnih sredstava
___
2. Jessica skače u vodu. u opisivanju.
___
4. Odlučila je sama oploviti svijet bez Stilska izražajna sredstva daju
______________________________________
zaustavljanja.
slikovitost opisu.
______________________________________
6. Prepiši rečenicu kojom ćeš dokazati da je
pripovjedač u 3. os. jd. 4. Pročitaj rečenicu kojom počinje tekst i
Bila jednom jedna djevojčica... ili Ime joj je bilo Jessica. ili napiši koja književna vrsta najčešće počinje
_______________________________________
takvim oblikom rečenice. Obrazloži na
Jednog ljetnoga jutra Jessica se sa svojom sestrom... ili
temelju obilježja teksta kojoj književnoj vrsti
_______________________________________
neka druga rečenica. pripada Moreplovka.
7.
Objasni zašto su građani Sydneyja za Jessicu
rasprostrli tepih svjetloružičaste boje. Bajka najčešće počinje takvim oblikom rečenice.
______________________________________
Građani Sydneya su za Jessicu rasprostrli tepih u

_______________________________________ U ovom tekstu se pripovijedaju događaji vezani uz
______________________________________
boji njezinoga broda kako bi joj odali počast. glavni lik djevojčice Jessice pa je ovo pripovijetka.
_______________________________________ ______________________________________
9
KOMUNIKACIJA
2. Prepričaj priču u 1. os. jd. (s promjenom gledišta) s gledišta Jessice.

U priči navedi put kojim je Jessica plovila.
Navedi i ispripovijedaj što se dogodilo dok je plovila u svojoj
brodici.
U prepričavanju rabi pripovjedne tehnike: opisivanje,
pripovijedanje i dijalog.
Napiši priču trodijelne strukture.
__________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
10
Portret
a) Pozorno pročitaj tekst Mala Luce. Nakon čitanja teksta riješi zadatke u desnome stupcu.
1.
Objasni zašto je Luce uz svoje ime dobila i dodatak
Mala Luce Mala.
Mala Luce su je nazvali jer je ime Luce je dobila uz svoje ime dodatak Mala jer je ime dobila
____________________________________________
dobila po svojoj noni. Nona Lucija bila
po baki pa da se zna koga dozivaju i o kome govore.
____________________________________________
je Luce, a unuka postade Mala Luce.
Da bi se znalo o kojoj se govori, koju se 2. Izdvoji i objasni epitete kojima književnica slikovito
dozivlje. govori o vanjskome izgledu i ponašanju Male Luce.
A bila je baš kako joj je i ime
Sitna, vražja, oštrom i nepokornom, najbrža, najokrutnija,
____________________________________________
govorilo. Sva sitna, sva vražja, kose
koju je sunce izblijedjelo i učinilo najspretnija, najvještija, najgrlatija, najodvažnija. Epiteti prikazuju
____________________________________________
oštrom i nepokornom kao struna.
Mada djevojčica, bijaše više kao djevojčicu koja je sitne građe, ali vrlo sposobna, vješta i živahna
____________________________________________
muškić. Najbrža u trku. Najokrutnija 3. Prepiši usporedbu i objasni s kim i zašto književnica
u igri. Najspretnija u pentranju po uspoređuje Lucu.
rogačima i bajamima. Najvještija
Usporedba: ...djevojčica bijaše više kao muškić.Djevojčicu
____________________________________________
u ribolovu tunjom i udicom. U
svađama i prepirci najgrlatija, a opet, uspoređuje s dječacima zbog njezinog ponašanja.
____________________________________________
najodvažnija kad je trebalo istjerati
pravdu. Dječaci su je se pribojavali. ____________________________________________
Djevojčice joj se potajice divile. 4. Objasni kakav je odnos Luce imala s djevojčicama, a
Odrasli odmahivali rukom na nju i kakav s dječacima.
križali se. Jer, gdje god bi među djecom
Djevojčice su se divile Luci, a dječaci su je se pribojavali.
____________________________________________
došlo do svađe pa poletjelo perje,
znalo se – kriva je Mala Luce. I ako
____________________________________________
bi nekom, ne daj bože, palo na pamet
da joj prigovori ili je opsuje, osveta ____________________________________________
bi bila njena i redovito bi je vratila.
5. Prepričaj kakav su odnos prema Luci imali odrasli.
Kad bi koja susjeda došla da se požali
na nju majci, Mala Luce je već imala Odrasli su Luce krivili za sve nepodopštine koje su se
____________________________________________
spremnu ispriku i lice nevinašca te bi dogodile, odmahivali su rukom na njezine primjedbe i
anđeoski mirno tvrdila da u vrijeme ____________________________________________
kad se zbilo to i to, nje tamo ni u snu križali se kada su čuli kako govori i vidjeli što radi.
____________________________________________
nije bilo! Nitko joj nije bio ravan, nitko
s njom nije mogao na kraj. 6. Objasni svojim riječima zašto književnica uz Lucinu
majku dodaje epitet uboga.
Njena uboga mati jadala se kako joj
nijedno od djece nije donijelo toliko Književnica je uz Lucinu majku dodala epitet uboga jer
____________________________________________
brige i nevolja i kako ne zna što bi više
nije____________________________________________
bilo lako biti majka takve živahne djevojčice koja se
činila.
Norma Šerment, Adrijanin vrt (ulomak) ponašala kao dječak.
____________________________________________
11
KOMUNIKACIJA
Obogaćujem rječnik
nona – baka najgrlatija – najglasnija
struna – dlaka konjske grive ili repa poletjelo perje – došlo do svađe/sukoba
muškić – dječačić uboga – jadna
pentranje – penjanje
b) Prouči kako je napisan portret Male Luce.

1.
Prepiši rečenicu iz uvodnoga dijela teksta u kojoj književnica najavljuje temu i stvara
znatiželju za daljnje čitanje.
_______________________________________________________________
Nazvali su je Mala Luce jer je dobila ime po svojoj noni.
_______________________________________________________________
2. Podcrtaj u razradi pojedinosti koje književnica ističe u izgledu Male Luce.
3. Navedi postupke Male Luce:

najokrutnija u igri; u svađama i prepirci najgrlatija; najodvažnija kada je trebalo
prema djeci ____________________________________________________
istjerati pravdu; osveta bi bila njena i redovito bi je vratila
________________________________________________
prema odraslima. već je imala spremnu ispriku i lice nevinašca te bi anđeoski mirno tvrdila...
Na temelju navedenih postupaka imenuj Lucine unutarnje osobine.
_______________________________________________________________
Lucine unutarnje osobine: okrutna, glasna, istinoljubiva, osvetoljubiva, spremna se obraniti
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
4. Pročitaj zaključak. Objasni zašto je Mala Luce majci donijela brige i nevolje.
Mala Luca je majci zadala brige i nevolje svojim ponašanjem prema djeci i odraslim osobama.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
12
KOMUNIKACIJA
5. Prisjeti se najdražega književnog lika iz romana koji si pročitao/pročitala. Portretiraj lik.

Ne zaboravi ispreplesti njegov vanjski izgled s unutarnjim osobinama na subjektivan i
objektivan način. Uporabi stilska izražajna sredstva.
__________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
6. Vrednuj uspješnost napisanoga portreta. Napiši + u odgovarajući kvadratić u tablici.
elementi vrednovanja portreta potpuno djelomično nije

Portret sadrži pojedinosti vanjskoga izgleda (stas,

odijevanje, držanje/gesta…).
Portret sadrži pojedinosti unutarnjih osobina lika
(razmišljanja, osjećaji, govor, odnos prema sebi i drugima…).
Sastavak ima trodijelnu strukturu (uvod, razradu i
zaključak).
Prve su rečenice svakoga dijela sastavka uvučene i
napisane u novome retku.
Tekst je napisan u skladu s gramatičkim i pravopisnim
pravilima.
13
Opis vanjskoga prostora
Odrastanje
Pozorno čitaj dijelove teksta pa za svaki osmisli naslov.
UVOD: ________________________
npr. Dolazak u hvarsku luku
Uvijek kad brod pristane u hvarsku luku i kad se iskrcam s broda na onu dugačku bijelu
kamenu rivu, učini mi se da sam stigla u svoj grad. I da je ona prelijepa kućica što se diže na
hridinama s druge strane luke još uvijek moja.
RAZRADA: _____________________
npr. Kućica na hridinama
Ta kućica što sliči školjci još uvijek stoji na hridinama ispod gradskog parka i jednako
je lijepa s onim venecijanskim prozorima, kamenim stupovima i malom lođom što gleda na
pučinu. Samo što sada žive u njoj neki meni sasvim nepoznati ljudi. Tu je i kameni bunar i vrt
pun mirisnog ružmarina i grmlje agava, limunova drvca. Kad stanem na puteljku što vodi kroz
park, jasno vidim sve: maleni plitki bazen stisnut među hridinama što su ga za mene izgradile
očeve ruke. I bijeli kameni molić i bistru uvalicu gdje sam gacajući po plićaku provodila ljeta.
Kako je bilo uzbudljivo s molića gledati brodove, pa se onda penjati po hridinama bježeći pred
valovima što udarahu svom silinom zapljuskujući čak i prozore. A tek kad bi se podigao južni
vjetar! Tad bi golemi, zapjenjeni valovi zalijevali lođu, a more udaralo u zidove da se kuća
tresla.
ZAKLJUČAK: _____________________
npr. Prodana kućica
I tako je zbog tih velikih južnih valova što su tresli kućom prodao tu dražesnu kućicu, sve
u nadi da će izgraditi drugu. Ali ne više uz more, nego gore iznad parka gdje počinju vinogradi.
Poslije sam navraćala u Hvar još samo kao turist, no jedan dio mene zauvijek je ostao u onoj
prelijepoj školjkici na hvarskim hridinama što je oplakuje more kad zapušu južni vjetrovi.
Maja Gluščević, Odrastanje
lođa – balkon sa zatvorenim bočnim stranama
agava – biljka mesnatih, debelih i trnovitih listova
14
KOMUNIKACIJA
A) Pročitaj još jednom dio po dio teksta pa riješi zadatke. Piši cjelovitom rečenicom.
UVOD
1. Podcrtaj skup riječi po kojemu se prepoznaje prostor koji se opisuje.
2. Prepiši riječi i skupove riječi kojima ćeš dokazati da je u tekstu opisan vanjski prostor.
_______________________________________________________________
Riječi koje dokazuju da je u tekstu opisan vanjski prostor ... dugačku bijelu kamenu rivu; što
_______________________________________________________________
se diže na hridima s druge strane luke
3. Navedi pojedinost koju djevojka prvu uočava u prostoru.
Djevojka prvo u prostoru uočava dugačku bijelu kamenu rivu.

_______________________________________________________________
4. Podcrtaj u tekstu dijelove rečenica u kojima je izrečen odnos djevojke prema prostoru.
Objasni njezine osjećaje.
... da sam stigla u svoj grad; ... da je ona prelijepa kućica... još uvijek moja...
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Djevojka osjeća pripadnost krajoliku i izriče svoju ljubav prema njemu.
RAZRADA
1. Navedi pojedinost koju djevojka uočava u uvodu, a iscrpno je opisana u razradi.
Djevojka u uvodu uočava kućicu, a iscrpno ju opisuje u razradi.

_______________________________________________________________
2. Uoči i prepiši usporedbu. Objasni sličnosti između pojedinosti koje se uspoređuju.
usporedba: _______________________________________________________
ta kućica što liči školjci
U ovoj usporedbi uspoređuje se kućica i školjka. Sličnost pronalazi u obliku, boji,

objašnjenje: _______________________________________________________
osjećaju sigurnosti.
_______________________________________________________________
3. Uz navedene pojedinosti vanjskoga prostora prepiši iz teksta pridjeve koji ih opisuju.
prelijepa dražesnu
kućica _____________________________________
lijepa prelijepoj
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
15
KOMUNIKACIJA
bunar _____________________
kameni
ružmarin mirisnog
_____________________
maleni plitki
bazen ___________________________________________
Objasni čemu su pridjevi doprinijeli u opisu prostora.
_______________________________________________________________
Pridjevi uz navedene pojedinosti pridonijeli su slikovitosti izraza i izricanju odnosa djevojke
prema prostoru.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
4. Izdvoji uvećanicu i umanjenice. Objasni osjećaje prema prostoru koji su izraženi njihovom
uporabom.
uvećanica: ________________
hridinama
drvce, , ___________________
umanjenice: ________________ molić, , _________________
uvalica
Umanjenicama i uvećanicama se naglašava osjećaj ljubavi i privrženosti prema opisivanom

_______________________________________________________________
prostoru.
_______________________________________________________________
5. Prepiši pojedinosti vanjskoga prostora koji izazivaju osjećaj uzbuđenja.
maleni plitki bazen, bijeli kameni molić, bistra uvalica, valovi
Objasni razloge takve povezanosti djevojke i prostora.
_______________________________________________________________
Djevojka je u svom djetinjstvu provodila ljeta u tom prostoru i ostala povezana s njim.
_______________________________________________________________
16
KOMUNIKACIJA
6. Napiši, navodeći primjere iz teksta, što je osobito ugrožavalo prostor u kojemu je djevojka
živjela sa svojom obitelji.
_______________________________________________________________
Posebno su valovi ugrožavali prostor u kojem je djevojka živjela sa svojom obitelji „Tad bi
golemi, zapjenjeni valovi zalijevali lođu, a more udaralo u zidove da se kuća tresla.“
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
ZAKLJUČAK
1. Objasni svoje mišljenje o očevu postupku prodaje kuće. Predloži drugo rješenje.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
2. Zaključi i objasni zašto se djevojka vraća na otok.
_______________________________________________________________
Djevojka se vraća na otok jer je na njemu provela svoje djetinjstvo i uživala s obitelji. Otok ju
_______________________________________________________________
podsjeća na sretne dane i njezinu obitelj.
_______________________________________________________________
3. Objasni značenje rečenice: „No jedan dio mene zauvijek je ostao u onoj prelijepoj školjkici
na hvarskim hridinama što je oplakuje more kad zapušu južni vjetrovi.”
_______________________________________________________________
Citirana rečenica govori o odnosu djevojke prema njezinoj rodnoj kući. Tu kuću i život u njoj
nikada neće zaboraviti.

_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
4. Zaokruži slovo uz točnu tvrdnju.

Opis je: a) subjektivan, b) objektivan.
Obrazloži izabranu tvrdnju.
_______________________________________________________________
Ovaj opis je subjektivan jer se iznose stavovi i osjećaji prema opisivanom prostoru te se
koriste stilska izražajna sredstva.

_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
17
KOMUNIKACIJA
B) Prouči pojedinosti koje uočavaš u vanjskome prostoru na putu od kuće do škole. Za opis
vanjskoga prostora slijedi Male savjete za opis vanjskoga prostora u udžbeniku Hrvatska
krijesnica 6.
Napiši natuknice za uvod, razradu i za zaključak. Na temelju natuknica subjektivno opiši

prostor.
Sastavak neka ima trodijelnu strukturu. Osmisli naslov. U pisanju poštuj pravopisna i
gramatička pravila. Pomoć potraži na mrežnim stranicama pravopis.hr i rječnik.hr.
uvod razrada zaključak
__________________________
UVOD _________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
RAZRADA ______________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
18
KOMUNIKACIJA
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
ZAKLJUČAK ____________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
C) Vrednuj uspješnost opisa vanjskoga prostora. Napiši + u odgovarajući kvadratić u tablici.
elementi vrednovanja opisa vanjskoga prostora potpuno djelomično nije

Opis sadrži pojedinosti vanjskoga prostora.
Vanjski je prostor opisan subjektivno.
Slikovitost opisa postignuta je uporabom stilskih izražajnih

sredstava.
Sastavak ima trodijelnu strukturu (uvod, razradu, zaključak).
Sastavak je napisan u skladu s gramatičkim i pravopisnim

pravilima.
19
Opis unutarnjega prostora
Prostor našega djetinjstva
UVOD
1.
Čitaj dio po dio teksta Prostor našega djetinjstva. Nakon čitanja svakoga dijela riješi
zadatke.
Na Damirov smo tavan odlazili uvijek kad je bilo oblačno, ili je čak i kiša padala; mogla je
to biti jesen. Tavan je bio zanimljiv zato što zapravo nije bio Damirov, a nije bio ni pravi tavan.
Nalazi se u dnu dvorišta u kojem je Damir stanovao, a u kojem je – kao i svuda – bilo više
stanara.
Podcrtaj riječ koja u uvodu imenuje unutarnji prostor koji se opisuje.

Objasni uz navod iz teksta zašto je taj prostor zanimljiv.
NAVOD: ________________________________________________________
„Tavan je bio zanimljiv zato što zapravo nije bio Damirov, a nije bio ni pravi tavan.“
OBJAŠNJENJE: ___________________________________________________
To što tavan nije bio Damirov i što nije bio pravi tavan, potiče maštu i daljnji
tekst čini zanimljivim.
RAZRADA
Bio je malo izdvojen, do njega se dolazilo drvenim stubama s ogradom, a ispod njega nije
bilo stanova, nego nekakve šupe. Ipak, trebalo je paziti da nas stanari ne vide, i već je i u tome
bilo nekakvog uzbuđenja. Tavan nije bio kao što su drugi tavani, mračan, prašan, pun stare
krame i električnih instalacija. Obratno, imao je na pročelju velik prozor kroz koji je dolazilo
svjetlo, a na njemu nije bilo ničega drugog, nego samo velike bale sijena, četvrtaste i uvezane
žicom, među kojima je bilo i nekoliko razvezanih i razasutih, pa se po tome moglo valjati, i čak
se zakopati u sijeno.
Navedi pojedinosti unutarnjega prostora iz RAZRADE opisa.
_______________________________________________________________
drvene stube s ogradom, na pročelju velik prozor, velike bale sijena
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
repiši rečenicu na temelju koje možeš zaključiti da opisani prostor izaziva osjećaj
P
uzbuđenja.
_______________________________________________________________
„Ipak, trebalo je paziti da nas stanari ne vide, i već je i u tome bilo nekakvoga uzbuđenja.“
_______________________________________________________________
20
KOMUNIKACIJA
I zdvoji riječi i izraze koji upućuju na različit izgled Damirova tavana i ostalih tavana. Napiši ih
u tablicu.
IZGLED OSTALIH TAVANA IZGLED DAMIROVA TAVANA
mračan veliki prozor
prašan svjetlo
pun satare krame bale sijena
pun električnih instalacija razasuto sijeno
U
sporedi riječi i izraze. Zaključi zašto je ozračje u tome prostoru bilo drukčije od
očekivanoga.
Ozračje u tom prostoru je bilo drugačije od očekivanoga jer je tavan bio svijetao i uredan.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
I menuj stilska izražajna sredstva koja uočavaš u sljedećim rečenicama.

1. Tavan nije bio kao što su drugi tavani.
usporedba
_______________________________________
2. Obratno, imao je na pročelju velik prozor kroz koji je dolazilo svjetlo.
_______________________________________
suprotnost (kontrast)
3 ...mračan, prašan, pun stare krame i električnih instalacija…

epiteti
_______________________________________
Objasni razlog njihove uporabe u opisivanju prostora.
Stilska izražajna sredstva se koriste u opisivanju da se postigne slikovitost i ugođaj

_______________________________________________________________
prostora.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
21
KOMUNIKACIJA
Izdvoji pojedinosti koje su osobito zanimljive posjetiteljima tavanskoga prostora. Uz

pojedinost prepiši iz teksta riječi kojima se opisuje građa, veličina ili boja pojedinosti.
POJEDINOSTI GRAĐA VELIČINA BOJA
stube drvene
prozor velik svijetao
I menuj osjećaj koji Damira i njegove prijatelje veže uz taj prostor.
Veže ih osjećaj veselja.
_______________________________________________________________
ZAKLJUČAK
Bio je, doduše, i jedan hodnik u kojemu su bili posebni odjeljci zatvoreni letvicama i
zaključani lokotima, gdje su stanari držali svoje stvari. Ali, to nije bilo zanimljivo, mi smo se
uglavnom zadržali tamo gdje je bilo sijeno.
prema: Pavao Pavličić, Šapudl
Podcrtaj u ZAKLJUČKU opisa ostale pojedinosti unutarnjega prostora.

O
bjasni svojim riječima značenje završne rečenice: „Ali, to nije bilo zanimljivo, mi smo se
uglavnom zadržali tamo gdje je bilo sijeno.”
npr. Odjeljci sa stvarima stanara nisu zanimali dječake jer im je za igru i zabavu bilo dovoljno
_______________________________________________________________
sijeno.
_______________________________________________________________
2. Opiši unutarnji prostor. Slijedi korake za pripremu i pisanje opisa.
Istraži prostore u svojoj kući, zgradi ili školi.

Izaberi onaj koji ti je najzanimljiviji i najneobičniji.
Promotri ga i napiši u obliku natuknica pojedinosti izabranoga prostora.
Pojedinosti razvrstaj na one koje ćeš opisati u uvodu, koje u razradi, a koje u zaključku.
Napravi plan opisa.
Prostor opiši subjektivno.
U pisanju opisa oblikuj rečenice tako da ih povezuješ u smislene cjeline.
Rabi stilska izražajna sredstva.
Objasni svoj odnos prema prostoru koji opisuješ.
22
KOMUNIKACIJA
__________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
3. Vrednuj uspješnost opisa unutarnjega prostora. Napiši + u odgovarajući kvadratić u tablici.
elementi vrednovanja opisa unutarnjega prostora potpuno djelomično nije

Opis sadrži pojedinosti unutarnjega prostora.
Unutarnji je prostor opisan subjektivno.
Objašnjen je odnos prema prostoru.
Slikovitost opisa postignuta je uporabom stilskih izražajnih

sredstava.
Sastavak ima trodijelnu strukturu (uvod, razradu, zaključak).
Sastavak je napisan u skladu s gramatičkim i pravopisnim

pravilima.
23
Pozivnica
1. Pozorno pročitaj pozivnicu Male glagoljske akademije „Juri Žakan” iz Roča.
Mala glagoljska akademija „Juri Žakan” Roč
Ice
kS Pozivnica
Dragi žaknići, žaknice i mentori!
S veseljem vas pozivamo na završnu svečanost državne smotre 27. saziva Male
glagoljske akademije koja će se održati 7. srpnja 2019. u ročkom Domu kulture u 19 sati.
Radionice će predstaviti svoj rad dramskom igrom Šareni svijet glagoljice.
Na kraju svečanosti svim će sudionicima biti uručene potvrde o sudjelovanju,
čime službeno završava 27. saziv MGA.
MALA GLAGOLJSKA AKADEMIJA • JURI ŽAKAN • ROČ
Napiši potrebne podatke o sadržaju pozivnice.
pozivatelj: __________________________________________________________
Mala glagoljska akademija „Jurij Žakan“ Roč
pozvani: ___________________________________________________________
žaknići, žaknice i mentori
povod poziva: _______________________________________________________

završna svečanost državne smotre 27. saziva Male glagoljske akademije
vrijeme događanja: ____________________________________________________

7. srpnja 2019. u 19 sati
mjesto događanja: ____________________________________________________

Dom kulture, Roč
dodatna obavijest: ____________________________________________________

Radionice će predstaviti svoj rad dramskom igrom Šareni svijet glagoljice
2. Pročitaj tekst o Maloj glagoljskoj akademiji. Osobni odgovor učenika.

Malu glagoljsku akademiju pokrenula je grupa ročkih učitelja. Osnovna je svrha
Akademije učenje glagoljice i proučavanje glagoljske kulture i baštine.
Namijenjena je učenicima šestoga razreda iz cijele Hrvatske i njihovim mentorima.
Učenici su raspoređeni u radionice kako bi učili glagoljicu i svladali glagoljsku pismenost na
kreativan način. Rad se organizira u šest radionica: literarno-scenskoj, povijesnoj,
24
KOMUNIKACIJA
likovno-keramičkoj, grafičkoj, radionici fresaka i novinarskoj. Na kraju sedmodnevnoga učenja

na završnoj svečanosti stečeno znanje uobliče u scenski izričaj svih radionica.
Osim radionica organizirani su i edukativni kantunići u kojima se održavaju predavanja
na temu glagoljice, o braći Ćirilu i Metodu, o tradicionalnoj glazbi i instrumentima.
Organiziraju se i književni susreti s istarskim književnicima. Misao vodilja ove Akademije
očuvanje je baštine.
O Akademiji saznaj više na mrežnoj stranici http://mga-roc.org/mga/.
Na temelju teksta i istraživanja mrežne stranice osmisli pozivnicu za edukativni kantunić, za

književni susret s istarskim književnikom, za posjet jednoj radionici ili neki drugi događaj na
Maloj glagoljskoj akademiji. Pozivnicu možeš ukrasiti crtežom.
3. Zamijeni s prijateljem iz klupe radnu bilježnicu i vrednujte pozivnice. Napišite + u

odgovarajući kvadratić u tablici. Osobni odgovor učenika.
elementi vrednovanja pozivnice potpuno djelomično nije

Navedeni su svi podatci o događaju (tko, što, kada, gdje).
Naveden je povod poziva na događaj.
Navedena je dodatna obavijest.
Tekst je napisan u skladu s gramatičkim i pravopisnim

pravilima.
25
Ponovi što znaš o
hrvatskome jeziku
1. Poveži rečenice s narječjima. Napiši na crtu odgovarajuće slovo.
a) štokavsko narječje ___

b) Pod mojim oblokom visibabe cveteju.
b) kajkavsko narječje ___

c) U škrtom poju kamikun zazidana uzgor stoji vela maslina.
c) čakavsko narječje ___

a) Lipa li je Drava, voda ledena, što Slavonijom teče.
2. Dopuni umnu mapu unoseći podatke o vrstama riječi.
Riječi

promjenjive nepromjenjive
___________________ ___________________
imenice prilozi
pridjevi ___________________
prijedlozi
___________________ ___________________
zamjenice veznici
___________________
brojevi usklici
___________________ ___________________
glagoli čestice
3. Razvrstaj podcrtane riječi u tablicu.

Mi dane u tjednu ne zovemo kao ostali ljudi. Naši su dani obojeni! Tako je ponedjeljak žuti dan,
utorak zeleni, srijeda ljubičasti, četvrtak crveni, petak plavi, subota narančasti, a nedjelja bijeli.
Svakoga ponedjeljka mama na listu papira nacrta sedam kućica. Svaku oboji bojom
predviđenom za taj dan. Kad on završi, Tina prekriži kućicu koja ga označuje. Jedva čeka da
prekriži crvenu jer poslije nje dolazi – plava.
Kad je plavi dan, Tina odlazi s djecom iz Centra na bazen. Dražesna je kad u kostimu plave boje
stane uz rub bazena. Debeljuškasta, punih ruku i nogu, s trbuščićem koji joj nimalo ne smeta
i s osmijehom koji obasjava njezino okruglo lice, baca se u bazen – pljuuus! – i pliva. Pliva i
pliva…
Jasminka Tihi-Stepanić, Plavi dan (ulomak)
26
HRVATSKI JEZIK
imenice pridjevi glagoli
dane ________________
________________ ostali ne zovemo
________________
tjednu ________________
________________ žuti ________________
nacrta
ponedjeljak ________________
________________ zeleni ________________
oboji
listu ________________
________________ ________________
predviđenom prekriži
rub ________________
________________ ________________
dražesna odlazi
osmijehom ________________
________________ okruglo ________________
baca se
4. Prepiši iz teksta nepromjenjive riječi u tablicu.

Cijeli je dan prolazio sporo, jadno i dosadno. Subota je, nema škole, vani je hladno…
jednostavno nemam što raditi.
– Sve mi ide na živce! – jurila sam po kući i lupila vratima.
– To je moje!
– Ne laži! To je moje!
Sestra i ja otimale smo se za majicu sa slikom Spice girls.
– Uh,… sjela si mi na vrh glave!
– Zar gospođica ima glavu?
Tko zna koliko bismo se svađale da u sobu nije ušla mama.
prema tekstu učenice iz Bjelovara
prilozi prijedlozi veznici usklici čestice
______________
sporo _______
na i
_______ _______
uh _______
ne
______________
jadno _______
po _______
i _______
zar
______________
dosadno _______
za _______
i
______________
vani _______
sa _______
da
______________
jednostavno _______
na
______________
koliko _______
u
27
HRVATSKI JEZIK
5. Odredi padež podcrtanim imenicama u pjesmama učenica iz Garešnice i kraticom ga napiši

iznad imenice.
Hoće li
…more pozdravljati sunce
A
i milovati lice
G
jedrilice,
V
ovisi o tebi, čovječe!
D
…pjevati uspavanku ribama
A G
i tkati mrežu od bijele pjene,
V
ovisi o tebi, čovječe!
Hoćeš li stati
i zadrhtati
kad vidiš
A
da ranjavaš more?
6. Odredi rod i broj podcrtanim imenicama u pjesmi učenice iz Đurmanca. Napiši na crtu
kratice roda i broja.
Pozdrav
s.r.jd ž.r.jd.
Ljeto se pozdravlja s jeseni ________________ ________________
s.r.jd.
i prepušta joj mjesto. ________________
m.r.mn.
Ja se pozdravljam s praznicima ________________
i stavljam ih na disk sjećanja. ________________

s.r.jd.
Čekaju me naspavane knjige ________________

ž.r.mn.
i neispavana jutra, ________________

s.r.mn.
pozdrav sa školom ________________

ž.r.jd.
i još jedna školska godina ________________

ž.r.jd.
nerasterećena.
28
HRVATSKI JEZIK
7. Napiši na crte oblike pridjeva koji nedostaju.
pozitiv komparativ superlativ
lijep ________________
ljepši najljepši
jasniji
jasan ________________ ________________
najjasniji
važan
________________ važniji ________________
najvažniji
dobar ________________
bolji najbolji
________________
zao gori ________________
najgori
8. Napiši na crtu uz svaku glagolsku osobu riječ koja ju zamjenjuje.
ja ________________
on/ona/ono 3. osoba jednine
ti ________________
vi 2. osoba množine
on/ona/ono ________________
ja 1. osoba jednine
mi ________________
oni/one/ona 3. osoba množine
vi ________________
mi 1. osoba množine
oni/one/ona ________________
ti 2. osoba jednine

a) Podcrtaj glagole u stihovima učenika iz Zagreba.
b) Svakomu glagolu odredi vrijeme, osobu i broj. (Slijedi primjer.)
Zbog nje ja se budim, prezent, 1. os. jd.

prezent, 1. os.jd.
zbog nje ja snivam, ________________
zbog nje ja u školu žurim. ________________

prezent, 1.os.jd.
Zbog nje, zbog nje i za nju

postat ću pjesnik. ________________
futur, 1.os.jd.
Zbog nje, zbog nje i za nju

napisao sam ovu pjesmicu. perfekt, 1.os.jd.
________________
29
HRVATSKI JEZIK
10. Podcrtaj riječi u kojima je provedena glasovna promjena.
Dječaci iz razreda trče na igralište.
U mojemu razredu ima dosta momaka.
Zvjezdana i Renata na odmoru često skaču.
Ne poštujem ljude koji lažu.
11. Poveži pojmove s njihovim objašnjenjem. Napiši na crtu odgovarajuće slovo.
a) hrvatski standardni jezik ____

h) istodobna uporaba materinskoga jezika
nacionalne manjine i hrvatskoga jezika
b) materinski jezik ____

f) govori se u mjestu u kojemu živiš
c) razgovorni jezik ____

d) različiti oblici hrvatskoga jezika
d) narječja ____
g) službeni jezik nacionalnih manjina RH
e) zavičajni govor ____

a) službeni jezik u Republici Hrvatskoj
f) mjesni govor ____

e) oblik hrvatskoga jezika koji se govori u zavičaju
g) jezik nacionalnih manjina ____

c) jezik svakodnevne komunikacije
h) dvojezičnost ____
b) prvi jezik koji se usvaja bez svjesnoga učenja
12. Prepiši tekst u skladu s pravopisnim pravilima.

Stanovnici otoka zlarina bavili su se koraljarstvom od davnina i u vrijeme mletačke republike
prodavali su neobrađene koralje napulju i siciliji. Zbog teškoga života i gladi mnogi su se
stanovnici žirja u prošlosti iselili u sjevernu ameriku i australiju. Kopnu najbliži i najveći otok
na šibenskome području jest otok murter. Odvojen je od kopna uskim kanalom, preko kojega je
u mjestu tisno izgrađen pokretni most. Na otoku se murteru nalaze četiri mjesta: murter, tisno,
jezera i betina.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
30
HRVATSKI JEZIK
_______________________________________________________________
Stanovnici otoka Zlarina bavili su se koraljarstvom od davnina i u vrijeme Mletačke Republike
_______________________________________________________________
prodavali su neobrađene koralje Napulju i Siciliji. Zbog teškoga života i gladi mnogi su se
_______________________________________________________________
stanovnici Žirja u prošlosti iselili u Sjevernu Ameriku i Australiju. Kopnu najbliži i najveći otok
_______________________________________________________________
u šibenskom području jest otok Murter. Odvojen je od kopna uskim kanalom, preko kojega
_______________________________________________________________
je u mjestu Tisno izgrađen pokretni most. Na otoku se Murteru nalaze četiri mjesta: Murter,
_______________________________________________________________
Tisno, Jezera i Betina.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
PROVJERAVAM SVOJE ZNANJE I VJEŠTINE
znam (Hura!) – trebam pomoć (Oh!) – ne znam (Joj!)
1. 2. 3. 4. 5. 6.
7. 8. 9. 10. 11. 12.
31
Brojevi
1. Zadatak ima tri dijela.
a) Pronađi brojeve koji se skrivaju u imenicama i prepiši ih na crte ispod riječi.
postolar, potpetica, strina, stolac, Patrik,
___________
sto, , ___________
pet, , ___________
tri, , ___________
sto, , ___________
tri, ,
Petar, stopalo, strip, osamljenik, šestar,
pet, sto, tri, osam, šest,

___________ , ___________, ___________, ___________, ___________,
tetrijeb, tjedan, Šestine, jedanaesterac, desetnik
tri, jedan, šest, jedanaest, deset

___________ , ___________, ___________, ___________, ___________,
b) Prepiši riječ u kojoj se skrivaju dva broja. ________________

jedanaesterac
Napiši ih. ________________,

jedan, ________________
jedanaest
c) Prepiši riječ u kojoj se uz broj skriva i brojka 5. ______________________

potpetica
2. Prepiši pjesmu Paje Kanižaja tako da brojke zamijeniš slovima.
3čava pjesma _____________________________________________

Tričave pjesma
Pucali su 1aesterac _____________________________________________

Pucali su jedanaesterac
kad je lijeva spojka pala, _____________________________________________

kad je lijeva spojka pala,
a bilo je jasno kao 1x1 _____________________________________________

a bilo je jasno kao jedan puta jedan
da je to sučeva po2la! _____________________________________________

da je to sučeva podvala!
3. Prepiši sastojke recepta tako da dekagrame pretvoriš u grame i brojeve napišeš slovima.
(malo matematike)
Prhko tijesto
30 dag bijeloga brašna _____________________________

Tri stotine/tristo g bijeloga brašna
15 dag maslaca _____________________________

Sto pedeset g maslaca
1 dag soli _____________________________

Deset g soli
4 dag šećera _____________________________

Četrdeset g šećera
32
HRVATSKI JEZIK
1 dag naribane limunove korice _____________________________

Deset g naribane limunove korice
2 žumanjka
4. Brojke zamijeni slovima i napiši cjelovite rečenice.

Aleksandar Veliki rodio se 356. g. pr. Kr.
_______________________________________________________________
Aleksandar Veliki rodio se tri stotine/tristo pedeset i šeste g. pr. Kr.
Nijemac Johannes Gutenberg (oko 1400. – 1486.) izumio je tiskarski stroj i 1455. objavio Bibliju.
______________________________________________________________.
Nijemac Johannes Gutenberg (oko tisuću četiristote do tisuću četiri stotine/četiristo
osamdeset i šeste) izumio je tiskarski stroj i tisuću četiri stotine/četiristo pedeset i pete
objavio Bibliju.
5. Brojeve u zagradama napiši u odgovarajućemu padežu.
Marko je dao ____________________

četiri (4) gola na utakmici.
Do ____________________
četvrtoga (4.) nogometaša stajao je sudac.
U obrani nije bilo ____________________

dvaju (2) nogometaša.
S ____________________
dvama (2) nogometašima sam se fotografirao.
Marija je na cilj stigla ____________________

jedanaesta (11.).
Dana _________________________
četrnaestoga (14.) veljače slavimo Valentinovo.
U redu je stajalo ________________________

osamnaest (18) dječaka.
Naša škola broji ___________________________

petsto/pet stotina dvanaest (512) učenika.
U košari ima ______________________________________________

četiri tisuće osamsto/osam stotina šezdeset i pet (4865) šljiva.
6. Pravilno uporabi brojevne imenice: dvoje, dvojica, desetero.
_____________________
Desetero dječaka idu u šesti razred.
U školu ih nije došlo ____________________

dvoje .
Njih____________________
dvojica drže se za ruke.
33
HRVATSKI JEZIK
7.
Pronađi brojeve u osmosmjerci,
potom napiši rješenje. S B U Ć U S I T
(sto, sedam, deset, treći, peti, osam, E T E S E D R E

devetsto, dvadeset, šesto, prva,
tri, šest, dva, tisuću, devet, pet) D R O A V D O S
A E J Š E S T E
M Ć V E V E I D
A I T E P R V A
Rješenje je ____________________
BROJEVI .
S Š E S T O I V
O T S T E V E D
8. Napiši današnji nadnevak na sljedeće načine:
a) dan, mjesec i godinu napiši arapskim brojkama
_______________________________________________________________
npr. 14.10.2021.
b) dan i godinu napiši arapskim brojkama i mjesec rimskom brojkom
_______________________________________________________________
npr. 14.X.2021.
c) dan i godinu napiši arapskim brojkama i mjesec slovima.
_______________________________________________________________
npr. 14. listopada 2021.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
34
Osobne zamjenice
1. Premetni riječi u rečenici-premetaljci pa zaokruži naziv vrste riječi.
Dao je sto kuna za osobne mjenice. Dao je sto kuna osobne za mjenice.
2. Podcrtaj osobne zamjenice u sljedećoj zagonetki. Riješi zagonetku i dobit ćeš naslov
pjesme. Upiši ga u kvadratiće.
On
Šepuri se u travi,
žute kose na glavi.
Pod starost mu
kosa posijedi,
zatim ju vjetar prorijedi.
Na kraju bez kose osta
i glava mu ćelava posta.
M A S L A Č A K
3. Podcrtaj osobne zamjenice u tekstu Jakše Fiamenga. Odredi padež zamjenicama i kraticom
ga napiši iznad zamjenice.
D I N
Moj mlađi brat sve mi više ide na živce. Danima ne priča sa mnom. Što god kažem, on produži.
N D N D N
Kad se ujutro probudi, ja mu kažem da ustane, a on odustane. Kad mu se kaže da uči, on će
D N D D
se radije potući. Kažeš mu da šuti, on zašušti. I uopće: sve mu je duže. Čak mu je i jezik duži
A L N
kad ga prema meni isplazi. On ne zna što je najkraći put od kuće do škole i obratno. Stalno ide
N A D D
zaobilaznicom, on je zove zazubicom, i to je jedina riječ koja mu je kraća. Mora biti da sam mu
N A
ja najkraći pa me zato nastoji produžiti pitalicom, smijalicom i ostalim icama.
4. Zaokruži slovo uz rečenicu u kojoj je osobna zamjenica napisana u zadanome padežu.
G (ja) – a) Mene nema u razredu. b) Prišla je meni. c) Ideš sa mnom u kino?
D (ti) – a) Tebe svi vole. b) Otišla je s tobom. c) Tebi je sve jasno.
L (mi) – a) Pronađi nas. b) Sve zna o nama. c) Iva uči s nama.
A (on) – a) Natječem se s njim. b) Zovem njega. c) Neću reći njemu.
I (ona) – a) Nje nigdje nema. b) Učim s njom. c) U školi sam sreo nju.
35
HRVATSKI JEZIK

a) U sljedećim su riječima skriveni oblici osobnih zamjenica. Prepiši ih na crte.
muka, tinta, Lovas, opomene,

mu, ti, vas, mene.
___________, ___________, ___________, ___________,
njuh, slonica, vidikovac
nju, oni, vi
___________ , ___________, ___________
b) Napiši rečenice u kojima ćeš uporabiti otkrivene zamjenice.

_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
6. Dopuni pjesmu učenika iz Ludbrega odgovarajućim oblicima osobnih zamjenica u

zagradama.
Moj psić
Taj mali psić
veselje _______
mi (ja) podari,
kad _______
ga (on) vidim,
srećom _______
me (ja) ozari.
Nježno _______
me (ja) gledaju
njegove smeđe oči,
tamnije od tame,
tamnije od noći.
36
HRVATSKI JEZIK
S malim macama
_______
on (on) se neprestano igra,
i veselo skače
poput malog tigra.
Svojom igrom
_______
ja (ja) _______
ga (on) neprestano morim
i svoje tajne
_______
mu (on) govorim.
7. Upiši na crte osobne zamjenice: mi, meni, mene, njom.
Sretna jesen
Svaki kišni dan
za _______
mene je osunčan.
Kiša _______
mi uopće ne smeta,
pred _______
njom se osjećam kao kralj planeta.
_______
Meni jesen ne smeta.
učenički rad
8. Zaokruži osobne zamjenice u rečenicama.
On ju je vidio.
Gledao ju je.
Ona je otišla kroz ona vrata.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
37
Povratna zamjenica
1.
Otkrij u rečenici-skrivalici naziv jedne vrste zamjenica. Zaokruži slova u kojima je skriveno
rješenje. Potom dopuni rečenice.
Zamjenica poslovođe rekla je da je to povratna ambalaža.
Rješenje je __________________
povratna __________________
zamjenica . Ona zamjenjuje
__________________
osobne __________________
zamjenice kada se radnja odnosi na vršitelja radnje.
2. Podcrtaj povratnu zamjenicu u zagonetkama. Napiši na crtu vršitelja radnje (rješenje)

svake rečenice.
Sjela bijela nasred sela, sama sebe jela. _________________________

magla
Sav svijet obuče, a sebe ne može. _________________________

igla
Savije se, zakoluta, iz potaje pazi pokraj puta. _________________________

zmija
I bez ruku i bez nogu samo sebi cestu pravi. _________________________

puž

a) Podcrtaj povratnu zamjenicu u rečenicama.
b) Odredi padež povratnoj zamjenici i kraticom ga napiši iznad zamjenice.
D D
Linda je sebi uvijek bila najvažnija. Kad bi išla s majkom u kupnju, birala bi si odjeću neke
L A
robne marke. O sebi je imala visoko mišljenje i smatrala se najljepšom i najpametnijom. Stalno
A I A
se gledala u zrcalo. Često je i razgovarala sama sa sobom. Prijateljice su joj zamjerale. No ona se
nije osvrtala na njihove komentare.
A A
Morate voljeti i cijeniti sebe. – često im je govorila. – Volite li sebe, voljet ćete i ostale.
4. Prepiši pismo tako da ispraviš sve pogreške.

Draga Sanja!
Danas sam dobila tvoje pismo. Jako sam sretna. Pišeš da si tebi kupila nove traperice. I ja sam
meni kupila nove. Jako su lijepe. Zadovoljna sam sa mnom i svojim izgledom. Anja i Mario su
dobro. Vjerujem da ćemo se uskoro vidjeti.
Irena
_______________________________________________________________
Danas sam dobila tvoje pismo. Jako sam sretna. Pišeš mi da si sebi kupila nove traperice. I ja
sam sebi kupila nove. Jako su lijepe. Zadovoljna sam sa sobom i svojim izgledom. Anja i Mario
_______________________________________________________________
su dobro. Vjerujem da ćemo se uskoro vidjeti.
_______________________________________________________________
Irena
38
HRVATSKI JEZIK
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________

a) Prepiši oblike povratne zamjenice iz basne na odgovarajuće mjesto u tablici.
b) Dopuni tablicu kraćim ili duljim oblikom prepisane povratne zamjenice.
c) Zamjenici odredi padež. Razlikuj povratnu zamjenicu od čestica i glagola!
Magarac i lavlja koža

Kad je magarac na sebe navukao lavlju kožu, izgledao je svima kao lav pa stanu bježati i ljudi
i životinje. Kako je vjetar zapuhnuo, magarac se odriješi kože i ostane gol. Tada svi pritrče i
stanu ga udarati štapovima i toljagama.
Savjet:
Ako si siromašan i običan čovjek i ne možeš sebi priuštiti bogatstvo, ne nasljeđuj navike
bogataša. Bit ćeš ismijan i dovest ćeš se u opasnost.
povratna zamjenica povratna zamjenica padež

(dulji oblik) (kraći oblik)
sebe se akuzativ
sebe se akuzativ
sebi / dativ
sebe se akuzativ
6. Objasni značenje mudre izreke Williama Glassera. U objašnjavanju rabi povratnu zamjenicu.
Primijetio sam da sretni ljudi neprestano procjenjuju sami sebe, a nesretni neprestano
procjenjuju druge.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
1. 2. 3. 4. 5. 6.
39
Posvojne zamjenice
1. P R K
O
S
a) Riješi ispunjaljku. Označena polja otkrivaju
naziv vrste riječi. 2. O B
A
L A

3. S L O
V

O
1. inat, tvrdoglavost
2. pojas kopna uz more 4. V R
A

A
T
3. znak za glas L I
5. O
M
4. otvor u zidu kroz koji se ulazi i izlazi P
5. planina na kojoj su stanovali grčki bogovi 6. J
U
N
K
6. hrabar borac A
7. N A L
E
7. napad u letu
8. nauka o moralu (etično = moralno) 8. E T I T
A
9. znak dan zvonjenjem
9. Z V
O
N K
10. zrakoplov
11. voda koja se zadrži u udubljenju zemlje 10. A
V I
N
O
12. Marijin muž
13. stanovnik polarnih krajeva
11. M L
A
K
O
14. bratov ili sestrin sin 12. J
O
S
P
15. najveći hrvatski poluotok A
16. otok u grčkome Sredozemlju 13. E S
K I
17. veliko razdoblje u povijesti Zemlje I
14. N
E
Ć
K
15. M
I S T
R
16. C I
P A

R
POSVOJNE ZAMJENICE
Rješenje je ______________________ . 17. E P
O
H
A
b) Objasni što izriče vrsta riječi u rješenju.

Posvojne zamjenice izriču pripada li što govornoj, sugovornoj ili negovornoj osobi.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
2. U pjesmi učenice iz Božjakovine zaokruži osobne zamjenice i podcrtaj posvojne.
Hrvatska, ljubavi moja

Hrvatska, zlato i biseru.
Hrvatska, beskrajni sjaju.
Volim tvoje jesenje kiše.
40
HRVATSKI JEZIK
Volim tvoje tihe noći.

Hrvatska moja, volim zemlju što zemlju ti grije.
Volim na tebi nježni cvijet.
Maglu s ravnica što se diže,

I Zagreb tvoj.
Hrvatska, ti si mi draga, tebi se divim.
Svakom novom jutru što budi tvoj svijet.
Hrvatska, zlato i biseru.
Gledam kako vjetar hladan tebi svira.
Slušam gdje slavonska pjesma uz bisernice ti zahvaljuje.

More čisto što te mije i Dunav tvoj ja volim.
Junacima se ja tvojim ponosim i bitkama tvojim.
Svijetu o tebi govorim,
u srcu uvijek te nosim.
S tobom ja živim.
Hrvatski jezik tvoj volim i narječje ti čuvam.
Hrvatska, ljubavi moja, ime tvoje ja volim.
3. Prepiši rečenice tako da podcrtane posvojne pridjeve zamijeniš posvojnim zamjenicama.
Najzanimljivija je Markova zadaća. Najzanimljivija je njegova zadaća.

______________________________________
Ivino ime zvuči mi najljepše. ______________________________________

Njezino ime zvuči mi najljepše.
Ispravljala sam Josipov govor. ______________________________________

Ispravljala sam njegov govor.
Primijetili smo nove Marijine hlače. ______________________________________

Primijetili smo njezine nove hlače.
4. Dopuni rečenice posvojnim zamjenicama u zadanome broju i padežu.
Na polici nije bilo ______________________

moje (moj, jd. G) bilježnice.
S ______________________
tvojim (tvoj, mn. I) sposobnostima brzo bih je pronašla.
Nema i ______________________
naših (naš, mn. G) bilježnica.
41
HRVATSKI JEZIK
O ______________________
njihovim (njihov, mn. L) bilježnicama razgovarali smo jučer.
O, vidim ______________________
njezine (njezin, mn. A) bilježnice na polici.
5. Podcrtaj posvojne zamjenice u tekstu. Odredi padež posvojnim zamjenicama i kraticom ga

napiši iznad zamjenice.
N N N N N
Započela je naša, dakle tvoja i moja školska godina. Rujan je moj mjesec. Kao i moji
prijatelji i ja sam s veseljem dočekala početak školske godine. Zasitila sam se gledanja
I
televizije i ljenčarenja. Jedva čekam zvono. S njegovim zvukom sve postaje veselo.
D
Još je veselije kada zvoni za završetak sata. Uskoro će i roditeljski sastanak. Mojoj će razrednici
D A
biti važno uvjerljivo mojoj mami pročitati moje ocjene. Nakon toga bi mogle uslijediti kazne:
N N
najprije će na udaru biti moje računalo. Moram se potruditi da moje računalo opstane.

a) Dopuni rečenicu. Odredi podcrtanim posvojnim zamjenicama padež, rod i broj i kraticama ih
Zamjenica _________________
tvoj/tvoja izriče da što pripada 2. osobi jednine.
s.r. mn.
Tvoja prava
s.r. jd.
Tvoje je pravo, pravo na život.
ž.r. mn. ž.r. mn. s.r. mn. s.r. mn.
Tvoje su tajne samo tvoje i tvoja su pisma samo tvoja.
s.r. jd. ž.r. jd. ž.r. jd. m.r. jd.
Tvoje zdravlje nije samo tvoja stvar. Ono se tiče tvoje obitelji i tvojega liječnika.
s.r. jd. m.r. jd.
Ići u školu tvoje je pravo. Tvoj bi život bez škole bio siromašan.
b) Dopuni rečenicu. Prepiši tekst tako da zamjenicu tvoj zamijeniš zamjenicom njegov.
Zamjenica njegova izriče da što pripada _______________

3. osobi _________________
jednine .
Njegova prava
_______________________________________________________________
Njegovo je pravo, pravo na život.
_______________________________________________________________
Njegove su tajne samo njegove i njegova su pisma samo njegova.
_______________________________________________________________
Njegovo zdravlje nije samo njegova stvar. Ono se tiče njegove obitelji i njegovoga liječnika.
_______________________________________________________________
Ići u školu njegovo je pravo. Njegov bi život bez škole bio siromašan.
_______________________________________________________________
42
HRVATSKI JEZIK
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
c) Dopuni rečenicu. Potom tekst Moja prava dopuni posvojnom zamjenicom moj u
odgovarajućemu obliku.
Zamjenica moja znači da što pripada _______________

1. osobi _______________
jednine .
Moja prava
_____________
Moje je pravo, pravo na život.
_____________
Moje su tajne samo ____________
moje i ____________
moja su pisma samo tvoja.
_____________
Moje zdravlje nije samo _____________
moja stvar. Ono se tiče
_____________
moje obitelji i _____________
mojega liječnika.
Ići u školu _____________

moje je pravo. _____________
Moj bi život bez škole bio siromašan.
7. Zaokruži pravilno napisanu posvojnu zamjenicu.

Svi su se divili njihovom/njihovu uspjehu.
Hvalili su njegova/njegovoga brata.
O njezinu/njezinome bacanju diska svi su pričali.
Učenici, Vašim/vašim se uspjesima radujemo!
Profesore, hvala vam/Vam na podršci.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
43
Povratno-posvojna zamjenica
1. Riješi ispunjaljku pa dopuni rečenicu. Zatamnjena polja otkrivaju novu riječ.
1. ono što pripada Sanji 1. S A NJ I N O

2. ono što pripada Vanji
3. ono što pripada Olgi 2. V A NJ I N O
4. ono što pripada Jani
3. O L G I N O
4. J A N I N O
Rješenje je _______________
SVOJ . Po vrsti je riječi ______________________
zamjenica i
zamjenjuje______________________
posvojne zamjenice .
2. Pročitaj kako Sunce i Mjesec razgovaraju. U njihovu razgovoru podcrtaj sve oblike
posvojnih zamjenica i zaokruži sve oblike povratno-posvojne zamjenice.
Sunce: Makni se, Mjeseče, ja donosim jutro svakom svojom zrakom.
Mjesec: Dok si ti spavalo iza svoje šume, ja sam stražario svojim mrakom.
Sunce: Nemam vremena slušati tvoje priče, pijetao već negdje kukuriče.
Moram osušiti rosu na travi da ne smoče svoje noge svi vrijedni mravi.
Moram osvijetliti sva prozorska stakla što ih je noć jučer dotakla.
Moram osunčati svoje potoke i rijeke, stići sve do mora.
Zar ne znaš kako je kratka zora?
Mjesec: Misliš da si samo ti vrijedno na svijetu? A tko je pratio sovu u letu, tko je ježu osvijetlio
staze da nožice njegove sigurno gaze i tko je djeci donio san da mogu dočekati tvoj
bijeli dan?
Sunce: Namjerno me zadržavaš, iako vremena nemam, ja svako biće za život spremam.
Pomilovati moram sva dječja lica, potaknuti pjev iz grla svojih ptica.
Mjesec: Ništa ti bez mene uspjelo ne bi, jer noć je moja, a dan pripada tebi.
Odlazim sada, sklapaju mi se oči. Vidimo se ponovno nešto prije noći.
Sunce: A ja se idem popeti na vrh svojega neba. Odonud vidim je li sve kako treba.
Onda ću se lagano opet spustiti, pa tebi i svijetu laku noć izustiti.
Gorana Benic-Huđin
44
HRVATSKI JEZIK
3. Napiši pravilno pogrešno napisane rečenice.

U novu torbu spremio sam moju novu pernicu.
U novu torbu spremio sam svoju novu pernicu.

_______________________________________________________________
Moje olovke posuđivao sam mojoj simpatiji.
_______________________________________________________________
Svoje olovke posuđivao sam svojoj simpatiji.
I ona je meni posuđivala njezine olovke.
_______________________________________________________________
I ona je meni posuđivala svoje olovke.
Tako smo mi imali naše olovke.
_______________________________________________________________
Tako smo mi imali svoje olovke.

a) Rečenice u lijevome stupcu dopuni odgovarajućim zamjenicama iz desnoga stupca.
b) Odredi padež zamjenicama i kraticom ga napiši iznad zamjenice.
D
________________ majci pomažem u kuhinji.
Svojoj mojoj svojoj
I
Sa ________________ idejama možeš postići što želiš.
svojim svojim tvojim
A
On ima ________________
svoj put u životu. njegov svoj
5. Dopuni tekst pravilnim oblicima povratno-posvojne zamjenice. Oblicima odredi padež, rod i
broj i kraticama ih napiši iznad zmjenice.
Suradnik A, m.r. mn.

Za ovaj tip učitelja karakteristično je da ________________ učenike smatra
svoje
I, m.r. mn.
________________
svojim suradnicima.
D, m.r.mn.
________________
Svojim učenicima uz pitanja postavlja i potpitanja.
1. 2. 3. 4. 5.
45
Pokazne zamjenice
a) Riješi spiralnu ispunjaljku. Rješenje se skriva
u označenim poljima.
1. promjenjiva vrsta riječi; pridijeva se imenici

P R I D J E V
2. imenica (veslati) 1. 2.
3. zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na
K O Č I J A E
južnu i sjevernu polutku
5. 6.
4. umjetno jezero za uzgoj ribe
5. kola koja vuku konji za prijevoz putnika A O K O V V S
9. 10.
6. drugo ime za zrakoplov
7. onaj koji nije visok je ... NJ N J A E I L
13.
8. mjesto gdje se prikazuju filmovi na velikome
platnu B I B U Z O A
9. stavlja se osuđenicima na ruke i noge da bi im 12. 11.
se otežalo kretanje I K A Z I N NJ
10. izrađivanje crteža ili šara na tkanini 8. 7.
posebnom tehnikom (indijski..., ruski...)
R O T A V K E
11. njime žvačemo hranu 4. 3.
12. automobilska oznaka za Bjelovar
13. osobna zamjenica, 1. os. jd.
Rješenje je __________________
POKAZNE zamjenice.
b) Objasni što zamjenjuju zamjenice čiji je naziv u rješenju ispunjaljke.
_______________________________________________________________
Pokazne zamjenice zamjenjuju pokret ruke.
_______________________________________________________________
Pokazne zamjenice zamjenjuju ono što pokazujemo rukom.
2. Podcrtaj u tekstu pokazne zamjenice. Odredi zamjenicama padež, rod i broj. Kraticom ih
N, m.r.jd. A, ž.r.jd. D, m.r.jd. N, ž.r.jd.
Bio jedan čovjek i bila jedna prehlada. Onda je taj čovjek dobio tu prehladu. Tom čovjeku ta
prehlada nije smetala. Čak i prehlada nije pokazivala znakove dosade.
N, ž.r.jd. N, m.r.jd.
– Nije nezanimljivo. – znala je ta prehlada misliti. Prehlada je mislila da taj čovjek ima veliku
L, m.r.jd.
moć. I da je vrlo pametan. U ovome slučaju kao da se ipak prevarila.
46
HRVATSKI JEZIK
3. Napiši pravilno pogrešno napisane rečenice.
Ovaj stol kupila sam jučer.

Ovoga stola kupila sam jučer. ___________________________________________
Želim kupiti toga automobila. ___________________________________________

Želim kupiti taj automobil.
Odjenut ću onoga kaputa. _____________________________________________

Odjenut ću onaj kaput
4. Zaokruži pokazne zamjenice i podcrtaj osobne.
Veljača je jedina dama u ovome kalendaru:
oko nje poskakuje onakvih jedanaest kavalira.
Kud ona okom, tud oni skokom
– svi plešu onako kako ona svira.
5. Dopuni rečenice odgovarajućim oblicima pokaznih zamjenica u zagradama.
Bio neki kralj. Vladao je ________

onim _ (oni) velikim otocima. Imao je ________
taj (taj) kralj i
mnogo čuvara, redara i pisara. Svi su oni pazili na________

te (ti) otoke. ________
Taj (taj) kralj
bio je jako zadovoljan ________

tolikom (tolika) brigom. ________
Taj (taj) otok opsjedali su gusari.
________
Onakve (onakvi) strašne gusare nije nitko nikada vidio. Hrabri čuvari, redari i pisari
uspjeli su obraniti svoj otok od ________

tih (ti) strašnih gusara.

U zanimljivostima o Bermudskome trokutu i kupaćim kostimima:
a) zaokruži pokazne zamjenice
b) podcrtaj priloge jednom crtom
c) podcrtaj osobne zamjenice dvjema crtama.
Bermudski trokut
To područje u obliku trokuta nalazi se u Atlantskome oceanu.
Tu su nestali toliki brodovi, a i toliki zrakoplovi doslovce su isparili.
Prije sto godina

Tada žene nisu nosile kupaće kostime kao danas. Pojava takve dame na plaži izazvala
bi javnu sablazan. Nosile su one onakvu odjeću koja je pokrivala gotovo cijelo tijelo, a
u vodu su one ulazile u kabini koju je vukao konj.
47
HRVATSKI JEZIK
7. Crtama poveži pokazne zamjenice s odgovarajućim osobama.
Toliki trkači bili su bolji od tebe.
blizu 1. os. jd. Tolike utrke nisi mogao istrčati.
Te djevojčice bile su najbrže.
Onaj biciklist kreće odanle.
blizu 2. os. mn. Ono natjecanje za njih nije dobro.
Onolik uspjeh oni nisu očekivali.
Ovakav zadatak brzo riješim.
nije blizu ni 1. ni 2. os. Ovakva mi se učiteljica sviđa.
Ovo mi je učenje zanimljivo.
8. Napiši tri rečenice o sportu u kojima ćeš uporabiti pokazne zamjenice. Zaokruži ih.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
48
Upitne zamjenice
1. Podcrtaj upitne zamjenice u pjesmi Jure Karakaša Upitne zamjenice.
U jednom se razredu
?
Upitne zamjenice
Pobunile sve redom
I na ploči napisale kredom
T ko
Sljedeća pitanja:
Tko je razbio staklo?
Što je ormar pomaklo? Što?
Koji su đaci po ploči crtali?
Kakav je ovo ludi ples?
o j i ?
Koliki ste digli urnebes?
K
Đaci kô đaci,
Vidjeli su u čemu je stvar,
Kakav?
Pa da spriječe nered i kvar,
Kolik?
Ljutitim su pitalicama
Sa smiješkom odgovorili
U koru:
VI ZAMJENJUJETE ONU RIJEČ
KOJA SE OČEKUJE U ODGOVORU.
DOLAZITE SAMO U PITANJIMA.
Pa ako vas zanima,
Mi vas volimo
I samo vas molimo
Da puno ne pitate.

a) Postavi pitanje na koje će odgovarati podebljane riječi ili skupovi riječi. Slijedi primjer.
b) U postavljenim pitanjima zaokruži upitnu zamjenicu.
Šesti planet bio je desetak puta prostraniji.
Koji je planet bio desetak puta prostraniji?
49
HRVATSKI JEZIK
Na tome je planetu živio jedan stari gospodin.
_______________________________________________________________
Tko je živio na tom planetu?
Primijetio je malog princa.
_______________________________________________________________
Koga je primijetio?
Bila je to neobična knjiga.
_______________________________________________________________
Kakva je to bila knjiga?
Bavim se geografijom.
_______________________________________________________________
Čime se ja bavim?
Geograf je znanstvenik.
_______________________________________________________________
Tko je geograf?
3. Zaokruži slova uz rečenice u kojima su uporabljene upitne zamjenice.
a) Kamo ideš poslijepodne?
b) O kojemu je vozaču riječ?
c) Čijim se biciklom voziš?
d) Gdje si posadio drvo?

a) Podcrtaj u tekstu upitne zamjenice.
b) Odredi padež zamjenicama i kraticom ga napiši iznad zamjenice.
N A I
Tko je naša ovčica bez runa? Kojeg malog kukca kornjaša znaš? S čijim si se likom susrela u
N
stripovima? Koji je kukac svoje mjesto našao u dječjim slikovnicama, pjesmama i crtićima?
Zovu ga sedmopjega jer na svojemu crvenom pokrilju ima sedam crvenih točkica, što
potvrđuje i njegovo latinsko ime Coccinella septempunctata. Na sjeveru naše Hrvatske zovu ga
božji volek, a djeca i pjesnici krste ga imenom bubamara, imenom po kojemu je svima poznat.

a) Zaokruži upitnu zamjenicu u upitnoj rečenici.
b) U izjavnoj rečenici podcrtaj riječ ili skup riječi koji je odgovor na postavljeno pitanje.
(Slijedi primjer.)
Što sam konačno riješio?
Konačno sam riješio zagonetni zadatak.
50
HRVATSKI JEZIK
Čiji mi je učitelj pomogao?

Pomogao mi je moj učitelj.
Tko je najbolji prijatelj?

On je najbolji prijatelj.
Koji si film gledala?

Gledala sam film Koko i duhovi.
Kakav je bio film?

Film je bio vrlo zanimljiv.
Koliko si ulaznica kupila?

Kupila sam dvije ulaznice.

a) Zaokruži upitnu zamjenicu u svakoj rečenici.
b) Napiši na crtu njezin oblik u nominativu.
Iza koga se Franjo sakrio? _____________

TKO
S čim se ponosiš? _____________

ŠTO
O kolikoj ribi govori tvoj otac? _____________

KOLIK
Kojemu se komičaru najviše smiješ? _____________

KOJI
Vidiš li kakva čovjeka u blizini? _____________

KAKAV
U čijemu je razredu sastanak? _____________

ČIJI
1. 2. 3. 4. 5. 6.
51
Zamjenice – usustavljivanje
1. Pročitaj pjesmu Jure Karakaša o zamjenicama.
Podcrtaj nazive vrsta zamjenica. Zaokruži u pjesmi dvije osobne zamjenice.
Zamjenice
Sretna smo obitelj,
Osam nas ima,
Kad zamjena treba,
Pomažemo svima
Jer zamjenjujemo druge riječi:
Upitne i odnosne
Potpuno su slične
Tu su još pokazne,
Neodređene i osobne (nekad bile lične)
Pa povratno-posvojne
(imaju dugo ime)
i još dvije
(pamtit' ih teško nije):
Povratne i posvojne.
(…)
2. Poveži rečenicu s vrstom zamjenice koja je u njoj napisana. Napiši na crtu

odgovarajuće slovo.

a) Uzela sam vaše telefonske brojeve. ______
c) pokazna
b) Govorila je o meni. ______

a) posvojna
c) O ovome nisam razmišljala. ______

e) povratno–posvojna
d) Sa sobom sam povela psa. ______

d) osobna
e) O svojim sestrama mislim najbolje. ______

d) povratna
52
HRVATSKI JEZIK
3. Dopuni tekst odgovarajućim oblicima zamjenica u zagradama.
Davore, znaš li gdje je Goran? Nisam se dugo čuo s _______

njim (on). Ne ljutim se na _______
njega
(on), ali nisam siguran da se on ne ljuti na _______

mene (ja) ili na _______
nas (mi). Pitam se je li on
zadovoljan sa _______
sobom (sebe) ili _______
sebi (mi) ne smatra prijateljima. Ana _______
sebi (se)
ne postavlja pitanja o _______

njemu (on) jer se ne druži s _______
njim (on), nego s _______
tobom (ti) i
tvojim prijateljima i često _______

vas (vi) viđa.
4. Podebljane posvojne pridjeve zamijeni posvojnim zamjenicama. Posvojne zamjenice

zamijeni povratno-posvojnom zamjenicom.
Ja volim moju ( ____________

svoju ) mamu. Volim maminu ( ____________
njezinu ) nježnost i
mamino ( ____________
njezino ) razumijevanje. Volim kad zajedno idemo maminoj
( ____________
njezinoj ) mami. Mama voli njezinu ( ____________
svoju ) mamu onoliko koliko ja
volim moju ( ____________

svoju ). Sretna sam kad nam se pridruži tatina ( ____________
njegova )
mama. Tada se prisjećamo naših ( ____________

svojih ) uspomena, veselimo se i smijemo.
5. Prepiši rečenice tako da pravilno uporabiš pokazne i upitne zamjenice.
Je li ova torba kraj tebe tvoja? ___________________________________________

Je li ta torba kraj tebe tvoja?
Ono dijete igra sa mnom nogomet. ________________________________________

Ovo dijete igra sa mnom nogomet.
Kojeg ormara vidim? _________________________________________________

Koji ormar vidim?
Kakvog si dječaka upoznao? ____________________________________________

Kakva si dječaka upoznao?

a) Podcrtaj zamjenice u tekstu.
b) Razvrstaj ih u tablicu.
Tko s kim igra?

Donio Tomica novu loptu. – Ovo je naša lopta i uz mene igrat će Petar i Šimun.
– Znači, u ovoj sam ekipi? – zaključi Petar.
– Kojoj ekipi? –Filip će. – Hoću svoju ekipu. Želim sebi osigurati pobjedu.
– Uvijek sebe guraš. Čiji sam ja igrač? – u čudu se pitao Luka.
53
HRVATSKI JEZIK
– Ja sam tvoj prijatelj i ne igram bez tebe. – obeća Šimun Luki.

Slušala to Mirela.
– Mirela! – dovikne Tomica – darujem ti svoju loptu. Sad je tvoja. Odredi kako ćemo igrati. –
reče misleći joj se tako dopasti.
povratno-
osobne povratna posvojne pokazne upitne
posvojna
zamjenice zamjenica zamjenice zamjenice zamjenice
zamjenica
________
mene ________
sebi ________
naša ________
svoju ________
ovo ________
Tko
________
ja ________
sebe ________
tvoj ________
svoju ________
ovaj ________
kim
________
ja ________
se ________
tvoja ________
to ________
Kojoj
________
tebe ________
Čiji
________
ti
________
joj
7. Zabavi se i riješi osmosmjerku. Pronađi zadane zamjenice.
GA, JA, JOJ, JU, ME, MENE, MI, MOJOM, S Z I T I V T NJ E N

NAMA, NAS, NAŠA, NJEGA, NJEN,
E V N V A A A I A A
NJIHOV, NJIM, ONAKVA, ONA, ONI, OVAJ,
OVAKAV, OVOLIK, SEBE, SI, SOBOM, SVOJ, B A O O G K J H NJ Š
TAJ, TAKAV, TEBI, TVOJ, VAMA, VAŠ, E Š M J E A A O I A
VAŠE, VI
N A S A NJ V T V M V
E Š A V J O E E N K
M O J O M O B O S A
A M A N N I I C I N
E E G A V A M A M O
Rješenje je ____________________.
ZAMJENICE
J O J U O V O L I K
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
54
Glagolski vid
1.
Riješi ispunjaljku, potom zadatke.
Ako pravilno riješiš ispunjaljku, u prvome ćeš stupcu dobiti još jedan glagol.
1. odbaciti se naglo s jednoga S K O Č I T I

1.
mjesta na drugo
2. infinitiv glagola jeknem 2. J E K N U T I
3. poučavati koga, pružiti mu
3. E D U C I R A T I
edukaciju
4. zaustaviti se nakon hodanja 4. S T A T I
5. brzim pokretom gurnuti u što
(turanje) 5. T R U N U T I
6. naglo se pojaviti iz čega
6. I S K O Č I T I
Pronađi i zaokruži u ispunjaljci dvovidni glagol.
Ostali su glagoli po vidu ______________________________

svršeni .
U prvome je stupcu glagol ______________________________

skočiti . Po glagolskome je
vidu ______________________________
svršeni .
2. Odredi glagolski vid glagolima u tekstu. Iznad glagola napiši S za svršene glagole i N za
nesvršene.
S S
Poljubila sam mamu u obraz. Odvezla me automobilom u školu.
N N N
Okupljam svoje društvo u razredu. Dolaze i donose sokove i grickalice.
S N
Iznijet ću ih na stol. Zabavljat ćemo se uz dobru glazbu.
3. Prepiši rečenice tako da glagolima zamijeniš vid.
Zalila sam cvijet. ____________________________________________________

Zalijevala sam cvijet.
Istekla je voda. _____________________________________________________

Istjecala je voda.
Skrijem se u vrt. ____________________________________________________

Skrivam se u vrtu.
Otplesao je svoju točku. _______________________________________________

Plesao je svoju točku.
Naučila sam učiti. ___________________________________________________

Učila sam naučiti.
Ispitala sam Marka. _________________________________________________

Ispitivala sam Marka.
55
HRVATSKI JEZIK
4. Odredi glagolski vid podcrtanim glagolima u pjesmi učenice iz Zagreba. Označi ga kraticom.
Djeca
N
U njihovim očima Vole mamu, tatu, djeda i baku
N
sunce se odmara. vole čokoladu, bombone i žvaku.
N
Na njihovu dlanu Traže pažnju i brigu po cijeli dan,
N N
zvjezdice trepere. jer ljubav im dušu hrani
S
Njihov glas sreće i srce razgali.
S
do neba dopre,
N
jer raduju se
kad se odrasli vole.
5. Podcrtane glagole u rečenicama napiši u infinitivu, odredi im glagolski vid i napiši njihove
vidske parnjake. (Slijedi primjer.)
glagol infinitiv glagolski vid vidski parnjak
Ući ćemo odmah. ući svršeni ulaziti
Spoznavali su spoznavati nesvršeni spoznati

polako.
Uključio sam radio. uključiti svršeni uključivati
Učlanjivao sam se u
učlanjivati (se) nesvršeni učlaniti (se)
knjižnicu.
Stavljamo knjige u
stavljati nesvršeni staviti
torbu.
Postaviš igrača pred

postaviti svršeni postavljati
gol.
Sjeo je na klupu. sjesti svršeni sjedati
Postat ćemo prvaci. postati svršeni postajati
Nestali ste
odjednom. nestati svršeni nestajati
56
HRVATSKI JEZIK
6. Otkrij glagol koji se krije u rebusu pa ga prepiši na crtu. Glagolu odredi glagolski vid.
DOLIJATI
Rješenje je rebusa: _________________________.
Glagolski je vid: _________________________

svršeni vid .
7.
Zadatak ima tri dijela.
a) U
rečenici-skrivalici otkrij i zaokruži što će Tin i djed raditi na moru. Je li glagolska radnja
svršenoga ili nesvršenoga vida?
Djed ribar i Tin noćas idu na more.
b) Dopuni rečenice.
Rješenje rečenice-skrivalice jest _________________________

ribariti .
Radnja je _________________________
nesvršenoga vida.
c) Napiši rečenicu u kojoj ćeš uporabiti dobiveni glagol.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
57
a) U rečenicama-skrivalicama pronađi što prijelazni glagoli imaju uza se, a neprijelazni nemaju.
(U svakoj je rečenici jedna riječ.)
Matija je ispred metle skupljao suho lišće.
Rad i rad – njegova mama stalno je ponavljala.
b) Objasni što znači da uz glagol može stajati predmet radnje.
_______________________________________________________________
Uz prijelazne glagole stoji predmet radnje (u akuzativu) na koji prelazi radnja s vršitelja radnje.

a) Dopuni rečenice imenicama po vlastitome izboru. Odredi padež imenicama i kraticom ga
napiši iznad imenice.
A
Gordana voli čitati _______________________.
knjigu
A
Cvijet je izgubio ________________________
knjigu .
A
Petar uhvati ___________________________
knjigu .
b) Kakvi su glagoli u rečenici prema predmetu radnje? Odgovori cjelovitom rečenicom.
_______________________________________________________________
Glagoli u zadanim rečenicama prema predmetu radnje su prijelazni jer uz njih može stajati
_______________________________________________________________
imenska riječ u akuzativu.
3. Podcrtane glagole u pjesmi u prozi Slavka Mihalića razvrstaj u kišne kapi prema predmetu
radnje.
Kiša na Pagu
Kiša ide otokom, popostaje. Dobro namoči vinograd, onda se odšeta do mora, dugo pravi
krugove, zatim se vrati i poprska ovce. Zavuče se nekamo, u napušteni pastirski stan, odspava
nekoliko minuta pa potrči grbavom cestom, diže prašinu.
Nitko joj ne prigovara. Ni ribar što sjedi u čamcu usred zaljeva. Ne podiže pogled, ali pita, hoćeš
li ribicu?
Ona, djevojčica kiša, zasrami se i prhne u maslinik. Onako bljedunjava pokušava se popeti na
staro stablo, a onda se rastuži. Žao joj je što su masline tako same. Neveselo produži u selo, baš
se naljutila na nemarne ljude i sva se do kraja ispada. Ne ostane od nje ni jedna kap.
Iza oblaka proviri sunce, i ono mokro. Čitav otok žestoko zamiriši.
58
HRVATSKI JEZIK
N I
AZ ZNI
EL JE
L A
R I
J
namoči
________________________
P
I
PR
pravi
________________________ E
N
ide
________________________
poprska
________________________
odspava
________________________
diže
________________________
potrči
________________________
ne podiže
________________________
ne prigovara
________________________
pita
________________________
sjedi
________________________
pokušava
________________________
prhne
________________________
produži
________________________
TNI ne ostane
________________________
V RA proviri
________________________
PO
se odšeta
________________________ zamiriši
________________________
se vrati
________________________
zavuče se
________________________
zasrami se
________________________
se rastuži
________________________
se naljutila
________________________
se ispada
________________________
4. Dopuni umnu mapu.

preijelazni neprijelazni povratni
Imaju uza se predmet Nemaju uza se predmet Imaju uza se povratnu

radnje u akuzativu. radnje u akuzativu. zamjenicu se.
59
HRVATSKI JEZIK

a) Odredi kakvi su prema predmetu radnje podcrtani glagoli u rečenicama.
b) Napiši rečenice s istim glagolima tako da ih preoblikuješ u povratne. (Slijedi primjer.)
rečenica s glagolom gl. prema rečenica s povratnim glagolom

pred. rad.
Ivančicu treba pohvaliti. prijelazni Ivančica se pohvalila svojim uspjehom.
Josip je zatvorio vrata. _________ ______________________________

prijelazni Npr. Josip se zatvorio u sobi.
Pogledaj u zrcalo. _________ ______________________________

neprijelazni Npr. Pogledaj se na fotografiji.
Naljutila sam sestru. _________ ______________________________

prijelazni Npr. Naljutila sam se na brata.
6. Riješi ispunjaljku. Označeni stupac daje naziv upisanih glagola prema predmetu radnje.
Koja vrsta riječi stoji uz ove glagole?
1. P O N O S I T I S E
1. biti ponosan 2. O P I R A T I S E
2. pružati otpor, odupirati se
3. V L A D A T I S E
3. ponašati se
4. ispunjavati se radošću 4. R A D O V A T I S E
5. najaviti dolazak
5. N A J A V I T I S E
6. ulagati trud
7. jesti do sitosti 6. T R U D I T I S E
8. provoditi vrijeme u igri
7. N A J E S T I S E
8. I G R A T I S E
Uz glagole stoji __________________________

povratna zamjenica ili _________________________
čestica .
vrste riječi
1. 2. 3. 4. 5. 6.
60
Glagolski pridjevi
i glagolska imenica
1. Podcrtaj glagolske pridjeve radne u odlomku iz romana.
Moje rođendansko slavlje ispalo je mnogo skromnije no što sam mislio da će biti, ali je
svejedno bilo sjajno. Iz škole su došli Jack, Summer, Reid, Tristan i oba Maxa, a Christopher je,
zajedno sa svojim roditeljima, došao čak iz Bridgeporta. Došao je i stric Ben.
Teta Kate i ujak Po dovezli su se iz Bostona, a Tata i Poppa bili su na Floridi. Bilo je zabavno
jer su odrasli kuglali na stazi do naše, pa se činilo kako je mnoštvo ljudi došlo proslaviti moj
rođendan.
Raquel Jaramillo Palacio, Čudo
2. Podcrtaj glagolski pridjev trpni.
Bijeli oblaci plove nebom.
Suncem su obasjani kao srebrom.
3. Prepiši stihove tako da glagolske pridjeve trpne preoblikuješ u glagolske pridjeve radne.
Dobit ćeš prvu strofu izvorne pjesme Dobro jutro učenice iz Špišić Bukovice.
Zelena je livada obasjana suncem. ______________________________________

Zelenu je livadu obasjalo sunce.
Zelena je livada okupana rosom. ______________________________________

Zelenu je livadu okupala rosa.
Zelena je livada probuđena ______________________________________

Zelena se livada probudila
i zavedena sam njezinim zelenim i svojim me zelenim pogledom
pogledom. zavela.
4. Napiši rečenice tako da zadane infinitive preoblikuješ u glagolske pridjeve radne i glagolske
pridjeve trpne. (Slijedi primjer.)
infinitiv gl. gl. prid. radni gl. prid. trpni

izgubiti Izgubila sam olovku. Olovka je izgubljena.
Npr. Naučio sam pjesmicu. Npr. Pjesmica je naučena.
naučiti _________________________ __________________________
poljubiti _________________________ __________________________

Npr. Poljubila sam mamu. Npr. Mama je poljubljena.
61
HRVATSKI JEZIK
pozvati _________________________ __________________________

Npr. Pozvao je prijatelja. Npr. Prijatelj je pozvan.
otključati _________________________ __________________________

Npr. Otključala je vrata. Npr. Vrata su otključana.
uganuti _________________________ __________________________

Npr. Uganuo je nogu. Npr. Noga je uganuta.
5. Dopuni tablicu tako da osmisliš i napišeš rečenice u kojima ćeš uporabiti gl. pridjev radni i
gl. pridjev trpni glagola željeti u muškome i ženskome rodu jednine i množine.
željeti m. r. ž. r.
Željela sam to naučiti.

jd. Želio sam to naučiti.
glagolski
pridjev
Željeli smo nagradu. radni
mn. Željele smo nagradu.
Ocjena je željena.
jd. Rezultat je željen.
glagolski
pridjev
Rezultati su željeni. trpni
mn. Ocjene su željene.
6. Dopuni rečenice u desnome stupcu glagolskim imenicama podebljanih glagola iz lijevoga

stupca.
Tesla je otkrio izmjeničnu struju. Izmjenična je struja Teslino ___________________

otkriće .
Boljela ga je noga gdje ju je uganuo. Boljelo ga je ___________________

uganuće noge.
svanuće
Volim ustati kad zora svane. Volim ustati u ___________________.
osvježenje
Godi mi osvježiti se u moru. Godi mi ___________________ u moru.
7.
Napiši na crte glagolske pridjeve trpne od kojih su nastale glagolske imenice u rečenicama.
gl. im. gl. pridjev trpni
Ovo je mjesec čitanja. __________________________

čitan
Vježbanje je zdravo. __________________________

vježban
Spremanje je stana higijenski. __________________________

spreman
Gledao sam porinuće broda. __________________________

porinut
62
HRVATSKI JEZIK

a) Podcrtaj rečenicu koja ne pripada nizu.
b) Objasni zašto rečenica ne pripada nizu. Odgovor napiši na crtu.
Svirala sam gitaru. Pjevao sam operu. Kamen je bačen. Trčali smo maraton.
_______________________________________________________________
U ostalim rečenicama radnja je izrečena gl. prid. radnim, a u podcrtanoj rečenici gl. prid. trpnim.
Dijete je zabavljeno. Soba je očišćena. Tresla se od smijeha. Zadaća je napisana.
_______________________________________________________________
U ostalim rečenicama radnja je izrečena gl. prid. trpnim, a u podcrtanoj rečenici gl. prid. radnim.
Plakanje je tužno. Uz ogradu je trnje. Hodanje je zdravo. Branje voća baš je zabavno.
_______________________________________________________________
U ostalim rečenicama je uporabljena glagolska imenica, a u potcrtanoj rečenici ne.
9.
Napiši kratak opis prostora koji vidiš kroz prozor svoje sobe. U opisivanju rabi glagolske
pridjeve i glagolsku imenicu.
______________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
63
Imperfekt i aorist
a) Otkrij u rečenicama-skrivalicama nazive glagolskih vremena. Napiši ih na crte.
Učim perfekt pravilno pisati. ________________________

imperfekt
Mata, ori stranu zemlje na suncu! ________________________

aorist
Usporedi ta dva glagolska vremena. Navedi sličnosti i razlike.
_______________________________________________________________
Aorist i imperfekt izriču prošle radnje. Aorist se tvori samo od svršenih glagola, a imperfekt
_______________________________________________________________
od nesvršenih. Aorist i imperfekt imaju različite nastavke.
_______________________________________________________________
2. Glagole u perfektu preoblikuj u aorist i upiši ih u ispunjaljku. Ne mijenjaj osobu ni broj. U

označenome ćeš redu otkriti kakvo je vrijeme aorist.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
N N UK O K P
A I U A I R D S S S R O R
P R O Š L O S V R Š E N O V R I J M E
E
O I T A O P H R I I N A B U U Đ E E B
P
Đ S I R V R V A B B U Đ J K Š O D T A
A
O A Đ A I O A T A A S O E O I Š O O C
I Š Š S S Š S I
H H E S S S T T S S Š E
M T T I S E E E M I E M T E M Š
O E I S T O H O E O E
Š M E
E O
1. pošao sam 5. ulovili ste 9. naribali su 13. objesio sam 17. sjeli ste
2. narisao sam 6. oprostili su 10. išibali su 14. odvukli su 18. krepali su
3. otišao je 7. shvatili smo 11. krenuli ste 15. srušili smo 19. omeli smo
4. išarali smo 8. vratili ste 12. našli smo 16. sišli su 20. prebacili su
64
HRVATSKI JEZIK
3. Ivana Brlić-Mažuranić u ovome je ulomku uporabila sedam glagola u imperfektu. Pronađi ih

i podcrtaj.
Zvao se pak taj čovjek Regoč i življaše u Legenu gradu i nije imao posla nego da broji kamenje
Legena grada. Ne bi ga on nikada mogao izbrojiti, da ne imađaše onako veliku glavu kao
badanj. Ali ovako brojio on brojio – već hiljadu godina tako brojio i bijaše već izbrojio trideset
zidina i petora vrata legenska.
Kad je Kosjenka opazila Regoča, skrstila ruke od čuda. Ne mogaše ona pomisliti, da ima ovako
velikoga stvora na zemlji. Sjedne Kosjenka Regoču do uha (a bijaše uho Regočevo veliko kao
cijela Kosjenka) i povika mu u uho:
– A nije li ti zima, baća?
Probudi se Regoč, nasmije se i pogleda Kosjenku.
– Ej! zima, dakako da je zima, – progovori Regoč takvim krupnim glasom, kao da grmi iz
daleka. A bijaše Regoču silni nos pocrvenio od studeni, a kosa i brada bijahu posuti injem.
Regoč (ulomak)
4. Dopuni rečenice imperfektima: doticaše, bijaše, trčah, spoticahu, penjah, gledah, skrivaše,
davaše, bijaše. Pazi na osobu i broj.
Učio sam se, bosonog, svijetu i izazovima istoga, koji me je ne štedeći, odgajao. Kostele, murve
i bazge krijepile su moje djetinjstvo, a gole se noge ______________

spoticahu , trčeći oko kule,
razbijajući još mlada koljena i stopala u neoprezne rane.

Penjah
______________ se nejakim nogama do uskoga prozora i s njega zadivljen
gledah
______________ daleke planine i aporiju zelenila. ______________
Bijaše to moj prvi
pogled u daljine, a prvo što me ubode u oko bile su beskrajne planine i roj zvijezda koji
______________
doticaše te daleke obzore. Rojile su se i otkrivale nove staze puta u nepoznato.
Put po mjesečevoj stazi ______________

bijaše mukotrpan, a igra sjena stvarnost i magija.
„Augustine!” – zove majka. Bez prigovora ______________

trčah u haljini koja
davahu
______________
skrivaše moja koljena. Haljine mi _______________ slobodu te sam ih veoma
volio!
Jasna Sušac, Augustin – zvjezdana prašina djetinjstva
65
HRVATSKI JEZIK
5. Podcrtaj glagole u aoristu u ulomku iz pripovijetke Augustin – zvjezdana prašina

djetinjstva.
Ja, Augustin Josip Ujević, treći sam u obitelji Ivana Ujevića. Uvjet za genijalnost? Rođen da
putujem. Tražim.
Planina me ukroti u svojoj veličanstvenosti. Oko mene more kamena i ruka nježnosti koju,
nesvjestan uhvatih još nejakim rukama. Grlim rukama svoju Gospu. Rođen sam gledajući u
njoj moju kraljicu i moju skrbnicu.
Mjesec me čarolijom umi, a kolijevku obasja svojom toplinom. Još nesvjestan, tu sam počeo
sanjariti. Tu, tada, zavoljeh preko svake hiperbole tajnu života koju mi podari nebo i zemlja!
Početak?
Rodio sam se u trenu kad se nebo smirilo, a mjesec kružio nad mojom glavom poput usuda, a
okolica mirisala miomirisima Zagore. Tada sam, već, počeo upoznavati svijet. Kamen i kula na
vrhu brijega.
Jasna Sušac, Augustin – zvjezdana prašina djetinjstva
6. Razvrstaj podcrtane glagole.
Otac bijaše moj pastir. Zaputih se, jednom, s njim u Ljubuški.
Novi svijet, išaran na tkalačkom stanu povijesti, širio je pogled prema nepoznatome. Miris
kadulje i drače širio se mojim nosnicama, a zreli šipci saginjahu svoje pune glave uranjajući
ih u bistrinu, u čistoću Trebižata. Visoki jablani davahu sjenu, a tek otvoreni lopoči svojom
ljepotom tu čudesnu sliku stavljahu u okvir neprolaznosti.
Otac me je, starom cestom, vodio tim krajem gdje su se kulture miješale u čudnom sjaju
povijesne i prirodne nedorečenosti.
Starorimska Bigesta osta u mome sjećanju znamen jednoga naroda koji prođe ovim krajem,
zatoči svoje tragove u kamenim blokovima.
prema: Jasna Sušac, Augustin – zvjezdana prašina djetinjstva
perfekt aorist imperfekt
____________________
širio je ___________________
zaputih se ___________________
bijaše
____________________
širio se ___________________
osta ___________________
saginjahu
____________________
je vodio ___________________
prođe ___________________
davahu
____________________
su se miješale ___________________
zatoči ___________________
stavljahu
66
HRVATSKI JEZIK
7.
Dopuni tekst aoristima ili imperfektima glagola u zagradama. Prisjeti se da se aorist tvori
od svršenih glagola, a imperfekt od nesvršenih!
Knjige ______________
ljubljah Slagah
(sam ljubio) bez zadrške! ______________ (Slagao sam) ih na
astal i kao svetinju čuvao.
I prije nego što ______________

počeh (sam počeo) čitati, mislim da sam sva slova znao. Ona
bijahu
______________ (su) mi (bila) jedino, istinsko druženje prije svih poznanstava.
znadoh
Molitvenik ______________ bi/bijaše
(sam znao) napamet. Za to ______________ (je) zaslužna
Jerka koja bi nam prije spavanja čitala istine o životu i uvlačila nas u otkrivanje istih.
Volio sam, bosonog, prolaziti krajem gdje sam živio, istraživati njegove nejasnoće i njegove
religije utkane u misterije svega što______________

bi/bijaše (je bilo) između Neba i Zemlje.
prema: Jasna Sušac, Augustin – zvjezdana prašina djetinjstva
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
67
Pluskvamperfekt
a) Označi brojkama redoslijed slova tako da dobiješ naziv pretprošloga glagolskog vremena.
P K S L T V F E P K E M A R U
1. 5. 4. 2. 15. 6. 12. 10. 9. 14. 13. 8. 7. 11. 3.
b) Objasni što izriče pretprošlo glagolsko vrijeme.
_______________________________________________________________
Pretprošlo glagolsko vrijeme izriče da se jedna radnja dogodila prije druge prošle radnje.
_______________________________________________________________
2. Dopuni prikaz sastavnica pluskvamperfekta.
pluskvamperfekt = _________
imperfekt
/ perfekt pom. gl. biti + glagolski pridjev radni
_______________
3. U odlomku iz bajke Regoč Ivane Brlić-Mažuranić šest je glagola u pluskvamperfektu.

Pronađi ih i podcrtaj.
Bijaše se podigla voda, bijaše dohvatila rub na skutovima jedne čobanice. (…) Kosjenka pak
bijaše sada u toj bijedi sirotica, kao i ostala čobančad. Svoj biser bijaše na igru potratila, a
svoju vilinsku koprenu bijaše od dobrote srca poklonila i razderala. (…) Ali Liljo bijaše zavolio
Kosjenku. (…)

a) Podcrtaj u rečenicama glagole u pluskvamperfektu.
b) Odredi im osobu i broj.
Tata je bio zaspao na kauču. 3. os. jd.

______________________________________
Bijah objedovao prije svih. ______________________________________

1. os. jd.
Onda si bio zakasnio u školu. ______________________________________

2. os. jd.
Svi učenici bijahu zavoljeli učitelja. ______________________________________

3. os. mn.
Ne bijasmo saznali gdje je pero. ______________________________________

1. os. mn.
Bili ste me podigli na postolje. ______________________________________

2. os. mn
68
HRVATSKI JEZIK
5. Dopuni rečenice pluskvamperfektom glagola u zagradama.
Otac ________
je _____________
bio __________________
zavolio (zavoljeti) majku toga ljeta.
bijahu uhvatila
Moja braća _________________ __________________ (uhvatiti) pticu.
________
Majka je _____________
bila __________________
čula (čuti) bratovo dozivanje.
došla
Sestra _________________
bijaše __________________ (doći) prva za stol.
6. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolima u pluskvamperfektu.

se bio pokvario, bijahu gledali, bijahu zatvorili, bijaše skuhala
Kad sam dotrčala pred školu, školska vrata ____________

bijahu _______________
zatvorili .
bijaše
Kad sam se vratila, majka _____________ skuhala
_______________ ručak.
Matko je odustao jer mu _______

se bicikl ____________
bio _______________
pokvario .
Svi su bili mirni dok ____________

bijahu _________________
gledali predstavu.
7. Preoblikuj jesne rečenice u niječne.
Bila sam kupila Gavranov roman. _________________________________________

Nisam bila kupila Gavranov roman.
Željko je bio naučio pjesmicu u cijelosti. ____________________________________

Željko nije bio naučio pjesmicu u cijelosti.
Tada ste se vi bili skijali. _______________________________________________

Tada se vi niste bili skijali.
Čitavo jutro bili smo pravili snjegovića. _____________________________________

Čitavo jutro nismo bili pravili snjegovića.
8. Razvrstaj podcrtane glagole u tablicu.

Sve je pošlo po dobru u selu. Djed i baka upućivahu djecu, te djeca orala i sijala. Po savjetu
djeda i bake učiniše samo jedno selo i jedno gumno, jednu crkvu i jedno groblje, kako više ne bi
bilo zlobe ni nesreće. Sve pođe po dobru, no najljepše od svega bijaše što imađahu nasred sela
krasnu kulu od gorskoga mramora, a navrh kule bijahu učinili vrt gdje cvatijahu naranče. Tu je
bila obitavala prekrasna Kosjenka i bijaše gledala s kule kao s oblaka po svemu onome kraju,
koji joj toliko bijaše omilio, čim je sašla prvi put na zemlju.
prema: I. B. Mažuranić, Kosjenka
perfekt imperfekt aorist pluskvamperfekt

je pošlo upućivahu učiniše bijahu učinili
orala bijaše pođe je bila obitavala
sijala imađahu --- bijaše gledala
je sašla cvatijahu --- bijaše omilio
69
HRVATSKI JEZIK
9. Napiši portret Kosjenke. U sastavku uporabi po jedan glagol u perfektu, imperfektu, aoristu i
pluskvamperfektu. Sastavak treba imati uvod, razradu i zaključak!
__________________________________
_________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
70
Futur drugi
1. Tekst Gustava Krkleca dopuni futurom prvim glagola u zagradama.
Zatekne li te kakav proljetni trenutak buđenja na puteljku Hrvatskoga zagorja, odjednom
_______
ćeš ____________
zastati (zastati) na putu. ___________
Osjetit _______
ćeš (osjetiti)
snažan žubor života, obilje dubokih draži i djevičansku čar ljepote. Pijetao _______
će te
___________
pozdraviti (pozdraviti) s naherena plota, gizdav, s crvenom krestom i očišćenim
mamuzama. Mačak _______

će se strelimice ___________
popeti (popeti) na orah, kao da ti želi
pokazati svoju vještinu. Dijete _______

će domahnuti
ti ___________ (domahnuti) ispruženom rukom,
kao da te davno očekuje, a u očima starog seljaka ___________

pročitat _______
ćeš (pročitati) pitomu
riječ dobrodošlice.

a) Označi brojkama redoslijed slova tako da dobiješ naziv predbudućega glagolskog vremena.
F R G I U U D U T R
1. 5. 9. 10. 2. 4. 6. 8. 3. 7.
b) Objasni što izriče predbuduće glagolsko vrijeme.

Radnja izrečena futurom drugim dogodila se prije neke druge buduće radnje.
_______________________________________________________________
3. Dopuni prikaz sastavnica futura drugog.
futur drugi

prezent ____
svršeni _______ pom. ____
gl. _______
biti + gl. _______
____ prid. radni

a) Podcrtaj u rečenicama svršeni prezent pomoćnoga glagola biti.
b) Poveži rečenicu s odgovarajućom osobom i brojem. Napiši na crtu odgovarajuće slovo.
71
HRVATSKI JEZIK
a) 1. os. jd. ____

d) Kad budemo naučili, igrat ćemo se.
b) 2. os. jd. ____

a) Igrat ću za školu budem li trenirao.
c) 3. os. jd. ____

f) Budu li igrali dobro, pobijedit će.
d) 1. os. mn. ____

b) Ako budeš trčao brzo, ići ćeš na natjecanje.
e) 2. os. mn. ____

c) Igrat će i drugu utakmicu bude li se trudio.
f) 3. os. mn. ____

e) Doći ćete budete li imali vremena.
5. Podcrtaj u rečenicama glagole u futuru drugom dvjema crtama i glagole u futuru prvom
jednom crtom.
Ako budete surađivali na satu, nećete morati mnogo vježbati.
Budeš li mi stalno dosađivao, neću ići više s tobom u kino.
Na utrci će im biti lako ako budu trčali svakoga dana.
Kad se svi budu okupili na igralištu, počet će utakmica.

a) Podcrtaj u rečenicama futur prvi.
b) Dopuni poslovice futurom drugim glagola u zagradama.
Tko __________
bude ________________
činio (činiti) dobro, dobro će ga i čekati.
Kad __________
budu ________________
došli (doći) gosti, bit će blagdan.
Gdje svi __________

budu ________________
govorili (govoriti), glas se neće čuti.
Tko __________
bude ________________
učio (učiti), taj će naučiti.
7.
Prepiši poslovice tako da glagole u futuru drugom i futuru prvom zamijeniš glagolima u
prezentu.
Tko bude probao zlo, znat će što je dobro.
_______________________________________________________________
Tko proba zlo, zna što je dobro.
Što budeš učinio danas, nećeš morati sutra.
_______________________________________________________________
Što učiniš danas, ne moraš sutra.
Tko ne bude imao u glavi, imat će u nogama.
_______________________________________________________________
Tko nema u glavi, ima u nogama.
72
HRVATSKI JEZIK
Što jedan lud bude pokvario, stotinu mudrih neće moći popraviti.
Što jedan lud pokvari, stotinu mudrih ne može popraviti.
_______________________________________________________________
Tko se bude mnogih poslova prihvaćao, ni jedan neće dovršiti.
Tko se mnogih poslova prihvaća, ni jedan ne dovrši.

_______________________________________________________________
Tko bude više imao, više će htjeti.
_______________________________________________________________
Tko više ima, više hoće.
Tko bude vidio svoje pogreške, neće imati vremena tuđe razgledavati.
_______________________________________________________________
Tko vidi svoje pogreške, nema vremena tuđe razgledavati.
8. Prepiši rečenice tako da ispraviš pogrešno uporabljene glagolske oblike.

Kad ću doći, budeš napravila palačinke.
Kad budem došao, napravit ćeš palačinke.
_______________________________________________________________
Budeš došla na sastanak?
_______________________________________________________________
Hoćeš li doći na sastanak?
Ići ću s Jakovom na utakmicu ako će me pozvati.
_______________________________________________________________
Ići ću s Jakovom na utakmicu ako me bude pozvao
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
73
Glagolska vremena –
usustavljivanje
1.
Dopuni rečenice prezentom glagola u zagradama i dobit ćeš izvorni učenički rad. Pazi na
zadanu osobu i broj!
Vječna ljubav
je
Ljubav _______ (biti, 3. os. jd.) najljepša stvar na svijetu.
pozna
Ona ne _______________ (poznati, 3. os. jd.) granice,
čini želi
_______________ (činiti, 3. os. jd.) što _______________ (željeti, 3. os. jd.).
ulazimo
Ujutro njome _______________ (ulaziti, 1. os. mn.) u dan,
usnemo
A navečer s njome _______________ (usnuti, 1. os. mn.) san.
Ljubav _________
je (biti, 3. os. jd.) najveća sreća,
A ponekad _________
je (biti, 3. os. jd.) tuga zbog nje veća.
2. Glagole u infinitivu preoblikuj u imperfekt u zadanoj osobi i broju.
infinitiv rečenica
Igrahu
igrati I _________________ (3. os. mn.) košarku.
Motaše
motati M ________________ (2. os. jd.) konac u klupko.
Pjevasmo
pjevati P ________________ (1. os. mn.) himnu.
Eksperimentiraše
eksperimentirati E _________________________ (3. os. jd.) na satu Kemije.
Radovaste se
radovati se R __________________ _______ (2. os. mn.) pobjedi.
Filozofirasmo
filozofirati F ________________ (1. os. mn.) cijelu večer.
Evociraše
evocirati E ________________ (2. os. jd.) uspomenu.
Kupovasmo
kupovati K ________________ (1. os. mn.) cipele.
Trčaše
trčati T _________________ (3. os. jd.) atletskom stazom.
*evocirati – prisjećati se, eksperimentirati – izvoditi pokus, filozofirati – mudrovati
74
HRVATSKI JEZIK

a) Infinitivima odredi glagolski vid.
b) Glagole u infinitivu preoblikuj u aorist u zadanoj osobi i broju.
infinitiv glagolski vid rečenica
adresirati dvovidni A ___________________

Adresirasmo (1. os. mn.) omotnice.
otići ______________
svršeni Odoste
O ___________________ (2. os. mn.) u knjižnicu.
Rekoše
reći ______________
svršeni R ___________________ (3. os. mn.) tiho.
Ispisa
ispisati ______________
svršeni I ___________________ (2. os. jd.) svoju bilježnicu.
Stade
stati ______________
svršeni S ___________________ (3. os. jd.) na travu.
trepnuti ______________
svršeni T ___________________
Trepnuh (1. os. jd.) iznenada.
4. Prepiši rečenice tako da glagole u perfektu zamijeniš glagolima u pluskvamperfektu. (Slijedi

primjer.)
perfekt pluskvamperfekt
Popeo sam se na planinu. Bijah se popeo na planinu.
Bili smo/Bijasmo uskočili u čamac.
Uskočili smo u čamac. ______________________________________
Vlakovođa je zakočio vlak. ______________________________________

Vlakovođa je bio/bijaše zakočio vlak.
Ljuljate se na ljuljački. ______________________________________

Bili ste/bijaste se ljuljali na ljuljački.
5. Prepiši rečenice tako da ispraviš pogrešno napisane glagole u futuru prvom.
Plivati ćeš slobodnim stilom. ______________________________________

Plivat ćeš slobodnim stilom.
Ćemo misliti na vas. ______________________________________

Mislit ćemo na vas.
Iće danas u školu. ______________________________________

Ići će danas u školu.
Čitav će mjesec Marijan lovit ribu. ______________________________________

Čitav će mjesec Mario loviti ribu.
Rijeke će uvijek teć. ______________________________________

Rijeke će uvijek teći.
6. Zaokruži slova uz rečenice u kojima je uporabljen glagol u futuru drugom.

a) Pravit ću se da sam sve razumjela.
b) Provirismo kroz prozor istodobno.
75
HRVATSKI JEZIK
c) Kad budem napisao zadaću, nazvat ću te.

d) Od siline zvuka uši su mi zaglušile.
e) Budete li me slušali, dobro ćemo surađivati.
7. Razvrstaj podcrtane glagole u tablicu.

Bio je doveo Liljo uvečer na kulu čobane i čobanice, te na mjesečini na vrtu kolo igrahu i
pjesme pjevahu sa prekrasnom, milokrvnom, radosnom Kosjenkom.
Regoč zastade pak se sastade još pod zemljom sa vodom Zlovodom, te je bućkalo i tutnjalo pod
zemljom, gdje se on s njome rvaše, dok je nije propustio sve dublje i dublje, do dna pakla, da
nikad više ne posluži zlobi ljudskoj.
A onda dalje pođe Regoč do svog Legena. Tamo i sad sjedi i kamen broji. Legen gradu najbolje
bijaše pristao onako golem i neuputan.
Bude li ostao u svom Legen gradu bit će sretan do kraja života. Brojit će kamen i molit će se
Bogu dok god bude mogao.
Ivana Brlić-Mažuranić, Regoč (ulomak)
prezent perfekt imperfekt aorist

ne posluži je bućkalo igrahu zastade
sjedi tutnjalo pjevahu se sastade
broji nije propustio hrvaše pođe
pluskvamperfekt futur prvi futur drugi

bio je doveo bit će bude ostao
bijaše pristao brojit će bude mogao
--- molit će se ---
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
76
Imperativ
a) Rečenica-skrivalica krije riječ koja označuje što se izriče imperativom. Pronađi je.
Tereza povi jedno dojenče.
b) Napiši naziv toga glagolskog načina. _____________________________________

Imperativ.
2. Podcrtaj glagole u imperativu u pjesmi učenice iz Slavonskog Broda.
Danas je opet užasan dan

– Kratka ti je majica, uske su ti hlače!
Ne jedi slatkiše, hrani se zdravo!
Meso, mlijeko, povrće – to je ono pravo!
Ponašaj se pristojno, stariji su u pravu!
Dobro slušaj nastavnike, stavi to u glavu!
Stalno mi prigovaraju, ljute se svakog dana –
razumijevanje im nije najjača strana!
3. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolima u imperativu.
spremi
Zrinka, danas je dan čišćenja pa ______________________ svoju sobu!
Operi
— _____________________ prozore i vrata!
Ulašti
— _____________________ parket!
Pospremi
— _____________________ stol!
Uredi
— _____________________ ormar!
— _____________________
Složi odjeću!
Obriši
— _____________________ prašinu!
4. Danijel je pošao na trening. Zamisli se u ulozi njegova roditelja. Daj mu nekoliko savjeta.
Uporabi glagole u imperativu.
Osobni odgovor učenika
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
77
HRVATSKI JEZIK
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
5. Preoblikuj rečenice u niječni oblik.
Okreći se za njima! _________________________________________

Ne okreći se za njima!
Prihvaćajmo njihove ideje! _________________________________________

Ne prihvaćajmo njihove ideje!
Držite se za ruke! _________________________________________

Ne držite se za ruke!
6. Preoblikuj rečenice tako da glagole u imperativu napišeš u 1. i 2. osobi množine.

2. os. jd. 1. os. mn. 2. os. mn.
Piši zadaću. ________________________ _______________________

Pišimo zadaću! Pišite zadaću!
Pij čaj. ________________________ _______________________

Pijmo čaj! Pijte čaj!
Gledaj film. ________________________ _______________________

Gledajmo film! Gledajte film!
Reci polako. ________________________ _______________________

Recimo polako! Recite polako!
Budi pažljiv. ________________________ _______________________

Budimo pažljivi! Budite pažljivi!
7.
Preoblikuj rečenice tako da glagole u imperativu napišeš u 3. osobi jednine i množine. Sjeti
se čime se izriče zapovijed u 3. osobi jednine i množine.
2. os. jd. 3. os. jd. 3. os. mn.
Raduj se svemu. ________________________ _______________________

Neka se raduje svemu! Neka se raduju svemu!
Poskoči radosno. ________________________ _______________________

Neka poskoči radosno! Neka poskoče radosno!
Slušaj pažljivo. ________________________ _______________________

Neka sluša pažljivo! Neka slušaju pažljivo!
78
HRVATSKI JEZIK
2. os. jd. 3. os. jd. 3. os. mn.
Spavaj do jutra. ________________________ _______________________

Neka spava do jutra! Neka spavaju do jutra!
Budi sretan. ________________________ _______________________

Neka bude sretan! Neka budu sretni!
8. Podebljane glagole u pjesmi učenice iz Labina napiši u imperativu.
Recept za čarobni plašt

Plašt ovakav napraviti Plašt ovakav _____________
napravi
vrlo je lako! vrlo je lako!
Evo, ovako: Evo, ovako:
trebaš buket ljubičica za njuh, __________

uzmi (uzeti) buket ljubičica za njuh,
mrkvu slasnu za zečji vid i sluh, mrkvu slasnu za zečji vid i sluh,
dekicu meku, dekicu meku,
malo čarobnog praha, malo čarobnog praha,
da svi ostanu bez daha! _____________

neka svi _____________
ostanu bez daha!
skuhaj
I, kad se sve to skuha, Sve to _____________ ,
pozovi duha, pozovi duha,
da iznutra još svašta _____________

neka iznutra još svašta
smiješa i smašta. _____________

smiješa i _____________
smašta .
Na kraju nek' sjajne Na kraju nek' sjajne
skine zvjezdice s neba, skine zvjezdice s neba,
prospe ih po plaštu, prospe ih po plaštu,
i sve je – baš kako treba! i sve je – baš kako treba!
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
79
Kondicional
1. Dopuni prikaz sastavnica kondicionala.
________________
kondicional ____________
prvi kondicional drugi
čuo bih bio bih čuo
aorist kondicional prvi gl. pridjev radni

gl. pridjev radni + ____________ ____________ ____ + ____________
pom. gl. biti pom. gl. biti
2. Podcrtaj glagole u kondicionalu u pjesmi učenika iz Kupara.
Kad bih bio list

Kad bih bio list,
mijenjao bih boje kao kist.
Bio bih najljepši list.
Skakao bih od grane do grane
i brojio dane.
A u jesen kad bi zapuhala bura jaka,

odnijela bi mene, malog junaka.
Tada bih dane prestao brojiti
i počeo bih Boga moliti
da me spasi.
Podcrtani glagoli su u kondicionalu prvom.
U kojemu su kondicionalu podcrtani glagoli? ________________________________
3. Prepiši podcrtane kondicionale iz pjesme Kad bih bio list pa ih preoblikuj u kondicionale
druge. Slijedi primjer.
bio bih bio bih bio
________________________ _______________________
mijenjao bih bio bih mijenjao
________________________ _______________________
bio bih bio bih bio
________________________ _______________________
skakao bih bio bih skakao
________________________ _______________________
bi zapuhala bila bi zapuhala
80
HRVATSKI JEZIK
odnijela bi bila bi odnijela

________________________ _______________________
bih prestao bio bih prestao
________________________ _______________________
počeo bih bio bih počeo
________________________ _______________________
4. Napiši sljedeće stihove u upitnome obliku.
Mijenjao bih boje kao kist. ______________________________________________

Bih li mijenjao boje kao kist?
Bio bih najljepši list. __________________________________________________

Bih li bio najljepši list?
Skakao bih od grane do grane. __________________________________________

Bih li skakao od grane do grane?
Bura jaka, odnijela bi mene, malog junaka. ___________________________________

Bi li bura jaka odnijela mene, maloga junaka?
Tada bih dane prestao brojiti. ___________________________________________

Bih li tada dane prestao brojiti?
Počeo bih Boga moliti. ________________________________________________

Bih li počeo Boga moliti?
5. Napiši sljedeće rečenice u niječnome obliku.
Letio bih visinama svim. ______________________________________________

Ne bih letio visinama svim.
Plivao bih morima svijeta. ______________________________________________

Ne bih plivao morima svijeta.
Skakutao bih šumama. ______________________________________________

Ne bih skakutao šumama.
6. Zaokruži slova uz rečenice koje nisu napisane u skladu s gramatičkim pravilima.
a) Najviše sam volio kad bi s prijateljima gledao utakmicu.
b) Odlazili biste na sve utakmice.
c) Nebih osjećao pobjedničku radost.
d) Bismo li ikad osjećali poraz?
1. 2. 3. 4. 5. 6.
81
Glagolski načini – usustavljivanje
a) Dopuni umnu mapu.
glagolski načini
ogodbeni
zapovjedni p ____________

i _____________
mperativ ________________
kondicional prvi k _____________
kondicional drugi ______
b) Objasni što su glagolski načini.
_______________________________________________________________
Glagolski načini su glagolski oblici kojima se izriču različiti načini vršenja radnje.
_______________________________________________________________

a) Rečenice-skrivalice kriju nazive glagolskih načina. Otkrij ih.
Ja vadim pera, ti vadi papir! Zakon dici ona lipo kaživa.
b) Objasni što se izriče jednim, a što drugim glagolskim načinom.
_______________________________________________________________
Imperativom se izriče zapovijed, a kondicionalima pogodba, mogućnost i želja.
_______________________________________________________________
3. Riješi ispunjaljku. U označenome je stupcu rješenje prve rečenice-skrivalice iz drugoga
zadatka. Rješenje druge rečenice-skrivalice potraži u zelenim poljima.
I M E N U J
1. nadjeni ime Z A M U T I M O
2. izmiješajmo (mutiti vodu…) Z A P L I V A J
3. pokreni se u vodi
4. pustite melodične glasove P J E V A J T E
5. nacrtajte
6. imajmo vlast N A R I Š I T E
7. obradi metal tokarskim strojem V L A D A J M O
8. vuci van
9. imaj povjerenja I S T O K A R I
I Z V U C I
P O V J E R U J
82
HRVATSKI JEZIK
4. Podcrtaj glagole u imperativu u pjesmi učenice Andreje.
Lektira
Drage moje knjige,
povedite me u svijet mašte,
uklonite sve moje brige
i želje pomalo tašte!
Budite mi pjesma,
igračka i lutka,
budite slatka krema
na kolaču mog života!
Godine, imperativ, algoritam
moj su svakodnevni ritam…
Lektira nije meni gnjavaža
knjiga je moja zabava najdraža.
5. Dopuni pjesmu učenice iz Gornje Rijeke imperativima: uključi, nađi, sjedni, nemoj, stavi,
ustaj, stavljaj, se javljaj, zamisli. Pazi na smisao rečenice.
Kako steći recept za dobro učenje

Recept za učenje jako ti treba,
i zato ________________
nemoj reći da ti se ne da.
Crv u glavi ti treba,
a bez muke nema meda.
Treba samo malo dobre volje,
pa ćeš vidjeti da će biti bolje.
________________
Nađi najudobnije mjesto,
i tu ________________
sjedni vrlo često.
stavi
Knjigu i bilježnicu pred sebe ________________
i ________________
uključi mozak u svojoj glavi.
Pažljivo i odlučno gramatiku, matematiku,
83
HRVATSKI JEZIK
razne pokuse u glavu ________________

stavljaj
i na satu više _______

se _____________
javljaj .
Kad na satu učitelj prozove,
hrabro _____________
ustaj i _____________
zamisli da ideš na more.
Kada pokažeš svoje odlično znanje,
shvatit ćeš da si dobio dobar recept za učenje.
6. Podcrtaj glagole u kondicionalu u pjesmi učenice iz Zadra. U kojemu su kondicionalu

podcrtani glagoli? Dopuni rečenicu.
Domovini
Da sam sunce,
osvjetljavala bih tvoje gore,
češljala bih tvoje šume
i svaki bih dan milovala livade tvoje.
Da sam more,
zapljuskivala bih tvoje obale,
u sebi bih zrcalila tvoj lik
i svaki bih dan slavila ljepotu tvoju.
Da sam vjetar,
mrsila bih kosu tvoju,
nosila bih daleko tvoj glas
i svaki bi dan bio lijep.
Podcrtani su glagoli u kondicionalu ___________________

prvom .
1. 2. 3. 4. 5. 6.
84
Glagolski oblici – usustavljivanje
1. Podcrtaj glagolske pridjeve trpne u pjesmi učenice iz Slavonije.
Slavonska šuma
Podnevnim suncem pozlaćena. Studvom, Spačvom umivena,
Pjesmom ptica zaštićena. jelenima osnažena.
Oblacima tmurnim zasjenjena, Stoljećima podizana,
pucnjem puške uplašena. prosjekama prošarana.
Proklijalim žirom ožirena. U pjesmama uzvišena,
Snagom vjetra razbarušena, od čovjeka posječena.
'ladovinom obdarena.
2. Iz teksta o Nikoli Tesli prepiši podebljane glagolske pridjeve radne i podcrtane glagolske
imenice.
U vrijeme dok još nije bilo struje za rasvjetu, ni televizije, telefona, brzih vozila i računala…
živio je dječak Nikola Tesla. Dane je provodio u šumi i na potoku, u igri, kupanju i ronjenju,
hvatanju žaba i ptica. Sanjao je o velikim izumima: o stroju koji se nikada ne zaustavlja,
prijenosu glasa s kontinenta na kontinent, kroćenju vode, letenju…
Stalno je nešto sastavljao i rastavljao.
prema: S. Junaković, V. Vujović, Nikola Tesla – snovi koji su nam donijeli struju
glagolski pridjev radni glagolska imenica
______________________
bilo ______________________
kupanju
______________________
živio ______________________
ronjenju
______________________
provodio ______________________
hvatanju
______________________
sanjao ______________________
kroćenju
______________________
sastavljao ______________________
letenju
______________________
rastavljao
3. Glagole u infinitivu preoblikuj u glagolske imenice i dopuni rečenice.

infinitiv glagolske imenice
učiti ______________________
Učenje mi je zabavno.
nadahnuti Upornost mojega brata mi je ______________________

nadahnuće .
85
HRVATSKI JEZIK
trčati ______________________
Tračanje je prva vježba na igralištu.
svanuti Fotografirat ću ______________________

svanuće .
4. Napiši naziv podcrtanih glagolskih oblika u tekstu Zlatne misli Zdenke Andrijić.
naziv glagolskoga oblika
Budi čudo. ______________________

prezent
U svom i u tuđim životima.
prezent
Budi zvijezda. ______________________
prezent
To je najvažniji posao na svijetu: ______________________
infinitiv
svijetliti. ______________________
Pa, kad tamo negdje iz dubina svemira

neki mali alien pogleda u zvjezdoskop, prezent
______________________
vidjet će – tebe. ______________________

futur prvi
Zemljanina koji je ugasio mrak. ______________________

perfekt
5. Riješiš li pravilno ispunjaljku, u označenome ćeš stupcu dobiti zajednički naziv oblika u
ispunjaljci.
1. G R L I M
1. prezent gl. grliti, 1. os. jd.
2. S L A V I T Ć U
2. futur prvi gl. slaviti, 1. os. jd.
3. N A P I S A H
3. aorist gl. napisati, 1. os. jd.
4. imperfekt gl. gladovati, 1. os. jd. 4. G L A D O V A H
5. perfekt gl. kositi, 1. os. jd. 5. K O S I O S A M
6. gl. pridjev radni gl. leći, m. r. jd. 6. L E G A O
7. imperativ gl. uskočiti, 1. os. mn. 7. U S K O Č I M O
8. gl. pridjev trpni gl. skuhati, ž. r. jd. 8. S K U H A N A
9. pluskvamperfekt gl. znati, 1. os. jd. A
9. B I J A H Z N O
10. kondicional prvi gl. nositi, 1. os. jd.
10. N O S I O B I H
11. futur drugi gl. piti, 1. os. jd.
11. B U D E M P I O
12. glagolska imenica gl. slaviti
12. S L A V LJ E NJ E
13. kondicional drugi gl. učiti, 1. os. jd.
13. B I O B I H U Č I O
14. infinitiv gl. cjelivam
15. futur prvi gl. ići, 1. os. mn. 14. C J E L I V A T I
15. I Ć I Ć E M O
86
HRVATSKI JEZIK
6. Prepiši iz teksta podcrtane glagole i odredi im glagolski oblik.

Odrastao sam okružen planinama, divio se njihovoj nedostižnosti i stremljenju u pokušaju
grljenja zvijezda. Sam nisam žudio za nepreglednim prostranstvima koja se rušijahu u još
neistražene predjele!
Sanjarih s uske ponistre sliku nepregledne ljepote zelenila ispred sebe. Pjesma zelenila ostat će
u mojoj memoriji zauvijek. Svojom me ljepotom hraniše. Cvrčci pjevahu svoju pjesmu. Bijahu
mamili moje uho u to zelenilo. Tu, u dubini moga JA, rađala se moja priča. Odrastao sam!
glagol glagolski oblik
Odrastao sam
______________________ perfekt
______________________
______________________
divio se ______________________
perfekt
______________________
nisam žudio ______________________
perfekt
______________________
se rušijahu ______________________
imperfekt
______________________
Sanjarih ______________________
imperfekt
______________________
ostat će ______________________
futur prvi
______________________
hraniše ______________________
imperfekt
______________________
pjevahu ______________________
imperfekt
______________________
Bijahu mamili ______________________
pluskvamperfekt
______________________
rađala se ______________________
perfekt
______________________
Odrastao sam ______________________
perfekt
1. 2. 3. 4. 5. 6.
87
Veliko početno slovo u imenima ulica,
trgova, parkova, dijelova naselja, pokrajina i krajeva
1. Prepiši rečenicu pisanim slovima u skladu s pravopisnim pravilima.
KRAJEVI KOJI HRVATSKU ČINE JEDNOM OD NAJLJEPŠIH ZEMALJA JESU ISTRA, GORSKI
KOTAR, LIKA, BARANJA, SLAVONIJA, BANOVINA, HRVATSKO ZAGORJE, DALMACIJA,
DALMATINSKA ZAGORA I MEĐIMURJE.
_______________________________________________________________
Krajevi koji Hrvatsku čine jednom od najljepših zemalja jesu Istra,
_______________________________________________________________
Gorski kotar, Lika, Baranja, Slavonija, Banovina, Hrvatsko zagorje,
_______________________________________________________________
Dalmacija, Dalmatinska zagora i Međimurje.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
2. Dopuni rečenice imenima ulica, trgova, parkova i dijelova naselja napisanih u zagradama.
Napiši ih u skladu s pravopisnim pravilima.
Prema posljednjim podatcima Pula ima 456 imenovanih ulica, trgova i parkova.
Valerijina parka
U blizini _______________________________ (valerijina parka), _______________
Parka grada Graza Parka pod Arenom

__________________ (parka grada graza) i _______________________________
Splitska ulica
(parka pod arenom) nalaze se _______________________________ (splitska ulica) i
Ravenska ulica
_______________________________ (ravenska ulica).
Tartinijeva ulica
_______________________________ (tartinijeva ulica) i
Dobrilina ulica
_______________________________ (dobrilina ulica) nalaze se u blizini središta
Emovom ulicom
grada. Do poznate Arene može se doći _______________________________
Gladijatorskom ulicom
(emovom ulicom), ________________________________________ (gladijatorskom
Ulicom Joakima Rakovca
ulicom) ili ________________________________________ (ulicom joakima
Trg Portarata
rakovca). U blizini stare gradske jezgre nalaze se _________________________
Trg stara tržnica

_________ (trg portarata) i __________________________________ (trg
88
HRVATSKI JEZIK
stara tržnica). Pulske su gradske četvrti _________________________

Portarata (portarata),
Arsenal Mornarička bolnica

_________________________ (arsenal), _____________________________
______________________ (mornarička bolnica), _________________________

Šijana
(šijana) i mnoge druge.
3. Zaokruži slovo uz pravopisno točno napisanu rečenicu.
a) U
živam u središtu Varaždina do kojega sam došla Ulicom Ljudevita Gaja, Bakačevom Ulicom i
Trgom Miljenka Stančića.
b) U
živam u središtu Varaždina do kojega sam došla Ulicom Ljudevita Gaja, Bakačevom ulicom i
Trgom Miljenka stančića.
c) U
živam u središtu Varaždina do kojega sam došla Ulicom Ljudevita Gaja, Bakačevom ulicom i
trgom Miljenka Stančića.
d) Uživam u središtu Varaždina do kojega sam došla Ulicom Ljudevita Gaja, Bakačevom ulicom i
Trgom Miljenka Stančića.
4. Prepiši rečenicu u skladu s pravopisnim pravilima.

svaki grad ima poznate dijelove grada. u zagrebu su poznati novi zagreb, gornji grad i savski
gaj; u splitu ravne njive i zvončac; u osijeku zeleno polje i tvrđa; a u zadru bili brig i borik.
Svaki grad ima poznate dijelove grada. U Zagrebu su poznati Novi Zagreb, Gornji grad i
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Savski gaj; u Splitu Ravne njive i Zvončac; u Osijeku Zeleno polje i Tvrđa; a u Zadru Bili brig i
_______________________________________________________________
Borik.
_______________________________________________________________
Dopuni pravilo o pisanju imena dijelova grada.
U višerječnim imenima dijelova grada ___________________

prva se riječ piše
___________________
velikim početnim slovom, a ostale riječi ___________________
malim osim
vlastitih imena
___________________ ___________________ .
5. Zaokruži u tekstu pet pravopisnih pogrešaka. Pogrešno napisana imena ulica, trgova ili
parkova napiši pravopisno točno na prazne crte.
Grad Čakovec kulturno je i gospodarsko središte Međimurja. Stari Grad Zrinskih, utvrđeni
plemićki dvorac, nalazi se u središtu grada. Dvorac okružuje perivoj Zrinskih poznat po brojnim
biljnim vrstama. Okružuju ga Ulica Matice Hrvatske, Ulica Vladimira Nazora, Kalnička ulica, ulica
89
HRVATSKI JEZIK
Ivana Zajca. U blizini su čakovečki trgovi: Trg Eugena Kvaternika, Trg republike, Franjevački trg i
brojni drugi.
______________________________
Stari grad Zrinskih ________________________________
Ulica Ivana Zajca
______________________________
Perivoj Zrinskih ________________________________
Trg Republike
______________________________
Ulica Matice hrvatske
6. Prepiši tekst u skladu s pravopisnim pravilima.

moji prijatelji žive u različitim gradovima i mjestima lijepe naše. najveći je grad zagreb. slijede
ga split, osijek, rijeka, slavonski brod. lijepo je živjeti i u manjim gradovima: svetom ivanu zelini,
dugom selu, velikoj gorici ili zaprešiću. lijepa su i mjesta: brod na kupi, sveti ilija, sveti filip i jakov
ili staro petrovo selo. u gradovima su brojne ulice i trgovi: domagojeva ulica, ulica iva vojnovića,
ulica dr. roka mišetića, trg austrijske republike, trg hrvatskih branitelja…
_______________________________________________________________
Moji prijatelji žive u različitim gradovima i mjestima Lijepe Naše. Najveći je grad Zagreb.
_______________________________________________________________
Slijede ga Split, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod. Lijepo je živjeti i u manjim gradovima:
_______________________________________________________________
Svetom Ivanu Zelini, Dugom Selu, Velikoj Gorici ili Zaprešiću. Lijepa su i mjesta: Brod na
_______________________________________________________________
Kupi, Sveti Ilija, Sveti Filip i Jakov ili Staro Petrovo Selo. U gradovima su brojne ulice i trgovi:
_______________________________________________________________
Domagojeva ulica, Ulica Ive Vojnovića, Ulica dr. Roka Mišetića, Trg Austrijske Republike, Trg
_______________________________________________________________
hrvatskih branitelja...
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
7. Riješi osmosmjerku.
Pronađi imena krajeva, naselja, dijelova naselja, ulica i trgova.
90
HRVATSKI JEZIK
trgovi: CVJETNI (TRG)

Z R I NJ E V A C T J
naselja: BOTINEC, GRIPE, DONJI
R B O L D G G E R A GRAD, ŽNJAN, STINICE,
I L I C A G R N K R TRSAT, CENTAR, KRUGE,
JARUN, BOL, IVER
M I V E R S A I V U
krajevi: SLAVONIJA, LIKA
I N E T G O L T P N ulice: ILICA, KALELARGA
S T I N I C E O T E parkovi: MAKSIMIR, ZRINJEVAC
K E N A NJ Ž L B A G
A J I N O V A L S U tajni pojam:
M V G M D A K R R R Trg svetoga Marka
________________________
K C E N T A R A T K
8. Imena krajeva, naselja, ulica i trgova iz osmosmjerke napiši pisanim slovima u skladu s
pravopisnim pravilima.
Cvjetni trg Jarun

______________________________ ______________________________
______________________________ ______________________________
Botinec Bol
______________________________ ______________________________
Gripe Iver
______________________________ ______________________________
Donji grad Slavonija
______________________________ ______________________________
Žnjan Lika
______________________________ ______________________________
Stinice Ilica
______________________________ ______________________________
Trsat Kalelarga
______________________________ ______________________________
Centar Maksimir
______________________________ ______________________________
Kruge Zrinjevac
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
91
Pravopisni znakovi
(dvotočka, točka sa zarezom, trotočka i zagrada)
1. Napiši nazive nacrtanih pravopisnih znakova.
; _____________________________
točka sa zarezom : ____________________________
dvotočka
( )____________________________
zagrade … _____________________________________
trotočka
2. Pozorno pročitaj sljedeće tvrdnje. Ako je tvrdnja točna, zaokruži DA. Ako je tvrdnja netočna,
zaokruži NE.
Točka označuje kraj rečenice. DA NE
Točka se piše iza naslova knjiga. DA NE
Uskličnik dolazi iza vokativa kada sam vokativ čini rečenicu. DA NE
Zarez se ne piše ispred veznika a, ali. DA NE
Dvotočka najavljuje upravni govor. DA NE
Trotočka se ne piše pri nedovršenome nabrajanju. DA NE
3. Upiši pravopisne znakove koji u tekstu nedostaju: točka, zarez, uskličnik i upitnik.
Moj je prijatelj Miro lijen, neodgovoran i neodgojen. I veliki je srećković ! Ja sam marljiv,
odgovoran i odgojen . Veliki sam nesrećković .!Miro ima veliku obitelj , svi ga podupiru ,
zimi ide na skijanje , a ljeti teti u Kanadu . Ja imam malu obitelj koju čine mama i
tata . Tata je nezaposlen , a mama radi u tri smjene u Elektroprivredi . Zimi sjedim kod
kuće i učim, a ljeti idem baki u Zagorje i pomažem joj u poslu . Grozno ! Miru obožava
Zvjezdana, a ja sam antipatičan Renati . Komu bih se ja mogao požaliti ?
prema: Sanja Pilić, Dva prijatelja
4. Napiši kratice za podebljane riječi u skladu s pravopisnim pravilima.
U hrvatskome ( ____________
hrv. ) jeziku razlikujemo tri roda: muški rod ( ____________
m.r. ),
ženski rod ( ____________

ž.r. ) i srednji rod ( ____________
s.r. ) te dva broja: jedninu
( ____________
jd. ) i množinu ( ____________
mn. ). Ovu školsku godinu ( ____________
šk.god./šk.g. )
učili smo aorist ( ____________

aor. ), imperfekt ( ____________
imperf. ), pluskvamperfekt
( ____________
plpf. ) i futur drugi ( ____________
f.2./fut.2. ).
92
HRVATSKI JEZIK
5. Napiši zagrade gdje nedostaju.

a) MAMA: Karlo, imam novi poklon za tebe.
Mama pokaže veću kutiju. )
(
MAMA: Otvori!
(
Karlo otvara poklon. Unutra je šah. )
b) Zadarski otoci(
Dugi otok, Ugljan, Pašman...)ukras su Jadranskoga mora.
c) Kip Grgura Ninskog nalazi se u Splitu, Ninu i Varaždinu(
to je rad Ivana Meštrovića) .
6. Zaokruži sedam pogrešno napisanih pravopisnih znakova. Prepiši tekst pravopisno točno.
Vrste televizijskih emisija jesu, informativne, dokumentarne, zabavne, sportske i obrazovne.
Dokumentarne emisije prikazuju događaje iz stvarnoga svijeta: npr, o zanimljivim ljudima, o
životinjama); a sportske prate sportske događaje, npr. izravni prijenosi, komentari utakmica i sl…).
_______________________________________________________________
Vrste televizijskih emisija jesu: informativne, dokumentarne, zabavne, sportske i obrazovne.
_______________________________________________________________
Dokumentarne emisije prikazuju događaje iz stvarnoga svijeta npr. o zanimljivim ljudima, o
_______________________________________________________________
životinjama; a sportske prate sportske događaje npr. izravni prijenosi, komentari utakmica i sl.
7.
Upiši potrebne pravopisne znakove na označena mjesta: točka, zarez, upitnik, uskličnik,
točka sa zarezom, dvotočka, trotočka, zagrada.
Dubravko i Karmela prošli su kroz sedam bijelih oblaka . S vremena na vrijeme sišli bi do
seoskih puteljaka , uzvijorili prašinu na malim mostovima , pozdravili potok i rječicu ,
sjenkom dotaknuli kamene trgove .
„Zvonimire , kralju , koji su ono ljudi tamo ? ” upita Karmela , prstom pokazujući kameni
stol . ( Tamo su dvojica časnih staraca listala debele , zakovicama optočene knjige . )
„Ono su Sveta braća .! ” prozbori kralj .
Ćiril je složio glagoljicu , a Metod i njegovi učenici potom dalje širili ovo pismo . Bilo je to u
devetome stoljeću .
„Glagoljica u kamenu ; glagoljica na razglednici .! Gle , oni crtaju glagoljicu ! ” čuo se ushit .
„Crtaju i pišu . Ne samo oni ... Sad ćete vidjeti.”
prema: Daniel Načinović, Putovanje u Roč
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
93
Narječja i govori
hrvatskoga jezika
1. Pozorno pročitaj tekstove pa odgovori na pitanja u desnome stupcu.
Vinograd 1. Odredi točnost tvrdnje tako da zaokružiš DA ili NE.

Pjesma je napisana na hrvatskome standardnom jeziku. DA NE
dida Ante
Pjesma je napisana na jednome od hrvatskih narječja. DA NE
Na velikon poju Osobni odgovor učenika.
Razumijem značenje svih riječi. DA NE
mog dida Ante,
ča je obasjano suncen, 2. Prepiši iz pjesme riječi iz narječja koje odgovaraju po značenju
trs do trsa raste. riječima iz standardnoga jezika.
standardni jezik narječje
Na velikom trsu
puno je crnog grozja, velikom – ______________________
velikon
neko veće neko manje.
polju – ______________________
poju
Čeka da ga uberen
i slatko pojiden. djed – ______________________
did
Ča su slatka ta zrna suncem – ______________________
suncen
puna slasti i mošta;
pčele se njima slade grožđa – ______________________
grozja
i uče svoje mlade. pojedem – ______________________
pojiden
Veselo ih beremo, uberem – ______________________
uberen
u košare ih nosimo.
Didu Anti dajemo 3. Podcrtaj u prvoj i drugoj strofi istu riječ po kojoj prepoznaješ narječje
i vino pravimo. na kojemu je pjesma napisana.
učenički rad
4. Prepiši iz naslova riječ po kojoj prepoznaješ govor kojim je pjesma
napisana.
dida
_________________________________________
5. Zaključi na kojemu je narječju i govoru pjesma napisana.

čakavskom
Pjesma je napisana na _______________________
ikavskom
narječju _______________________ govorom.
6. Prouči glagole pojeden i uberen. Zaključi kojim glasom završava prezent glagola.
Prezent u čakavskom narječju završava glasom -n.

__________________________________________________________________________________
7. Poslušaj pjesmu i napiši još dvije razlike između čakavskoga narječja i standardnoga jezika.
Različit izgovor riječi. Umjesto riječi polju i grožđa izgovara se poju i grozja.
__________________________________________________________________________________
94
HRVATSKI JEZIK
H babičinu ladlinu 1.
Poveži riječi s njihovim značenjem. Napiši na crtu
Moja zemla su zeleni bregi e)
a) ladlin _______ u proljeće zablistaju
I črleni krovovi hiža.
b) furt d)
_______ crvene trešnje
Moja zemla je cinkuš
Kaj furt na crikvi zvoni. c) cinkuš f)
_______ kuća
Moja zemla su črlene črešnje d) črlene črešnje g)

_______ poljubac
Vu protuletje kaj zacakliju.
e) vu protuletje zacakliju a)
_______ ladica, pretinac
Moja zemla je cvetje
Kaj pred hižom cveta. f) hiža _______
h) postati crven u licu
Moja zemla je dedek g) kušlec _______

c) zvono
Kaj vinčeko s grozdja dela. h) zajapuriti se _______
b) uvijek
Moja zemla je tatek
2. Podcrtaj u pjesmi riječ koja se ponavlja i po kojoj
Kaj mi bicikel popravla.
prepoznaješ narječje na kojemu je pjesma napisana.
Moja zemla je babica
Kaj mi kušlec daje. 3. Dopuni rečenicu.
kajkavskom narječju.
Pjesma je napisana na __________________
Moja zemla je vu mome sercu
I nikam z njega nejde.
učenički rad iz Brdovca
a) Prepiši iz pjesme tri riječi po kojima zaključuješ koji glas stoji
na mjestu ije/je u standardnome jeziku i kojim je govorom
napisana.
bregi, cvetje,________________,
_______________, cveta, dedek,
________________
kaj
b) Dopuni rečenicu.
ekavskim
Pjesma je napisana __________________ govorom.
5. Podcrtaj dvjema crtama četiri umanjenice u pjesmi pa
ča
dopuni rečenicu.
kajkavskoga
Uporaba umanjenica obilježje je __________________
narječja.
što
6. Uoči i prepiši riječi koje se u narječju rabe na mjestu
prijedloga u i iz u standardnome jeziku.
vu
u _______________
z
iz _______________
95
HRVATSKI JEZIK
Ljubav uvik ostaje 1. Napiši riječi iz teksta uz odgovarajuće značenje.

vrimena
vremena – ______________________
Vrimena su se prominila,
ali nešto je uvik isto. To je prominila
promijenila – ______________________
ljubav prema mojoj baki. uvik
uvijek – ______________________
Nosim skute što ih je nosila
moje bake baka. To je sve skute
donji dio ženske narodne nošnje – ______________________
vlastitom rukom rađeno i zato vrijedno – ______________________
vridno
je vridno. Takvog je bogatstva
oplećak
gornji dio ženske narodne nošnje – ______________________
danas malo i zato ga treba
čuvati. Sada je red na mene. rađeno
radila – ______________________
S ljubavlju nosim oplećak što
vrsta narodnoga veza, obično bijeloga na bijelome platnu –
mi je moje bake baka tkala,
šlingala i šila. Kad se lipo ______________________
miljet
spremim u šokačku nošnju, tabletić
manji vezeni predmeti, obično – ______________________
uzmem tamburicu, stanem prid su se stavljali na manje stoliće,
baku i odsviram joj Diridiku ili na ormariće, na radio ili televizor
koje kolo. Njoj srce zaigra i oko
zasuzi. 2. Zadatak ima dva dijela.
Uvečer moja baka dugo a) Z
aokruži u tekstu dvije riječi po kojima prepoznaješ narječje
ostane budna, tabletiće i miljeta na kojemu je tekst napisan.
veze. Kad na počinak pođe, s b) Zaključi na kojemu je narječju tekst napisan.
molitvenikom u ruci za sve nas
moli, a ja znam da je jako, jako Tekst je napisan na ______________________
štokavskom narječju.
volim!
učenički rad iz Županje 3. Zadatak ima dva dijela.
a) P
repiši iz teksta četiri riječi po kojima zaključuješ koji glas
stoji na mjestu ije/je u standardnome jeziku i kojim je
govorom napisan.
______________________,
vrimena ______________________
uvik
vridno
______________________, lipo
______________________
b) Dopuni rečenicu.
ikavskim
Tekst je napisan ______________________ govorom.
4. Prepiši uvodni dio teksta na standardnome jeziku.
Vremena su se promijenila, ali je nešto uvijek isto. To je

___________________________________________________
ljubav prema mojoj baki.

___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
96
HRVATSKI JEZIK

a) Upiši zadane riječi na odgovarajuća mjesta u pjesmi.
ča, obid, biloj, gre, ćapat, jude, ribar
Moj kraj
Ribar plete mrižu svoju Ča se to iza stabla vidi?
ćapat
hoće barenko ________ koju. Ča
________ biloj
stoji na ________ hridi.
obid
Da za ________ čagod bude, ribar
Ma nu, ________ je no namo?
jude
da nahrani sve te ________ . gre
Mali kaić ________ vamo.
učenički rad iz Supetra
b) Samostalno napiši značenja riječi upisanih u pjesmu onako kako se pišu u rječniku.
ribar – onaj koji lovi ribu ča – _____________________________

upitna zamjenica, pita se za nepoznato
glavni dnevni obrok koji se jede ili
obid – _________________________
sredinom dana ili nakon posla ćapat – vrebajući
__________________________
dočekati i uloviti koga
gre – __________________________
kretati se pješice jude – ___________________________
najrazvijenija bića na Zemlji
c) Pjesmu Moj kraj napiši na kajkavskome ili na štokavskome narječju, ili standardnome jeziku.
_____________________
Moj kraj
_________________________________ __________________________________
Ribar plete mrežu svoju Što se to iza stabla vidi?
_________________________________ __________________________________
hoće bar uhvatiti koju. Što stoji na bijeloj hridi?
_________________________________ __________________________________
Da za objed/ručak štogod bude, Ma gle, ribar je to onamo?
_________________________________ __________________________________
da nahrani sve te ljude. Mali čamac ide ovamo.
Vinograd dida Ante H babičinu ladlinu Ljubav uvik ostaje
97
Početci hrvatske pismenosti
1.
Dopuni vremensku lentu tako da uz fotografiju spomenika napišeš njegov naziv i godinu/
stoljeće nastanka.
____________________
Trpimirova darovnica, ____________________
Vinodolski zakonik, _____________________
Šibenska molitva,
__________
9.st. __________
1288.g. __________
14.st.
__________________
Povaljska listina,
__________
1250.g.
____________________
Bašćanska ploča,
____________________
Poljički statut, ____________________
Misal po zakonu rimskoga
__________
oko 1100.g.
__________
1440.g. __________
dvora, 1483.g.
2. Poveži naziv hrvatskoga spomenika s pismom i jezikom na kojemu je napisan. Napiši na crtu
b)
a) Vinodolski zakon _______ latinica, latinski jezik
b) Branimirov natpis c)
_______ glagoljica, starohrvatski jezik
c) Bašćanska ploča d)
_______ bosančica, hrvatski jezik
d) Poljički statut a)
_______ glagoljica, hrvatski jezik
e)
e) Šibenska molitva _______ latinica, hrvatski jezik
3. Dopuni rečenice.
latinicom
Od 9. do 15. stoljeća hrvatski spomenici pisani su trima pismima: ________________________ ,
_________________________________
glagoljicom hrvatskom ćirilicom/bosančicom
i _________________________________ na
latinskom
trima jezicima: ____________________________ staroslavenskom
, _________________________________ i
starohrvatskom/hrvatskom
_________________________________ .
98
HRVATSKI JEZIK
trojezičnost
Uporabu triju jezika nazivamo _________________________________ , a uporabu triju pisama
tropismenost
nazivamo _________________________________ .

• Pročitaj prijepis teksta Bašćanske ploče u hrvatski standardni jezik i latinično pismo.
• Riješi zadatke.
Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha.
Ja opat Držiha pisah to o ledini koju
dade Zvonimir, kralj hrvatski,
u svoje dane svetoj Luciji
pred svjedocima: županom Desimirom iz Krbave, Martinom iz
Like, Pribenežom poslanikom iz Vinodola, Jakovom iz otoka.
Tko to porekne, neka ga Bog prokune i 12 apostola i 4
evanđelista i sveta Lucija. Amen.
Da tko ovdje živi, moli za njih Boga.
Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće
U dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom.
I u te dane bio je (samostan) sv. Mikule u Otočcu
sa svetom Lucijom u zajednici.
a) Prepiši iz teksta imena dvojice opata (poglavara samostana) koji su pisali zapis.
opat ______________________________
Držiha i opat ______________________________
Dobrovit
b) Podcrtaj u tekstu Bašćanske ploče ime kralja koji se spominje.
c) Prepiši iz teksta riječ čije je značenje zemljište.
______________________________
ledini
d) Navedi razlog darivanja zemljišta.
Da se onaj koji bude u samostanu živio moli za njega Bogu.

__________________________________________________________________________________
e) Dopuni rečenice odgovarajućim podatcima o Bašćanskoj ploči.
Zapis opata _______________________

Dobrovita također je pisan u ___________________
prvoj
osobi. Bilježi da je on s ___________________

devetero svoje samostanske braće
(redovnika) sagradio _____________________

crkvu . Gradnju određuje vremenom kneza
______________________
Kosmata , koji je vladao cijelom Krajinom.
99
HRVATSKI JEZIK

• Pročitaj tekst o Misalu po zakonu rimskoga dvora.
• Tijekom čitanja teksta podcrtavaj ključne riječi.
• Nakon čitanja teksta riješi zadatke. Pomoći će ti podcrtane ključne riječi.
Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska tiskana knjiga. Tiskana je 22. veljače
1483., 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije. Ujedno je to prvi misal u Europi koji nije
tiskan latiničnim slovima. Misal po zakonu rimskoga dvora tiskan je slovima uglate glagoljice.
Glagoljica je pismo srednjovjekovne Hrvatske prisutno od 9. ili 10. stoljeća, a najstariji
sačuvani tekstovi potječu iz 11. stoljeća. Hrvatska uglata glagoljica razvila se iz starije oble
glagoljice i često se naziva ustavnom glagoljicom radi uspravnih, odvojenih slova. Misal iz 1483.
je hrvatski prvotisak i jedna od 6 hrvatskih glagoljičnih inkunabula – knjiga tiskanih od 1455.
godine, koja se smatra godinom izuma tiskarskoga stroja, do 1500. godine. Sačuvano je svega 11
nepotpunih primjeraka Misala. U hrvatskim ustanovama pohranjeno je 6 primjeraka Misala.
Je li mjesto tiskanja prve hrvatske knjige bila Venecija, Rim, Kosinj, Modruš ili Izola,
stručnjaci do danas nemaju isto mišljenje. Kao predložak prvoj hrvatskoj knjizi tiskanoj
pomičnim slovima poslužio je Misal kneza Novaka iz 1368.
prema: http://db.nsk.hr/
a) Prepiši iz prvoga odjeljka teksta dva podatka koji ukazuju na važnost Misala po zakonu
rimskoga dvora.
Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska tiskana knjiga. Misal je prva knjiga u
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Europi koja nije tiskana latinicom.
b) Zaokruži slovo uz točan odgovor.

Misal po zakonu rimskoga dvora tiskan je:
a) latiničnim slovima i na latinskome jeziku
b) uglatom glagoljicom i na latinskome jeziku
c) uglatom glagoljicom i na hrvatskome jeziku
d) oblom glagoljicom i na hrvatskome jeziku
e) ustavnom glagoljicom i na hrvatskome jeziku.
c) Dopuni rečenicu točnim podatcima iz teksta o Misalu po zakonu rimskoga dvora.
Knjige tiskane od 1455. do 1500. nazivaju se ______________________

inkunabule .
______________________
Prva hrvatska inkunabula jest Misal po zakonu rimskoga dvora i zato se naziva
______________________
Prvotisak .
100
HRVATSKI JEZIK
d) Podcrtaj u svakoj rečenici točan dio tvrdnje.
U hrvatskim je ustanovama sačuvano šest primjeraka Misala / više od šest primjeraka Misala.
Predložak Misalu po zakonu rimskoga dvora bio je Misal kneza Novaka / Hrvojev misal.
Misal po zakonu rimskoga dvora tiskan je 22. veljače 1483. / 22. veljače 1348.
Mjesto tiskanja Misala poznato je / nije poznato.
6. Osmisli i oblikuj maštovitu pozivnicu za obilježavanje Dana hrvatske glagoljice i

glagoljaštva. (Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva obilježava se 22. veljače kao spomen na
dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.)
1. 2. 3. 4. 5. 6.
101
Književnost
Crtica (Lav Nikolajevič Tolstoj, Tri sina)
Pripovijedanje u prvoj osobi (Zdravko Ostojić, Neuništiva plastika)
Pripovijedanje u trećoj osobi (William Joyce, Fantastične leteće knjige g. Morrisa
Lessmorea)
Stilska izražajna sredstva

Pustolovni roman (Stjepan Čuić, Tajnoviti ponor)
Dramski tekst (Nada Iveljić, Zid)
Etička/moralna karakterizacija lika (Edmondo De Amicis, Zavist)
Anegdota
Lirska pjesma – stih, strofa, rima (Dragutin Tadijanović, Nad vinogradom sunce i oblaci)
Lirska pjesma – aliteracija i asonanca (Mladen Bjažić, Na moru)
Popis riječi iz rubrike Obogaćujem rječnik
102
KNJIŽEVNOST
103
Crtica
Prije čitanja
w Odgovore na pitanja piši cjelovitom rečenicom.
• Pomažeš li odraslima u kućanskim i drugim poslovima? Napiši o kojim se poslovima radi.
____________________________________________________________
• Objasni kako se osjećaš kada nekomu pomogneš.
____________________________________________________________
Zaokruži slovo uz točan odgovor.
ZDENAC je:
a) izvor
b) potok
c) bunar
d) bazen.
Pozorno pročitaj tekst.
Lav Nikolajevič Tolstoj

Tri sina
Na nekom su zdencu stajale tri žene. Nedaleko od njih stajao je jedan starac i slušao kako žene
hvale svoje sinove.
– Moj je sin tako lijep da svi drugi daleko zaostaju iza njega. – rekla je jedna.
A druga će: – Moj pjeva lijepo kao slavuj. Nitko nema tako lijepa glasa.
A treća žena reče na kraju: – Ja nemam ništa čime bih svoga pohvalila. Moj je sin samo
jednostavan običan dječak. Nema ni u njemu ni na njemu ništa osobito.
I žene napuniše svoje posude s vodom te odoše. A starac pođe za njima svojim laganim
staračkim korakom. No posude s vodom bile su teške, a njihove ruke od rada izmorene pa su se
žene trebale usput odmarati.
I vidio je kako su tim ženama došla ususret tri dječaka. Jedan se pred njima postavio na ruke
i tako hodao dugo i daleko, okretao se preko glave i pravio druge majstorije. I žene su se divile:
kakvog li spretna dječaka!
Drugi je dječak zapjevao, zaista tako lijepo da su ga žene gotovo pobožno slušale.
A treći dječak jednostavno je došao do svoje majke, uzeo njezin vrč, stavio ga na svoja ramena i
odnio kući.
104
KNJIŽEVNOST
Žene upitaju starca koji je stao kraj njih:

– Što kažeš o našim sinovima?
A starac odvrati:
– Gdje su vaši sinovi? Ja ovdje vidim samo jednog jedinog sina!
Nakon čitanja riješi zadatke. Piši cjelovitom rečenicom.
1. Što te se najsnažnije dojmilo u tekstu? Napiši i objasni svoje mišljenje.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
2. O čemu su razgovarale tri žene na zdencu?
_________________________________________________________________
Tri žene na zdencu su razgovarale o svojim sinovima.
3. K
oju osobinu svojega sina ističe prva žena, koju osobinu ističe druga žena, a koju osobinu ističe
treća žena? Upiši odgovor u okvir.
prva žena lijep
druga žena lijepo pjeva
treća žena jednostavan običan dječak
a) Zaokruži slovo uz točan odgovor. Što je treća žena mislila govoreći:

„Moj je sin samo jednostavan običan dječak. Nema ni u njemu ni na njemu ništa osobito.“
a) b) c)
Majka je ljuta na sina, Majka voli sina, ali ga Majka je zanemarila sina,
voljela bi da je sin drukčiji. odgaja skromno i ne želi svejedno joj je.
ga isticati.
Objasni svoje mišljenje o izabranoj tvrdnji.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
105
KNJIŽEVNOST
5. Podcrtaj u tekstu rečenice u kojima saznaješ:

a) što su žene nosile kući
b) kako su se žene osjećale pri povratku kući.
6. P
ročitaj tvrdnje u tablici. Za tvrdnje koje opisuju osobine i ponašanje prvoga i drugoga dječaka
upiši +. Za tvrdnje koje ne opisuju osobine i ponašanje dvojice dječaka upiši -.
PRVI I DRUGI DJEČAK +/-
Dječaci su zaigrani i djetinjasti. +
Čim su vidjeli da žene nose vodu, dječaci su im potrčali ususret. -
Dječaci su se navikli da im se drugi dive. +
Iako žene zastajkuju jer im je teško nositi vodu, dječaci im ne pomažu. +
Dječacima nedostaje osjećaj odgovornosti. +

a) Zaokruži slovo uz točan odgovor.
Zašto je starac rekao da vidi samo jednog sina?
a) Dvojica su dječaka otišla, ostao je samo jedan dječak.
b) Zbog svojih godina starac ne vidi dobro.
c) Starac je prepoznao nesebičnost u samo jednome dječaku.
d) Žene su bile znatiželjne pa se starac našalio s njima.
b) Objasni svoje mišljenje o izabranoj tvrdnji.

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
8. Objasni na što je starac ukazao svojim odgovorom trima ženama.
_________________________________________________________________
Starac svojim odgovorom ukazuje na to da je pravi sin spreman pomoći svojoj majci.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
106
KNJIŽEVNOST
9. Napiši temu teksta Tri sina.
Tema teksta je kakav treba biti pravi sin.

_________________________________________________________________
10. P
risjeti se i navedi situaciju u kojoj si se ponašao/ponašala poput prvoga i drugoga dječaka.
Opiši kako si se tada osjećao/osjećala.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Napiši poruku (na crte zaslona mobitela
na slici) trećemu dječaku. Pohvali ga zbog
njegova ponašanja.
Nadjeni dječaku ime po vlastitome izboru.
_________________________
Piši u skladu s pravopisnim i gramatičkim _________________________

pravilima.
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
107
KNJIŽEVNOST

11. Zaokruži slova uz točne odgovore.
Koja su obilježja teksta Tri sina?
a) Tekst je prožet osjećajnošću. d) U tekstu je opisan jedan događaj.
b) Pripada kraćim pripovjednim oblicima. e) Na kraju teksta nije izrečena pouka.
c) U radnji sudjeluje veći broj likova. f) Završetak sadrži neočekivan obrat.
12. Dopuni definiciju crtice na temelju odgovora iz 11. zadatka.
CRTICA je __________
kraće prozno djelo koje pripovijeda o jednome __________
događaju u kojemu
sudjeluje __________
manje likova.
Prožeta je __________
osjećajnošću i često završava neočekivanim __________
obratom .
Na praznu crtu napiši jednu od riječi tako da značenje bude točno:
bronca, reljef, ciklus, čeznutljiv.
________________
ciklus - skup promjena koje se ponavljaju po utvrđenome redu, po
pravilnim razmacima
________________
bronca - materijal koji pretežno sadrži bakar; jedno povijesno razdoblje po
njoj je dobilo ime
________________
čeznutljiv - koji je prožet čežnjom, koji čezne; obuzet željom
________________
reljef - kiparsko djelo u kojemu se oblici izdižu iznad ravne površine
13. Pozorno pročitaj tekst u okviru.
ZDENAC ŽIVOTA rad je hrvatskoga kipara Ivana

Meštrovića, nastao 1905. godine. Vodu zdenca
okružuju tijela od bronce stvarne veličine pa
izgledaju kao da su u pokretu. Reljef prikazuje
čovjekov prirodni ciklus, od rođenja do starosti.
Tako se može vidjeti bezbrižan par u zagrljaju, ali
i starac koji čeznutljivo gleda u zdenac, simbol
života.
Meštrovićev Zdenac života nalazi se ispred zgrade
Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu od 1912.
godine.
108
KNJIŽEVNOST
Zdenac života ispred

zgrade HNK-a u Zagrebu
14. Napiši tri podatka iz teksta Zdenac života koja smatraš važnima.
_____________________________________________
- rad hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića
_____________________________________________
- reljef prikazuje čovjekov prirodni ciklus
_____________________________________________
- nalazi se ispred zgrade HNK u Zagrebu
15. U
sporedi tekstove Tri sina i Zdenac života tako da odgovoriš na pitanja. Koji se od tih dvaju
tekstova ubraja u književne tekstove, a koji u neknjiževne? Zašto? Koja su obilježja prvoga
teksta, a koja drugoga?
Tekst Tri sina je književni tekst, a Zdenac života neknjiževni.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Prvi tekst je subjektivan, a drugi objektivan.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
109
Pripovijedanje u prvoj osobi
Prije čitanja
w Odgovore na pitanja piši cjelovitom rečenicom.
Koliko se često koristiš plastičnim vrećicama? Gdje najčešće baciš vrećice kojima se više ne
koristiš?
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Poveži navedene riječi s njihovim objašnjenjem. Na crtu napiši brojku odgovarajućega pojma.
1. barka ____
3. gledati napadno u što, nepristojno
2. netremice ____
4. uzbuđen
3. zuriti ____
7. manji dio čega koji se nalazi uz kraj
4. ustreptao ____
1. manji otvoreni brod za plovidbu morem
5. ribanje ____
9. koji je tužan; neraspoložen, nezadovoljan
6. barba ____
5. lovljenje ribe na moru
7. krajičak ____
2. vrlo pažljivo, vrlo pozorno (gledati, promatrati)
8. zavitlati ____
6. riječ za oslovljavanje starijega čovjeka kojeg poznajemo
9. pokunjen ____
8. baciti snažno, sa zamahom
110
KNJIŽEVNOST
Zdravko Ostojić
Neuništiva plastika
Koje li radosti kad me u našoj maloj barci
tata poveo u ribolov! Mojoj sreći nije bilo
kraja, bez obzira na ulov ili ne. Tog jutra
bilo je sunčano, a more kao ulje. Mama mi
je pripremila sendvič koji volim, uredno ga
zamotala u čistu salvetu i ubacila u lijepu
plastičnu vrećicu. I dok je tata vezivao
udice, ja sam netremice zurio u maleni otok,
uzbuđen i sav ustreptao. Na putu do otoka tata mi je dopuštao upravljati brodicom pa sam se
osjećao pravim kapetanom. U niskom su nas letu pratili galebovi, očekujući svježu ribicu iz naših
ruku. Šaptao sam im: – Čekajte, kad se budemo vraćali, bit će nešto…
Završili smo ribanje toga dana, moglo bi se reći, uspješno. Nisam zaboravio obećanje
galebovima. Dok smo pristajali uz obalu podno naše kuće, vidjeli smo barba Luku kako nešto
ispire u plićaku. Kad smo prišli sasvim blizu, iznenadili smo se kad smo vidjeli poveću kornjaču
među barba Lukinim dlanovima. Tata pita otkud kornjača u plićaku, na što ga barba Luka tužno
promotri i reče: – Našao sam je kako bespomoćno pluta, s trbuhom prema gore, pokušavam joj
pomoći, no ili ne znam što treba raditi ili joj pomoći i nema. Tata se sagne do barba Luke, zagledan
neko vrijeme u lijepu i nepomičnu kornjačinu glavu, iz čijih je usta nešto virilo. Mislio sam da je
to njezin jezik. Onda tata uhvati taj krajičak i počne polako i pažljivo potezati. Vidio sam kako se
nešto ukazuje među tatinim prstima, a on je dalje potezao i potezao… Ja sam najprije problijedio,
a zatim se zacrvenio od srama: u tatinim je rukama šuškala plastična vrećica, ista ona u kojoj je
bio moj sendvič, a koju sam, nakon što sam pojeo svoj obrok, ne baš do kraja, zavitlao u more.
Tata me prijekorno pogleda, ali ne reče ništa. Zato barba Luka progovori: – Vidiš li kakvi su ljudi,
zar ne znaju da ni mi, ni naša djeca, ni unuci ni praunuci, neće dočekati da se ovo plastično čudo
razgradi?!
Ja sam pokunjeno gledao u zemlju, tata prema pučini, a barba Luka kao da je zagledan u sebe
pa nitko nije primijetio kako je lijepa kornjača neprimjetno „zaveslala“ prema modroj slobodi. Tata
mi nije ništa rekao, ni meni, niti ikom drugom, dobro smo se razumjeli. Znao je tata da ja sigurno
nikada više nešto slično neću učiniti.
1. Zapiši razmišljanja na koja te je potaknuo tekst.

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
111
KNJIŽEVNOST
2. Prepiši u okvire riječi iz teksta koje opisuju raspoloženje dječaka prije nego što je s ocem krenuo
u ribolov.
Dječak je uzbuđen i sav ustreptao
Mojoj sreći nije bilo kraja,
3. Zaokruži slova uz tvrdnje koje smatraš točnima.

a) Otac je prije ribolova vezivao tenisice.
b) Dječak je ispunio obećanje i nahranio galebove ribama.
c) Majka je dječaku spremila sendvič u plastičnu vrećicu.
d) Dječak i otac vozili su se u povećoj barci.
4. Objasni zašto se dječak osjećao pravim kapetanom.

_________________________________________________________________
Dječak se osjećao pravim kapetanom jer mu je tata dopustio upravljati brodicom.
_________________________________________________________________
5. Napiši što je iznenadilo dječaka i njegova oca pri povratku kući.

_________________________________________________________________
Dječaka i njegova oca pri povratku kući iznenadilo je to što vide kornjaču u plićaku.
_________________________________________________________________
6. Objasni zašto se barba Luka rastužio.

_________________________________________________________________
Barba Luka se rastužio jer je pronašao kornjaču kako pluta u plićaku, pokušao joj je
_________________________________________________________________
pomoći, ali nije uspijevao.
7. Prepiši iz drugoga odlomka rečenicu u kojoj se opisuje dječakova reakcija nakon što je ugledao
plastičnu vrećicu u očevim rukama. Objasni zašto je dječak tako reagirao. Upiši odgovor u okvir.
DJEČAKOVA REAKCIJA OBJAŠNJENJE
______________________
Ja sam najprije problijedio, ______________________
Dječak tako reagira jer
______________________
a zatim se zacrvenio od ______________________
je prepoznao plastičnu
______________________
srama; ______________________
vrećicu u kojoj je bio
______________________ ______________________
njegov sendvič, a koju je
______________________ ______________________
on bacio u more.
______________________ ______________________
112
KNJIŽEVNOST
8. Podcrtaj u tekstu dijelove rečenica u kojima je opisana kornjača. Izdvoji pridjeve i prepiši ih u okvire.
poveću lijepu nepomičnu
9. Objasni svojim riječima podcrtani dio rečenice:

„Tog jutra bilo je sunčano, a more kao ulje.“
_________________________________________________________________
More je bilo mirno, nepomično, bez valova.
_________________________________________________________________
a) Zaokruži točne tvrdnje.
Q Dječak je svadljiv, ne prihvaća kritiku.Q Iskren je, priznaje pogrešku.Q Nepravedan je, optužuje
druge.Q Nepažljiv je, neodgovorno je postupio.Q Osjećajan je, žao mu je što je pogriješio.Q Sebičan
je i nepopustljiv.
b) Napiši svoje mišljenje o dječakovim postupcima i osobinama.

_________________________________________________________________
O dječaku saznajem da je bio neodgovoran kada je bacio plastičnu vrećicu u more, ali mu je
bilo žao kada je vidio da je zbog te vrećice mogla nastradati kornjača te je tako pokazao da je
_________________________________________________________________
osjećajan. Na kraju je bio iskren jer je priznao svoju pogrešku i pokajao se.
11. Pročitaj rečenicu o očevoj reakciji. Objasni je li šutnjom postigao što je želio.
„Tata mi nije ništa rekao, ni meni, niti ikom drugom, dobro smo se razumjeli.“
_________________________________________________________________
Otac nije komentirao dječakov postupak, ali je njegov prijekorni pogled dječaku značio više
_________________________________________________________________
od riječi. Otac je postigao šutnjom što je želio, dao je do znanja dječaku da je pogriješio, ali je i
znao da to dječak više neće ponoviti.
12. Navedi događaje iz teksta koji su u tebi izazvali sljedeće osjećaje. Upiši odgovor u okvir.
a) IZNENAĐENJE b) RAZOČARANJE c) RADOST
_________________
Osobni odgovor učenika. _________________
_________________ _________________ _________________

_________________ _________________ _________________
_________________ _________________ _________________
_________________ _________________ _________________
_________________ _________________ _________________
13. Zaokruži u zadnjemu odlomku izraz prenesenoga značenja pa objasni njegovo značenje.
OBJAŠNJENJE:
_________________________________________________________________
Kornjača je otplivala prema pučini mora što za nju predstavlja slobodu.
_________________________________________________________________
113
KNJIŽEVNOST
14. Koje od navedenih riječi mogu zamijeniti podcrtanu riječ? Označi kvačicom točne odgovore.
„Tata me prijekorno pogleda.“
RADOSNO pNEZADOVOLJNO NJEŽNO p STROGO
15. Tko je pripovjedač u tekstu Neuništiva plastika? Zaokruži slovo uz točan odgovor.
a) otac b) barba Luka c) dječak
16. Potvrdi primjerom iz teksta da je tekst Neuništiva plastika pisan u prvoj osobi.
_________________________________________________________________
Npr. Koje li radosti kad me u našoj maloj barci tata poveo u ribolov!
_________________________________________________________________
Ja sam pokunjeno gledao u zemlju...
PRIPOVIJEDANJE U PRVOJ OSOBI jest način pripovijedanja u kojemu je pripovjedač

sudionik događaja. On je jedan od likova.
17. Napiši nekoliko rečenica o svojemu boravku u prirodi služeći se tehnikom pripovijedanja u prvoj
osobi. Uporabi najmanje tri riječi iz rubrike Obogaćujem rječnik.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.
114
KNJIŽEVNOST
fosili, koća, obitavati, meduza, barski, ključno, intenzivan, plaštenjaci.
____________
barski – k oji se odnosi na baru, ____________
intezivan – jak, snažan
močvaru
____________
plaštenjaci – skupina morskih
____________ – glavno
ključno
životinja, obično žive
fosil
____________ – o statak organizma iz pričvršćeni za morsko
prošlosti, okamina dno, povezani su
zajedničkim plaštem
____________ – živjeti na nekom mjestu
obitavati
____________
meduza – morske životinje,
____________
koća –m
reža koja se poteže slobodno plivajući
po dnu žarnjaci
Meduza ili vrećica

Kornjače su najstariji živi gmazovi, stoga ih često zovemo živi fosili. Ovisno o uvjetima za život i
staništa na kojima obitavaju, kornjače dijelimo na kopnene, slatkovodne (barske) i morske kornjače.
U Mediteranu se gnijezde samo dvije vrste: glavata želva i golema želva. S obzirom na to da
je sjeverni Jadran plitko područje, ono predstavlja ključno stanište za odrastanje glavatih želvi,
a idealno je mjesto i za prezimljavanje morskih kornjača. Naime, kao hladnokrvne životinje one
provode hladne zimske mjesece na dnu sjevernoga Jadrana.
Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstava glavatu želvu na Crvenu listu
ugroženih vrsta (EN). Velika prijetnja morskim kornjačama u Jadranu je slučajan ulov u ribarsku
opremu. Kada se kornjače zapetljaju u mreže ili su ulovljene koćom, ne mogu izroniti pa ugibaju
zbog utapanja. Nekoliko tisuća kornjača u Jadranskome moru svake godine ugiba u mrežama.
Drugu veliku opasnost predstavlja plastika. Samo nekoliko grama plastičnih vrećica ili folija
može izazvati začepljenje crijeva i uzrokovati smrt. Budući da se u svojim staništima kornjače
hrane meduzama i plaštenjacima, a prozirne plastične vrećice izgledom podsjećaju na njih,
vjerojatno ih zamijene za svoj pravi plijen i progutaju. Plastika u probavnome sustavu uzrokuje
slabljenje kornjača jer zauzima mjesto predviđeno za probavu hrane.
Zbog navedenih problema Institut Plavi svijet otvorio je 19. srpnja 2013. godine Oporavilište
za morske kornjače u Malom Lošinju – mjesto gdje će ozlijeđenim i bolesnim životinjama
osposobljeni veterinari i biolozi pružiti stručnu pomoć i njegu. Oporavilište je opremljeno
prostorijama za operacije, zasebnim bazenom za intenzivnu njegu te bazenima za dugotrajan
oporavak kornjača. U sklopu aktivnosti Oporavilišta organiziraju se i puštanja oporavljenih
morskih kornjača u more. Neke od njih opremaju se uređajima čime se omogućava satelitsko
praćenje njihova daljnjeg kretanja radi istraživanja.
izvori:
https://www.plavi-svijet.org/znanost-i-edukacija/oporaviliste-za-morske-kornjace/
https://www.tportal.hr/tehno/clanak/jadranske-kornjace-dave-se-u-plasticnom-otpadu-20101108
115
KNJIŽEVNOST
1. Navedi podatak iz teksta Meduza ili vrećica koji te se najviše dojmio.

_________________________________________________________________
2. Objasni zašto se kornjače nazivaju živim fosilima.

_________________________________________________________________
Kornjače se nazivaju živim fosilima jer su najstariji živi gmazovi i nisu mijenjale izgled tijekom vremena.
3. P
repiši iz drugoga odlomka dio rečenice u kojemu saznaješ koje je stanište i zašto važno za
glavate želve.
_________________________________________________________________
... sjeverni Jadran plitko područje, ono predstavlja ključno stanište za odrastanje glavatih želvi, a
idealno je mjesto i za prezimljavanje morskih kornjača.
4. Objasni zašto je glavata želva na Crvenoj listi ugroženih vrsta. Što je ugrožava?
_________________________________________________________________
Glavata želva je na Crvenoj listi ugroženih vrsta jer ju ugrožavaju mreže ribara i plastične vrećice i folije
5. Izdvoji iz teksta dva važna podatka o Oporavilištu za morske kornjače.

a)..._____________________________ , b) _____________________________
sjeverni Jadran plitko područje, ono predstavlja ključno stanište za odrastanje glavatih želvi, a
idealno je mjesto i za prezimljavanje morskih kornjača.
6. Napiši naslov svakoga ulomka tako da odrediš što je u svakome ulomku važno.
Kornjače – najstariji Stanište morskih Ribarske mreže –

živi gmazovi kornjača prijetnja kornjačama
Plastika i kornjače Oporavilište za morske

kornjače
7. Usporedi tekst Neuništiva plastika s tekstom Meduza ili vrećica tako da upišeš točna obilježja u
Vennov dijagram.
tema – likovi – neknjiževni tekst – hrvatski standardni jezik – pripovijedanje u prvoj osobi – poruka
– književni tekst – događaj – stilska izražajna sredstva
Neuništiva zajednička Meduza ili

plastika obilježja vrećica
književni tekst tema neknjiževni tekst
pripovijedanje u prvoj osobi likovi hrvatski standardni jezik
poruka
događaj
stilska izražajna sredstva
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
116
Pripovijedanje u trećoj osobi
Prije čitanja
tračak, svezak, činjenica, krhak, sveščić.
__________________________
krhak – koji se lako lomi
__________________________
činjenica – podatak za koji postoji dokaz
__________________________
tračak – mala količina čega
__________________________
sveščić – mali svezak
__________________________
svezak – pojedinačno uvezana knjiga
William Joyce
Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea
Morris Lessmore volio je riječi. Volio je priče. Volio je knjige. Njegov život bio je knjiga koju je,
stranicu po stranicu, uredno sam pisao. Svako bi je jutro otvarao i u nju zapisivao svoje radosti
i tuge, sve ono što je znao i čemu se nadao. No svaka priča krije i nemire. Jednoga se dana nebo
smračilo. Vjetar je puhao dok nije raspršio sve ono što je Morris poznavao, pa tako i riječi iz
njegove knjige. Nije znao što ni kamo bi. Stoga je počeo lutati. I lutati. A onda je na putu sreo
tračak sreće. (…) Morris Lessmore pogledao je uvis. Vidio je kako nebom iznad njega plovi krasna
dama. Zrakom ju je vukla vesela družba letećih knjiga. Morris se zapitao može li njegova knjiga
letjeti. Nije mogla. Samo bi pala na tlo i pritom tugaljivo tupnula. Leteća je dama znala da Morrisu
samo treba dobra priča, pa mu je poslala onu koju je najviše voljela.
Taj je svezak bio srdačan momak i odmah je Morrisa pozvao da pođe s njim. Odveo ga je u
nevjerojatnu zgradu u kojoj su mnoge knjige očito „svile gnijezdo“. Morris je polako ušao i otkrio
najtajanstveniju i najzanimljiviju prostoriju koju je ikada vidio. Svuda po njoj letjele su bezbrojne
stranice i Morris je mogao čuti tihi cvrkut tisuća različitih priča, kao da svaka knjiga šapuće poziv
na pustolovinu. Tada je njegov prijatelj doletio do njega i sletio mu na ruku. Ostao je otvoren,
kao da se nada čitanju. Prostorija je šuštala životom. I tako je počeo Morrisov život s knjigama.
Morris je pokušao među knjige unijeti malo reda, ali one bi se uvijek iznova izmiješale. Sve u
svemu, bila je to zgodna zbrka. Morris se s velikim zadovoljstvom brinuo o knjigama, jednima
nježno obnavljajući krhke korice, a drugima ravnajući stranice „s ušima“. Ponekad bi se Morris
toliko unio u neku knjigu da bi danima u njoj ostajao. Morris je rado dijelio knjige s drugima.
Katkad bi to bila rado čitana i svima draga knjiga, a tu i tamo pronašao bi kakav usamljeni sveščić
čija se priča tek rijetko čitala. „Svačija je priča važna“, rekao je Morris. Sve su se knjige složile.
Noću, kada bi bile ispričane sve priče koje su imale potrebu biti ispričane i kada bi se sve knjige
vratile na svoja mjesta na policama, veliki bi rječnik imao zadnju riječ: „zzzzzz…“ Tada bi Morris
Lessmore ponovno pisao vlastitu knjigu. Zapisivao bi svoje radosti i tuge, sve ono što je znao i
čemu se nadao. Prolazili su dani. Baš kao i mjeseci. A onda i godine. I godine… i Morris Lessmore
117
KNJIŽEVNOST
pogrbio se i naborao. Knjige se međutim nisu promijenile. Priče su ostale iste. Sad su se njegovi
stari prijatelji brinuli o njemu kao što se on nekoć brinuo o njima i svake su mu se noći čitali. Onda
je jednog dana ispisao posljednju stranicu svoje knjige. – Čini se da je kucnuo čas da pođem dalje.
Knjigama je bilo žao, ali su razumjele.
Morris je stavio šešir na glavu i uzeo štap. Na vratima se okrenuo i nasmiješio, a onda je
mahnuo u znak pozdrava. „Sve ću vas ovdje nositi“, rekao je, pokazujući rukom na srce. Knjige
su zamahnule stranicama i g. Morris Lessmore je poletio. A dok je letio, ponovo je zadobio izgled
kakav je imao davno, kad su se prvi put sreli. Knjige su neko vrijeme bile tihe. Onda su primijetile
da je Morris Lessmore ostavio nešto za sobom. – To je njegova knjiga! – rekao je njegov najstariji
prijatelj. U njoj se nalazila Morrisova priča. Sve njegove radosti i tuge, sve ono što je znao i čemu
se nadao. Tada su knjige začule tihi zvuk pun iščekivanja. Na vratima je stajala djevojčica. U čudu
se ogledala oko sebe. Onda se dogodilo nešto fantastično. Knjiga Morrisa Lessmorea doletjela je
do nje i rastvorila se. Djevojčica je krenula čitati. I tako naša priča završava kao što je i počela…
otvaranjem knjige.
1. Napiši čime je ovaj tekst pobudio tvoju radoznalost.

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
2. Navedi što je Morris Lessmore zapisivao svakoga dana.
_________________________________________________________________
Morris Lessmore je svakoga dana zapisivao svoje radosti i tuge, sve ono što je znao i čemu se
_________________________________________________________________
nadao.
3. Objasni zašto je Morris počeo lutati.

_________________________________________________________________
Morris je počeo lutati jer je vjetar raspršio sve što je Morris poznavao pa i riječi iz njegove
_________________________________________________________________
knjige.
4. Izdvoji iz prvoga odlomka događaj koji je donio preokret u radnji. Prepiši ga u okvir.
Vidio je kako nebom iznad njega plovi krasna dama. Zrakom ju je vukla vesela družba letećih knjiga.
5. Objasni svojim riječima:

a) izraz prenesenoga značenja: pronaći dom; osnovati obitelj
sviti gnijezdo
118
KNJIŽEVNOST
b) Morrisove riječi:
Važan je život svakoga čovjeka.
„Svačija je priča važna.“
6. Zaokruži slova uz točne tvrdnje.

a) Morris je uspio među knjige unijeti malo reda.
b) Svezak je odveo Morrisa u najtajanstveniju i najzanimljiviju prostoriju.
c) Leteća dama poslala je Morrisu pjesmu.
d) Morris bi poklanjao i sveščiće čije su se priče malo čitale.
7. Podcrtaj u drugome odlomku rečenice u kojima saznaješ što čini posebnom prostoriju u koju je
ušao Morris. Bi li se i ti volio/voljela naći u takvoj prostoriji? Navedi i objasni svoj odgovor.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
8. Na koji se način Morris brinuo o knjigama? Svoj odgovor potvrdi primjerom iz teksta.
_________________________________________________________________
Morris se o knjigama brinuo s velikim zadovoljstvom i s puno pažnje i ljubavi.
_________________________________________________________________
„..., jednima nježno obnavljajući krhke korice, a drugima ravnajući stranice ,s ušima’“
9. Izdvoji iz trećega odlomka najvažnije pojedinosti koje govore o Morrisovim postupcima,

Morrisovu izgledu i Morrisovoj knjizi. Prepiši ih u okvire.
Morrisovi postupci Morrisov izgled Morrisova knjiga
- okrenuo se i nasmiješio - A dok je letio, ponovo je - U njoj se nalazila

- mahnuo u znak zadobio izgled kakav je Morrisova priča.
pozdrava imao davno...
- pokazuje knjigama da
će ih nositi u srcu
- odletio je
10. Objasni svojim riječima kraj priče. Tko se pojavljuje? Što se dogodilo otvaranjem knjige?
_________________________________________________________________
Na kraju priče dolazi djevojčica koja će se brinuti o knjigama i čitati ih. Djevojčici je doletjela
_________________________________________________________________
Morrisova knjiga i otvorila se. Tim otvaranjem nastavlja se čitanje knjiga.
_________________________________________________________________
119
KNJIŽEVNOST
11. Izdvoji tri fantastična (nestvarna) događaja iz teksta. Prepiši ih u okvire.
- Vidio je kako nebom iznad njega plovi krasna dama. Zrakom ju je vukla vesela družba letećih knjiga.
- Morris je pokušao među knjige unijeti malo reda, ali one bi se uvijek iznova izmiješale.
- A dok je letio, ponovo je zadobio izgled kakav je imao davno , kad su se prvi put sreli.
12. Dokaži primjerima da je tekst Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lesmorea pisan u trećoj
osobi.
„Morris Lessmore volio je riječi.“ ili

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
„Njegov život bio je knjiga koju je, stranicu po stranicu, uredno sam pisao.“
_________________________________________________________________
PRIPOVIJEDANJE U TREĆOJ OSOBI jest način pripovijedanja u kojemu pripovjedač

nije sudionik događaja. Pripovijeda kao promatrač.
13. P
ogledaj na YouTubeu Oscarom nagrađen animirani film Fantastic Flying Books of Mr. Morris
Lessmore napravljen prema priči Fantastične leteće knjige G. Morrisa Lessmorea.
a) Napiši što te je tijekom gledanja animiranoga filma:
iznenadilo Osobni odgovor učenika.
razveselilo Osobni odgovor učenika.
rastužilo Osobni odgovor učenika.
b) Napiši koju bi knjigu volio/voljela naći oživljenu među fantastičnim knjigama. Objasni svoj izbor.

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
120
KNJIŽEVNOST
c) Usporedi likove i događaje u tekstu Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea i u

istoimenome animiranom filmu. Navedi sličnosti i razlike.
likovi, događaji
SLIČNOSTI RAZLIKE
Likovi: Morris, , leteća dama, - vjetar je otpuhao i Morrisa

knjige, ljudi s kojima Morris -s ve kuće su srušene i ljudi
USPOREDI dijeli knjige, djevojčica se tome čude
tekst i animirani film Događaji: - knjiga svira glasovir, a
- Morris čita i piše knjigu Morris pleše s ostalim
Fantastične leteće knjige g.
- vjetar otpuše sve knjige knjigama
Morrisa Lessmorea
- dama i leteće knjige - Morris hrani knjige
- knjiga vodi u zgradu s - Morrisu knjige nisu čitale
knjigama - Morris ne pokazuje rukom
- Morrisov život s knjigama na srce pri odlasku
- Morris je ostario i odletio - Morrisova knjiga poleti
- ostala je Morrisova knjiga
- došla je djevojčica i počela
čitati Morrisovu knjigu
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
10. 11. 12. 13.
121
Stilska izražajna sredstva
S r e ds t v
a kojima
se pisci
služe pr
stvaranju i
književn
djela, a k oga
oja dopr
slikovito in os e
sti, ritmu
skladnos i
ti djela.
KNJIŽEVNOUMJETNIČKI STIL način je izražavanja

u književnosti i umjetnosti obilježen slikovitošću,
bogatstvom izričaja i izražajnih sredstava.
1. Lirika je jedan od triju književnih rodova. Pronađi među navedenim riječima obilježja lirike i
prepiši ih na crtu.
Q opširnost Q ritmičnost Q sažetost Q dijalog Q slikovitost Q pripovijedanje Q osjećajnost
______________
ritmičnost, ______________
sažetost, ______________
slikovitost, ______________
osjećajnost
2. Poveži zadane riječi s njihovim objašnjenjem. Upiši u prazan okvir odgovarajući pojam.
usporedba, asonanca, onomatopeja, preneseno značenje, aliteracija, epitet, personifikacija
Epitet je pridjev kojim se izriče osobito svojstvo onoga što se imenuje imenicom uz koju stoji.
Personifikacija je pridavanje ljudskih osobina stvarima, biljkama, životinjama i prirodnim pojavama.
Uspoređivanje bića, stvari i pojava na temelju njihove sličnosti naziva se usporedba.
Onomatopeja je oponašanje zvukova iz prirode.
Stilsko izražajno sredstvo ponavljanja istoga samoglasnika radi postizanja ritma i zvukovnoga dojma
naziva se asonanca .
Aliteracija je stilsko izražajno sredstvo ponavljanja istoga suglasnika radi postizanja
ritma i zvukovnoga dojma.

Novo značenje drukčije od uobičajenoga naziva se preneseno značenje .
122
KNJIŽEVNOST

a) Pozorno pročitaj stihove.
b) P
odcrtaj dio stiha u kojemu prepoznaješ stilsko izražajno sredstvo.
Pazi! U jednom stihu može biti više stilskih izražajnih sredstava.
c) Upiši u odgovarajući okvir stih/stihove u kojima si prepoznao/prepoznala navedena stilska
izražajna sredstva.
a) P replašena b) K
ućica. Zgurena. Mala. c) M ajčine usne tanke
Leti, hita Pred njom tri visoka jablana šapću mi uspavanke
U jezero Vladimir Kovačić, Zimski crtež Ivo Kozarčanin, Snijeg
Zrela žita
Grigor Vitez, Prepelica
e) P jeva ptica
Prepelica f) I napivši se vode reče:
d) V
alovito, mirno i spokojno – – Dan je vruć, – Potok je kao šuma zelen.
I s huma se k humu vere… Pućpuruć! Grigor Vitez, Kakve je boje potok
Vladimir Vidrić, Pejzaž Grigor Vitez, Prepelica
g) U
krošnjama vjetrovi se njišu
da se zelene hladovine nadišu…
Branko Hribar, Zašto je svijet iskićen njihaljkama
aliteracija usporedba personifik

ca acija
a s on a n
Potok je kao šuma Kućica. Zgurena.
Majčine usne
Valovito, mirno i zelen U krošnjama
tanke
spokojno vjetrovi se njišu
epitet no zn ačenje
onomatopeja p renese
Zgurena. Mala.
Pućpuruć! da se zelene
Preplašena
hladovine
Zrela
nadišu...
Valovito, mirno i
spokojno
123
KNJIŽEVNOST
U PJESNIČKOJ RADIONICI
I. Okušaj se u pisanju pjesme.

a) Poigraj se riječima i svakoj imenici (motivu) dodaj pridjev i glagol.
b) Popuni tablicu tako da rabeći imenice i napisane pridjeve i glagole
osmisliš i napišeš stilska izražajna sredstva.
c) Dobivena stilska izražajna sredstva uporabi pri pisanju pjesme.
a) nebo __________
Osobni odgovor__________
učenika. , ptica __________ __________, otok __________
__________, školjka __________ __________, more __________ __________,
polje __________ __________, list __________ __________, zemlja __________
__________, kapljica __________ __________, oblak __________ __________,
pahulja __________ __________, prozor __________ __________, žito
__________ __________, maslina __________ __________, bura __________
__________, kiša __________ __________, ljeto __________ __________, ples
__________ __________, trava __________ __________, sreća __________
__________, pogled __________ __________, most __________ __________,
toplina __________ __________
b) ASONANCA Osobni odgovor učenika.

ALITERACIJA
USPOREDBA
PERSONIFIKACIJA
ONOMATOPEJA
EPITET
PRENESENO ZNAČENJE
c) Napiši naslov pjesme, izaberi stilska izražajna sredstva iz prethodnoga dijela zadatka i oblikuj pjesmu!
_______________________________
Osobni odgovor učenika. ______________________________
_______________________________ ______________________________
_______________________________ ______________________________
_______________________________ ______________________________
_______________________________ ______________________________
1. 2. 3. I. a I. b I. c
124
Pustolovni roman
a) splav, svrdlo, kup, zadruga, vrba
____________
zadruga – zajednica koja okuplja članove radi zajedničke koristi, potrebe ili cilja
____________
splav – plovilo načinjeno od povezanih trupaca za prijevoz ljudi i robe na rijekama
____________
kup – veća količina složenih ili nagomilanih predmeta; hrpa
____________
vrba – listopadno drvo s obješenim granama i sjajnim listovima
____________
svrdlo – alat za bušenje rupa pri obradi materijala
b) topola, uže, pruće, vrbik, nevješto, matica.
____________
matica – glavna, najsnažnija struja u vodenome tijeku
____________
topola – visoko listopadno drvo
____________
uže – debela ispletena nit, služi za vezivanje ili učvršćivanje
____________
nevješto – nespretno
____________
pruće – skup tankih odrezanih grana
____________
vrbik – mjesto na kojemu raste vrbe
Stjepan Čuić
Tajnoviti ponor
Preostalo im je još samo napraviti splav. Znali su što im je sve potrebno: čekić, kliješta, svrdlo,
sjekira, čavli, poveća užad, žica i boja kako bi splav bila što sigurnija.
– Kako ćemo nazvati splav? – upita Mate.
– Prvo je moramo imati. – reče Antun. – Za ime ćemo lako. Santa Maria, kao i Kolumbo.
Ništa nije bilo teže ni s daskama. Pokraj Petrove zadruge bilo ih je bezbroj. Složene u trokutaste
kupove sušile su se ondje već mjesecima. A baš im je to odgovaralo, na onoj strani od rijeke, a tu
nije ulaz, pa stražar noću i ne vidi jer nikad ne obilazi zadrugu.
Pažljivo su skidali s velikog kupa u nekoliko navrata po nekoliko dasaka, pazili da ne lupaju o
kamenje i polako, skrivajući se iza grmlja, odnijeli ih od rijeke. Nizvodno oko kilometra, u vrbama i
topolama, postavili su branu ispletenu od užadi i pruća i njome zaustavili daske. U vrbiku im je bio
i najlakše praviti splav. Svaku su dasku mogli privezati za deblo. (…)
125
KNJIŽEVNOST
Kad su pravili splav, zaboravili su i na jelo. Daleko od svakoga ljudskog traga, od sela i škole,
nitko ih među vrbama i topolama nije mogao vidjeti, a ni naći sve kad bi ih i tražio. Mučili su se
navlačeći debele dugačke daske i zakivajući jednu za drugu prema mjeri koju je odredio Antun.
(…) Juraj je bojio splav strpljivo kako ne bi morao razgovarati jer ga je bilo strah da se koji od njih u
tijeku razgovora ne predomisli. A nisu imali kamo. (…)
Ni u selo više ne ulaze. Već nekoliko dana hrane se u polju, a to su pripreme za plovidbu. Jednu
su noć prespavali pod šatorom. Maskirali su šator tako da izdaleka izgleda kao grm za koji su
zapeli raznobojni otpadci. (…)
Tko zna kad bi, u prepirci i dogovaranju, čime su zapravo samo odugovlačili polazak i prikrivali
strah i neodlučnost, krenuli da se splav nije otela. Nespretno držeći uže kojim je bila nevješto
privezana za deblo, Antun je bio krivac što se splav otela i naglo se otisnula niz rijeku. U strahu,
iznenađen, nije rekao ništa. Kao da im se svoj četvorici vrtjelo u glavi, tako su jurili rijekom.
Vidjeli su kao u nesvjestici da pokraj njih prolaze brežuljci i stabla, da se smjenjuju žito i livade,
da udaraju o obale, ali se čvrsta splav u udaru samo zatrese, odmakne prema matici i plovi dalje
sigurno. Tako su bez riječi i ugledali ogromne komade što se crne u dnu rijeke, a ispred njih se
gomila i zaustavlja voda, i rijeka naglo usporava tok i širi se. To je ponor. Tu počinje njihov novi
svijet pun iznenađenja. Tu počinje i strah koji svi prikrivaju stiskajući zube i čvrsto se držeći
splavi. Kad bi se mogli uhvatiti mosta! Ali nisu ni pomislili, most im je već bio za leđima, a nisu se
smjeli okretati jer se ponor približavao munjevito. (…)
1. Napiši o čemu si razmišljao/razmišljala čitajući tekst. Što te je iznenadilo?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
2. Podcrtaj u tekstu rečenicu na temelju koje saznaješ gdje su dječaci našli daske za splav.
_________________________________________________________________
„Pokraj Petrove zadruge bilo ih je bezbroj.“
_________________________________________________________________
3. Objasni zašto je dječacima bilo najlakše raditi splav u vrbiku.
_________________________________________________________________
U vrbiku im je bilo najlakše raditi splav jer su daske mogli zavezati za debla.
_________________________________________________________________
4. P
ronađi pa prepiši u okvire rečenice i dijelove rečenica na temelju kojih zaključuješ da odrasli
nisu znali što dječaci rade.
...skrivajući se iza grmlja...
126
KNJIŽEVNOST
Daleko od svakoga ljudskog traga, od sela i škole, nitko ih među vrbama i topolama nije
mogao vidjeti, a ni naći sve kad bi ih i tražio.
Maskirali su šator tako da izdaleka kao grm...
5. Odobravaš li samostalnost koju su pokazali dječaci u izradi splavi? Objasni svoj odgovor.
Ne odobravam samostalnost koju su pokazali dječaci u izradi splava. Oni su za izradu
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
splava krali daske iz zadruge i planirali su samostalno ploviti rijekom koja ima ponor što
_________________________________________________________________
je prilično opasno.
6. Kako su dječaci maskirali šator? Što su time postigli?
______________________________________
Dječaci su maskirali šator granjem i otpacima
______________________________________
da izgleda kao grm za koji su zapeli otpaci.
______________________________________
Time su postigli da ih nitko ne vidi, ne pronađe
______________________________________
i otkrije da izrađuju splav.
7. Napiši čega se Juraj bojao. Bi li i ti osjećao/osjećala

isto da si na njegovu mjestu? Objasni.
_________________________________________________________________
Juraj se bojao da se netko od dječaka ne predomisli i odustane od njihove pustolovine.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
8. Zaokruži u svakoj rečenici točan dio tvrdnje.
a) Dječaci su napravili lošu i nesigurnu splav / čvrstu i sigurnu splav.
b) Splav je krenula zbog Antonove nepažnje / zbog vjetra koji je zapuhao.
c) Nesigurnost i strah prikrivali su prepirkama/igrom.
d) Hranu dječaci pronalaze u obližnjoj zadruzi / u prirodi.
9. Napiši ime dječaka koji se nametnuo svojim idejama. Navedi njegove postupke koji to potvrđuju.
_________________________________________________________________
Antun se nametnuo svojim idejama. On je dao ime splavi i odredio mjere daskama koje su
_________________________________________________________________
zakivali jednu za drugu.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
127
KNJIŽEVNOST
10. P
ronađi u trećemu odlomku rečenicu u kojoj se opisuje rijeka i prepiši je. Objasni ulogu toga
opisa.
Tako su bez riječi i ugledali ogromne komade što se crne u dnu rijeke, a ispred njih se gomila i
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
zaustavlja voda, i rijeka naglo usporava tok i širi se.
_________________________________________________________________
Opis rijeke pridonosi napetom ugođaju.
11. P
repiši u okvire riječi i dijelove rečenica iz trećega odlomka na temelju kojih zaključuješ kako su
se dječaci osjećali nakon što se splav odvezala.
U strahu, iznenađen... ...svoj četvorici vrtjelo u glavi... ...strah...
12. Izdvoji pa prepiši u okvire događaje iz teksta koji su:

a) neočekivani b) napeti c) zastrašujući.
_________________
...što se splav otela i _________________
...tako su jurili rijekom. _________________
...To je ponor.
_________________
naglo se otisnula niz _________________
...da udaraju o obale. _________________
...jer se ponor približavao
_________________
rijeku. _________________ _________________
munjevito
_________________ _________________ _________________

_________________ _________________ _________________
_________________ _________________ _________________
13. N
apiši nastavak ulomka Tajnoviti ponor. Zamisli da si jedan od dječaka na splavi. Što se dalje
dogodilo? Piši u prvoj ili u trećoj osobi.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
128
KNJIŽEVNOST
14. Z
aokruži slova uz točne odgovore.
Koja su obilježja teksta Tajnoviti ponor?
a) Prikazan je svakodnevni događaj.
b) Radnja teksta napeta je i uzbudljiva.
c) Likovi će lako doći do svojega cilja.
d) U tekstu su prikazane neobične zgode.
e) Prevladavaju uzbudljivi događaji.
15. Dopuni definiciju pustolovnoga romana na temelju odgovora iz 14. zadatka.
PUSTOLOVNI ROMAN vrsta je romana koji govori o _____________

uzbudljivim događajima,
zgodama
neobičnim _____________ i dalekim putovanjima. Likovi moraju svladati mnoge
_____________
prepreke da bi došli do svojega cilja. Radnja pustolovnih romana _____________
napeta
je i _____________
uzbudljiva .
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
10. 11. 12. 13. 14. 15.
129
KNJIŽEVNOST
Poveži navedene riječi s njihovim objašnjenjem.
Na crtu napiši slovo odgovarajućega pojma.
a) tržište ______
c) ostvaren u najvećoj mjeri, najžešći
vanturist ______
b) a d) hormon, uzrokuje ubrzan rad srca
c) ekstreman ______
e) prolaz među stijenama u visoravni
d) adrenalin ______
a) područje na kojemu se vodi trgovina
e) kanjon ______
b) pustolov
Od splavarenja do raftinga
Splavarenje, prevoženje na splavi, stoljećima je obilježavalo život ljudi uz rijeke. Danas je ova
gotovo zaboravljena tradicija oživjela na sasvim nov način.
Prastare su drvene splavi zamijenili moderni gumeni čamci, splavarenje je preraslo u rafting, a
umjesto putnika rijekama plove avanturisti.
Što je rafting?
Naziv rafting dolazi od engleske riječi raft, što znači splav. Rafting je avanturistička plovidba
divljim rijekama u gumenome čamcu kojim se upravlja veslima. U čamcu se uglavnom nalazi od
četiri do dvanaest osoba koje predvodi vođa raftinga ili skiper.
Početci raftinga javljaju se u SAD-u, čije je tržište nakon II. svjetskog rata bilo preplavljeno
gumenim čamcima koji su se do tada koristili za spašavanje i u vojne svrhe. Od tada se gumeni
čamci počinju koristiti za plovidbe lokalnim rijekama radi njihova istraživanja i upoznavanja, ali
i zabave. Iz SAD-a rafting se vrlo brzo proširio i na sve ostale kontinente pa se već 80-ih godina
prošloga stoljeća počeo razvijati i u našim krajevima.
Danas je rafting sve popularniji način provođenja aktivnoga odmora. Uz zaljubljenike koji
uživaju u prirodnim ljepotama rijeka, slapova i kanjona te ovisnike o adrenalinu i ekstremnim
sportovima, ljepotu i korisnost raftinga sve više otkrivaju i poslovni ljudi. Za poslovne ljude rafting
predstavlja priliku da se riješe nagomilana stresa te da u uvjetima avanturističke timske plovidbe,
u kojoj sudionici ovise jedni o drugima, obogate i očvrsnu veze i odnose unutar svojega poslovnog
tima (team building).
IZVOR: http://www.prepustise.com/index.php/savjeti/zanimljivosti/726-rafting-podie-adrenalin
1. Napiši što je u današnje vrijeme zamijenilo nekadašnje splavarenje.

U današnje je vrijeme nekadašnje splavarenje zamijenio rafting.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
130
KNJIŽEVNOST
2. Navedi što radi skiper.
_________________________________________________________________
Skiper je vođa raftinga koji predvodi ostale osobe u čamcu.
_________________________________________________________________
3. Zaokruži točan dio tvrdnje.
a) Raft na engleskom jeziku znači / ne znači spust.
b) U čamcu za rafting može se / ne može se nalaziti deset osoba.
c) U našim se krajevima rafting počeo razvijati / nije se počeo razvijati
prije 80-ih godina prošloga stoljeća.
d) Rafting je plovidba / nije plovidba divljim rijekama.
e) U čamcu za rafting upravlja se / ne upravlja se kormilom.
4. Objasni zašto se početci raftinga javljaju u SAD-u.
_________________________________________________________________
Rafting se počeo javljati u SAD-u jer je njihovo tržište bilo preplavljeno gumenim čamcima
_________________________________________________________________
koji su se dotada koristili u vojne svrhe Drugoga svjetskoga rata.
5. Dopuni rečenicu.
Poslovni ljudi sve više odlaze na rafting zato što __________________________________
_________________________________________________________________
u uvjetima avanturističke plovidbe mogu učvrstiti i obogatiti veze i odnose unutar svoga
_________________________________________________________________
poslovnoga tima te se riješiti stresa.
6. O
smisli i opiši aktivnost za koju smatraš da bi pomogla jačanju zajedništva među prijateljima u
razredu.
AKTIVNOST
131
KNJIŽEVNOST
7. Zaokruži tvrdnje kojima ćeš dokazati da je tekst Od splavarenja do raftinga neknjiževni tekst.
a) Tekst je objektivan/subjektivan.
b) Tekst iznosi točne i provjerljive podatke / ne iznosi točne i provjerljive podatke.
c) Tekst je napisan hrvatskim standardnim jezikom / razgovornim jezikom.
d) U tekstu se ne koriste stilska izražajna sredstva / koriste se stilska izražajna sredstva.
8. Popuni tablicu podatcima koji se traže. Što ti je u tekstu Od splavarenja do raftinga otprije
poznato, koji ti je podatak u potpunosti nov i o kojemu bi podatku volio/voljela više znati?
Od splavarenja do raftinga
PODATAK MI JE OTPRIJE PODATAK MI JE PODATAK O KOJEMU BIH

POZNAT U POTPUNOSTI NOV VOLIO/VOLJELA VIŠE ZNATI
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
132
Dramski tekst
skrasiti se, steći, stajati, virnuti.
imati cijenu, koštati – _________________
stajati
zaslužiti vlastitim radom – _________________

steći
smiriti se na jednome mjestu nakon lutanja, smjestiti se – _________________

skrasiti se
virnuti
kriomice promotriti koga ili što, pogledati sa skrovita mjesta – _________________
Dramske osobe: Čovjek I, Žena I, Dječak I, Djevojčica I,

Čovjek II, Žena II, Dječak II, Djevojčica II
mjesto radnje: posvudašnje; vrijeme radnje: možda jučer, možda danas, a možda ne i sutra
prema: Nada Iveljić, Zid
I. prizor
(Dolazi prvi par odraslih. Razgledavaju jednu stranu pozornice. Sjednu napola iza velikih vrata u
pozadini pozornice.)
ŽENA I: Ovo je dakle naša kuća. Tu ćemo živjeti.
Obogaćujem
ČOVJEK I: Čovjek se mora skrasiti. Steći svoj dom, svoje mjesto.
rječnik
ŽENA I: Skupo nas je ovo stajalo. Koliko milijuna, milijardi? pare - novac
ČOVJEK I: Milijardi? Trilijardi, draga moja! Sve sam pare dao za kuću.
(Nailazi drugi par odraslih. Šeću po svojoj strani pozornice i razgledaju je.)
ŽENA I: Nego, tko je ono prijeko?
ČOVJEK I (gleda): Pa tko! Ljudi kao i mi.
ŽENA I: Što traže ovdje?
ČOVJEK I: Naselili se kao i mi. Čudna mi čuda! I njihov je svijet.
ŽENA I: Neka je i njihov, ali nije ovaj dio gdje ja stojim… Nego dođi da podignemo zid između nas
i njih!
(Odlaze po kocke iza pozornice. Drugi par odraslih prilazi bliže gledateljima.)
ČOVJEK II: Lijepo mjestance da se čovjek na njemu skrasi, zar ne?
ŽENA II (sjedne): Zar nisu ovdje malo prije bili neki ljudi?
ČOVJEK II: Mislim da jesu.
ŽENA II: Da se barem vrate!
ČOVJEK II: Rekao sam ti da ne želim ni s kim imati posla. Bit ćemo samo na svome… To
vjerojatno nisu isti ljudi kao i mi. Ne želim se družiti s kakvim god nevaljalcima. Evo ih! Pogledaj!
(Prilazi prvi par odraslih. Nose kocke i počinju graditi zid posred pozornice.)
133
KNJIŽEVNOST
ŽENA II (šapće svom paru): Zašto da mi zaostanemo? Hajde da i mi gradimo zid!

(Pojure oboje. Oba para utrkuju se u gradnji zida. Po završetku ne vide više jedni druge.)
II. prizor
DJEČAK I (Djevojčici I): A s kime si ti pjevala?
DJEVOJČICA I: Bit će da su djeca tamo prijeko. Pogledajmo! Uvjerena sam.
DJEČAK II: Pogledajmo preko zida! Sigurno su tamo djeca.
(Djeca skidaju kocke rušeći zid, staju na njih da se popnu. Virnu i preplaše se jedni drugih. Virnu
ponovno, zagrle se i u paru ponove pjesmice i plešu. Skupe se zatim na dogovor i šapću.)
DJECA: Maknimo zid! Ne treba nam zid! (Odmiču kocke i nose ih iza pozornice.)
ODRASLE: Što je to?
ODRASLI: Grmi!
(Djeca donose cvijeće umjesto zida. Kreću se između cvjetova, plješću rukama, smiju se.)
ČOVJEK I: Bome, strašna grmljavina!
ČOVJEK II (zabrinuto): Da nam ne sruši naš zid!
(Odrasli se bude i u čudu gledaju djecu.)
III. prizor
DJEČAK I: Oni su gradili zid da ne dođe nitko, nitko.
DJEČAK II: Neka dođe svatko, svatko!
DJEVOJČICA I: Nećemo zid!
DJEVOJČICA II: I tako ćemo moći pjevati i plesati zajedno. I nikad nam neće biti dosadno.
(Odrasli se povlače iza svojih vrata.)
ODRASLI I: Hej, dođite, vi naši?
ODRASLI II: Dođite, naši! (Djeca prilaze obrnuto i smiju se.)
ODRASLI I i II: Ne vaši, nego naši!
DJECA I i II (uhvate se u kolo): Mi smo svi naši! (Uvuku odrasle u kolo i pjevaju):
Nek’ se ruše svi zidovi Naučite i vi od nas
što nam radost igre priječe. umjesto zidova podizati cvijeće!
1. Napiši kakvo je raspoloženje u tebi izazvao tekst.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
2. Navedi čiji su te postupci u tekstu:
a) rastužili Osobni odgovor učenika.
b) razveselili. Osobni odgovor učenika.
134
KNJIŽEVNOST
3. Odredi mjesto i vrijeme radnje u tekstu. Objasni što znači takvo određenje mjesta i vremena radnje.
MJESTO RADNJE: ____________________________________________________

posvudašnje
VRIJEME RADNJE: ____________________________________________________

možda jučer, možda danas, a možda ne i sutra
OBJAŠNJENJE: ______________________________________________________
radnja se mogla odvijati na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme
4. Z
aokruži slova uz točne odgovore.
Što književnica poručuje izrazom a možda ne i sutra?
a) Sumnja da će budućnost biti bolja.
b) Vjeruje u bolje međuljudske odnose.
c) Smatra da će sve ostati uobičajeno.
d) Očekuje da će se odnosi među ljudima popraviti.
5. Objasni zašto dramske osobe nemaju imena. Što na temelju toga zaključuješ?
_________________________________________________________________
Dramski likovi nemaju imena jer to mogu biti bilo koji dječak, djevojčica, žena i čovjek.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
I. prizor
6. Napiši o čemu razgovaraju ŽENA I i ČOVJEK I. Navedi što im je važno u životu.
_________________________________________________________________
ŽENA I i ČOVJEK I razgovaraju o novoj kući. Njima je važno koliko su platili kuću; važan im je
_________________________________________________________________
novac; važno im je materijalno.
7. Podcrtaj u tekstu rečenicu u kojoj se govori o tome što predlaže ŽENA I. Objasni slažeš li se s
prijedlogom ŽENE I.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
8. Izaberi tvrdnju za koju smatraš da odgovara na postavljeno pitanje i označi je znakom +. Ako se
ne slažeš s tvrdnjom, označi je znakom -.
Što otkrivaju riječi ČOVJEKA II o njegovu odnosu prema ljudima?
ČOVJEK II: To vjerojatno nisu isti ljudi kao i mi. Ne želim se družiti s kakvim god nevaljalcima.
Želi ih upoznati, ali ne odmah.

- Unaprijed osuđuje ljude koje ne poznaje. +
Smatra da su drukčiji ljudi manje vrijedni. + Loše je raspoložen, inače voli ljude. -
135
KNJIŽEVNOST
9. Objasni na temelju čega zaključuješ da se ODRASLI I i ODRASLI II ponašaju na isti način.
_________________________________________________________________
ODRASLI I i ODRASLI II ponašaju se na isti način jer unaprijed osuđuju ljude koje ne poznaju,
_________________________________________________________________
smatraju da su drugi manje vrijedni od njih i izgrade zid između njih.
II. prizor
10. Prepiši u okvir rečenice iz teksta u kojima se govori kako djeca reagiraju na postavljeni zid.
Djeca skidaju kocke rušeći zid, staju na njih da se popnu.

DJECA: Maknimo zid! Ne treba nam zid!
Odmiču kocke i nose ih iza pozornice.
Djeca donose cvijeće umjesto zida.
11. N
apiši zbog čega je ODRASLI II zabrinut. Je li njegova zabrinutost opravdana? Objasni svoje
mišljenje.
_________________________________________________________________
ODRASLI II je zabrinut zbog grmljavine jer se boji da ona ne sruši zid. Zabrinutost nije opravdana.
_________________________________________________________________
III. prizor
12. Objasni zbog čega je došlo do dramskoga sukoba. Što žele djeca, a što žele odrasli?
_________________________________________________________________
Do dramskoga sukoba je došlo jer odrasli ne žele druženje, suradnju i zajedništvo, a djeca upravo
_________________________________________________________________
to žele.
DRAMSKI SUKOB jest suprotstavljanje životnih stavova i težnji likova.

Temelj je dramske radnje, izaziva napetost i pokreće radnju.
13. Izdvoji postupke kojima su djeca pokazala mudrost i dobrodušnost. Upiši ih u okvir.
- ruše zid
- zamijene se kada ih odrasli pozovu da dođu k njima
- pjevaju i plešu zajedno
14. Objasni stihove kojima završava tekst. Napiši poruku teksta.
_________________________________________________________________
Završni stihovi teksta govore o tome da se ljudi trebaju zbližavati, a ne udaljavati i zatvarati među
_________________________________________________________________
zidove. To je ujedno i poruka teksta.
136
KNJIŽEVNOST
15. Zaokruži u svakoj rečenici onaj dio tvrdnje koji se odnosi na obilježja dramskoga teksta.
a) Tekst je podijeljen / nije podijeljen na uloge.
b) Namijenjen je / nije namijenjen samo za čitanje.
c) Iz didaskalija saznajemo / ne saznajemo o izgledu pisca.
d) Dramski tekst namijenjen je / nije namijenjen izvođenju na pozornici.
e) Dramski prizor obilježava / ne obilježava ulaženje ili izlaženje lika na pozornicu.
16. Prepiši iz didaskalija (teksta u zagradama) po dva podatka koji upućuju:
a) na izgled pozornice ...iza velikih vrata u pozadini pozornice.
b) na kretanje glumaca Dolazi prvi par odraslih. ili Nailazi drugi par odraslih. i sl.
c) na reakcije glumaca. Virnu i preplaše se jedni drugih. ili Zabrinuto. ili ...i u čudu gledaju djecu.
17. N
apiši kojemu književnom rodu pripada tekst Zid. Napiši naziv književne vrste. Upiši odgovor
uokvir.
Q književni rod književni rod: drama
Q književna vrsta književna vrsta: igrokaz
18. N
a zidu su napisane izreke i njihova značenja. Prepiši izreke na crte tako da im pridružiš
njihova značenja.
doći do zida u svome domu, u zatvorenom

prostoru
i zidovi imaju uši ne dobiti odgovor na svoja
pitanja
između četiri zida netko namjerno ne čuje što mu
govorimo
kao da govorim zidu netko ne prihvaća riječi i savjete
naići na zid šutnje naći se u bezizlaznoj situaciji

moraš paziti što govoriš da te
odbija se kao od zida tko ne čuje
137
KNJIŽEVNOST
doći do zida naći se u bezizlaznoj situaciji

_________________________________________________________________
i zidovi imaju uši moraš paziti što govoriš da te tko ne čuje
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
između četiri zida u svome domu, u zatvorenome prostoru
_________________________________________________________________
kao da govorim zidu netko namjerno ne čuje što mu govorimo
_________________________________________________________________
naići na zid šutnje ne dobiti odgovor na svoja pitanja
_________________________________________________________________
odbija se kao od zida netko ne prihvaća riječi i savjete
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
19. Izaberi jednu od izreka iz lijevoga stupca i napiši rečenicu u kojoj ćeš uporabiti tu izreku.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.
138
Etička/moralna
karakterizacija lika
Poveži navedene riječi s njihovim objašnjenjem.
Na crtu napiši slovo odgovarajućega pojma.
a) smrknuti se _________
d) nepažljiv
b) razdirati _________
e) neprirodan
c) njedra _________
a) namrštiti se, namrgoditi se
d) r astresen _________ zmija
f)
e) usiljen _________
g) postati crven u licu od napora ili uzbuđenja
f) guja _________
b) potrgati, iskidati
g) zajapuriti se _________ prsa, grudi
c)
Edmondo De Amicis
Zavist
Derossi je od svih nas najbolje napisao sastavak o domovini. Votini pak bijaše siguran da će
upravo njemu pripasti prva medalja. Volim toga Votinija premda je ponešto umišljen i pravi se
važan. Sada me, kad sjedim do njega, ljuti kad vidim koliko je zavidan Derossiju. Htio bi se s njime
natjecati pa uči kao da je za okladu, ali ga ne dostiže ni u čemu jer ga Derossi daleko nadmašuje u
svim predmetima, i zato se Votini grize od muke.
I Carlo Nobis zavidi Derossiju, ali je tako ohol da to ne pokazuje. Votini, naprotiv, to pokazuje,
kod kuće se žali na ocjene i tvrdi da je učitelj nepravedan. I kada Derossi na usmena pitanja
odgovara glatko i bez ikakva zapinjanja, kao što je to uvijek, Votini se smrkne, obori glavu, pravi
se da ne čuje, ili se pak usiljeno smješka, ali mu je smiješak kiseo.
Budući da svi to znaju, svi se, kad učitelj hvali Derossija, okreću da vide Votinija, koji guta svoj
jad i grize se. Jutros je, na primjer, Votini u svom durenju otišao predaleko. Učitelj je ušao u razred
i pročitao ocjene iz posljednjeg sastavka. – Derossi bez greške, ocjena odličan, prva medalja.
Votini na to usiljeno kihne. Učitelj ga pogleda Razumio je zašto je kihnuo i reče mu:
– Pazi, Votini, nemoj dopustiti da ti se guja zavisti ugnijezdi u njedrima, ona razdire mozak i
truje srce.
Svi su ga pogledali, osim Derossija. Votini je htio nešto odgovoriti, ali nije mogao. Ostao je
blijed i okamenjen. Poslije kad je učitelj tumačio, on je debelim slovima napisao na listu papira:
139
KNJIŽEVNOST
Nisam zavidan onima koji prvu nagradu stječu po protekciji i nepravdi. Htio je svoj listić poslati
Derossiju, međutim vidio sam kako se svi oko Derossija nešto dogovaraju i došaptavaju. Jedan od
njih nožićem je izrezao veliku medalju od papira, a drugi su na njoj nacrtali crnu zmiju. Voltini je
to opazio. Učitelj je načas izašao iz razreda, a dječaci su odmah izašli iz klupe u namjeri da Votiniju
svečano predaju medalju od papira. Cijeli je razred očekivao tu predstavu. Votini se tresao od
bijesa, a Derossi poviče: – Dajte mi tu medalju!
– Da, bolje je da mu ti predaš! – odgovore dječaci.
Derossi uhvati papirnatu medalju i razdere je na komadiće. U taj čas uđe učitelj i nastavi
predavanje. Motrio sam Votinija – sav se zajapurio od bijesa. Polako je dohvatio svoj listić, i
praveći se rastresen, potajice ga zgužva u kuglicu i ubaci u usta, malo prožvače i pljune pod
klupu…
Kada smo izlazili iz škole, prolazeći ispred Derossija, Votiniju ispadne upijač za tintu, a Derossi,
ljubazan kao uvijek, podigne ga, stavi mu u torbu i još mu pomogne da zakopča remen. Votini se
nije usudio podignuti glavu i pogledati ga.
1. Napiši na koja te je razmišljanja potaknuo tekst. S kojim likom suosjećaš?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
2. Izdvoji događaje u tekstu koji su te:
a) iznenadili ______________________________________________________
_______________________________________________________________
b) rastužili. _______________________________________________________
_______________________________________________________________
a) Navedi iz drugoga odjeljka dva postupka kojima Votini pokazuje zavist. Prepiši ih u okvire.
Voltini se smrkne; obori glavu; pravi se da ne čuje; usiljeno smješka
b) Napiši svoje mišljenje o njegovu ponašanju.

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
140
KNJIŽEVNOST
4. Objasni zašto se svi učenici okreću Votiniju kad učitelj hvali Derossija.
Svi učenici se okreću Votiniju kad učitelj hvali Derossija kako bi vidjeli njegovu reakciju.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
5. Podcrtaj u tekstu savjet koji je učitelj dao Votiniju. Objasni učiteljeve riječi i napiši svoje
mišljenje.
Učitelj savjetuje Votiniju da ne dopusti da ga zavist obuzme jer neće moći rasuđivati i osjećati.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

a) Votini može / ne može kontrolirati osjećaj zavisti prema Derossiju.
b) Učenici izrađuju Votiniju medalju od papira da bi ga ismijali/pohvalili.
c) Lažnom optužbom Votini želi umanjiti/uvećati Derossijev uspjeh.
d) Učenici u razredu suosjećaju s Votinijem/Derossijem.
7. O
bjasni što saznaješ o Derossiju iz njegova odnosa prema Votiniju. Svoju tvrdnju potvrdi
primjerom iz teksta.
Derossi ne želi ismijavati Votinija i ljubazno se odnosi prema njemu, oprašta mu njegove postupke.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Derossi razdere papirnatu medalju i pomaže Votiniju kada mu ispadne upijač za tintu.
_________________________________________________________________
8. Navedi koji te se Derossijev postupak najviše dojmio. Objasni svoj odgovor. Imenuj osobine koje
Derossi posjeduje. Upiši odgovore u okvire.
Derossijev postupak objašnjenje Derossijeve osobine
_________________
_________________ _________________ _________________
_________________ _________________ _________________
_________________ _________________ _________________
_________________ _________________ _________________
_________________ _________________ _________________
9. Zamisli da si na Derossijevu mjestu. Objasni kako bi ti postupio/postupila.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
141
KNJIŽEVNOST
10. Napiši što otkriva zadnja rečenica teksta. Koju promjenu opažaš kod Votinija?
_________________________________________________________________
Zadnja rečenica teksta otkriva se Votini počeo mijenjati. Pognuo je glavu i nije se više ponašao
_________________________________________________________________
kao prije kada je bio zavidan i ljubomoran.
_________________________________________________________________
11. Objasni tko je najzaslužniji za promjenu u Votinijevu ponašanju.
_________________________________________________________________
Najzaslužniji za Votinijevu promjenu je Derossi jer je svojim postupcima pokazao Votiniju da se
_________________________________________________________________
ne ljuti na njega, da mu oprašta.
_________________________________________________________________
12. Napiši u kojoj je osobi pisan tekst Zavist. Svoj odgovor potvrdi primjerom iz teksta.
_________________________________________________________________
Tekst je napisan u trećoj osobi.
_________________________________________________________________
Npr. Derossi je od svih nas najbolje napisao sastavak o domovini. ili Svi su ga gledali, osim
_________________________________________________________________
Derossija. i sl.
Pisanjem u _____
3. osobi postiže se ________________________________________.
objektivnost/nepristranost
14. Odredi točnost tvrdnje tako da zaokružiš točno ili netočno.

a) Na temelju odnosa lika prema sebi i drugima saznajemo o njegovim osobinama.
TOČNO / NETOČNO
b) Etička/moralna karakterizacija lika prikazuje i vanjski izgled lika.
TOČNO / NETOČNO
c) U pripovijetki Zavist do izražaja dolaze osobine: ljubomora i praštanje.
TOČNO / NETOČNO
15. Dopuni definiciju etičke/moralne karakterizacije lika na temelju odgovora iz 14. zadatka.
etičke
ETIČKA/MORALNA KARAKTERIZACIJA LIKA prikazuje ______________ /
moralne osobine lika, odnos lika prema ____________

sebi i ____________
drugima .
142
KNJIŽEVNOST
16. N
apiši e-mail dječaku Votiniju. U pismu ga potakni na lijepo i prijateljsko ponašanje prema
Derossiju. Pohvali promjenu u njegovu ponašanju. Pri pisanju uporabi najmanje tri riječi iz
rubrike Obogaćujem rječnik.
Novo e-pismo
Prima Cc Bcc
Predmet
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
Pošalji
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
143
Anegdota
Na praznu crtu napiši riječi tako da značenje bude točno: nadaren, neumjeren, glasovit.
_______________
glasovit - poznat _____________
nadaren - talentiran
_____________
neumjeren - koji nema mjeru u čemu
Pozorno pročitaj tekstove.
Sokrat na tržnici
Sokrat, pravi filozof, kao što je i bio, smatrao je
da su mudri ljudi prirodno nadareni skromnošću, da
nemaju neumjerenih želja i da teže što jednostavnijemu
načinu života. Poznata je njegova izreka:
Znam da ništa ne znam.
Sokrat nije nosio cipele, odijevao se neupadljivo,
no volio je obilaziti tržnicu i razgledati ponuđenu robu.
Jednoga dana na tržnici ga sretne prijatelj.
– Kako to da se ti motaš po tržnici, a ne mariš za Sokrat
izloženu robu? (469. pr. Kr. – 399. pr. Kr.),
Sokrat odvrati: grčki filozof, utemeljitelj zapadne
– Volim dolaziti ovamo i gledati koliko mi toga ne filozofije, prvi filozof morala
treba da bih bio sretan.
Mačići
Ponekad se dogodi da najobičnije pitanje
zbuni i najvećeg znanstvenika. To se dogodilo
glasovitom prirodoslovcu Charlesu Darwinu,
izvrsnom poznavatelju životinja, kad mu je
Charles Darwin njegova mala nećakinja postavila pitanja u
(1809. – 1882.), engleski obliku zagonetke: – Što ima mačka, a nema ni
znanstvenik; proslavio se jedna druga životinja?
učenjem o evoluciji, po kojemu Darwin je dugo razmišljao i na kraju odustao.
su se sva živa bića razvijala Djevojčica, kojoj je bilo veoma drago što je
stupnjevito, od jednostavnijih dovela Darwina u takvu nepriliku, odgovori:
prema složenijima – Oh, dragi striče, zar zaista to ne znaš? Pa to
su mačići.
144
KNJIŽEVNOST
Ravnatelj opere
Pred blagajnom Bečke dvorske opere stajalo je
mnogo ljudi. Gustav Mahler želio je nešto upitati
blagajnicu pa je krenuo naprijed. Uto ga zaustavi
neki čuvar, s napomenom da stane u red poput
ostalih.
Gustav Mahler
– Ali ja sam Mahler. – razljuti se ravnatelj Opere.
(1843. – 1911.), austrijski skladatelj
Dotični mu strogo odbrusi:
i dirigent; tematski je zaokupljen
– Meni je svejedno. Što se mene tiče, možete biti
prirodom te motivima čežnje i rastanka
maler ili dimnjačar, ali takve padobrance poput vas
nećemo trpjeti.
1. Izaberi zgodu koja ti se najviše svidjela. Objasni razlog svojega izbora.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
2. Napiši po čemu su poznati ljudi o kojima tekstovi govore.
_________________________________________________________________
Sokrat je prvi filozof morala.
_________________________________________________________________
Charles Darwin je engleski znanstvenik koji se proslavio učenjem o evoluciji.
_________________________________________________________________
Gustav Mahler je austrijski skladatelj i dirigent.
3. Zaokruži slova uz točne odgovore.

Koja se poruka krije u Sokratovu odgovoru prijatelju?
a) Tržnica je mjesto obilja i zato usrećuje ljude.
b) Sreća leži u skromnosti.
c) Čovjek ne mora mnogo toga posjedovati da bi bio sretan.
d) Roba koja se nudi na tržnici nije dovoljno vrijedna.
4. N
apiši što te je iznenadilo u tekstu Mačići. Postupaš li i ti ponekad poput Darwinove nećakinje?
Objasni svoj odgovor.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
145
KNJIŽEVNOST
5. Dopuni rečenicu tako da izabereš odgovarajuću riječ koja nedostaje.

vodoinstalater – soboslikar – krovopokrivač – električar – drvodjelac
Maler je riječ koja ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku, a u standardnome je jeziku zamjenjuje
riječ ___________________
soboslikar .
6. Objasni što je u tekstu Ravnatelj opere izazvalo nesporazum između čuvara ispred blagajne i
Gustava Mahlera.
_________________________________________________________________
Nesporazum između čuvara i Gustava Mahlera izazvalo je čuvarevo
_________________________________________________________________
neprepoznavanje ravnatelja opere i njegovo prezime (maler – soboslikar).
_________________________________________________________________
7. Napiši uz svaku anegdotu ljudske osobine koje u njoj najviše dolaze do izražaja. Pojedina se
osobina može povezati s više anegdota. Prepiši ih u okvire.
Q dosjetljivost Q mudrost Q samopoštovanje Q snalažljivost
Q skromnost Q iskrenost Q pravednost Q dobronamjernost
Sokrat na tržnici dosjetljivost, mudrost, samopoštovanje, skromnost, iskrenost
Mačići dosjetljivost, mudrost, snalažljivost
Ravnatelj opere samopoštovanje, pravednost, dobronamjernost
8. Odredi točnost tvrdnja koje se odnose na tekstove Sokrat na tržnici, Mačići i Ravnatelj opere
tako da zaokružiš točno ili netočno.
Tekstovi prikazuju zgodu iz života poznatih osoba. TOČNO / NETOČNO
Svaki tekst ima neočekivan završetak. TOČNO / NETOČNO
Poznato je tko su autori tekstova. TOČNO / NETOČNO
9. Osmisli i napiši svojim riječima definiciju anegdote na temelju podataka iz 7. i 8. zadatka.
Anegdota je ________________________________________________________
Anegdota je kratka i duhovita zgoda iz života poznate osobe. Ima mali broj likova.
_________________________________________________________________
Ne izriče jasno autorovo mišljenje, već ga čitatelj ili slušatelj mora sam otkriti iz
_________________________________________________________________
neočekivanoga završetka. Ističe osobine likova.
146
KNJIŽEVNOST
10. Pozorno pročitaj još jednom sve tekstove i popuni tablicu podatcima koji nedostaju.
SOKRAT NA RAVNATELJ
obilježja teksta MAČIĆI
TRŽNICI OPERE
Sokrat promatra na Jednostavno Čuvar pred

TEMA tržnici robu. pitanje zbunilo blagajnom Opere
znanstvenika. održava red.
IMENA POZNATIH Sokrat

OSOBA Charles Darwin
Gustav Mahler
BROJ REČENICA U jedna dvije

UVODNOME DIJELU dvije
pripovijedanje pripovijedanje
PRIPOVJEDNE dijalog pripovijedanje
TEHNIKE dijalog
dijalog
Čovjek ne mora
Čovjek ne mora
biti znanstvenik da I poznati ljudi
mnogo toga
PORUKA TEKSTA bi znao odgovore trebaju poštivati
posjedovati da bi na jednostavna
pravila i red.
bio sretan. pitanja.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
147
Lirska pjesma – stih, strofa, rima
Pozorno pročitaj pjesmu.
Dragutin Tadijanović
Nad vinogradom sunce i oblaci
Sunce jarko
Sipa tople strelice Obogaćujem rječnik
Na grozdove Zaokruži slovo uz točan odgovor.
U dozrijevanju. GRLICA je:
a) vrsta velikoga leptira
Jarko sunce
b) ptica iz porodice golubova
Tešku glavu sagiba
c) kukac koji uzrokuje štetu na
Dok ne padne za goru
vinogradu
Zelenu, tajanstvenu.
d) zmaj od papira.
Razgoni vjetar oblake, nebeske putnike.

razgoni - rastjera
Nad vinogradom prelijetaju grlice.
1. Zaokruži slovo uz točan odgovor.

Kako doživljavaš pjesmu Nad vinogradom sunce i oblaci? Objasni svoj izbor.
a) kao pjesnikov izraz zanesenosti prirodom i njezinim posebnostima
b) kao pjesnikov izraz neugode zbog trenutačnoga godišnjeg doba
objašnjenje: _________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
2. Prepiši iz prve strofe izraz prenesenoga značenja pa objasni njegovo značenje.
Upiši odgovor u okvir.
PRENESENO ZNAČENJE „Sipa tople strelice“
OBJAŠNJENJE sunce zagrijava
148
KNJIŽEVNOST
3. Napiši o kojemu godišnjem dobu pjesnik govori. Izdvoji i prepiši motive koji to potvrđuju.
GODIŠNJE DOBA: ____________________________________________________

ljeto
MOTIVI: ___________________________________________________________
sunce (jarko), grozdovi u dozrijevanju, gora (zelena)
4. Objasni zašto pjesnik oblake naziva nebeskim putnicima.
_________________________________________________________________
Pjesnik oblake naziva nebeskim putnicima jer se oni kreću nebom kao da putuju s jednoga
_________________________________________________________________
mjesta na drugo.
5. Napiši svoj doživljaj zadnjega stiha: „Nad vinogradom prelijetaju grlice.“
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
6. Odredi u pjesmi Nad vinogradom sunce i oblaci naziv strofa prema broju stihova u njima.
1. strofa prema broju stihova naziva se katren/četverostih
2. strofa prema broju stihova naziva se katren/četverostih
3. strofa prema broju stihova naziva se distih/dvostih
7. Zaokruži u svakoj rečenici onaj dio tvrdnje koji smatraš točnim.

a) Pjesma sadrži / ne sadrži pjesničku sliku ostvarenu osjetilom dodira.
b) Slobodni stihovi obično se rimuju / ne rimuju se i imaju različit/isti broj slogova.
c) Pjesma je napisana vezanim/slobodnim stihom.
d) U pjesmi prevladava stih: četverac/peterac/šesterac/sedmerac.
Na ritam pjesme utječe: _________________________________________________

Na ritam pjesme utječe: red riječi, duljina stihova i strofa,
_________________________________________________________________
naglašavanje pojedinih riječi, ponavljanje.
9. POIGRAJ SE RIJEČIMA! Zamijeni epitete u drugoj strofi tako da ostvariš ugođaj zime.
_______________________ Npr.
Sunce slabo Slabo sunce
_______________________ Sipa hladne strelice Laku glavu sagiba
Na grozdove Dok ne padne za goru
_______________________ U prolasku. Golu, tajanstvenu.
_______________________ Razgoni vjetar oblake, nebeske putnike.

Nad vinogradom ne prelijeću grlice.
149
KNJIŽEVNOST
10. Riješi sljedeće zadatke u tablici.

a) Podcrtaj u svakoj strofi riječi koje se rimuju.
b) Napiši grafički prikaz i naziv rime.
c) Imenuj vrstu stiha prema broju slogova za svaku navedenu strofu.
d) Odredi vrste pjesničkih slika prema osjetilima kojima ih doživljavaš.
VRSTA STIHA
VRSTA RIME (prema broju
slogova)
Nikola Milićević, grafički prikaz rime naziv rime
Vjetrovi s gora
a osmerac
S planine vjetrovi stižu b križna/ukrštena
mirise šuma nose sedmerac
a
i blage dodire nižu b osmerac
u naše šuštave kose. osmerac
vrsta pjesničke slike
olfaktivna,
taktilna
VRSTA STIHA
slogova)
Marija Barbarić-Fanuko, grafički prikaz rime naziv rime

Plava livada
dvanaesterac
Pustite dijete nek dugo, dugo spava, parna
trinaesterac
Gore visoko postoji livada plava.
Tamo rastu zvijezde i nema im kraja, dvanaesterac
Jedno začarano stablo puno tiha sjaja. vrsta pjesničke slike četrnaesterac
vizualna
150
KNJIŽEVNOST
VRSTA STIHA
slogova)
Mladen Bjažić, grafički prikaz rime naziv rime

Uz kolijevku
a
b obgrljena osmerac
Večer tiho tamu prede,
b osmerac
Zvijezdama se nebo osu,
a
Mjesec zrake sjajne prosu, osmerac
Zelen-krošnje sad su sijede. vrsta pjesničke slike osmerac
vizualna
VRSTA STIHA
slogova)
Đuro Sudeta, grafički prikaz
naziv rime
Podne rime
četrnaesterac
Šumori stari hrast na rubu prastare šume a
b isprekidana četrnaesterac
I tiho spušta grane pune mladoga žira,
c petnaesterac
Podne se otajnim lukom prema zenitu penje,
b sedmerac
zaljubljen pastir svira.
vrsta pjesničke slike
akustična/auditivna
vizualna
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
151
Lirska pjesma – aliteracija i asonanca
Na praznu crtu napiši riječi tako da značenje bude točno:
sprud, jezditi, grudi, jedro, jedrilica, skut, nadimati.
___________________
jezditi - brzo jahati, juriti
___________________ - okrilje, zaštita, obrana
skut
___________________
nadimati - puniti zrakom, napuhavati
___________________
jedrilica - čamac ili brodica koji plovi s pomoću jedara
___________________
jedro - platno na brodskom jarbolu, pokreće brod
___________________
sprud - pješčani nanos uz obalu
___________________
grudi - prsni koš, prednji dio tijela u kojemu se nalaze pluća i srce
Pozorno pročitaj pjesmu.
Mladen Bjažić
Na moru
Široko more A jutrom opet
i nebo vedro, more nas čeka
valovi plavi i lađa bijela –
miluju sprud, jedrilica,
zapadnjak bijelo što siječe vale
nadima jedro, ko da je neka
radost nam svima iz bajke čudne
ispunja grud. čarobna ptica. LIRSKA PEJZAŽNA PJESMA
Sunčani konji Pokraj nas idu

EPITET
nad nama jezde, svakoga dana PERSONIFIKACIJA
od bijele crnu ribarske lađe
stvaraju put. na ribolov, USPOREDBA
Noću, dok s neba a mi im srca ASONANCA
sijaju zvijezde, razdragana
umorne san nas želimo sreću ALITERACIJA
prima pod skut. i dobar lov. PRENESENO ZNAČENJE
152
KNJIŽEVNOST
1. N
apiši kakvo je raspoloženje pjesma izazvala u tebi. Izdvoji riječi koje doprinose takvomu
raspoloženju.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
a) Izdvoji motive iz prve strofe. Upiši ih u okvire.
more nebo valovi sprud
zapadnjak jedro radost grud
b) Objasni koji od navedenih motiva najbolje opisuje raspoloženje pjesnika.
______________________________________________________________
3. P
repiši dio stiha u kojemu prepoznaješ doba dana koje pjesnik spominje u pjesmi. Svoj odgovor
potvrdi primjerom iz pjesme.
doba dana primjer

___________________
podne ___________________________________
zapadnjak bijeli / nadima jedro
___________________
noć ___________________________________
Noću, dok s neba / sijaju zvijezde
___________________
jutro ___________________________________
A jutrom opet/more nas čeka
4. Zaokruži slovo uz točan odgovor.
O čemu pjesnik govori u sljedećim stihovima?

„zapadnjak bijelo / nadima jedro“
a) Turist iz zapadnih zemalja postavlja jedro.
b) Jedro se uništilo zbog jakoga vjetra.
c) Zapadni je vjetar napuhnuo jedro.
d) Jedro se previše nagnulo na zapadnu stranu.
153
KNJIŽEVNOST
5. Podcrtaj u drugoj strofi stihove prenesenoga značenja. Prepiši ih u okvire i objasni njihovo
značenje.
preneseno značenje objašnjenje

Sunčani konji / nad nama jezde brzo sunce zalazi
od bijele crnu / stvaraju put dan prelazi u noć
6. Objasni stihove: „umorne san nas / prima pod skut“. Kako se san ponaša?
_________________________________________________________________
Stihovi znače da oni sigurno zaspu. San se ponaša zaštitnički
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
7. Napiši s čim je pjesnik usporedio jedrilicu. Odgovor potvrdi primjerom iz pjesme.
Pjesnik je jedrilicu usporedio s _____________________________________________

s čarobnom pticom iz bajke .
primjer: ____________________________________________________________
...jedrilica, što siječe vale ko da je neka iz bajke čudne čarobna ptica.
Imenuj stilsko izražajno sredstvo u navedenome primjeru. ___________________________

Stilsko izražajno sredstvo je usporedba.

a) Prepiši u okvire epitete iz pjesme koji su ti se najviše svidjeli.
Npr. široko, vedro, plavi, bijelo, sunčani...
b) Objasni svoj izbor.

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
9. Usporedi završetak i početak pjesme. Napiši svoja zapažanja o tome je li se pjesnikovo
raspoloženje promijenilo. Svoj odgovor potvrdi primjerom iz pjesme.
Vedro, radosno raspoloženje s početka pjesme nije se
MOJE ZAPAŽANJE: ____________________________________________________
promijenilo u završetku pjesme.
PRIMJER: __________________________________________________________
Na početku pjesme: radost nam svima / ispunja grud.
Na završetku pjesme: a mi im srca / razdragana
154
KNJIŽEVNOST

a) Pronađi u pjesmi primjere za aliteraciju i asonancu. Prepiši ih u okvire.
ASONANCA i lađa bijela
ALITERACIJA sijaju zvijezde
b) Objasni što se postiže uporabom aliteracije i asonance u stihovima.
_________________________________________________________________
Asonancom i aliteracijom se postiže ritam pjesme.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
a) U pjesmi prevladavaju / ne prevladavaju pjesničke slike doživljene osjetilom vida.
b) U stihovima: „san nas / prima pod skut“ pjesnik je uporabio / nije uporabio personifikaciju.
c) Pjesma Na moru prema tematici pripada / ne pripada lirskim pejzažnim pjesmama.
12. N
apiši stihove u kojima ćeš uporabiti asonancu i aliteraciju. Izaberi riječi s obzirom na glasove
koji u njima prevladavaju: mirisati, lišće, šuma, lipa, šuškati, livada.
asonanca aliteracija
Osobni odgovor učenika. Osobni odgovor učenika.
1. 2. 3. 4. 5. 6.
7. 8. 9. 10. 11. 12.
155
Popis riječi iz rubrike Obogaćujem rječnik
(Kad otkriješ značenje riječi, upiši ga na praznu crtu.
Tako stvaraš svoj rječnik.)
adrenalin ________________________________________________________
hormon, uzrokuje ubrzan rad srca (RB, str. 130.)
________________________________________________________
avanturist pustolov (RB, str. 130.)
barba ___________________________________________________________
riječ za oslovljavanje starijega čovjeka kojeg poznajemo (RB.str.110.)
barka ___________________________________________________________
manji otvoreni brod za plovidbu morem (RB.str.110.)
barski ___________________________________________________________
koji se odnosi na baru, močvaru (RB, str. 115.)
bronca ___________________________________________________________
materija koji pretežno sadrži bakar; jedno povijesno razdoblje po njoj je dobilo ime (RB.str.108.)
ciklus ___________________________________________________________
skup promjena koje se ponavljaju po utvrđenom redu, po pravilnim razmacima (RB.str.108.)
čeznutljiv _________________________________________________________
koji je prožet čežnjom, koji čezne; obuzet čežnjom (RB.str.108.)
činjenica _________________________________________________________
podatak za koji postoji dokaz (RB, str. 117.)
________________________________________________________
ekstreman ostvaren u najvećoj mjeri, najžešći (RB, str. 130.)
fosili ____________________________________________________________
ostatak organizma iz prošlosti, okamina (RB, str. 115.)
glasovit __________________________________________________________
poznat (RB, str. 144.)
guja ____________________________________________________________
zmija (RB, str. 139.)
grlica ___________________________________________________________
vrsta ptice iz porodice golubova (RB, str. 148.)
grudi ___________________________________________________________
prsni koš, prednji dio tijela u kojemu se nalaze pluća i srce (RB, str. 152.)
________________________________________________________
intenzivanjak, snažan (RB, str. 115.)
jedro ____________________________________________________________
platno na brodskom jarbolu, pokreće bord (RB, str. 152.)
156
KNJIŽEVNOST
jedrilica __________________________________________________________
barka na jedra (RB, str. 152.)
jezditi ___________________________________________________________
brzo jahati, juriti (RB, str. 152.)
kanjon ___________________________________________________________
prolaz među stijenama u visoravni (RB, str. 130.)
ključno __________________________________________________________
glavno (RB, str. 115.)
koća ____________________________________________________________
mreža koja se poteže po dnu (RB, str. 115.)
krajičak __________________________________________________________
manji dio čega koji se nalazi uz kraj (RB.str.110.)
krhak ___________________________________________________________
koji se lako lomi (RB, str. 117.)
kup _____________________________________________________________
veća količina složenih ili nagomilanih predmeta; hrpa (RB, str. 125.)
matica ___________________________________________________________
glavna, najsnažnija struja u vodenom tijeku (RB, str. 125.)
meduza __________________________________________________________
morske životinje, slobodno plivajući žarnjaci (RB, str. 115.)
nadaren __________________________________________________________
talentiran (RB, str. 144.)
nadimati _________________________________________________________
puniti zrakom, napuhavati (RB, str. 152.)
netremice ________________________________________________________
vrlo pažljivo, vrlo pozorno (gledati, promatrati), (RB, str. 110.)
neumjeren ________________________________________________________
koji nema mjere u čemu (RB, str. 144.)
nevješto __________________________________________________________
nespretno (RB, str. 125.)
njedra ___________________________________________________________
prsa, grudi (RB, str. 139.)
obitavati _________________________________________________________
živjeti na nekom mjestu (RB, str. 115.)
157
KNJIŽEVNOST
skupina morskih životinja, obično žive pričvršćeni za morsko dno, povezani su

plaštenjaci _______________________________________________________
zajedničkim plaštem (RB, str. 115.)
pokunjen ________________________________________________________
koji je tužan; neraspoložen, nezadovoljan (RB, str. 110.)
pruće ___________________________________________________________
skup tankih odrezanih grana (RB, str. 125.)
rastresen _________________________________________________________
nepažljiv (RB, str. 139.)
razdirati _________________________________________________________
potrgati, iskidati (RB, str. 139.)
reljef ___________________________________________________________
kiparsko djelo u kojem se oblici izdižu iznad ravne površine (RB, str. 108.)
ribanje __________________________________________________________
lovljenje ribe na moru (RB, str. 110.)
skrasiti se ________________________________________________________
smiriti se na jednom mjestu nakon lutanja, smjestiti se (RB, str. 133.)
skut ____________________________________________________________
okrilje, zaštita, obrana (RB, str. 152.)
smrknuti se _______________________________________________________
namrštiti se, namrgoditi se (RB, str. 139.)
splav ___________________________________________________________
plovilo načinjeno od povezanih trupaca za prijevoz ljudi i robe na rijekama (RB, str. 125.)
sprud ___________________________________________________________
pješčani nanos uz obalu (RB, str. 152.)
stajati ___________________________________________________________
imati cijenu, koštati (RB, str. 133.)
steći ____________________________________________________________
zaslužiti vlastitim radom (RB, str. 133.)
sveščić __________________________________________________________
mali svezak (RB, str. 117.)
svezak __________________________________________________________
pojedinačno uvezana knjiga mali svezak (RB, str. 117.)
svrdlo ___________________________________________________________
alat za bušenje rupa pri obradi materijala (RB, str. 125.)
topola ___________________________________________________________
visoko listopadno drvo (RB, str. 125.)
tračak ___________________________________________________________
mala količina čega (RB, str. 117.)
tržište ___________________________________________________________
područje na kojemu se vodi trgovina (RB, str. 130.)
usiljen ___________________________________________________________
neprirodan (RB, str. 139.)
ustreptao _________________________________________________________
uzbuđen (RB, str. 110.)
158
KNJIŽEVNOST
uže _____________________________________________________________
debelo ispletena nit, služi za vezivanje ili učvršćivanje (RB, str. 125.)
virnuti ___________________________________________________________
kriomice promatrati koga ili što, pogledati sa skrovita mjesta (RB, str. 133.)
vrba ____________________________________________________________
listopadno drvo s obješenim granama i sjajnim listovima (RB, str. 125.)
vrbik ____________________________________________________________
mjesto na kojemu rastu vrbe (RB, str. 125.)
zadruga __________________________________________________________
zajednica koja okuplja članove radi zajedničke koristi, potrebe ili cilja (RB, str. 125.)
_______________________________________________________
zajapuriti sepostati crven u licu od napora ili uzbuđenja (RB, str. 139.)
zavitlati __________________________________________________________
baciti snažno, sa zamahom (RB, str. 110.)
zdenac __________________________________________________________
bunar (RB, str. 104.)
zuriti ____________________________________________________________
gledati napadno u što, nepristojno (RB, str. 110.)
159

Hrvatskakrijesnica 6 Rijesenjaaa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatskakrijesnica 6 Rijesenjaaa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SLAVICA KOVAČ

Grafičko oblikovanje i priprema za tisak

© Naklada Ljevak, Zagreb, 2020.

2. Razvrstaj odrednice osobnoga i javnoga govorenja na odgovarajuće mjesto u tablici.

privatni razgovor s vršnjacima, prijateljima, roditeljima, rodbinom; rabi se standardni jezik;

osobno govorenje javno govorenje

privatni razgovor s vršnjacima, prijateljima, rabi se standardni jezik

najčešće se ne rabi standardni jezik izgovorene riječi moraju biti istinite

razmjenjuju se pitanja, odgovori, šali se prenosi se važna poruka

--- govorenje pred publikom

3. Zadatak ima dva dijela.

Zaokruži slovo uz točan odgovor.

Obrazloži izabrani odgovor.

Prepiši rečenice iz Magdalenina govora uz odgovarajuće odrednice javnoga govorenja.

govorenje pred publikom: ______________________________________________

Zahvaljujem svima u školi koji potiču te aktivnosti i doprinose tome

uvod razrada zaključak

elementi vrednovanja govora potpuno djelomično nije

razumljivo izgovaranje riječi

dizanje i spuštanje visine glasa

izrazi lica i govor tijela

Osobni odgovor učenika.

C) Pročitaj ponovno tekst pa riješi zadatke o D) Stilska obilježja priče

Tekst Moreplovka se sastoji od tri

2. Plavom bojom podcrtaj rečenicu koja objašnjenje riječi: ______________________

Građani Sydneya su za Jessicu rasprostrli tepih u

2. Prepričaj priču u 1. os. jd. (s promjenom gledišta) s gledišta Jessice.

b) Prouči kako je napisan portret Male Luce.

2. Podcrtaj u razradi pojedinosti koje književnica ističe u izgledu Male Luce.

3. Navedi postupke Male Luce:

Na temelju navedenih postupaka imenuj Lucine unutarnje osobine.

5. Prisjeti se najdražega književnog lika iz romana koji si pročitao/pročitala. Portretiraj lik.

6. Vrednuj uspješnost napisanoga portreta. Napiši + u odgovarajući kvadratić u tablici.

elementi vrednovanja portreta potpuno djelomično nije

Portret sadrži pojedinosti vanjskoga izgleda (stas,

3. Navedi pojedinost koju djevojka prvu uočava u prostoru.

Djevojka prvo u prostoru uočava dugačku bijelu kamenu rivu.

Djevojka u uvodu uočava kućicu, a iscrpno ju opisuje u razradi.

2. Uoči i prepiši usporedbu. Objasni sličnosti između pojedinosti koje se uspoređuju.

U ovoj usporedbi uspoređuje se kućica i školjka. Sličnost pronalazi u obliku, boji,

3. Uz navedene pojedinosti vanjskoga prostora prepiši iz teksta pridjeve koji ih opisuju.

Objasni čemu su pridjevi doprinijeli u opisu prostora.

Umanjenicama i uvećanicama se naglašava osjećaj ljubavi i privrženosti prema opisivanom

5. Prepiši pojedinosti vanjskoga prostora koji izazivaju osjećaj uzbuđenja.

maleni plitki bazen, bijeli kameni molić, bistra uvalica, valovi

Objasni razloge takve povezanosti djevojke i prostora.

2. Zaključi i objasni zašto se djevojka vraća na otok.

nikada neće zaboraviti.

4. Zaokruži slovo uz točnu tvrdnju.

koriste stilska izražajna sredstva.

Napiši natuknice za uvod, razradu i za zaključak. Na temelju natuknica subjektivno opiši

uvod razrada zaključak

Osobni odgovor učenika.

C) Vrednuj uspješnost opisa vanjskoga prostora. Napiši + u odgovarajući kvadratić u tablici.

elementi vrednovanja opisa vanjskoga prostora potpuno djelomično nije

Opis sadrži pojedinosti vanjskoga prostora.

Vanjski je prostor opisan subjektivno.

Slikovitost opisa postignuta je uporabom stilskih izražajnih

Sastavak ima trodijelnu strukturu (uvod, razradu, zaključak).

Sastavak je napisan u skladu s gramatičkim i pravopisnim

 Podcrtaj riječ koja u uvodu imenuje unutarnji prostor koji se opisuje.

 Navedi pojedinosti unutarnjega prostora iz RAZRADE opisa.

IZGLED OSTALIH TAVANA IZGLED DAMIROVA TAVANA

C) Pročitaj ponovno tekst pa riješi zadatke o D) Stilska obilježja priče

2. Plavom bojom podcrtaj rečenicu koja objašnjenje riječi: ______________________

5. Prisjeti se najdražega književnog lika iz romana koji si pročitao/pročitala. Portretiraj lik.

Podcrtaj riječ koja u uvodu imenuje unutarnji prostor koji se opisuje.

Navedi pojedinosti unutarnjega prostora iz RAZRADE opisa.

I menuj stilska izražajna sredstva koja uočavaš u sljedećim rečenicama.

Izdvoji pojedinosti koje su osobito zanimljive posjetiteljima tavanskoga prostora. Uz

Podcrtaj u ZAKLJUČKU opisa ostale pojedinosti unutarnjega prostora.

Istraži prostore u svojoj kući, zgradi ili školi.

3. Zamijeni s prijateljem iz klupe radnu bilježnicu i vrednujte pozivnice. Napišite + u

5. Odredi padež podcrtanim imenicama u pjesmama učenica iz Garešnice i kraticom ga napiši