Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Studij komunikologije i sociologije

Odsjek za komunikologiju

Masovna histerija putem radija

Seminarski rad

Student: Luka Pasanec

Kolegij: Teorije i sustavi radijskog komuniciranja
Profesorica: doc. dr. sc. Tanja Baran
Datum: 26. siječnja 2022.

1
Sadržaj

Sažetak.......................................................................................................................................3
1. Uvod.......................................................................................................................................4
2. Povijest radija.......................................................................................................................4
2.1. Rani početci i izum radija..............................................................................................5
2.2. Radio za vrijeme Prvog svjetskog rata.........................................................................5
2.3. Radio za vrijeme 1920-ih godina..................................................................................6
2.4. Radio za vrijeme Drugog svjetskog rata......................................................................7
2.5. Radio danas.....................................................................................................................7
3. 'Rat svjetova'.........................................................................................................................8
3.1. Konstrukcija i tijek 'Rata svjetova'..............................................................................8
3.2. Posljedice emitiranja 'Rata svjetova'.........................................................................10
4. Zaključak.............................................................................................................................11
5. Popis literature....................................................................................................................12

2
Sažetak

Glavna tema diskusije ovog seminarskog rada je širenje masovne histerije putem radija i
radiodrama Orsona Wellesa 'Rat svjetova'. U početku, kroz uvod upoznajemo se sa radiom i
njegovim glavnim značajkama. Zatim počinje razrada gdje se kroz povijesni razvoj radija
(društvena važnost radija tokom Prvog i Drugog svjetskog rata) u seminar dodaje kontekst
potreban za razumijevanje radija kao medija masovne komunikacije. Taj kontekst radija kao
medija masovne komunikacije relevantan je kada se u sljedećem dijelu seminara detaljno
diskutira o 'Ratu svjetova' i utjecaju 'Rata svjetova' na društvo. Kako bi se cijela priča o
širenju masovne histerije putem radija uspješno zaključila, koristi se zaključak.

Ključne riječi: Radio, medij, komunikacija, društvo, masovna histerija, Orson Welles,
radiodrama, 'Rat svjetova'

3
1. Uvod

Tema ovog seminarskog rada je širenje masovne histerije putem radija. Kako bi se
koncept radijskog širenja masovne histerije u potpunosti mogao razumijeti, važno je shvatiti
koncept radija kao medija masovne komunikacije sa visokim manipulativnim učinkom. Cijelo
dvadeseto stoljeće, pa sve do danas, radio igra vodeću ulogu u svijetu medija masovne
komunikacije. Njegova relevantnost i utjecaj dojmljivo su obilježili razdoblja modernih
promjena u političkim, kulturnim, socijalnim, tehnološkim i ekonomskim granama. Radio kao
masovni medij direktno i snažno prezentira informacije, oglašavanje i zabavu. Sve
informacije koje radio na dnevnoj bazi pruža, dužan je iznesti nepristrano i objektivno. Iako
se čini kako je slušatelj tek puki konzument radijskih sadržaja koji dopiru do njega, pri čemu
ih pasivno registrira ili oni prolaze gotovo neprimjećeni, odnos slušatelja prema radiju je ipak
drukčiji i aktivniji. Od nastanka radija, pa sve do danas, to se ogleda se kroz reakcije i
sudjelovanje slušatelja u radijskom programu, što ga čini poprilično bitnom sastavnicom u
kreiranju sadržaja, što je vrlo često neophodno, pa i presudno za realizaciju određenih
programskih cjelina. Međuodnos društva (slušatelja) i radija predstavlja najvažniju sastavnicu
za održavanje relevantnosti radija. Taj međuodnos mora biti baziran na povjerenju i suradnji
sa obje strane. „Kao i svi mediji, radio je uvijek onakav kakvo je društvo u kojem djeluje.“
(Sapunar, 2000: 205).

2. Povijest radija

Od svog početka u kasnom devetnaestom stoljeću, pa sve do danas, radio je učinkovito

sredstvo informiranja i medij masovne komunikacije. Iako danas možda nije jedan od
popularnijih, još uvijek je cijenjen i respektiran medij. U današnjem svijetu teško bi bilo
pronaći nekoga tko tijekom života nije čuo za radio, bez obzira na to koliko je star ili mlad.
Međutim, to nije uvijek bio slučaj. Prije devetnaestog stoljeća, bežična radijska komunikacija
u svakodnevnom životu zvučala je kao nešto nedostižno, kao fantazija. Kako bi postao ono
što danas jest, radio je prošao nekoliko ključnih razvojnih faza.

4
2.1. Rani početci i izum radija

Godine 1886., mladi znanstvenik Heinrich Hertz prvi puta odašilje i prima radio valove.
Hertzova je želja bila dokazati Maxwell-ovu teoriju elektromagnetizma, a ono što je postigao
kasnije će predstavljati bazu za odašiljanje radio valova za radio frekvencije, televizijsko
emitiranje i za bežično spajanje na internet, satelite, telefone i sve ostalo što je pomoglo
čovjeku da Zemlju učini jednom povezanom cjelinom (Hertz, 1893). Nakon postavljenog
temelja od strane Heinricha Hertza, 1893. godine, izumitelj Nikola Tesla demonstrira bežični
radio u St. Louisu u Missouriju. Unatoč Teslinoj demostraciji, Guglielmo Marconi je osoba
koja se najčešće smatra istinskim ocem i izumiteljem radija. Razlog tome je njegov
revolucionaran pokus odašiljavanja glasovne poruke s jednog kraja vlastitog stana na drugi iz
1895. godine. Nezanimanje talijanske države za Marconijevo usavršavanje radijskog prijenosa
rezultira njegovim odlaskom u Englesku. Godine 1896. Guglielmo Marconi dobiva potporu
engleske države za usavršavanje izuma radio prijenosa. Godinu dana kasnije, Tesla podnosi
zahtjev za patente za svoj radio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov patentni zahtjev
odobren je 1900. godine, pune četiri godine nakon Marconijeva trijumfa. Važno je spomenuti
i 12. prosinac 1901. godine kada Guglielmo Marconi postaje prva osoba koja odašilje signale
preko Atlantskog oceana (Wood, n.d.).

2.2. Radio za vrijeme Prvog svjetskog rata

Prije porasta popularnosti radija 20-ih godina prošlog stoljeća, za vrijeme Prvog
svjetskog rata, radio se prvenstveno koristio za kontakt s brodovima koji su bili na moru.
Radio komunikacija nije bila vrlo jasna, pa su se operateri obično oslanjali na korištenje
Morseove azbuke. To je bilo od velike koristi za plovila u vodi, osobito u izvanrednim

situacijama. Njemačka vojska koristila je radio za usmjeravanje zračnih brodova (cepelina) u

bombardiranju, a radio se pokazao nezamjenjivim i za komunikaciju s drugim nedavnim
razvojem, zrakoplovima (Lallanilla, 2014). Prosječni zrakoplov iz 1913. godine s radiom, koji
se u to vrijeme smatrao vrhunskom opremom, imao je maksimalni domet od 1.8 kilometara.
Iako je vojna radijska oprema u to vrijeme bila primitivna i imala vrlo kratak domet,
predstavljala je efektivan i pouzdan način bežične komunikacije. Tijekom Prvog svjetskog

5
rata, radio je predstavljao neprocjenjiv alat za slanje i primanje poruka oružanim snagama u
stvarnom vremenu, bez potrebe za fizičkim glasnikom. Nakon Prvog svjetskog rata, važnost
radija postala je očita i njegova se korisnost i popularnost značajno povećala (Wood, n.d.).

2.3. Radio za vrijeme 1920-ih godina

Nakon Prvog svjetskog rata, za vrijeme dvadesetih godina prošlog stoljeća, popularnost
radija rapidno raste. Građani privatno počinju kupovati radije kako bi ih samostalno koristili.
Društvo postaje svjesno koncepta i relevantnosti radija. Prvo emitiranje vijesti putem radija
odvilo se 1920. godine u Detroitu u postaji čiji je vlasnik CBS (Columbia Broadcasting
System). Pojavljuje se i popularizira koncept radio drame. Širom SAD-a i Europi, počinju se
pojavljivati radiopostaje. Neke od poznatijih su KDKA u Pittsburghu u Pennsylvaniji i British
Broadcasting Company (BBC) u Engleskoj. 1920. godine, tvrtka Westinghouse, kao rezultat
podnošenja zahtjeva za licencu, dobiva komercijalnu radio licencu koja je omogućava
stvaranje radiopostaje KDKA. KDKA tada postaje prva radiopostaja službeno licencirana od
strane vlade. Nakon toga, kompanija Westinghouse postaje prva kompanija koja oglašava
prodaju radija javnosti. Za vrijeme masovnog porasta popularnosti radija proizvedenih od
strane drugih kompanija, neka kućanstva ipak preferiraju korištenje kućnih radio prijemnika.
To počinje stvarati problem proizvođačima koji su prodavali gotove radije. Kao rezultat toga,
vlada sankcionira sporazume o radio korporacijama, RCA (Radio Corporation Agreements).
Prema RCA, određene tvrtke mogle su proizvoditi prijemnike, dok su druge tvrtke dobile
odobrenje za izradu odašiljača. Samo je jedna tvrtka uspjela naplatiti i lančano emitiranje. Ta
je tvrtka AT&T. AT&T 1923. godine objavljuje prvu radijsku reklamu. Kasnih 20-ih, CBS i
NBC (National Broadcasting Company) su stvoreni kao odgovor na to da je AT&T jedina
postaja s pravom naplaćivanja emitiranja. U Velikoj Britaniji, radijski prijenosi započinju
1922. godine pojavom BBC-a (British Broadcasting Company) u Londonu. Radioemisije brzo
su se proširile diljem Ujedinjenog Kraljevstva, ali nisu uspjele uzurpirati novine sve do 1926.
godine kada novine stupaju u štrajk (Wood, n.d.). Danas, BBC je gigant medijske industrije,
primarni izvor zabave i vodeći izvor informacija za javnost.

6
2.4. Radio za vrijeme Drugog svjetskog rata

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, radio je predstavljao najjeftiniji i najefikasniji oblik

zabave i informiranja. Svojom visokom razinom dostupnosti, radio je poticao propagandu i
mogao je doprijeti do velikog broja građana. Uz pomoć radija, novinari su javnosti prenosili
vijesti o ratu. Radio je također bio izvor okupljanja i vlada ga je koristila za dobivanje javne
potpore za rat. U Ujedinjenom Kraljevstvu, predstavljao je primarni izvor informacija nakon
gašenja televizijskih postaja. U Americi se emitiranje nudilo 24 sata dnevno u nastojanju da se
građani angažiraju, a 90% američkih obitelji posjedovalo je radio. Međutim, podsjećajući
građane na katastrofe iz Prvog svjetskog rata, propaganda nije bila dobro prihvaćena od strane
društva. To je motiviralo predsjednika Roosevelta i druge da pokušaju uvjeriti ljude da vlada
nije namjeravala cenzurirati informacije, već obavještavati javnost. U nacističkoj Njemačkoj,
radio je bio relevantno propagandno sredstvo. Samo nekoliko kratkih mjeseci nakon izbijanja
Drugog svjetskog rata, njemački propagandisti emitirali su skoro 11 sati programa dnevno, s
većinom prijenosa i na engleskom jeziku. Njihov fokus bio je na nagrizanju probritanskog
sentimenta, a propagandisti su se također usredotočavali na određene skupine kao što su
kapitalisti, Židovi, te određene novine i političari. Uloga radija bila je izraženija no ikad.
Način na koji se radio koristio za vrijeme rata također je promijenio svijet nakon Drugog
svjetskog rata. Iako je radio prije predstavljao izvor zabave, informiranja i oglašavanja, nakon
rata se počeo više fokusirati na puštanje glazbe tog vremena. Glazba i radio nastavili su rasti u
popularnosti sve dok nisu postali sinonimi jedno za drugo (Wood, n.d.).

2.5. Radio danas

Danas, radio je puno više nego što su Tesla ili Marconi ikad mogli zamisliti. Tradicionalni
radio i radijsko emitiranje postali su stvar prošlosti. Pojava digitalnog radija u svijetu
označava razdoblje radija danas. Radio iz dana u dan konstantno evoluira kako bi održao
korak s aktualnom tehnologijom, a satelitske i streaming internetske postaje postaju sve
popularnije. Radio-uređaji nisu prisutni samo u kućanstvima, već su i osnovni dio automobila.
Za oglašivače, radio je jedan od rijetkih preostalih medija koji im omogućuje da dosegnu
široku publiku i da ciljaju tu publiku u trenutku kada je najvjerojatnije da će biti u poziciji za
kupnju. Broj slušanja radija najveći je tijekom uobičajenog radnog vremena tijekom tjedna.

7
Međutim, vikendom će ljudi najvjerojatnije slušati oko podneva, često zato što im radio pravi
društvo dok odlaze u kupovinu. Slušanje radija ne troši vrijeme na isti način kao gledanje
televizije, što znači da ga ljudi mogu ponijeti sa sobom i slušati bilo gdje. Sa druge strane,
nažalost, radio danas više nije medij kojem se ljudi okreću iz potrebe kulturnog uzdizanja,
informiranja i rada na sebi već je od strane mnogih tumačen kao obična glazbena kutija uz
koju vrijeme brže prolazi prilikom rada u kući ili na poslu.

3. 'Rat svjetova'

Orson Welles, američki retdatelj, scenarist i glumac zajedno sa kazališnom skupinom

Mercury Theatre, 1935. godine pokreće radijski program ’The Mercury Theatre on the Air’
(Heyer, 2005: 17). Program se temeljio na adaptaciji klasicnih književnih djela kako bi bili
pogodni za slušatelje. Najistaknutija emisija je adaptacija romana H.G. Wellsa ’Rat svjetova’
iz 1938. godine koja se odnosi na invaziju Marsovaca na Zemlju. Malo je tko od ljudi koji su
sudjelovali u kreaciji 'Rata svjetova' mogao predvidjeti da će upravo njihova radiodrama biti
zabilježena u povijesti kao najpoznatiji i najkontroverzniji slučaj širenja masovne histerije
putem radija ikad.

3.1. Konstrukcija i tijek 'Rata svjetova'

Prema Mučalo (2010: 98), Welles je kao narator 'Rata svjetova', radiodramu izveo u formi
kao da spiker čita vijesti, a slušatelji, nedovoljno naviknuti na masovne medije, povjerovali su
da se radi o stvarnim vijestima. U to vrijeme, najpopularniji masovni medij u SAD-u bio je
radio, a građani su se na njega oslanjali kao glavni izvor vijesti. Emisija, koja je počela sa
standardnom uvodnom glazbom, trajala je standardnih sat vremena. Drama se temeljila se na
dobro osmišljenom scenariju, bogatoj produkciji, brojnim glumcima i uvjerljivoj
interpretaciji. Napravljena u pravoj radijskoj maniri izravnih uključenja s mjesta događaja i
među slušateljima je izazvala ogromnu paniku. Mučalo (2010: 99) je u knjizi ponudila sjajan
opis tijeka događaja. Radio drama započela je u 20:00 sati što je bio uobičajeni termin za

8
radiodrame, kratkom spikerskom najavom naziva i izvođača. Slijedila je uobičajena
vremenska prognoza pa glazba. Iako se činilo kako je riječ o uključenju u izravni prijenos
plesne glazbe iz jednoga njujorškog hotela, zapravo je to bio početak radiodrame. Nakon
svega dvadesetak sekunda glazba je prekinuta dramatičnom najavom, u stilu udarne vijesti
(engl. breaking news) koja je postala svojevrsni zaštitni znak 'Rata svjetova': “Dame i
gospodo, prekidamo program zbog specijalne obavijesti…”. U tom trenutku počela se odvijati
radnja koja izazvala nevjericu i zaprepaštenje među slušateljima. Tisuće su ljudi povjerovale u
stvarnu invaziju o čemu su svjedočili, dan poslije, brojni novinski članci. Mučalo (2010: 99)
naglašava kako je uslijedila poplava telefonskih poziva najbližim policijskim i radijskim
postajama te novinskim redakcijama, ali nitko ništa pobliže nije znao reći. Ljudi su navodno
napuštali domove, naoružavali se, omotavali glave mokrim ručnicima kako bi se spasili od
otrovnog plina koji su ispuštala bića iz svemira i vapili za evakuacijom, unatoč tomu što u
“napadnutom” New Jerseyu nitko nije vidio ni čuo išta neobično. Nadalje, scenarij, čiji je
autor bio Howard Koch, bio je izrazito radijski napisan, prepun kratkih, dinamičnih dijaloga i
brzih promjena, utemeljen na svakodnevnoj terminologiji tipičnoj za sredinu i likove. Izravno
obraćanje, bez uljudnije frazeologije, kratkoća pitanja i odsječnost odgovora odskakali su od
dotadašnje uobičajene radijske komunikacije. Uporaba slenga dodatno je poduprla efekt
uvjerljivosti koji je drama željela proizvesti. Ukupan dojam autentičnosti dodatno su pojačali
nazivi stvarnih lokacija u New Jerseyu, obilje imena i prezimena “očevidaca”,
“znanstvenika”, “policajaca” . Važnu su ulogu odigrali i zvučni efekti. Welles je koristio
dokumentarni zapis tragedije cepelina Hindeburgh iz 1937. godine, ali mnogi efekti
proizvedeni su i u studiju. Među ključnim razlozima za uspjeh drame bio je i stil kojim je
izvedena. Riječ je o “posudbi”, u to vrijeme već afirmiranog načina novinarskog izvještavanja
s terena (Mučalo, 2010: 99). Koristeći “izvještavanje” za plasiranje izmišljenog sadržaja,
Welles je dobio uvjerljivost, pri čemu je snažno (zlo)upotrijebio jednu od najvrjednijih
karakteristika radijskog medija, njegovu vjerodostojnost u informiranju. Prema pisanju New
York Timesa idućeg dana, bila je to “emisija koja je šokirala obitelji, prekinula vjerske
obrede, uzrokovala prometna zagušenja i začepila komunikacijske kanale (…) uzrokovala
takav šok i histeriju da su mnogi potražili medicinsku pomoć”. Welles je iskoristio je
atmosferu straha i iščekivanja vijesti iz Europe u kojoj je Hitler već pet godina bio na čelu
Njemačke. U tom je kontekstu ovakva produkcija jednostavno pala na plodno tlo. Objašnjenje
je uslijedilo tek na kraju, u odjavi emisije, kad je rečeno kako je riječ o prazničnoj zabavi
kojom je ekipa Mercury Theatra kanila obilježiti Noć vještica. Welles je nakon ovog uspjeha

9
postao slavna osoba koja je karijeru nastavila u Hollywoodu i 1941. godine, režirao i glumio
glavnu ulogu u jednom od najboljih američkih filmova „Citizen Kane“ (Mučalo, 2010: 100).

3.2. Posljedice emitiranja 'Rata svjetova'

Po završetku 'Rata svjetova', Orson Welles i CBS primali su stotine pisama nekoliko dana
nakon emitiranja emisije. Ogromna medijska zastupljenost ovog dogadaja dodatno je prosirila
utjecaj ‘Rata svjetova’. Kasnije se na temelju ove emisije stvaraju razna istraživanja o
masovnoj histeriji. Schwartz navodi kako je cijela pomutnja nastala zbog ovog događaja
imponirala Wellesu pošto je izjavio: ”Zamišljao sam ideju radijskog prijenosa na takav način
da se zapravo čini da se događa kriza,” rekao je kasnije, ”i emitiralo bi se u tako
dramatiziranom obliku da bi izgledao kao stvaran događaj koji se tada dogodio, a ne puka
radio igra.” Ispunjavanje te zamisli očituje se u pismima slušatelja koja je zaprimio. Ljudi su
priopćavali svoju ljutnju, zaprepaštenost i strah koji su osjećali tokom i nakon slušanja
emisije. Mnogi slušatelji u svojim pismima navode kako su se molili, plakali ili
nekontrolirano tresli slušajući emisiju. Više od 70 posto ljudi slušalo je emisiju do kraja iz
čega se može zaključiti da su ljudi htjeli biti informirani te su imali potrebu za širenjem vijesti
(Schwartz, 2015: 101). Radiodrama 'Rat svjetova' danas spada u antologiju radijskog izraza i
o njoj su napisani mnogi tekstovi i knjige. 1998. godine u parku Grover’s Milla u New
Jerseyu, na mjestu “slijetanja” Marsovaca, postavljen je i spomenik. To je jedini spomenik u
Americi (a možda i šire) koji je podignut u spomen na jednu radiodramu. U američkom
gradiću Grover’s Mill, u kojem je prema radiodrami lokalni vodotoranj pretvoren u
marsovsku ratnu mašinu, mali broj građana se okupio i pucali su na vodotoranj sa
sačmaricama. Povodom 60. godišnjice tog incidenta, mještani tog gradića 1998. godine
organizirali su i „Marsovski bal“ (Mučalo, 2010: 100). No, iako danas gotovo svi vjeruju kako
su tisuće ljudi povjerovale u znanstvenofantastičnu radiodramu, brojni izvori tvrde da nitko
nije stradao zbog posljedica slušanja 'Rata svjetova' i nije bilo masovne panike. Mnogi
smatraju da je priča zapravo postala dio modernog folklora i ogledni primjer kako se glasine i
medijski interesi mogu urotiti kako bi dezinformaciju proglasili istinom, koja takvom ostaje
već više od 60 godina.

10
4. Zaključak

Riječ „radio“ prominentan je pojam kroz ovaj seminarski rad. Prominentan je pojam i kroz
zadnja dva stoljeća što je poprilično impresivno. U prvom dijelu seminara, radio je kroz
kontekst društva i svoje bogate povijesti prikazan kao relevantan medij masovne
komunikacije. Takav prikaz radija potreban je kako bi se priča o 'Ratu svjetova' i širenju
masovne histerije putem radija u potpunosti mogla razumijeti. Nakraju, može se reći da je
zamisao Orsona Wellesa o radijskom eksperimentu 'Rat svjetova' bila je uspješna, no sa
sobom je povukla i razna istraživanja o masovnoj panici. Razvile su se sociološke i psihološke
teorije te proučavanja ljudskih reakcija u izvanrednim situacijama. Također, ’Rat svjetova’
dokazao je s kakvom se lakoćom može upravljati mišljenjem mase. Iako se ta činjenica danas
donekle promijenila, još uvijek je prisutna.

11
5. Popis literature

(1.) Hertz, H. 1893. Electric Waves. openlibrary.org.

https://openlibrary.org/books/OL16320454M/Electric_waves

[pristupljeno: 26.01. 2022].

(2.) Heyer, P. 2005. The Medium and the Magician: Orson Welles, the Radio Years, 1934-
1952. zlibrary.org.

https://ug1lib.org/book/2642447/e130d1

[pristupljeno: 27.01. 2022].

(3.) Lallanilla, M., 2014. The Science of World War I: Communications. livescience.com.

https://www.livescience.com/45641-science-of-world-war-i-communications.html

[pristupljeno: 26.01. 2022].

(4.) Mučalo, M. 2010. Radio-medij 20. stoljeća. researhgate.net.

https://www.researchgate.net/publication/318325310_Radio-medij_20_stoljeca

[pristupljeno: 27.01. 2022].

(5.) Sapunar, M. 2000. Radio u 21. stoljeću. hrcak.srce.hr

https://hrcak.srce.hr/27494

[pristupljeno: 26.01. 2022].

(6.) Schwartz, B. 2015. Broadcast Hysteria: Orson Welles's War of the Worlds and the Art of
Fake News. zlibrary.org

https://ug1lib.org/book/3329085/4b2e5f

[pristupljeno: 27.01. 2022].

12
(7.) Wood, J., n.d. History of the Radio: A Complete Radio Timeline. Techwholesale.com.
https://www.techwholesale.com/history-of-the-radio.htm

[pristupljeno: 26.01.2022].

13