Nove proizvodne tehnologije – dio prof. Samardžić, 2020.

1. Što je plazma, kako nastaje i kako se koristi kao koncentrirani izvor energije?
Plazma je četvrto agregatno stanje!
Agregatna stanja: KRUTINA,TEKUĆINA, PLIN, PLAZMA
Nastaje dovođenjem velikih količina energije plinu ili ubacivanjem visokoenergetskih
čestica u plin.
Plazma je električki provodljiv, disociran i visokoioniziran plin. Broj pozitivnih i
negativnih naboja je jednak, pa je plazma kao cjelina električki neutralna (broj nosača
pozitivnog naboja tj. pozitivnih iona = broju nosača negativnog naboja, tj. elektrona)
Plazmeni mlaz se dobiva tlačenjem određenog plina kroz električni luk.
Električni luk se uspostavlja između elektrode koja je spojena na “-” pol i radnog
komada ili sapnice pištolja samog uređaja.
Neke od mogućnosti primjene plazme:
• Zavarivanje (plazma i mikroplazma),
• REZANJE,
• Žljebljenje,
• Naštrcavanje,
• Navarivanje,
• Zagrijavanje teškoobradivih materijala za OOČ u toplom stanju,
• Površinske toplinske i toplinsko-kemijske obrade (nitriranje, cementiranje,…),
• Modifikacije površine (Plasma Surface Engineering – PSE),
• Inceneracija (spaljivanje) otrovnog otpada i razaranje osnove materijala na
sastojke
Glavni parametri rezanja plazmom
• Snaga plazme (Jakost struje x Napon)
• Brzina rezanja
• Vrsta i količina/protok plazmenog (i sekundarnog) plina/plinske mješavine

• Udaljenost mlaznice od radnog komada

2. Što je krug grijanja (kod koncentriranih tokova energije) i kako se određuje (Izvod!)?
Krug grijanja je grijana površinu na radnom predmetu koja se zagrijala djelovanjem
koncetriranog toka energije.

Razdioba topline na površini zagrijavanog predmeta odgovara Gaussovoj normalnoj

razdiobi.
𝑃𝑒𝑓 𝑊
𝑞2 = ,
𝐴 𝑚𝑚2
"Normalni" (s Gaussovom razdiobom) kružni izvor topline dat će na kružnoj
grijanoj površini razdiobu gustoće toka topline:
3. Što je koeficijent koncentriranosti toplinskog toka i koje su mu orjentacijske
vrijednosti za plazmu, električni luk, laser, elektronski mlaz (skica)?
 Koeficijent koncentriranosti toplinskog toka govori nam koliko je koncetriran toplinski tok
kod pojedinih uvjeta i postupaka zavarivanja.

Što je k veći, jače je koncentriran izvor, veći je q2max, manji je krug grijanja (do)

Izražava se u 𝑚𝑚 −2

4. Koje koncentrirane tokove energije poznajete te gdje se primjenjuju.

5. Navedite osnovne karakteristike električnog luka.

6. Opišite (skicirati) distribuciju temperature kod TIG i Plazma postupka, koje su
osnovne razlike.

7. Koje su prednosti i nedostatci primjene lasera za zavarivanje i rezanje materijala?

Pojasnite Hybrid-no zavarivanje (laser + MAG zavarivanje). Primjena, prednosti i
nedostatci.
8. Pojasnite princip zavarivanja trenjem (kod rotacije i kod posmičnog gibanja spojnih
dijelova). Skica, princip rada, prednosti nedostatci.
9. Navedite osnovne komponente uređaja za zavarivanje elektronskim mlazom, te
definirajte osnovne karakteristike zavarivanja mlazom elektrona, prednosti i
nedostatci.
10. Navedite primjere primjene FrictionStirWelding (FSW) postupka. Skica, princip rada,
prednosti nedostatci.
11. Kako omogućiti potrebne zahtjeve (rješenja) za robotizaciju i automatizaciju
MIG/MAG procesa zavarivanja.
12. Navedite varijante MIG/MAG postupaka koje svrstavamo u suvremene postupka
zavarivanja.

13. Opišite MAG-STT postupka zavarivanja. Skica, princip rada, prednosti nedostatci.

STT (engl. Surface Tension Transfer) postupak zavarivanja je napredni MIG/MAG

postupak zavarivanja taljivom elektrodom u atmosferi zaštitnog plina, koji koristi
unaprijeđen način prijenosa metala kratkim spojevima, a odvajanje kapljice metala
vrši se silama površinske napetosti. STT postupak zavarivanja predstavlja suvremeni i
visokoučinkovit postupak zavarivanja, te se koristi prvenstveno za zavarivanje
 korijena zavara u otvorenom žlijebu, te za zavarivanje tankostijenih limova. Razlog
primjene STT postupka zavarivanja je mala količina unesene topline tijekom postupka
zavarivanja i mogućnosti upravljanja većim brojem parametara u odnosu na
konvencionalan MIG/MAG postupak zavarivanja.

Prednosti primjene STT postupka zavarivanja su:

 Visokoučinkovit postupak zavarivanja; Velika je brzina zavarivanja a time i veća

produktivnost u usporedbi sa ostalim postupcima zavarivanja, STT postupak
zavarivanja dva puta je brži u odnosu na REL, a četiri puta u odnosu na TIG postupak
zavarivanja
 Visokokvalitetan postupak zavarivanja; Dobivena kvaliteta zavara je usporediva sa
kvalitetom zavara zavarivanjem istih visokokvalitetnim TIG postupkom zavarivanja;
Visoka razina kvalitete zavara može se postići u svim položajima zavarivanja; Mali
broj prekida postupka zavarivanja, a time i manja mogućnost pojave grešaka
 Mogućnost zavarivanja različitih materijala; ugljičnih čelika, nehrđajućih čelika i
duplex nehrđajućih čelika, legura nikla, i itd.
 Smanjeno prskanjem rastaljenog metala; a time je i skraćeno je vrijeme potrebno za
čišćenje zavara
 Zavarivanje moguće u svim položajima zavarivanja

Nedostaci primjene STT postupka zavarivanja su:

 Visoka cijena opreme za STT postupak zavarivanja

 Prednost STT postupka zavarivanja dolazi do punog izražaja u kombinaciji s
ostalim visokoučinskim postupcima zavarivanja npr. STT + REL +EPP
 Ograničena primjena STT postupka zavarivanja, koristi se za zavarivanje korijena
zavara u otvorenom žlijebu, te za zavarivanje tankostijenih limova.

14. Opišite MAG-CMT postupak zavarivanja. Skica, princip rada, prednosti nedostatci.

CMT postupak predstavlja modificirani način prijenosa metala kratkim spojevima pri
čemu se primjenjuje „mehaničko“ rješenje tj. povratno gibanje žice. Karakteristično je
da se odvajanje kapljice odvija u uvjetima jako niskog unosa topline koji kod
klasičnog prijenosa kratkim spojevima jednostavno ne bi bio dovoljan. U ovom
slučaju povratno gibanje žice kompenzira nedostatak toplinske energije i
elektromagnetske sile jer se prijenos metala odvija pri vrlo niskoj jačini struje.
Digitalna tehnologija omogućuje precizno upravljanje gibanjem žice a specifična je i
vrlo precizna regulacija duljine električnog luka pomoću mehaničkog gibanja.
Frekvencija povratnog gibanja žice je najčešće između 60 i 80 Hz što zahtjeva vrlo
sofisticiranu kontrolu gibanja žice i primjenu određenih rješenja poput ugradnje
dodatnog servomotora u pištolj za zavarivanje i ugradnju međuspremnika žice tzv.
„wire buffer“ koji kompenzira povrat žice elastičnom deformacijom.

CMT je kratica za Cold Metal Transfer, odnosno „hladni prijenos metala“. To je

zapravo MIG/MAG postupak zavarivanja uz manji unos topline od konvencionalnog
MIG/MAG zavarivanja. Upravo radi te karakteristike u nazivu se javlja riječ „Cold“
(hladan). Prijenos metala pri CMT postupku odvija se kratkim spojevima sa novom
metodom odvajanja kapljica rastaljene žice na radni komad.