Sveučilište Sjever

Sveučilišni Centar Varaždin

Pravilnik o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika u osnovnoj i srednoj školi
i
Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih
suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i
učeničkim domovima
(seminarski rad)

Odjel: Glazba i mediji

Preddiplomski studij: Glazba i mediji

Predmet: Školski propisi i dokumentacija

Student: Darko Golubić, 1. godina studija
Nositelj kolegija: doc.dr.sc. Davor Brđanović

Varaždin, 12.11. 2021.

UVOD

Tema ovog seminarskog rada je pravilnik o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika u osnovnoj školi. te pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika,
stručnih suradnika i ravnatelja u osnovim i srednjim školama i učeničkim domovima.
Pravilnik je propisan na temelju članka 72. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednoj školi (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10. i 105/10, kojeg donosi
ministar znanosti i obrazovanja i športa. Navedeni pravilnik propisan je 29. 9. 2010. godine, a
izmjenjeni Inačica pravilnika koja je trenutno na snazi govori o izmjenama i dopunama,
izglasan je donesena je 30. 8. 2019., a već je doživjela je i dvije izmjene (godina) i (godina).
Navedeni pravilnik odnosi se na vrednovanje tijekom cijele školske godine.
Drugi pravilnik kojeg spominjem, Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih
suradnika i ravnatelja u osnovim i srednjim školama i učeničkim domovima, propisan je
17.7.2019. godine („Narodne novine“ 68/2019.), a dopune i izmjene pravilnika propisane su
doživio je 31.3.2021.
Nadalje, krenut ću sa obrazlaganjem prvog pravilnika koji je pisan kroz 18 članaka gdje prvih
11 govore o pojmu vrednovanja kroz načine, postupke i elemente, zatim se spominje usmeno i
pisano provjeravanje, vrednovanje učenika s teškoćama, uvodno ili inicijalno provjeravanje,
ponavaljanje pisane provjere znanja, okvirni vremenik pisanih provjera znanja te zaključna
ocjena iz nastavnoga predmeta. Ostali članci pravilnika odnose se na prava i obeze i to;
učitelja/nastavnika, učenika, roditelja, razrednika i ravnatelja.
Drugi pravilnik podijeljen je u tri dijela koji sadrža opće odredbe, napredovanje odgojno-
obrazovnih radnika te prijelazne i završne odredbe.

TU KAO NASLOV TREBA STAJATI NAZIV PRVOG PRAVILNIKA KOJI

PRIKAZUJETE

VREDNOVANJE

Kad govorimo o vrednovanju, najčešći pojam koji se spominje u samoj definiciji je

kompetencija. Definicija pojma „vrednovanje“ govori o tome da je to sustavno prikupljanje
podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda,
kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema
radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima.
Tri su pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje (služi budućem planiranju i
unapređivanju), vrednovanje kao učenje (aktivno sudjelovanje učenika u proces vrednovanja),
vrednovanje naučenog (ocjenjivanje razine postignuća učenika).
Uz samu definiciju vrednovanja spominju se i pojmovi praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.
Rekao bih da kvalitetno vrednovanje, praćenje i provjeravanje može dati jasnu predodžbu
nastavnicima kao i odluku kakvo će na kraju biti i ocjenjivanje. Praćenje je tako sustavno
uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda
u svrhu poticanja učenja, dok nam provjeravanje daje jasnu procjenu postignute razine
ostvarenosti vještina, odnosno kompetencija učenika bilo u nastavnom procesu ili u drugim
oblicima rada vezano uz školu tijekom cijele nastavne godine.
Na kraju tog procesa, ocjenjivanje je samo brojčana ili opisna vrijednost. U ranijoj inačici
pravilnika govorilo se je o načinima, postupcima i elementima vrednovanja, no taj se članak
izmijenio pa tako glasi „ Metode i elementi vrednovanja“.
Metode i elementi vrednovanja postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda,
kompetencija i očekivanja proizlaze iz racionalnoga, predmetnih i međupredmetnih
kurikuluma, nastavnih programa, strukovnih kurikuluma, školskog kurikuluma te spomenutog
pravilnika, kao i pravila ponašanja učenika koje donosi škola. U članku 3. ovog Pravilnika
navodi se da se različitim metodama, a u skladu sa predmetnim kurikulima, vrednuju razna
postignuća učenika, praktični radovi, pokusi, umjetnički nastupi.
U proučavanju pravilnika najviše sam obratio pažnju na medote i elemente vrednovanja u
umjetničkim školama. Takve metode i elemente vrednovanja određuju stručna povjerenstva
za umjetničke škole. Postoje tako i ispitna povjerenstva, na javnim i internim nastupima te
godišnjim ispitima u sklopu škola. Nekoliko slijedećih članaka govore o provjeravanju
učenika, a pritom se tu misli na uvodno ili inicijalno provjeravanje, usmeno i pismeno
provjeravanje. Ukoliko učitelj ustvrdi uzroke neuspjeha nakon provjera, on tako može
ponoviti pisanu provjeru znanja, ali s naznakom da treba dati povratnu informaciju učenicima.
Sve te radnje provode se u redovnoj nastavi.
Usmeno provjeravanje provodi se tijekom cijele godine i to nakon ostvarenih obrađenih i
uvježbanih nastavnih sadržaja. Ono se može provoditi na svakome satu, bez najave s
preporukom do 10 minuta po učeniku. Metode vrednovanja pismenog provjeravanja su
složenije od usmenih. One se također provode kontinuirano tijekom nastavne godine.
Nastavnik je tako dužan obavijestiti učenike o odgojno-obrazovnim ishodima na kojima će
inzistirati na provjeri.
U jednome danu učenici mogu pisati samo jednu provjeru, dok u tjednu to mogu biti najviše
četiri provjere. Termin za pismenu provjeru učitelj je u obvezi najaviti miminalno mjesec
dana unaprijed te upisati u razrednu knjigu. Već sam ranije u izlaganju spomenuo da postoji i
ponavljanje pisanih provjera. Za učenike koji nisu postigli zadovoljavajući rezultat, nastavnik
je tako dužan organizirati dopunsku nastavu s ciljem kvalitetnog ocjenjivanja kompetencija
učenika.
Na nivou škole postoji i okvirni vremenih pisanih provjera. To je važan školski dokument koji
daje uvid kada će se odvijati neka pisana provjera i svaka ga je škola dužna imati za tekuću
školsku godinu. Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana i
upisani planiranih provjera. To je veoma značajan dokument jer svakome učitelju u školi daje
uvid i mogućnost planiranja pisanih provjera. Uglavnom ga predlaže nastavnik, a usklađuje i
donosti nastavničko vijeće.
Kao posljednji dio u tom nizu vrednovanja spominje se i zaključna ocjena iz nastavnog
predmeta. Smatram da je to veoma bitna metoda vrednovanja jer nastavnik u suradnji sa
svojim kolegama može jasno odrediti kako će i na koji način vrednovati učenike tijekom
cijele godine. Obično se takvi elementi utvrđuju na raznim sastancima pojedinih odjela škole
ili pak na nastavničkom vijeću. Ukoliko je učenik pokazao veći napredak u drugome
polugodištu, zaključna ocjena ne mora nužno proizlaziti iz prosjeka upisanih ocjena. Dodao
bih da je uz zaključnu ocjenu dobro pisati i bilješke gdje se vidi na koji način je došlo do
odgovarajuće ocjene.
Nadalje, u pravilniku se dodaje nova dopuna koja govori o tome da su svi učitelji/nastavnici
dužni planirati termine za individualne informativne razgovore. Oni moraju biti javno
dostupni i objavljuju se na mrežnim stranicama škole. Smatram da je i ova dopuna vrlo bitna
jer učitelju može dati jasan uvid za procjenu kompetencija tijekom cijele nastavne godine.
PRAVA I OBVEZE

Osim elemenata vrednovanja ovaj pravilnik nalaže također prava i obveze. Pritom se
misli na prava i obveze učitelja/nastavnika, učenika, roditelja, razrednika i ravnatelja. Pravo i
obveza nastavnog učitelja je na početku školske godine utvrditi elemente vrednovanja.
Učitelj/nastavnik je tako dužan osim učenika, upoznati i razrednika, pedagoga, psihologa i
ostalih stručnjaka sa elementima vrednovanja. U prvome polugodištu učenika se ne vrednuje
brojčano, već opisno, nego ga se raznim postupcima i mjerama potiče i priprema da bi bio što
kvalitetniji u daljnjem školovanju. Poželjno je da učitelj/nastavnik zapisuje i bilješke koje će
mu jasno dati uvid o tome kako napreduje učenik te kako razvija svoje kompetencije. Takve
bilješke trebaju biti prezentirane i roditeljima jer na taj način im možemo kvalitetnije opisati
vrednovanje učenika te objasniti svoje kriterije i stavove. U bilješkama se mogu unositi razni
podaci: datumi pisanih i usmenih provjera, ostvareni bodovi na provjerama, razna postignuća
na natjecanjima, pohvale. Vrlo je bitno naglasiti da je učitelj dužan čuvati pisane provjere
tijekom cijele školske godine i dati ih na uvid učenicima. Za mene koji radim u umjetničkoj
školi, bitan je podatak iz pravilnika da redovno znanje ocjenjuje predmetni nastavnik, no u
slučaju popravnih ispita, konačnu ocjenu daje ispitno povjerenstvo. Nadalje, u pravilniku se
spominju i prava i obveze učenika gdje je jasno precizirano da on ima pravo znati za elemente
i postupke vrednovanja za svaki pojedini predmet.
Učenik se naravno mora pridržavati postavljenih pravila, a u slučaju da to ne čini, predmetni
učitelj/nastavnik može predložiti razredniku ili razrednom vijeću određenu pedagošku mjeru.
Roditelji su veoma bitni jer oni prate rad i napredovanje svoga dijeteta. Samim time, imaju i
oni prava i obveze. Imaju pravo znati za elemente vrednovanja za svaki nastavni predmet, a o
tome ih redovno na roditeljskim sastancima informira razrednik. Osim roditeljskih sastanaka,
dužni su prisustvovati i informativnim razgovorima sa razrednikom koji će roditelje upoznati
sa ocjenama djeteta i dati im uvid u pisane, usmene i druge elemente vrednovanja. Ukoliko
predmetni učitelj/nastavnik odbija dati potrebne obavijesti o uspjehu djeteta, roditelj ima to
pravo zatražiti od ravnatelja. Jedno od prava roditelja je i to da ima mogućnost zatražiti
individualni informativni razgovor s predmetnim nastavnikom kako bi se što bolje upoznao o
elementima vrednovanja i kriterijima vrednovanja nastavnika. U svemu navedenome, veliku
ulogu imaju i razrednici. Oni su dužni na prvome roditeljskom sastanku informirati roditelje o
odredbama pravilnika, a također i učenike na prvome nastavnome satu školske godine.
Razrednik planira raspored i vrijeme roditeljskih sastanaka te pisano obavještava ravnatelja,
roditelje i učenike. Dužan je tijekom nastavne godine održati minimalno tri roditeljska
sastanka gdje daje pregled razrednih postignuća za svako prethodno razdoblje i informira
roditelje o raznim aktivnostima. Obveze razrednika su i da barem jednom organizira
individualni informativni razgovor za roditelje, a treba to i omogućiti kada to roditelj
zahtijeva. Vladanje učenika se također vrednuje, a zaključnu ocjenu uz mišljenje razrednog
vijeća, daje razrednik. Ravnatelj škole također ima obvezu na početku školske godine
informirati sve učitelje/nastavnike o odredbama ovog pravilnika. On ujedno u suradnji sa
stručnim službama škole adekvatno prati provođenje pravilnika. Ravnatelj je dužan promotriti
svaku pisanu primjedbu, molbu bilo roditelja ili vijeća roditelja koji se odnose na postupke
vrednovanja učenika te na njih pisano odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od zaprimanja.
PRAVILNIK O NAPREDOVANJU UČITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH
SURADNIKA I RAVNATELJA U OŠ, SŠ I UČENIČKIM DOMOVIMA

Drugi pravilnik kojeg opisujem u ovom seminarskom radu je pravilnik o napredovanju

učitelja, nastavnika kao i stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te
učeničkim domovima. Njime se utvrđuju razine i odgovarajuća znanja, te uvjeti i načini
napredovanja u zvanja.
Pravilnik obuhvaća tri cjeline: opće odredbe, napredovanje odgojno-obrazovnih radnika,
prijelazne i završne odredbe. U pravilniku se u oćim odredbama spominju četiri važna pojma;
stručno-pedagoški rad, sustav za praćenje profesionalnog razvoja, profesionalni razvoj, okvir
nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Stručno-
pedagoški rad je rad koji odgojno-obrazovni radnici ostvaruju u samom radu s učenicima. To
mogu biti razna natjecanja, predavanja, radionice, pisanje stručnih članaka. Najviše
vrednovani stručno-pedagoški rad je sudjelovanje na raznim projektima u cilju unapređenja
škole i sustava obrazovanja.
Sustav za praćenje profesionalnog razvoja je računalni sustav koji bilježi i prati razvoj
odgojno-obrazovnih radnika.
Nadalje, smatram da je i veoma bitan profesionalni razvoj koji uključuje niz aktivnosti
kao što su edukacije (online ili uživo), praksa, primanje i davanje povratnih informacija. Ovaj
pojam ima veliku važnost jer učitelji, tj. odgojno-obrazovni radnici preuzimaju odgovornost
za vlastito učenje i za razvoj kompetencija kojima će se služiti u svome radu s učenicima.
Najvažniji dokument koji govori o razvoju učiteljske profesije je Okvir nacionalnoga
standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. On sadrži skupove ishoda
učenja koji su organizirani prema glavnim kompetencijama s kojima se nastavnici služe u
svakodnevnome radu. Služi i za provjeru kompetencija tijekom cijelog radnog vijeka učitelja,
stručnih suradnika, a također i ravnatelja. Bitno je naglasiti da je on dostupan svima na uvid i
to na stranici Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje.
Učitelji koji imaju odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja te pedagoške kompetencije
propisane zakonom pod određenim uvjetima mogu napredovati u zvanja: mentor, savjetnik,
izvrstan savjetnik. Mentor treba imati položeni stručni ispit i najmanje pet godina rada u
školama s odgovarajućom vrstom obrazovanja, kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od
najmanje 100 sati u pet godina. U zvanje mentora mogu napredovanti i stručni suradnici,
odgajatelji i ravnatelji. Za zvanje savjetnika se već traži duži profesionalni razvoj u trajanju od
najmanje 120 sati u posljednih pet godina, te najmanje pet godina provedenih u radu kao
mentor. U zvanje savjetnika mogu napredovati još i stručni suradnici, odgajatelji i ravnatelji.
Izvrstan savjetnik može biti učitelj u trajanju od 150 sati kontinuiranom profesionalnog
razvoja te najmanje pet godina provedenih u zvanju savjetnika. I u ovo zvanje mogu
napredovati stručni suradnici, odagajatelji i ravnatelji.
Uz opće uvjete ovoga pravilnika, odgojno-obrazovni radnici koji žele postati izvrstni
savjetnici moraju ispunjavati i uvjet izvrnosti. Obvezna kategorija za dobivanje ovog zvanja je
unapređivanje rada škole, a ukupno je potrebno ostvariti najmanje 60 bodova iz barem pet
kategorija. Da bi se sve te aktivnosti mogle kvalitetno vrednovati, postoje i kriteriji
vrednovanja stručno-pedagoškog rada. Za ispunjenje izvrsnosti dobivaju se bodovi podijeljeni
u slijedeće kategorije:
 1. Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i
pripravnicima
2. Predavanja, radionice i edukacije
3. Rad u stručnim vijećima, raznim udrugama
4. Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji
5. Projekti
6. Unapređenje rada škole
7. Rad na unapređenju sustava obrazovanja

Ukoliko želi napredovati u veće zvanje, odgojno-obrazovni radnik dužan je o tome

obavijestiti školsku ustanovu s kojom ima zasnovan radni odnos. Zahtjev za napredovanje
podnosi agenciji nadležnoj za obrazovanje. Takav obrazac je sastavni dio ovog pravilnika, a
može se preuzeti i u elektronskom obliku. Uz zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni
radnik u obvezi je dostaviti sve dokaze o ispunjavanju općih uvjeta, uvjeta izvrsnosti te dokaz
o ispunjavanju svih obveza propisanih ovim pravilnikom. Nadležna agencija zaprima takvu
dokumentaciju i obavlja uvid u stručno-pedagoški rad odgojno-obrazovnog radnika. Uvid
obuhvaća praćenje rada tijekom najviše dva sata neposrednog rada s učenicima, a taj rad može
biti uživo ili na daljinu), utvrđuju se potrebni bodovi te obavljaju razgovori. Na temelju
dokumentacije i svih uvida, agencija je dužna u roku od 30 dana donijeti svoje mišljenje o
stručno-pedagočkom radu, te dati uvid o ispunjenosti uvjeta za potrebno napredovanje.
Odgojno-obrazovni radnici biraju se u zvanje mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika na
rok od pet godina.

ZAKLJUČAK I OSVRT

Za vrednovanje bi mogli reći da ima višestruke koristi, poglavito za učenike, učitelje

ali također i za njihove roditelje. Vrednovanje daje jasne kriterije o učenju i u
konačnici,njenoj uspješnosti. Kao glavni faktor naveo bih da vrednovanje pomaže u
donošenju odluka u unapređenju učenja. Ono nam daje jasni prikaz i praćenje učenika kroz
cijelu nastavnu godinu. Na taj način i učenici sami mogu vrednovati vlastiti proces učenja, tj.
samoregulaciju. Učitelji imaju veliku korist jer na taj način dobivaju uvid u razmišljanje i
postupke učenika, dok sa druge strane, učenici dobivaju priliku da shvate kako učiti, gdje
trebaju poboljšati svoje sposobnosti i da bolje primjene svoje kompetencije. Rekao bih da je
ključno u tom procesu dijeljenje informacija, tj. stalno dobivanje odgovora i rješenja na
relaciji učitelj-učenik-roditelj.

Velike promjene su se dogodile i u pravilniku o napredovanju učitelja. Tako je sa novim

izmjenama omogućeno da učitelji brže napreduju i ostvare svoja unapređenja. Također,
smanjilo se vrijeme kontinuiranog profesionalnog razvoja, pa je npr. za zvanje savjetnika
potrebno 120 sati razvoja, naspram proteklih 150, dok je za izvrsnog savjetnika potrebno
imati 150 sati (ranije je to bilo 200).
Praćenje napredovanja prati Agencija za odgoj i obrazovanje, dok je ranije to radilo
povjerenstvo. Smatram da se je znatno ubrzao proces napredovanja, dokumentacija je
transparentnija i preglednija. Učitelji i ostali odgojno-obrazovni radnici mogu sada brže
napredovati, a samim time povećat će se broj nekih novih mentora, savjetnika i izvrstnih
savjetnika koji su potrebni za bolju budućnost školskog sustava.
LITERATURA:

NN 112/2010, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u

osnovnoj i srednoj školi
NN 82/2019, Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o načinima, postupcima i
elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama
NN 43/2020, Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o načinima, postupcima i
elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama. Preuzeto s https://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_43_898.html. Pristupljeno 10.11.2021.
NN 100/2021, Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinima, postupcima i elementima
vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Preuzeto s
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_09_100_1801.html. Pristupljeno
10.11.2021.
NN 68/2019, Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u
osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima
NN 32/2021, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju učitelja,
nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim
domovima

PRILOZI:

Prilog 1: Zahtjev za napredovanje

ZAHTJEV ZA NAPREDOVANJE

Ime i prezime:
OIB:
Naziv i adresa školske ustanove:
AAI@EduHr elektronički identitet:
Naziv zvanja za koje se pokreće postupak:
Naziv već stečenog zvanja (ako postoji):
Datum isteka prethodno stečenog zvanja (ako postoji):
 Ukupan broj bodova prema Kriterijima vrednovanja
stručno-pedagoškog rada (samoprocjena):
Poveznica na e-portfolio s dokumentima kojima se
dokazuje ostvarenost uvjeta za napredovanje*:
Datum prijave:

Prilog 2: Dodatni podaci uz zahtjev za napredovanje

DODATNI PODACI UZ

ZAHTJEV ZA NAPREDOVANJE

ADRESA STANOVANJA (za dostavu dokumenata):

TELEFON:

ZVANJE (prema završenom fakultetu):

OPĆI UVJETI ZA NAPREDOVANJE

Položen stručni ispit

Datum polaganja ispita:
ili
zaposlen prije zakonske obveze (12.03.1994.) Datum zasnivanja radnog
odnosa u obrazovanju:
UKUPAN RADNI STAŽ U OBRAZOVANJU/OBAVLJANJU
POSLOVA RAVNATELJA
(do datuma prijave za napredovanje):
KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ U POSLJEDNJIH 5
GODINA (sati):
IZVRŠENE OBVEZE UZ ZVANJE PO GODINAMA (osim u 1.
I. II. III. IV. V.
zvanje):
Edukacija kolega, primjeri dobre prakse, kolegijalna podrška na
svim razinama, uživo ili online (sati)
Sudjelovanje u projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili
međunarodnoj razini godišnje (broj)
Objava obrazovnih sadržaja ili stručnih članaka (broj)

Mentorstvo pripravnicima ili studentima (upisati DA ili NE)

POVEZNICA NA E-PORTFOLIO* s dokumentima kojima se

dokazuje ostvarenost uvjeta za napredovanje: