Z BoGERNE TK
KLASICNE GIMNAZIJE
U ZAGREBU
1 6G7- = mpior
Zagreb, 1997NAGLASCI UZ GREKU NAZOCNOST NA ISTOCNOJ OBALI JADRANA.
Ante Rendi-Miocevic
Sva_ozbiljnijapromisljanja_nasih_povijesnih
pocetak, svojevrsnih civilizacijskih ishodiita, svakako bi
prvenstveno trebala u obzir uzeti udio grckih. kulturmih
tradicija koje su u nekim nasim krajevima, poglavito u
dlijelu naieg priobalja, duboko ukorijenjena i nesumnjivo
nadilaze razinu puke simboliénosti. Cini nam se posve
primjerenim konstatirat da je udio greke komponente
anti¢koj proslosti nage zemlje razmjemo velik 1 jasno
profiliran, so ponekad zaboravljamo u vrednovanju nasih
ukupnih antickih tradicija. U tom segmentu kultumog,
nasleda naga je zemlja medu onim malobrojnim, rekli
bismo povlastenim stedinama, u kojima su viljivi tragovi
izravnih dodira s nekadasnjim helenskim svijetor.
Veze Jadrana s takvim svijetom, posebice nekih
nasih otoka $ pojedinim znacajnim grékim sredistima u
Egejskom ili Jonskom moru, vrlo su stare te ih je moguée
pratit joS uw pretpovijesnim razdobljima, To poterduju
brojni arheoloski nalazi, pretezito neolitickog i eneoliti¢kog,
podrijetla, najvecim dijelom otkriveni w nekoliko spiljskih
lokaliteta srednjodalmatinskog athipelaga Ne mogu se,
takoder, olako ispustit iz vida nti znakovite poruke brojaih
mitoloskih priga u kojima se na pojedinim istogno-
Jadranskim lokacijama pojavijuju. poznata imena iz gréke
mitoloske bastine — Mirije, zatim Kadmo i Harmonija,
Heraklov sin Hilo i Hileji, potom Joni i dr. Legendama o
tim junacima mozemo pribrojiti i one vezane uz trojanske
hheroje Antenora i Diomeda,