MARGETIĆ
sferskoj radijaciji. Bitno je pridonio organiziranju mre-
že meteoroloških i hidroloških postaja u Hrvatskoj,
među ostalim u Upravi osnovao laboratorij s radioni-
com za baždarenje, popravak i gradnju instrumenata,
potak­nuo mjerenje izravna Sunčeva zračenja nabavom
Ångströmova pirheliometra te omogućio mjerenje
slobodne atmosfere radiosondama u Zagrebu (1955) i
Splitu (1956). Nastojeći oko razvoja protugradnoga
sustava, sastavio brošuru Naputak za borbu protiv tuče
(Zagreb 1967, 19682) te supriredio godišnje publikacije
Protugradna obrana na području općine Virovitice (Za-
greb 1967), Protugradna obrana na području SR Hrvat­
ske (Zagreb 1969–1971) i Obrana od tuče na pod­ručju
SR Hrvatske (Zagreb 1972–1976). Pisao i dru­gdje (Om­
ladina, 1940–41; Narodni kalendar, 1951; Vijesti iz Hid­
rometeorološke službe NRH / SRH, 1951–53, 1955–61,
1963–65, pokretač 1951; Vesnik Hidrometeorološke služ­
be FNRJ, Beograd 1953; Vijesti Pomorske meteorološke
službe, 1956), bio suradnik u Hrvatskoj enciklopediji
HIBZ-a i svim izdanjima Opće enciklopedije, Enciklo­
pedije Jugoslavije, Pomorske enciklopedije i Šumarske
enciklopedije LZ. S R. Caparom obnovio 1985. mikroba­
rograf Sprung-Fuess i 1985–88. seizmografe Wiechert,
instrumente što ih je 1903–09. nabavio A. Mohorovičić
(danas u Memorijalnim prostorijama Geofizičkoga
odsjeka PMF). Zaslužni član Jugoslavenskoga društva
za hidrologiju od 1976.
LIT.: Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1874
–1974. Zagreb 1974. — B. Penzar i dr.: Geofizički zavod u Za-
grebu i meteorološki opservatorij na Griču od 1861. do 1986.
Geofizika, 3(1986) Suppl., str. 7, 22, 24, 30, 53, 77. — (Nekro-
lozi s popisom radova): D. Poje, Vijesti Republičkog hidro-
meteorološkog zavoda RH, 38(1990) 2, str. 73–77. — B. Volarić,
D. Skoko i I. Penzar, Geofizika, 7(1990) str. 135–140. — Spo-
menica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike
na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996. — 50 godina
rada Državnog hidrometeorološkog zavoda 1947–1997. Zagreb
1998, 273, 276, 285. — 150 godina meteoroloških motrenja u
Hrvatskoj. Zagreb 2002. — Bibliografija 1947–2006. Državni
hidrometeorološki zavod. Zagreb 2007. — M. Sijerković: Hr-
vatski vremenoslovci. Zagreb 2009, 240–243. — 150 godina
Geofizičkog zavoda u Zagrebu. Zagreb 2011. Mi. Or.
MARGETIĆ, Lujo, pravnik i povjesničar (Donja Stu-
bica, 18. X. 1920 — Rijeka, 17. V. 2010). U Zagrebu
1939. završio klasičnu gimnaziju i 1945. studij na Prav-
nom fakultetu, na kojem je doktorirao temeljem rigo-
roza 1946. Partizanima se priključio 1943. Radio od
1945. u Ministarstvu industrije i rudarstva NRH u
Zagrebu, u Rijeci od 1949. u gradskoj upravi, od 1956.
u poduzeću Elektroprimorje te na Pravnom fakultetu
kao izvanredni profesor od 1976. i redoviti od 1981. do
umirovljenja 1989; professor emeritus 1996. U opsež-
nu je opusu obradio mnogobrojne pravnopovijesne i
povijesne teme, najviše iz hrvatskoga srednjovjekov-
lja. Isprva se bavio starogrčkom pravnom poviješću
(Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, ZPFZ, 1962;
Živa antika, Skoplje 1962, 1964, 1971, 1973; Anali Prav­
nog fakulteta u Beogradu, 1964; Zbornik radova iz prav­
ne istorije posvećen Albertu Vajsu. Beograd 1966; Glas
614
SANU, Beograd 1967), poslije i poviješću rimskoga
prava (Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 1973,
1979; Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1975;
ZPFZ, 1975, 1981, 1985, 1987, 1999, 2002; Atti. Centro di
ricerche storiche Rovigno, AR, 1979; Živa antika, 1979;
Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 1985, 1989; Croa­
tian Critical Law Review, 1997; Zbornik Pravnog fakul­
teta Sveučilišta u Rijeci, ZPFR, 2006, urednik 1983–88;
Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova palača o 1700.
obljetnici postojanja. Split 2009). U središnjem dijelu
opusa raspravljao je o srednjovjekovnom pravu te
mnogim pravno-političkim srednjovjekovnim i rano-
novovjekovnim temama iz Istre i Hrvatskoga primor-
ja, surađujući u izdanjima Vjesnik historijskih arhiva u
Rijeci i Pazinu (1970–73, 1978; Vjesnik Historijskog ar­
hiva Rijeka, 1990; Vjesnik Povijesnog arhiva Rijeka,
1994; Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 2000, 2002),
Krčki zbornik (1971–72, 1976), Jadranski zbornik (1972,
1976–81), Radovi Instituta (Zavoda) za hrvatsku povijest
(1973, 1992), Dometi (1974, 1984, 1988, 1993), Istra
(1977, 1979, 1983), Živa antika (1977, 1982–83), Hi­
storijski zbornik (HZ; 1978–79), Jugoslovenski istorijski
časopis (Beograd 1978), AR (1980, 1985, 1989–90),
Starine (1980, 1987), Praputnjak (Praputnjak 1981),
ZPFR (1983, 1987–89, 1994, 2003), Liburnijske teme
(1987, 1994), Rad JAZU (HAZU) (1987, 1989, 2002),
Rapski zbornik (Zagreb 1987), Buzetski zbornik (1988),
Grobnički zbornik (1988, 1992, 1994, 1996, 2004, 2006),
Revue des études byzantines (Pariz 1988), Croatica
Christiana periodica (1990, 1992, 2002), Storia di Vene­
zia (Rim 1992), Vjesnik Istarskog arhiva (1994), Sveti
Vid (1999, 2001, 2004–08), Riječki teološki časopis
(2002), Mošćenički zbornik (2004) i Zbornik društva za
povjesnicu Klana (2011). Istodobno istraživao i objav-
ljivao tamošnje povijesne normativne akte (Vjesnik
historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 1977, 1988, Vjesnik
Povijesnog arhiva Rijeka, 1993, 1996, Vjesnik Državnog
arhiva u Rijeci, 2008; Jadranski zbornik, 1979–82; AR,
1981–82, 2001; Senjski zbornik, 1987–88; Krčki zbornik,
1988; Pazinski memorijal, 1988; Radovi Zavoda za po­
vijesne znanosti HAZU u Zadru, RZPZ, 1994–95; ZPFR,
1996; Fontes, 1997; Zbornik Kastavštine, 2000; Rad
HAZU, 2001; Raukarov zbornik. Zagreb 2005), neke
prevevši, kritički priredivši i poprativši komentarima:
među ostalim s P. Strčićem Senjski statut iz 1388 (Senj­
ski zbornik, 1985–87), Krčki (vrbanski) statut iz 1388
(Krk 1988; pretisak Krk—Zagreb 2008) i Statut rapske
komune iz 14. stoljeća (Rab—Rijeka 2004), s M. Mo-
gušem Zakon trsatski (Rijeka 1991), a samostalno Vi­
nodolski zakon (Novi Vinodolski—Zagreb—Rijeka
1987, 19892, Rijeka 1998, 20082; engl. prijevod Čako-
vec 1983; glagoljicom Zagreb 1995), Koperski statut
(porečko-puljski rukopis) (Kopar 1991), Statut koprske­
ga komuna iz leta 1423 z dodatki do leta 1668 (Kopar—
Rovinj 1993), Grobničke urbare (Rijeka 1995), Vepri­
načke sudske zapisnike XVI. i XVII. stoljeća (Opatija
1997), Lo Statuto d’Arbe (AR, 2000), Srednjovjekovne
zakone i opće akte na Kvarneru (1–3. Rijeka 2006–2007;

LUJO
MARGETIĆ
jednosveščano izd. Zagreb—Rijeka 2012) i Statut gra­
da Bala (Rijeka 2007). Bavio se i srednjovjekovnom
pravnom i društvenom prošlošću širega istočnojad­
ranskoga područja, napose obalnih gradova, katkad u
svezi s nasljeđem rimskoga i bizantskoga prava, o čem
je pisao u izdanjima ZPFZ (1972, 1983, 1991, 1997),
Starine (1975), Zbornik radova Vizantološkog instituta
(Beograd 1975, 1978), HZ (1976–77, 1982, 1996), Ak­
ten. XVI. internationaler Byzantinistenkongress (Beč
1981), ZPFR (1986, 2007), Annales de l’Institut fran­
çais de Zagreb (1987), Rad HAZU (1993, 1996–97),
RZPZ (1997, 2004) i Toma Arhiđakon i njegovo doba
(Split 2004). Javljao se i temama iz prava te povijesti
srednjovjekovne Hrvatske i Slavonije (HZ, 1971–72;
Zbornik radova Vizantološkog instituta, 1976; AR, 1983
–84; Starine, 1984; Zbornik radova Pravnog fakulteta u
Splitu, 1984; Rad HAZU, 1992; Arhivski vjesnik, 1994;
ZPFZ, 1995–96, 2003, 2005–06; Krbavska bitka i njezine
posljedice. Zagreb 1997; ZPFR, 2004–05; Archaeologia
Adriatica, 2008). Uz pregled glavnih izvora, spoznaje
je skupio u pravnopovijesnim pregledima (Srednjovje­
kovno hrvatsko pravo, 1983; Hrvatsko srednjovjekovno
pravo, 1990; Hrvatsko srednjovjekovno obiteljsko i na­
sljedno pravo, 1996; Srednjovjekovno hrvatsko pravo,
1997), obradivši stvarno, obiteljsko, nasljedno i obvez­
no pravo. Nekim raspravama dao je osobit, katkad i
ključan prinos; ističu se one o plemstvu »dvanaest hr-
vatskih plemena« (HZ, 1970–71), službi egzaminatora
(Starine, 1971), »javnoj vjeri« (Radovi Instituta za hr­
vatsku povijest, 1973) te srednjovjekovnom Zagrebu
(HZ, 1986, 1992; ZPFZ, 1992, 2007; Croatica Christia­
na periodica, 1993–94, 2000; Zagrebački Gradec 1242
–1850. Zagreb 1994; Rad HAZU, 1995; Zagrebačka
biskupija i Zagreb 1094–1994. Zagreb 1995; Hrvatski
ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2002). Najveću je
pozornost privukao njegov rad na ranosrednjovjekov-
noj hrvatskoj povijesti, s »prevratničkom« tezom o
doseljenju Hrvata potkraj VIII. st. (Zbornik Historij­
MARGETIĆ
skog zavoda JAZU, 1977; HZ, 1985, 1988; Zgodovinski
časopis, Ljubljana 1988; Rad JAZU / HAZU, 1990,
2002, 2005; RZPZ, 1994, 2001; Etnogeneza Hrvata.
Zagreb 1995; Radovi Zavoda za hrvatsku povijest,
1995), povezan s drugim raspravama o dobu domaćih
vladara (Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku,
1980, 1998; Zbornik radova Vizantološkog instituta,
1980, 1982, 1991; Studi veneziani, Pisa 1981; Jadranski
zbornik, 1982–85; Zbornik radova Pravnog fakulteta u
Splitu, 1982, 1993; HZ, 1983, 1986–89, 1994; ZPFR,
1984–85, 1995, 2001; Studi medievali, Spoleto 1988;
ZPFZ, 1990, 1993, 2000; RZPZ, 1995; Radovi Zavoda
za hrvatsku povijest, 1996; Spomenica Ljube Bobana.
Zagreb 1996; Zvonimir, kralj hrvatski. Zagreb 1997;
Croatica Christiana periodica, 1997–98, 2000–02, 2007;
Hrvatska i Europa, 1–2. Zagreb 1997–2000; Tisuću go­
dina prvoga spomena ribarstva u Hrvata. Zagreb—Split
1997; Rad HAZU, 2000, 2003–04; Starine, 2000, 2004
–05). Glavne je radove, neke i dopunjene, skupio u
tematskim zbirkama Iz vinodolske prošlosti (1980), Hi­
strica et Adriatica (1983), Rijeka, Vinodol, Istra (1990),
Antika i srednji vijek (1995), Istra i Kvarner (1996), Iz
ranije hrvatske povijesti (1997), Hrvatska i Crkva u sred­
njem vijeku (2000), Zagreb i Slavonija (2000), Dolazak
Hrvata (2001) i O etnogenezi Hrvata i Slavena (2007).
Samostalno i u suradnji objavio je više skripata te udž-
benike iz rimskoga prava (1980), opće (1983, 1998) i na­
cionalne povijesti države i prava (1988; izvadci i u stu­
dijskom gradivu Hrvatska pravna povijest u europskom
kontekstu. Zagreb 2005, 20062). Prilozi su mu tiskani i
u Enciklopediji Jugoslavije LZ, posmrtno u Bertošinu
zborniku (Pula—Pazin 2013) i Leksikonu hrvatskoga
srednjovjekovlja (Zagreb 2017). Napisao mno­gobrojne
osvrte i prikaze, popularne te novinske članke. — Svoj­
stvenim argumentacijskim postupkom – oštroum­nom
analizom i tumačenjem izvora s naglaskom na norma-
tivnim okvirima – propitivao je i napuštao historio-
grafske narative i metodološke pristupe, nekima od
rezultata trajno izmijenivši poimanje prošlosti. Pri-
stup mu je razumijevao analitičko suočavanje sa za-
ključcima povjesničara, pa je s mnogima i polemizirao
(Prikazi i diskusije, 2002). Osim priređivanjem izvora i
pisanjem udžbenika, pravnu je povijest zadužio po-
stavljanjem interpretativne rešetke pravnih područja;
bez obzira na zastarjelost njegova dominantno egze-
getskoga pristupa, sustavnom obradbom pravnih gra-
na na temelju normativnih zbirka i uzimanjem u obzir
rezultata klasične literature disciplini je dao korisnu i
pouzdanu podlogu. Napuštanje istraživanja prošlosti
poglavito kroza socijalne strukture te istraživački po-
mak prema kulturnoj i intelektualnoj povijesti prido-
nijeli su uočavanju prenaglašenoga isticanja norma-
tivnosti u nekim njegovim zaključcima, pri čem se
katkad izgubila kompleksnost prošle zbilje. Unatoč
tomu, njegov je prinos hrvatskoj medievistici, napose
tumačenju izvora, izniman. Premda mu je dio zaklju-
čaka odbačen, mnogi još iščekuju provjeru, pa mu
opus zasad nije primjereno vrjednovan. Bio je redoviti
615
MARGETIĆ
član HAZU od 1991. Počasni doktorat Sveučilišta u
Rijeci dodijeljen mu je 1995. Dobio nagrade za život-
no djelo – grada Rijeke 1992. i državnu 1997. Knjige iz
njegove ostavštine zasebna su zbirka u Knjižnici Prav-
noga fakulteta u Rijeci.
DJELA: Iz vinodolske prošlosti. Rijeka 1980. — Rimsko pravo
(suautor M. Boras). Zagreb 1980, 19862, Rijeka 19983, 19984.
— Histrica et Adriatica. Fiume—Trieste 1983. — Opća povijest
države i prava. Rijeka 1983, 19852. — Srednjovjekovno hrvatsko
pravo. Stvarna prava. Zagreb—Rijeka 1983. — Povijest država i
prava naroda SFR Jugoslavije (suautor H. Sirotković). Zagreb
1988, 19902. — Hrvatsko srednjovjekovno pravo. Vrela s komen­
tarom (suautorica M. Apostolova-Maršavelski). Zagreb 1990,
19992. — Rijeka, Vinodol, Istra. Rijeka 1990. — Antika i srednji
vijek. Zagreb—Rijeka 1995. — Hrvatsko srednjovjekovno obitelj­
sko i nasljedno pravo. Zagreb 1996. — Istra i Kvarner. Rijeka
1996. — Makso Peloza i Mune. Mune 1996. — Iz ranije hrvatske
povijesti. Split 1997. — O Bašćanskoj ploči. Krk 1997, Rijeka
20002 (Bašćanska ploča). — Srednjovjekovno hrvatsko pravo.
Obvezno pravo. Zagreb—Rijeka 1997. — Opća povijest prava i
države. Rijeka 1998. — Rimsko pravo. Rijeka 1999. — Hrvatska
i Crkva u srednjem vijeku. Rijeka 2000. — Zagreb i Slavonija.
Zagreb—Rijeka 2000. — Dolazak Hrvata. Split 2001. — Prikazi
i diskusije. Split 2002. — O etnogenezi Hrvata i Slavena. Split
2007. — Potpuniji popis radova: Lujo Margetić. Spomenica
preminulim akademicima, 2012, 170, str. 71–98.
LIT.: (O knj. Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije):
N. Kisić-Kolanović, Časopis za suvremenu povijest, 20(1988)
1/2, str. 229–232. — A. Cvitanić, Adrias, 3(1989) str. 395–406.
— H. Matković, Historijski zbornik, 42(1989) 1, str. 356–358.
— P. Strčić, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1990, 23, str.
278–284. — (O knj. Rijeka, Vinodol, Istra): A. Gruborović, Do­
meti, 23(1990) 10, str. 717–718. — I. Kampuš, Historijski zbor­
nik, 43(1990) 1, str. 365–376. — P. Strčić, Jadranski zbornik,
14(1990–91) str. 256–260. — (Razgovori): D. Herljević, Novi list,
47(1993) 29. V, str. 4–5. — M. Kratofil, Vijenac, 6(1998) 8. X,
str. 6–7. — E. Marinković Škomrlj, Novi list, 52(1998) 14. V,
str. 18. — Ž. Morić, Vjesnik, 59(1998) 14. II, str. 21. — (Uz ob­
ljetnicu rođenja): Rijeka, 6(2001) 1, str. 17–45; 10(2005) br. 2.
— Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2001, Suppl.
1, str. 1–24. — (O knj. Dolazak Hrvata): A. Cvitanić, Slobodna
Dalmacija, 60(2002) 16. XI, str. 61. — M. Lončar, Glasje,
7(2003) 13/14, str. 358–361. — S. Marčec, M. Polić i P. Strčić:
Lujo Margetić. Život i djelo. Rijeka 2006. — (O knj. O etno-
genezi Hrvata i Slavena): A. Cvitanić, Mogućnosti, 55(2008)
4/6, str. 174–178. — B. Vukas ml., Zbornik Pravnog fakulteta
Sveučilišta u Rijeci, 29(2008) 2, str. 1209–1212. — (Nekrolozi):
D. Čepulo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 60(2010) str.
907–910. — I. Jurković, Zbornik Odsjeka za povijesne znano-
sti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 28(2010)
str. 371–376. — R. Kurelić, Vjesnik Istarskog arhiva, 17(2010)
str. 240–244. — A. Petranović, Zbornik Pravnog fakulteta Sve-
učilišta u Rijeci, 31(2010) 2, str. 1055–1056. — G. Ravančić,
Povijesni prilozi, 29(2010) 38, str. 355–356. — P. Strčić, Histo-
rijski zbornik, 67(2010) str. 407–410. — S. Andrić, Scrinia Sla-
vonica, 11(2011) str. 549. — F. Šanjek, Croatica Christiana
periodica, 35(2011) str. 191–194. — Lujo Margetić. Spomenica
preminulim akademicima, 2012, br. 170. I. Maj. i N. Lo.
MARGETIĆ, Marko, geolog (Sućuraj, 25. IV. 1891 —
Zagreb, 19. III. 1955). Brat planinara Ante. Završio
gimnaziju u Splitu 1910. i studij prirodnih znanosti na
Karlovu sveučilištu u Pragu 1915. Bio gimnazijski na-
616
stavnik u Splitu 1920–41. Radio potom u Hrvatskom
državnom geoložkom zavodu u Zagrebu (Geološko-
-rudarski institut Hrvatske od 1946), Poduzeću za pro­
izvodnju nafte Donja Lendava od 1949. te u Institutu za
naftu u Zagrebu. Bavio se geomorfologijom, stratigra­
fijom i geotektonikom središnje Dalmacije, istraživao
nalazišta ugljena, manganove i željezne rude, gipsa,
bentonitne gline, fosforita te bituminoznih stijena (pri­
rodni asfalt) kraj Vrgorca i Trogira, na Braču, Dinari i
Svilaji. Izradio geološke karte okolice Splita, dijelova
Brača, Skradina, Dubravica, Vrličkoga polja, doline
Cetine i Promine te više elaborata za gospodarstvo.
Pisao u periodicima Glasnik Geografskog društva (Beo­
grad 1925), Novo doba (1925), Vjestnik Hrvatskog dr­
žavnog geoložkog zavoda i Hrvatskog državnog geo­
ložkog muzeja (1944) i Geološki vjesnik (1947, 1952);
neki radovi tiskani kao p. o.
LIT.: A. Takšić: (Nekrolog). Geološki vjesnik, 8–9(1954–55)
str. 247–249. — B. Magaš: Geološka bibliografija SR Hrvatske
1945–1972. Zagreb 1975, 126. — Z. Mužinić: Vrsni stručnjaci
i uspješni pedagozi. Školski vjesnik, 35(1986) 2, str. 204. —
Hrvatski geološki institut 1909–2009. Zagreb 2009, 47–48, 52,
96, 124, 138, 144. I. Sl.
MARGETIĆ, Milorad, glumac (Gornji Miholjac kraj
Slatine, 23. VIII. 1929 — Beograd, 1. VII. 1973). Zavr-
šio gimnaziju u Osijeku 1950. Angažiran 1950–53. u os­
ječkom kazalištu, gdje je odigrao Oca (A. Alliger, Ivica
i Marica, 1950), Matetinu (M. Božić, Povlačenje, 1950),
Trgovca (B. Kreft, Celjski grofovi, 1950), Schwarza (F.
Schiller, Razbojnici, 1951), Marcela (W. Shakespeare,
Hamlet, kraljević danski, 1951), Gabru Kalavardina (J.
Ivakić, Inoče, 1952), Ibrahima (M. Ogrizović, Hasana­
ginica, 1952), Ivana Smolčića (P. Budak, Mećava,
1952), Michela Bouilheta (C. A. Puget, Sretni dani,
1952), Pazarovića (T. Brezovački, Diogeneš aliti Sluga
dveh zgublenih bratov, 1952) i Sudca (U. Notari, Tri lo­
pova, 1953). Od 1953. do kraja života radio u Narod-
nom kazalištu u Sarajevu, s prekidom 1963–65, kad je
u Jugoslavenskom dramskom kazalištu u Beogradu
(Dr. Katančić, M. Krleža i Vera Crvenčanin Kuleno-
vić, Na rubu pameti, 1963; Otac Bare, J. Whiting, De­
moni, i Vojnik, P. Calderón de la Barca, Život je san,
1964). Impozantne pojave, glumačku je zrelost doseg­
nuo u drugom dijelu sarajevskoga angažmana. Poseb-
no je uspjelo tumačio naslovne herojsko-tragične li-
kove, Kralja Tvrtka (M. Jančić, Bosanski kralj, 1967) i
Hasanagu (Ogrizović, Hasanaginica, 1969), te duhovi-
te i živopisne sporedne, Ljekara (M. Frisch, Biografija:
Igra, 1968) i Fernanda (E. Hemingway, Róża Ostrow­
ska i J. Goliński, Kome zvono zvoni, 1969). Istaknuo se
i kao Shakespeareov Edgar (Kralj Lear, 1954) i Ham­
let (1960), Freddy (T. M. Rattigan, Duboko plavo
more, 1955), Trepljev (A. P. Čehov, Galeb, 1957), Pjer
Bezuhov (L. N. Tolstoj i E. Piscator, Rat i mir, 1959),
Porotnik broj pet (R. Rose, Dvanaest gnjevnih ljudi,
1959), James Tyrone ml. (E. O’Neill, Dugo putovanje
u noć, 1960), Nozdrjov (N. V. Gogolj i A. Adamov,
Mrtve duše, 1961), Proctor (A. Miller, Lov na vještice,