1. Komponenta je metalna ili nemetalna materija koja čini leguru.

2. Šta mogu biti komponente ?

Komponente mogu biti hemijski elementi kao i hemijska jedinjenja.

3. Faza je homogeni dio sistema odvojen od drugih dijelova graničnom površinom.

4. Sistem je sveukupnost faza u jednom dijelu prostora pri određenim vanjskim faktorima.

5. Navesti faktore koji utječu na stabilnost sistema.

Faktori koji utiču na stabilnost sistema su: vanjski i unutrašnji faktori.

6. Kako glasi Gibbsovo pravilo faza?

S=K-F+n ili S=K-F+I

S- broj stepeni slobode

K- broj komponenti

F- broj faza

n- promjenjivi vanjski faktor (pošto je pritisak konstantan onda je n=1).

7. Koji unutrašnji faktori utječu na stabilnost sistema ?

Unutrašnji faktor koji utječe na stabilnost sistema je koncentracija.

8. Koji vanjski faktori utječu na stabilnost sistema?

Vanjski faktori koji utječu na stabilnost sistema su temperatura i pritisak.

9. Ako je stepen slobode 0 (S=0) šta to znači?

Ako je S=0 sistem nema nijedan stepen slobode, tj. ne može se promijeniti ni temperatura, ni
koncentracija a da se ne naruši ravnoteža.

10. Pri obrazovanju legura šta se može obrazovati u čvrstom stanju ?

U čvrstom stanju mogu se obrazovati: čvrsti rastvori, hemijska jedinjenja ili mehaničke
smjese.

11. Čvrsti ratvori su faze promjenjivog sastava pri čemu se kristalna rešetka jedne od
komponenata ne mijenja ili se mijenja samo parametar rešetke.

12. Na koji način se označavju čvrsti rastvori ?

Označavaju se grčkim slovima (slfa, beta, gama...)

13. Kakvi mogu biti čvrsti rastvori ?

Mogu biti intersticijski (ako se atomi komponente koja se rastvara smještaju u međuprostore
rešetke rastvarača) i supstitucijski (ako dolazi do zamjene atoma iz rešetke koja se rastvara u
rešetci koja je rastvarač).

14. Kakva je kristalna struktura hemijskih jedinjenja?

Hemijska jedinjenja imaju drugačiju kristalnu rešetku od polaznih komponenata, a razlikuju

se i po hemijskim i fizičkim osobinama.

15. Mehaničke smjese su smjese kristala čistih komponenata, čvrstih rastvora i hemijskih
jedinjenja.

16. Kakve mogu biti mehaničke smjese ?

Mogu biti proste (nastaje pri bilo kojem odnosu komponenata koje je čine), eutektičke i
eutektoidne mehaničke smjese (nastaju pri tačno određenoj koncentraciji i temperaturi i imaju
određen hemijski sastav).

17. Kristalizacije je prijelaz rastopljenog metala ili legure u čvrsto stanje.

18. Centri kristalizacije su pojedinačna mjesta u kojima pri određenoj temperaturi hlađenja
započinje kristalizacija.

19. Nacrtati krivu hlađenja za čisti metal i leguru i objasniti razliku.

Kod čistog metala kriva hlađenja prvo srazmjerno brzo pada bez ikakve kvalitetne promjene
stanja sve do temperature kristalizacije. Kod većine legura (osim eutektičkih legura) proces
očvršćavanja nije izoterman, tj. na krivoj očvršćavanja nema horizontalnog dijela, već je
proces očvršćavanja kriva linija. Za razliku od čistih metala prelazak iz tečnog stanja u čvrsto
stanje ne odvija se na konstantnoj temperaturi, već u jednom temperaturnom intervalu 1-2.
20. Navesti osnovne tipove binarnih dijagrama stanja.

Razlikujemo tri tipa binarnih dijagrama stanja:

a) Binarni dijagram stanja sa potpunom rastvorljivošću komponenata u tečnom i čvrstom

stanju.
b) Binarni dijagram stanja sa potpunom rastvorljivošću komponenata u tečnom stanju i
potpune nerastvorljivosti komponenata u čvrstom stanju.
c) Binarni dijagram stanja sa djelimičnom rastvorljivošću komponenata u čvrstom stanju
i potpunom rastvorljivošću komponenata u tečnom stanju.

21. Nacrtati binarni dijagram stanja za komponente A i B sa djelimičnom

rastvorljivošću komponenata u čvrstom stanju i potpunom rastvorljivošću
komponenata u tečnom stanju.

22. Nacrtati binarni dijagram stanja za komponente Ai B sa potpunom rastvorljivošću

komponenata u tečnom stanju i potpune nerastvorljivosti komponenata u čvrstom
stanju.
23. Nacrtati binarni dijagram stanja za komponente A i B sa potpunom rastvorljivošću
komponenata u tečnom i čvrstom stanju.

24. Kako nastaje eutektička legura?

25. Kako nastaje eutektoidna legura ?

U tački C (legura satava 13% Sb i 87% Pb) na temperatur od 245˚ iz rastopa se istovremeno
izdvajaju kristali obje komponente, pa tako nastaje fina mehanička mješavina kristala olova i
antimona koja se naziva eutektikum.

26. Nacrtati krivu hlađenja eutektičke mehaničke smjese.

27. Nacrtati krivu hlađenja eutektoidne mehaničke smjese.

28. Nacrtati krivu zagrijavanja i hlađenja čistog željeza sa transformacijama.

29
. Šta je temperaturni histerezis?

Razlika temperature tačke preobražaja pri hlađenju i zagrijavanju.

30. Koja je i šta predstavlja Kiri (Curie) temperatura ?

α-Fe Željeza ima izražena magnetna svojstva koja gubi na temperaturi 768 ˚C tzv. Curie
temperaturi.

31. Koja je razlika između γ i δ Fe ?

γ-Fe je plastičnije, žilavije, ima povećanu sposobnost rastvaranja ugljika i nemagnetično je.

32. Koja je razlika između stabilnog i metastabilnog Fe-C dijagrama stanja?

Zavisno od toga da li se ugljik javlja u obliku hemijskog jedinjenja ili u elementarnom obliku
razlikuju se metastabilan i stabilan dijagram stanja.

33. U kojem obliku se može izlučiti grafit ?

Grafit se može izlučiti u tri oblika: nodule (loptice), lamele (pločice) i u obliku pahuljica u
slučaju temperovanog gvožđa.

34. Šta predstavlja solidus linija u Fe-C dijagramu?

Solidus linija je višestruko izlomljena linija koja razdvaja čvrsto stanje od mješovitog stanja i
predstavlja kraj očvršćavanja legure.

35. Šta predstavlja likvidus linija u Fe-C dijagramu?

Likvidus linija je višestruko izlomljena linija koja razdvaja tečno stanje od početka
očvršćavanja. Iznad likvidus linije legura je u tečnom stanju- rastop.

36. Navesti tri izotermalne transformacije koje se javljaju kod Fe-C dijagrama.

Tri izotermalne transformacije su: peritektička, eutektoidna i eutektička.

37. Navesti čvrste rastvore u Fe-C dijagramu.

Čvrsti rastvori u Fe-C dijagramu su: ferit, austenit.

38. Navesti mehaničke smjese u Fe-C dijagramu.

Mehaničke smjese su: Perlit I ledeburit.

39. Navesti hemijska jedinjenja u Fe-C dijagramu.

Hemijska jedinjenja u Fe-C dijagramu su: cementit Fe-Fe3C

40. Ledeburit je (naziv dolazi od njemačkog istraživača Adolfa Ledebura) je eutektik

tj.eutektička mehanička smjesa austenita i cementita koja nastaje na 1147 ˚C iz tečne faze s
4,3 %C. Ledeburit je legura koja ima najnižu tačku topljenja.

41. Perlit je (naziv dolazi od engleske riječi pearl-zrnce, perla intezivnog sjaja) eutektoidna
mehanička smjesa ferita I cementite, koja se formira hlađenjem na normalan način ili
izotermičkom.

42. Koliki je sadržaj ugljika u eutektoidnom čeliku ?

Sadržaj ugljika u eutektoidnom čeliku je 0,8%.

43. Koliki je sadržaj ugljika u eutektičkom gvožđu ?

Sadržaj ugljika u eutektičkom gvožđu je 4,3%.

44. Navesti neravnotežne mikrostrukture koje se javljaju u čeliku.

To su: martenzitna, beinitna (gornji ili donji beinit), sorbit i trustit i Widmanstatten-ova
mikrostruktura.
45. Navesti ravnotežne mikrostrukture koje se javljaju u čeliku na sobnoj temperaturi
(500 0C) .

Podjela čelika prema ravnotežnoj strukturi: podeutektoidni, eutektoidni, nadeutektoidni i

ledeburitni

46. U kojim uslovima nastaju neravnotežne mikrostrukture u čeliku?

Neravnotežne mikrostrukture nastaju kao rezultat neravnotežnih uslova hlađenja čelika.

47. α ferit je (naziv dolazi od latinske riječi ferrum za željezo) intersticijski čvrsti rastvor
ugljika u volumno centriranom kubnom željezu (VCK). Maksimalna rastvorljivost ugljika je
0,0218% C na 725 °C, a najmekša je struktura u leguri željezo-ugljik, tvrdoće samo 60 HB.

48. Austenit je (naziv dolazi od engleskog metalurga Williama Chandlera Roberts-Austen,

koji je prvi prikazao Fe-C dijagram) intersticijski čvrsti rastvor ugljika u površinski
centriranom kubnom željezu (PCK). Maksimalna rastvorljivost ugljika u austenitu je 2,14% C
na 1147 °C.

49. δ ferit je (naziv dolazi od latinske riječi ferrum za željezo) intersticijski čvrsti rastvor
ugljika u volumno centriranom kubnom željezu (VCK). Maksimalna rastvorljivost ugljika je
0,1 % C na 1493°C.

50. Koja je razlika između α i β željeza?

β-Fe je za razliku od α-Fe nemagnetično.

51. Podijela čelika prema hemijskom sastavu.

Ugljenični čelici i legirani čelici.

52. Podijela ugljeničnih čelika.

Imamo tri vrste: niskougljenični (0,025-0,25%C), srednjeugljenični (0,25-0,6%C) i

visokougljenični (0,6-2,14%C)

53. Podijela legiranih čelika.

Imamo tri vrste: niskolegirani (manje od 2,5%), srednjelegirani (2,5-10%) i visokolegirani

(10-50%).

54. Karbidotvorci su legirajući elementi u čeliku: krom, molibden, niob, tantal, titan, vanadij
i volfram.
55. Alfageni elemeti su su elementi koji proširuju područje ferita (krom, molibden, vanadij,
volfram).

56. Gamageni elementi su elementi koji proširuju područje austenita (mangan, nikal, kobalt)

57. Osnovna podijela čelika prema namjeni.

Podjela: konstrukcioni, alatni, sa posebnim (specijalnim) svojstvima.

58. Podijela čelika prema mikrostrukturi.

Podjela: perlitni, feritno-perlitni, feritni, martenzitni, beinitni i austenitni.

59. Podijela čelika prema kvalitetu.

Podjela: običnog kvaliteta (sadrže do 0,06% S i P), kvalitetni (sadrže do 0,04% S i P) i

visokokvalitetni (sadrže manje od 0,025% S i P).

60. Navesti neke od neželjeznih metala.

To su aluminij, magnezij, nikl, bakar i titan.

61. Osnovna svojstva neželjeznih metala i njihovih legura su: otpornost na koroziju, laka
prerada, visoka električna i termička provodnost, mala gustina i boja.

62. Navesti prednosti aluminija i njegovih legura.

Aluminij ima nisku specifičnu masu, visoku električnu vodljivost i veliku toplotnu
provodnost.

63. Gdje je našao primjenu Al i njegove legure?

Primjena aluminija i njegovih legura širi se u graditeljstvu, proizvodnji vozila i za pakiranje,

radi manje gustoće od čelika, dobre korozione postojanosti, sve boljih mehaničkih i
proizvodnih svojstava i mogućnosti reciklaže.

64. Prednost legura na baz Mg je: mala masa, dobra livkost, visoka duktilnost i veća
žilavost.

65. Gdje se koristi čisti nikl?

Čisti nikl se koristi tamo gdje se traži specijalna otpornost prema koroziji, primarno u
hemijskoj industriji, elektro i prehrambenoj indukstriji.

66. Za što se najviše koristi nikl (40%) ?

Oko 43% proizvodnje nikla koristi se za proizvodnju nehrđajućih čelika.

67. Kakve su to Superlegure na bazi Ni?

Legure nikla sa visokim mehaničkim i koroznim svojstvima kod povišenih temperatura u

tehničkoj praksi poznate su pod imenom superlegure, zbog njihovih naglašenih čvrstoćnih
karakteristika na visokim temperaturama i u nizu slučajeva dobre korozione postojanosti.

68. Kakav Cu se koristi za izradu žica za električne provodnike?

Za izradu žica za električne provodnike koristi se bakar čija čvrstoća iznosi 99,9% i od njega
se prave valjane i vučene žice.

69. Mesing je legura bakra i cinka, gdje je sadržaj cinka oko 40%.

70. Prednost Ti i njegovih legura je: lagan je, ima odličnu korozijsku otpornost I visok
odnos čvrstoće prema masi, jak afinitet prema kisiku.

71. Navesti osnovna statička mehanička ispitivanja.

Ispitivanje na zatezanje, pritisak, savijanje, uvijanje, smicanje, puzanje i relaksacija.

72. Navesti osnovna dinamička mehanička ispitivanja.

Mogu biti udarna (brzina udara Charpyjeva klatna obično je 5,5 m/s) ili promjenljiva (s
istosmjernim ciklusima na zatezanje ili pritisak i naizmjenična s kombinacijama zatezanje i
pritisak).

73. Kako se dijele mehanička ispitivanja prema temperaturi ispitivanja ?

Prema temperaturi ispitivanja: na sobnoj, na povišenoj i na sniženoj temperaturi.

74. Kako se mehanička ispitivanja dijele prema vremenu trajanja ?

Prema trajanju djelovanja opterećenja: na kratkotrajna i dugotrajna.

75. Kako se mehanička ispitivanja dijele prema načinu djelovanja opterećenja ?

Prema načinu djelovanja opterećenja: na zatezanje, pritisak, savijanje, uvijanje, smicanje te

kombinacije zatezanje i pritisak itd.

76. Kako se mehanička ispitivanja dijele prema brzini djelovanja opterećenja ?

Prema brzini djelovanja opterećenja: na statičko i dinamičko.

77. Deformacija je promjena dimenzija i oblika tijela usljed djelovanja opterećenja i

naprezanja.
78. Opterećenja je dijelovanje vanjske sile na konstrukcioni element.

79. Naprezanje unutrašnje sile u materijalu svedena na jedinicu površine, nastaje usljed
djelovanja opterećenja.

80. Kad nastaje naprezanje u materijalu ?

Nastaje usljed djelovanja opterećenja.

81. Čvrstoća je sposobnost materijala da se odupire deformacijama I lomu.

82. Koja ispitivanja se obično provode na krtim materijalima ?

Obično se provode ispitivanje pritiskom i savijanjem.

83. Koji parametri se određuju kod ispitivanja pritiskom ?

Parametri koji se određuju kod ispitivanja pritiskom su: pritisna čvrstoća Rmt, granice pritiska
Ret, dimenzija epruvete d0, granica tečenja (σpT).

84. Navesti parametre koji se određuju pri ispitivanju na savijanje.

- savojna čvrstoća, Rms

- ugib pri prijelomu, fu, mm
- krutost, KE i
- faktor savijanja, KS

85. U kojem slučaju ispitivanje uvijanjem ima najčešću primjenu ?

Važno je za materijale koji se koriste za izradu mašinskih dijelova izloženih uvojnim (ili
torzionim) opterećenjima, kao što su vratila, cijevi i slično. Znatno veću primjenu ima kao
tehnološko

ispitivanje za žicu.

86. Kada se provodi ispitivanje smicanjem ?

Ispitivanje smicanjem vrši se radi određivanja smicajne čvrstoće materijala koji su u

upotrebi izloženi smicajnom naprezanju.

87. Mašine za ispitivanje zatezanjem mogu biti sa hidrauličkim i mehaničkim pogonom.

88. Zašto se uređaj za ispitivanje zatezanjem naziva univerzalnim?

Zato što se mogu koristiti I za ostala statička ispitivanja.

89. Uzorak je dovoljna količina materijala uzeta od uzorka proizvoda u cilju izrade jedne ili
više epruveta.

90. Epruveta je dio uzorka određenih dimenzija, mašinski obrađen ili neobrađen koji
ispunjava zahtjeve stanja date kod ispitivanja.

91. Epruvete za ispitivanje zatezanjem mogu biti?

Najviše su u upotrebi kratke proporcionalne epruvete promjera 10 mm za okrugle šipke i

kratke proporcionalne pljosnate epruvete za limove i trake shodno navedenim standardima.

92. Kakva je razlika između oznaka A5 i A10?

A5- kratke proporcijonalne epruvete

A10-duge proporcijonalne epruvete

93. Nacrtati dijagram pri ispitivanju zatezanjem i označiti sve karakteristične tačke.

94. Nacrtati dijagram pri ispitivanju zatezanjem i označiti elastično i plastično područje.
95. Napon tečenja (kod ispitivanja zatezanjem) može biti?

Napon tečenja (kod ispitivanja zatezanjem) može biti donji D i gornji T.

96. Zatezna čvrstoća je naprezanje koje odgovara maksimalnoj sili u tački M uslovno se
naziva zateznom čvrstoćom Rm.

97. Svojstva deformabilnosti kod ispitivanja zatezanjem su?

Pri ispitivanju zatezanjem mogu se određivati slijedeća svojstva deformabilnosti materijala:

ukupno izduženje (A5 ili A10, odnosno A11,3) i ukupno suženje (Z5 ili Z10).

98. Modul elastičnosti je naprezanje potrebno da se dvostruko poveća dužina epruvete,

odnosno on karakteriše otpornost materijala prema deformisanju ili drugačije rečeno njegovu
krutost.

99. Navesti vrste loma kod epruveta.

Krti i duktilni (žilavi).

100. U odnosu na način zagrijavanja kako je moguće izvesti ispitivanje na zatezanje na

povišenim temperaturama?

Ispitivanje na povišenim temperaturama moguće je izvesti:

- sa kratkotrajnim zagrijavanjem,
- dugotrajnim zagrijavanjem.

101. Ispitivanje na zatezanje na povišenim temperaturama sa dugotrajnim zavarivanje

može biti?

- ispitivanjem puzanjem,
- ispitivanje relaksacijom.

102. Kako se ponaša čvrstoća materijala sa povećanjem temperature?

103. Kako se ponaša duktilnost materijala sa povećanjem temperature?

104. Koja metoda se kod nas korsiti za ispitivanje (žilavosti) udarne radnje loma?

Za ispitivanje udarne radnje loma koristi se Charpyevo klatno.

105. Šta je mjera žilavosti materijala?

Mjera žilavosti materijala je udarna radnja loma.

106. Kakve mogu biti epruvete za ispitivanje žilavosti (nacrtati)?

107. Na koliko epruveta se vrši ispitivanje žilavosti?

Ispitni se uzorci s V zarezom rabe za određivanje udarnog rada loma za opće konstrukcijske
čelike, a za čelike za poboljšanje rabe se uzorci s U zarezom. U zarez dubine 3 mm. U
zarezom dubine 5 mm propisani su EN i ISO standardima. Ispitivanje se izvodi na uzorcima
kvadratnog poprečnog presjeka: (h x b x l) = (10 x 10 x 55) mm.

108. Kako se izračunava žilavost?

109. Objasniti oznaku KU 300/3 ili KU 150/2.

Epruvete sa plićim U- zarezom, dopunjava se oznaka udarne radnje loma KU odgovarajućim

oznakama potencijalne energije i dubine zareza.

110. Faktori koji utječu na žilavost materijala su temperatura ispitivanja, mikrostruktura

(osobito veličina zrna), oblik i dimenzije zareza, dimenzije epruvete, brzina udara itd.

111. Navesti ostale metode ispitivanja žilavosti (osim po Šarpiju).

- po Pelliniju,
- po Izodu,
- po Bruggeru,
- tehnološko ispitivanje itd.

112. Zamaranje je pojava postepenog oštećivanja materijala uslijed dugotrajnog djelovanja

periodičnih promjenljivih opterećenja odnosno naprezanja.

113. Šta je najčešći uzrok loma materijala?

80 do 90% svih lomova kod mašinskih dijelova imaju karakter loma usljed zamaranja
materijala (osovine, vratila, radilice, prijenosne poluge, vijci ...).

114. Wöhler-ova ili S-N krivulja konstruiše se za jedan od odabranih tipova promjenljivog
naprezanja na temelju podataka o izvršenom ispitivanju.

115. Dinamička čvrstoća je ono najveće primijenjeno naprezanje pod kojim ispitivana
epruveta izdrži propisani ili beskonačan broj ciklusa bez pojave loma ili nekog drugog
propisanog učinka.

116. Za što se koriste Smithovi dijagrami?

Za pregledno prikazivanje dinamičke izdržljivosti materijala u zavisnosti od srednjeg

naprezanja, gornjeg ili donjeg naprezanja ili amplitude, koriste se Smithovi dijagrami.

117. Navesti statičke metode ispitivanja tvrdoće.

Statičke metode ispitivanja tvrdoće su: Brinellova,Vickersova i Rockwellova metoda.

118. Navesti dinamičke metode ispitivanja tvrdoće.

Dinamičke metode ispitivanja tvrdoće su: Baumann,Poldi, Shore i Lessen metoda.

119. Tvrdoća je otpornost ispitivanog materijala prema prodiranju u njega drugog znatno
tvrđeg tijela.

120. Šta predstavlja Mohsova skala?

Prema Mohsovoj skali načinjena je podjela minerala u 10 razreda, tako da svaki naredni član
ove skale mora zaparati površinu prethodnog člana.(npr. fluorit– 4 može zaparati kalcit – 3).

121. Koja vrsta kuglice se koristi kod ispitivanja tvrdoće po Brinelu i kako se označava
ta tvrdoća?

Tvrdoća se mjeri na ravnom uzorku utiskivanjem čelične kuglice ili kuglice od tvrdog metala
prečnika D = 10, 5, 2.5,2 I 1 mm.

HBS – tvrdoća kada se koristi utiskivač čelična kuglica

HBW - tvrdoća kada se koristi utiskivač od tvrdog metala.

122. Na osnovu čega se određuje tvrdoća po Brinellu?

Postupak ispitivanja tvrdoće po Brinellu propisan je tačno određenim

normama i standardima kao što je danas važeći standard u BiH: BAS EN

ISO 6506-1/01 koji se odnosi na metodu ispitivanja i BAS EN ISO 6506-

2/01 za verifikaciju i kalibraciju ispitnih uređaja.

123. Kalota je geometrijsko tijelo, tj. dio kugle nastao presjecanjem kugle i ravnine.

124. Koja vrsta utiskivača se koristi kod ispitivanja tvrdoće po Brinelu?

Kuglicom od kaljenog čelika i kuglica iz tvrdog metala.

125. Koja vrsta utiskivača se koristi kod ispitivanja tvrdoće po Vikersu?

Tvrdoća se mjeri pomoću dijamantske piramide sa uglom pri vrhu od 136˚ koja se utiskuje
pod opterećenjem u materijal.

126. Koja vrsta utiskivača se koristi kod ispitivanja tvrdoće po Rockwelu?

Utiskivač kod metode HRC je dijamantska kupa (konus) sa uglom od 120˚.

127. Objasniti oznaku 600 HBW 1/30/20.

600 HBW 1/30/20 600 HBW 1/30/20 –Brinellova tvrdoća od 600 je određena sa kuglicom od
tvrdog metala prečnika 1 mm, silom od 294,2 N za vrijeme od 20 s (ispitna sila se množi sa
9,81, tj. 30.)

128. Prednosti ispitivanja tvrdoće Brinelovom metodom.

Prednosti metode:

- Lako mjerenje veličine otiska, dovoljno je mjerno povećalo

- Jednostavna priprema površine - dovoljno je i grubo brušenje
- Metoda je selektivna - mjerno područje od 0-450 jedinica za čeličnu kuglicu

129. Nedostatci ispitivanja tvrdoće Brinelovom metodom.

Nedostaci metode:

- Ne mogu se mjeriti materijali visoke tvrdoće,

- Tvrdoća je ovisna o opterećenju, pa prema "stupnju opterećenja (X)" treba izabrati
odgovarajuću silu,
- Otisak je relativno velik, pa funkcionalno ili estetski nagrđuje, površinu (ukoliko se
tvrdoća mjeri na proizvodu, a ne na uzorku).
130. Koje mehaničko svojstvo možemo odrediti na osovu poznavanja tvrdoće?

Na osnovu poznavanja tvrdoće možemo odrediti čvrstoću materijala.

131. Kad se najčešće koristi metoda za ispitivanje tvrdoće po Vikersu?

Metoda po Vikersu naročito je pogodna za kontrolu tvrdoće veoma tvrdih površina kao što su
kaljene, cementirane,nitrirane ili difuziono metalizirane.

132. Objasniti oznaku 130 HV 10/30.

130 HV 10/30 označava tvrdoću po Vickersu od 130 HV za čije je određivanje

primijenjena sila od 10⋅9,81=98,1 N u trajanju od 30 s.

133. Na osnovu čega se određuje tvrdoća po Vickersu?

134. Prednosti ispitivanja tvrdoće metodom Vickersa?

- Tvrdoća je neovisna o primijenjenoj sili,

- Moguće mjerenje tvrdoće i najtvrđih materijala,
- Moguće je mjerenje tvrdoće vrlo tankih uzoraka te čak tvrdoća pojedinih zrna
(kristala) jasno primjenom male sile,
- Vickersova metoda jedina je primjenjiva u znanstveno istraživačkom radu na
području materijala,
- Otisak je vrlo malen pa ne oštećuje površinu (važno pri mjerenju tvrdoće gotovih
proizvoda).

135. Nedostaci ispitivanja tvrdoće metodom Vickersa?

- potrebna brižljiva priprema površine uzorka na kojoj se obavlja mjerenje,

- za mjerenje veličine otiska potreban je mjerni mikroskop.
136. Koja razlika ispitivanja tvrdoće po Rokvelu u odnosu na metode po Brinelu i
Vikersu (u odnosu na opterećenje)?

137. Prednosti ispitivanja tvrdoće metodom Rokvel?

- mjerenje je brzo, tvrdoća se očitava na skali aparata,

- nije potrebna brižljiva priprema mjerne površine.

138. Nedostatci ispitivanja tvrdoće metodom Rokvel?

- slaba selektivnost metode.Čitavo mjerno područje od 0-100 HRC (teoretski) praktički

od 20-70 HRC.Stoga se ova metoda koristi gotovo samo u pogonima,gotovo
isključivo na termički obrađenim čelicima.
- nepreciznost: ± 2 HRC.

139. Kod dinamičkih metoda ispitivanja tvrdoće šta služi kao osnova za određivanje
tvrdoće?

Kao osnova za određivanje tvrdoće služi ili nastali otisak(kao kod ispitivanja tvrdoće padom
ili udarom), ili visina odskoka (kao kod postupka ispitivanja tvrdoće elastičnim odskakanjem).

140. Na osnovu čega se određuje tvrdoća po Šoru?

Tvrdoća po Šoru određuje se prema visini elastičnog odskoka malog tega koji

slobodno pada sa određene visine.

141. Mikrotvrdoća je tvrdoća određena pod djelovanjem manjih sila utiskivanja. Sile
utiskivanja su manje od 1,96 N. Otisci su najčešće vrlo mali tako da se moraju mjeriti
mikroskopom. Mjerenjem mikrotvrdoće moguće je odrediti tvrdoću pojedinih kristalnih zrna
u mikrostrukturi materijala odnosno tvrdoću različitih mikrostrukturnih konstituenata.

142. Za šta se koristi ispitivanje mikrotvrdoće?

Koristi se za:

- Ispitivanje tvrdoće vrlo tankih ili malih dijelova,

- Ispitivanje tvrdoće mikrokonstituenata ili uključaka pri metalografskim ispitivanjima.

143. Na kojim epruvetama se provodi tehnološko ispitivanje?

144. Na kojim proizvodima se obično provode tehnološka ispitivanja?

Ovoj vrsti ispitivanja podvrgavaju se limovi, žice, cijevi itd.

145. Navesti osnovne tehnološke postupke ispitivanja ?

146. Šta su standardi (norme)?

Standardi (norme) su propisi pomoću kojih se određuje izrada i kvalitet proizvoda i

materijala, propisuje postupak ispitivanja, kontrole, naziva, oznaka, mjera i preuzimanja.

147. Šta sadrže standardi?

Sadrže detaljne informacije koje se tiču sastava materijala, relevantnih fizičkih, mehaničkih ili
drugih tipova karakteristika, kao i metode obrade materijala.

148. Standardi se mogu primjeniti na materijale, procese, proizvode i ispitivanja.

149. Navedite vrste standarda koji imaju strogo definisan cilj i namjenu!

- Međunarodni ili internacionalni standardi

- Regionalni standardi
- Nacionalni standardi
- Industrijski standardi
- Interni standardi

150. Prema propisima bivšeg jugoslovenskog standarda JUS C.B0.002 na koji način se
vrši označavanje čelika?

Prema ovim propisima čelici se označavaju slovima i brojčanim simbolima.

151. Šta označavaju brojčani simboli, iz kojih se sastoji osnovna oznaka?

Brojčani simboli iz kojih se sastoji osnovna oznaka (koja ima 4 ili 5 brojčanih znakova),
označavaju svojstva čelika ili pripadnost nekoj grupi.

152. Navedite i objasnite primjer čelika sa djelimično garantovanim ili negarantovanim

hemijskim sastavom, a garantovanim mehaničkim svojstvima?

U ovu grupu spadaju ugljenični čelici trgovačke kvalitete s propisanim mehaničkim

svojstvima, a bez propisanog hemijskog sastava.

Simbol na prvom mjestu je 0 i označava pripadnost čelika ovoj grupi.

Simbol na drugom mjestu označava grupu minimalne zatezne čvrstoće u stanju isporuke,
čelika vruće oblikovanog ili normalizaciono žarenog.

153. Navedite i objasnite primjer ugljeničnog čelika sa garantovanim hemijskim

sastavom i garantovanim mehaničkim svojstvima?

Simbol na prvom mjestu je uvijek 1.

Simbol na drugom mjestu je 10 puta % ugljika zaokružen na desetinu.

154. Kako se označavaju nelegirani čelici po DIN-u 17006?

a) Obični konstrukcioni čelici, upotreba, bez termičke obrade.

b) Kvalitetni i plemeniti ugljenični čelici, upotreba u termički obrađenom stanju

155. Kako se označavaju legirani čelici po DIN-u 17006?

a) Niskolegirani čelici
b) Visokolegirani čelici

156. Navedite i objasnite primjer visokolegiranog čelika prema DIN-u 17007?

157. S obzirom na veliki broj grupacija i vrsta čelika koje su dvije osnovne grupe čelika
prema BAS EN standardu?

158. Navedite i objasnite primjer čelika (grupa 1) prema BAS EN standardu!

Prema ovom sistemu označavanja, oznaka čelika je data samo brojevima, pri čemu svi čelici
na početku oznake imaju broj 1, npr: 1.0037

159. Objasnite primjer oznake čelikaY1770Cprema BAS EN standardu!

- Y- čelik za prenapregnute betonske konstrukcije,

- minimalni Rm je 1770 Mpa,
- C- hladno vučena žica.

160. Objasnite primjer oznake čelika C40E prema BAS EN standardu!

- C- ugljik (nelegirani čelici),

- 40- razlikovanje vrste čelika prema pripadajućem standardu za proizvod,
- E- propisani najveći sadržaj sumpora.

161. Objasnite primjer oznake čelika 15CrMoV5-9 prema BAS EN standardu!

162. Objasnite primjer oznake čelika X82WMoCrV6-5-4 prema BAS EN standardu!

163. Objasnite primjer oznake čelika HS18-1-2-5 prema BAS EN standardu.