INDUSTRIJSKI I DISTRIBUTIVNI ELEKTROENERGETSKI SISTEMI

INDUSTRIJSKI I DISTRIBUTIVNI
ELEKTROENERGETSKI SISTEMI
Predavanje IV

IDEES4 – Karakteristike potrošnje električne energije, Prognoza potrošnje

električne energije

v.prof.dr.sc. Senad Smaka, dipl.ing.el.

Ak. god. 2017/2018

Sadržaj

1. Karakteristike potrošnje električne energije

Klasifikacija potrošnje električne energije
Hronološki dijagram opterećenja i dijagram trajanja opterećenja
Osnovne veličine električnih opterećenja
Klasifikacija industrijskih potrošača i procjena očekivanih opterećenja
2. Prognoza potrošnje električne energije
Kvalitativne metode
Metode ekstrapolacije
Metode korelacije

Industrijski i distributivni EES 2

Klasifikacija potrošnje električne energije
Distributivni i industrijski EES se planiraju, projektuju i grade u ovisnosti o
karakteristikama potrošača i njihovim zahtjevima, uzimajući u obzir snagu koju
angažiraju, potrebama glede kvantiteta i kvalitete električne energije, ali i o
ispunjenju kriterija sigurnosti i pouzdanosti u snabdijevanju el. energijom.

Dva bitna obilježja potrošnje električne energije su: snaga u datom trenutku (ili
srednja snaga u datom vremenskom intervalu) i količina električne energije preuzeta
u određenom vremenskom periodu.

Potrošači imaju veoma različite karakteristike glede količine potrošene el. energije,
varijacijama snage u vremenu, trajanju potrošnje, itd. Obično se potrošači grupišu u
četiri osnovne kategorije:
• stambena potrošnja, odnosno potrošnja domaćinstava;
• potrošnja uslužnih djelatnosti (trgovine, bolnice, škole, itd);
• industrijska potrošnja (rudarstvo, hemijska industrija, itd);
• ostala potrošnja (saobraćaj, poljoprivreda, itd).

Unutar pojedinih kategorija postoje potrošači različitih karakteristika, pa se vrši

dodatna klasifikacija potrošača u podgrupe. Naprimjer, potrošači koji spadaju u
kategoriju potrošnje „domaćinstva“ na naponskom nivou 0.4 kV, mogu se podijeliti
prema vrsti lokacije na gradske (urbane), prigradske (priurbane) i vangradske
(ruralne).
Industrijski i distributivni EES 3
Hronološki dijagram opterećenja i dijagram trajanja opterećenja

Osnovni model kojim se opisuju potrošači el. energije je hronološki dijagram

opterećenja – funkcionalna veza između snage potrošnje i vremena. Dakle, ovaj
dijagram prikazuje promjenu opterećenja u toku jednog dana, sedmice, mjeseca ili
godine. Karakterišu ga sljedeće veličine: maksimalna (vršna) snaga potrošnje Pmax,
minimalna snaga potrošnje Pmin i ukupna potrošnja električne energije u
razmatranom periodu W (površina ispod dijagrama):
T N P (MW) Pmax
dt ∑ Pi ∆t
W = ∫ p(t) =
0 i=1

Pi – srednja vrijednost snage potrošnje u

osnovnom vremenskom intervalu;
p(t) – kontinualna funkcijska ovisnost snage
potrošnje o vremenu;
T – trajanje vremenskog perioda u kojem se
Pmin
promatra potrošnja;
N – broj diskretnih vremenskih intervala u kojima W
se mjeri potrošnja (naprimjer, za
petnaestominutne srednje snage N = 96, a za
satne srednje snage N = 24);
∆t – dužina trajanja osnovnog vremenskog t (h)
intervala (∆t = 15 min ili ∆t = 1 h), N⋅∆t = T.
Industrijski i distributivni EES 4
Hronološki dijagram opterećenja i dijagram trajanja opterećenja

Tipični izgledi hronoloških dnevnih dijagrama opterećenja za potrošače iz kategorije

domaćinstva, uslužnih djelatnosti i industrije prikazani su na slikama.

Tipični dnevni dijagram Tipični dnevni dijagram za

industrijskog opterećenja uslužne djelatnosti

Industrijski i distributivni EES 5

Hronološki dijagram opterećenja i dijagram trajanja opterećenja

Tipični dnevni dijagram za domaćinstva

Iz hronološkog dijagrama opterećenja mogu se definirati drugi pokazatelji bitni za

planiranje razvoja distributivnog i industrijskog sistema. Faktor opterećenja m
pokazuje koliko hronološki dijagram opterećenja odstupa od dijagrama u kojem bi
bilo p(t) = Pmax:

W N pi = Pi/Pmax – relativna vrijednost snage potrošnje;

=m = ∑ pi ∆τ
Pmax T i =1 ∆τ = ∆t/T – relativno trajanje osnovnog intervala.

Industrijski i distributivni EES 6

Hronološki dijagram opterećenja i dijagram trajanja opterećenja

Faktor opterećenja m je odnos ostvarene potrošnje električne energije i energije koja

se mogla ostvariti da je opterećenje u cijelom periodu bilo maksimalno.

Faktor m je pokazatelj racionalnosti potrošnje, odnosno iskoristivosti postrojenja.

Sistem sa manjim faktorom opterećenja ima slabije iskorištenje postrojenja, odnosno
slabije organiziranu i vremenski raspoređenu potrošnju. Svako povećanje m znači
uštedu u izgradnji EES i racionalnije korištenje električne energije.

Drugi pokazatelj je odnos minimalne i maksimalne snage potrošnje m0 koji pokazuje

koliki je opseg mogućih snaga potrošnje:
P
m0 = min
Pmax

Industrijski i distributivni EES 7

Hronološki dijagram opterećenja i dijagram trajanja opterećenja

Pri planiranju razvoja distributivnih i P (MW)

industrijskih sistema obično se usvaja duži
osnovni vremenski period analize (sedmica Pmax
ili mjesec). U ovom slučaju bi korištenje
hronološkog dijagrama opterećenja bilo
suviše komplicirano, pa se za energetsko -
ekonomske analize umjesto njega koristi
kriva trajanja opterećenja.
Pmin
Ta kriva se dobiva tako što se opterećenja W
iz hronološkog dijagrama opterećenja
poredaju od maksimalnog prema
minimalnom (opadajući niz vrijednosti), bez
obzira na vremenske trenutke njihovih
pojava. t (h)

Industrijski i distributivni EES 8

Hronološki dijagram opterećenja i dijagram trajanja opterećenja

Kod krive trajanja opterećenja ostaju sačuvani svi osnovni parametri: maksimalna i
minimalna snaga opterećenja, ukupna potrošnja električne energije, te faktori m i m0,
ali se gubi informacija o vremenskoj raspodjeli opterećenja tokom analiziranog
vremenskog perioda.

Oblik krive trajanja opterećenja ne ovisi o vremenskoj bazi na apscisnoj osi, zbog
čega je pogodna za primjenu pri planiranju razvoja elektroenergetskog sistema. Kriva
trajanja opterećenja se može normalizirati tako da se vrijednosti na apscisnoj osi
podijele sa periodom T (postaje svejedno da li se analizira dan, sedmica, mjesec, ...),
a vrijednosti na ordinatnoj osi se podjele s maksimalnom snagom Pmax.

Industrijski i distributivni EES 9

Osnovne veličine električnih opterećenja
Nominalna (nazivna) snaga električnog potrošača - polazna veličina za proračun
očekivanog opterećenja, definira je proizvođač, značajno utiče na režim rada i sistem
napajanja potrošača.

Srednja snaga potrošača u razmatranom vremenskom intervalu T:

1T
aktivna Psr = ∫ p(t) dt
T0
1T
reaktivna Q sr = ∫ q(t) dt
T0
Srednja snaga opterećenja grupe od m potrošača određuje se kao zbir srednjih
snaga pojedinačnih potrošača:
m
aktivna PsrΣ = ∑ Psri
i=1
m
reaktivna Q srΣ = ∑ Q sri
i=1

Srednja snaga opterećenja grupe potrošača omogućava da se približno ocijeni donja

granica očekivanih opterećenja.

Industrijski i distributivni EES 10

Osnovne veličine električnih opterećenja
U eksploatacionim uvjetima srednja snaga opterećenja za grupu potrošača, odnosno
za pojedinog potrošača, može se izračunati na osnovu utrošene aktivne energije Wa i
reaktivne energije Wr u toku vremena T koju pokazuju odgovarajuća brojila:
Wa
aktivna Psr =
T

Wr
reaktivna Q sr =
T
Koeficijent iskorištenja predstavlja odnos srednje i nominalne snage za jednog
potrošača, odnosno za grupu potrošača istog režima rada. Određuje se za aktivnu,
reaktivnu i prividnu snagu:
Psr Q sr Ssr
za jednog potrošača ki,a = ki,r = ki =
Pn Qn Sn

PsrΣ PsrΣ Q srΣ Q srΣ SsrΣ

za grupu potrošača =
K i,a = m
=
Ki,r = m
Ki =
PnΣ QnΣ SnΣ
∑ Pni ∑ Qni
i=1 i=1

Industrijski i distributivni EES 11

Osnovne veličine električnih opterećenja
Za grupu potrošača različitog režima rada računa se prosječni koeficijent
iskorištenja:
m
∑ Psri Psri – srednja snaga i-te potrošačke podgrupe;
i=1
Ki = m Pni – nazivna snaga i-te potrošačke podgrupe;
∑ Pni m – broj potrošačkih podgrupa s istim režimom rada.
i=1

Efektivno opterećenje potrošača u promatranom vremenskom intervalu T:

1T
∫ {p(t)} dt
2
aktivno Pef =
T0
1T
∫ {q(t)} dt
2
reaktivno Q ef =
T0

Između srednjih i efektivnih vrijednosti opterećenja postoji međusobna ovisnost:

za aktivnu snagu Pef = k 0aPsr

k0a, k0r – faktori oblika za aktivnu i reaktivnu snagu
za reaktivnu snagu Q ef = k 0r Q sr

Industrijski i distributivni EES 12

Osnovne veličine električnih opterećenja
Maksimalno opterećenje i koeficijent maksimuma

Prema trajanju razlikuju se dvije vrste maksimalnih opterećenja:

• maksimalna dugotrajna opterećenja (trajanje 15, 30, 60, 120 min), pomoću kojih se
vrši izbor elemenata (prema kriteriju dozvoljenog zagrijavanja), ali i proračun
gubitaka električne energije (vrijeme od 30 minuta je najpribližnije vremenskoj
konstanti zagrijavanja ugrađene opreme);
• maksimalna kratkotrajna opterećenja (trajanje 1 do 2 s), pomoću kojih se vrši
provjera naponskih oscilacija, padova napona pri startu elektromotora, izbor
zaštite, itd.

Maksimalno opterećenje se karakterizira koeficijentom maksimuma, koji predstavlja

odnos polusatnog ili 15-minutnog maksimuma i srednje vrijednosti aktivne snage, i
obično se odnosi na grupu potrošača:
Pmax
kmax =
Psr

Industrijski i distributivni EES 13

Osnovne veličine električnih opterećenja
Koeficijent potražnje obično se odnosi na grupu potrošača i predstavlja odnos
proračunske (tokom projektovanja), odnosno potrebne (tokom eksploatacije) snage
prema nominalnoj snazi grupe potrošača:
Ppr Ppot
za aktivnu snagu kpa = ili kpa =
PnΣ PnΣ

Qpr Qpot
za reaktivnu snagu kpr = ili kpr =
QnΣ QnΣ
kpa, kpr – faktori potražnje aktivne, odnosno reaktivne snage;
Ppr, Qpr – proračunska vrijednost aktivne, odnosno reaktivne snage;
Ppot, Qpot – potrebna vrijednost aktivne, odnosno reaktivne snage;
PnΣ, QnΣ – nominalna vrijednost aktivne, odnosno reaktivne snage grupe potrošača.

Koeficijent istovremenosti maksimuma opterećenja fn predstavlja odnos zajedničkog

maksimuma aktivne snage grupe potrošača (naprimjer, polusatnog maksimuma)
prema sumi maksimuma pojedinih potrošača, koji čine tu grupu potrošača:
P
fn = n max Σ Pmaxi – maksimalna (vršna) snaga i-tog potrošača;
∑ Pmax i PmaxΣ – maksimalna (vršna) snaga grupe od n potrošača.
i=1

Za ovaj koeficijent vrijedi fn < 1, a on karakteriše položaj maksimuma pojedinih

potrošača posmatrane grupe u vremenu.
Industrijski i distributivni EES 14
Klasifikacija industrijskih potrošača
Prema načinu korištenja električne energije u okviru industrijskog kompleksa
potrošači se mogu podijeliti na četiri osnovne grupe:
• elektromotorni pogoni koji konzumiraju oko 60 % do 70 % od ukupne potrošnje
električne energije;
• elektrotehnološka postrojenja (elektroliza, galvanizacija, itd);
• elektrotermička postrojenja (električne peći i uređaji za grijanje);
• rasvjeta je opće prisutan potrošač, koji konzumira oko 10 % od ukupne potrošnje
električne energije.
Prema režimu pogona, potrošači industrijskog kompleksa se mogu podijeliti u tri
grupe:
• trajan pogon (S1) u kojem potrošači rade sa stalnim ili relativno promjenljivim
opterećenjem (elektromotori kompresora, pumpi, ventilatori, itd), pri čemu
temperatura pojedinih dijelova potrošača dostiže stacionarno stanje.
• kratkotrajni pogon (S2) za koji je karakteristično da, u periodu rada, temperatura
pojedinih dijelova potrošača ne dostiže stacionarno stanje, dok pauza u radu traje
koliko je potrebno da se temperatura pojedinih dijelova potrošača izjednači sa
temperaturom okoline (elektromotori pomoćnih mehanizama za obradu metala,
mehanizama za otvaranje i zatvaranje ventila, itd).
• intermitirani pogon (S3), u kojem se smjenjuju kratkotrajni periodi pogona sa
kratkotrajnim pauzama u radu potrošača, pri čemu temperatura za vrijeme pogona
i pauze ne dostiže stacionarno stanje (motori dizalica, aparati za zavarivanje, itd).
Industrijski i distributivni EES 15
Klasifikacija industrijskih potrošača
Podjela potrošača može da bude vezana i za snagu koju zahtijevaju za svoj rad:
aktivna, aktivna i reaktivna, ili pretežno reaktivna, induktvinog ili kapacitivnog
karaktera.

Podjela potrošača industrijskog kompleksa prema naponskom nivou:

• VN potrošači (reda 6 kV i 10 kV);
• NN potrošači (ispod 1 kV).

Napajanje se vrši izmjeničnim ili istosmjernim naponom. U ovom drugom slučaju

napajanje se po pravilu realizira preko ispravljačkih stanica, a kao karakteristični
potrošači mogu se navesti električni transport i elektroliza.

Prema frekvenciji, potrošači u industrijskom kompleksu se dijele na:

• potrošači koji rade na industrijskoj frekvenciji od 50Hz;
• potrošači povišene frekvencije, kao što su električni pogoni centrifuga u industriji
vještačkih vlakana (100-200 Hz), strugovi za obradu drveta (do 400 Hz), uređaji za
indukciono zagrijavanje metala (500-10000 Hz), neki uređaji za površinsku
termičku obradu metala (2000-106 Hz), itd;
• potrošači snižene frekvencije, kao što je elektromagnetno miješanje čelika u
električnim pecima (0.5-1.5 Hz), kontaktno elektrozavarivanje (2-5 Hz),
ciklokonvertori za regulaciju brzine elektromotornih pogona sa asinhronim
motorima (10-40 Hz).
Industrijski i distributivni EES 16
Klasifikacija industrijskih potrošača
Ovisno o zahtjevanom nivou pouzdanosti u napajanju potrošača, može se izvršiti
kategorizacija potrošača s obzirom na prioritet u napajanju, naprimjer:
• I kategorija - potrošači za koje poremećaji u snadbjevanju električnom energijom
mogu da izazovu opasnost po živote ljudi, značajnu materijalnu štetu, oštećenje
opreme, masovni škart proizvoda, zaustavljanje kompleksnih procesa. Ovakvi
potrošači moraju se dvostrano napajati, uz obezbjeđenje sopstvene rezerve u
napajanju iz vlastitog izvora.
• II kategorija - potrošači za koje prekid u napajanju izaziva podbačaj u procesu
proizvodnje, zastoj mehanizacije i industrijskog transporta. Napajanje ovakvih
potrošača se vrši iz jednog ili dva nezavisna izvora, što ovisi od konkretne
namjene i značaja potrošača u okviru industrijskog kompleksa.
• III kategorija - potrošači koji imaju male posljedice prekida i kod kojih su štete
nastale prekidom male u usporedbi s potrošačima iz kategorija I i II. To su
potrošači pomoćnih pogona, radionica, pomoćnih instalacija, itd, a obično su
napajani iz jednog izvora napajanja.
• IV kategorija - preostali potrošači s beznačajnim gubicima usljed prekida u
napajanju električnom energijom.

Pravilna kategorizacija potrošača je jedan od osnovnih faktora pravilnog izbora

koncepcije industrijskog elektroenergetskog sistema. U velikom broju industrijskih
elektroenergetskih sistema se, u prvom redu, pojavljuju potrošaci kategorija I i II, što
nameće potrebu napajanja iz nezavisnih izvora električne energije.
Industrijski i distributivni EES 17
Procjena očekivanog opterećenja
Kod industrijskog sistema je veoma značajno procijeniti očekivano opterećenje, koje
će u tački priključka predstavljati koncentriranu potrošnju za napojni sistem.

U ovisnosti od lokacija potrošačkih čvorišta, konfiguracije elektroenergetske mreže i

nivoa projektnog rješenja, za određivanje očekivanih opterećenja primjenjuju se
različite metode. U fazi konkretnog projektiranja potrebno je ovaj proračun obaviti uz
uvažavanje podataka o svakom konkretnom potrošaču. Proračun očekivanog
opterećenja provodi se idući od nižih naponskih nivoa prema višim naponskim
nivoima.

Poznavanje veličine očekivanog opterećenja nepohodno je za pravilan izbor presjeka

vodova, broj i snaga transformatora, te parametara rasklopne opreme i zaštitnih
uređaja.

Od pravilne ocjene očekivanog opterećenja zavise investicijski troškovi, iznos

gubitaka, kao i troškovi eksploatacije.

Ocijenjena opterećenja manja od stvarnih - veći troškovi vezani za gubitke eletrične

energije, ubrzava se starenje i trošenje opreme, a može doći i do ograničenja
industrijske proizvodnje.

Ocijenjena opterećenja veća od stvarnih - nepotrebni investicijski troškovi i

nedovoljno korištenje kapaciteta u sistemu napajanja električnom energijom.
Industrijski i distributivni EES 18
Procjena očekivanog opterećenja
Metode za procjenu očekivanog opterećenja:
• pomoću instalirane snage i koeficijenta potražnje;
• pomoću srednje snage i koeficijenta oblika dijagrama opterećenja;
• pomoću srednje snage i koeficijenta maksimuma;
• pomoću specifičnih pokazatelja industrijske proizvodnje.

Procjena očekivanog opterećenja pomoću instalirane snage i koeficijenta potražnje

Za grupu potrošača koji imaju isti režim rada, očekivano opterećenje se može
procijeniti korištenjem relacija:
P
P = kpaPnΣ Q = kpr QnΣ S= P2 + Q 2 =
cos ϕ
cos ϕ – faktor snage analizirane grupe potrošača;
PnΣ, QnΣ – nominalna vrijednost aktivne, odnosno reaktivne snage grupe potrošača.

Vrijednost koeficijenta potražnje se eksperimentalno određuje za različite grupe

potrošača i za različite vrste industrijske proizvodnje, a kreće se od 0.5 do 0.95.

Industrijski i distributivni EES 19

Procjena očekivanog opterećenja
Procjena očekivanog opterećenja pomoću srednje snage i koeficijenta oblika
dijagrama opterećenja

Za grupu potrošača koji imaju isti režim rada, očekivano opterećenje se može
procijeniti korištenjem relacija:
P
P = k 0aPsr Q = k 0r Q sr S= P2 + Q 2 =
cos ϕ
Koeficijent oblika dijagrama opterećenja po aktivnoj snazi računa se prema relaciji:
n
∑ ( ∆Wai )
2
Psk i=1
k=
0a = n
Psr Wa
Psr – srednja aktivna snaga za period T;
Psk – srednjekvadratna aktivna snaga za period T;
n – broj jednakih vremenskih intervala na koje je podijeljen dijagram aktivnog opterećenja;
Wa – ukupna aktivna električna energija koju zahtijeva potrošač tokom perioda T;
∆Wai – potrebna aktivna električna energija tokom intervala ∆t = T/n.

Koeficijent oblika dijagrama opterećenja po reaktivnoj snazi se dobiva na analogan

način.

U praksi je vrijednost koeficijenta oblika dijagrama opterećenja obično između 1 i 1.2.

Industrijski i distributivni EES 20
Procjena očekivanog opterećenja
Procjena očekivanog opterećenja pomoću srednje snage i koeficijenta maksimuma

Za grupu potrošača koji imaju isti režim rada, očekivano opterećenje se može
procijeniti korištenjem relacije:
P = kmaxPsr
Procjena očekivanog opterećenja pomoću specifičnih pokazatelja industrijske
proizvodnje

Za potrošače ili grupu potrošača koji imaju praktično konstantan dijagram

opterećenja, kao što su postrojenja elektrolize, indukcione peći, potrošači u
hemijskoj i industriji papira, očekivano opterećenje se može procijeniti na osnovu
potrošnje električne energije po jedinici proizvodnje u razmatranom vremenskom
periodu:
W1A W1 – potrošnja električne energije po jedinici proizvoda;
=
P P=
sr
t A – ostvarena industrijska proizvodnja u razmatranom periodu t.

Ako je poznato opterećenje po jedinici proizvodne površine, onda se očekivano

opterećenje može procijeniti prema relaciji:
F – površina u kojoj se nalaze potrošači;
P = p1F
p1 – opterećenje po jedinici proizvodne površine (gustina opterećenja).

Industrijski i distributivni EES 21

Procjena očekivanog opterećenja
Podaci o potrošnji električne energije po jedinici proizvoda i podaci o opterećenju po
jedinici proizvodne površine se uzimaju iz odgovarajućih priručnika za datu vrstu
industrijske proizvodnje.

Industrijski i distributivni EES 22

Prognoza potrošnje električne energije
Planiranje proširenja elektroenergetskog sistema počinje s prognozom potreba u
električnoj snazi i energiji. Veličina porasta potrošnje direktno utiče na tehno-
ekonomska rješenja.
Prognoziranje potrošnje električne energije je naučno predstavljanje vjerovatnih
puteva i rezultata razvoja potrošnje, a zatim ocjenu pokazatelja koji karakteriziraju
potrošnju u bližoj i daljoj budućnosti.
U ovisnosti o vremenskom periodu za koji se vrši prognoza, moguća je podjela na:
• kratkoročna prognoza – period od 1 do 2 godine, potrebna zbog optimalnog
korištenja kapaciteta, radi se svake godine, s korekcijama u toku godine.
• srednjoročna prognoza – period do 10 godina, potrebna za planiranje investicija u
nove proizvodne kapacitete i proširenje prijenosnog dijela sistema, radi se svake
treće godine.
• dugoročna prognoza – period od 20 do 30 godina, potrebna za donošenje odluka
o gradnji velikih jedinica za pokrivanje osnovnog opterećenja, radi se svake pete
godine.
Podjela metoda prognoziranja potrošnje električne energije:
• kvalitativne metode;
• metode zasnovane na ekstrapolaciji;
• metode zasnovane na korelaciji;
• metode zasnovane na kombinaciji ekstrapolacije i korelacije.
Industrijski i distributivni EES 23
Prognoza potrošnje električne energije
Prema strukturi prognoziranja, razlikuju se dvije osnovne grupacije metoda za
predviđanje potreba u električnoj energiji:
• metode globalnog prognoziranja - zasnovane su na primjeni jednog srednjeg
godišnjeg procenta porasta za sistem kao cjelinu;
• metode analitičkog prognoziranja - sastoje se u jednostavnom sabiranju potreba
pojedinih potrošača koji se analiziraju odvojeno i to strukturalno prema
kategorijama potrošnje, ili geografski po regionima.

Kvalitativne metode

U ovu grupu spadaju metode prognoze koje se ne oslanjaju na matematički aparat.

Umjesto toga koriste se: anketiranje eksperata ili mjerodavnih faktora i sitematizacija
njihovih mišljenja, analogija s razvojem široke potrošnje električne energije u
zemljama koje su već prošle sličnu (istu) fazu razvoja, grafička ekstrapolacija krivih
ostvarene potrošnje električne energije za prognozu u budućnosti, itd.

Ove metode su subjektivne, imaju opisni karakter i dosta su neprecizne.

Industrijski i distributivni EES 24

Prognoza potrošnje električne energije
Metode ekstrapolacije – nezavisne metode

Ekstrapolacija trenda je jednostavan metod prognoziranja. Često se pokazuju boljim

od onih zasnovanih na kompleksnim analizama.

Ideja na kojoj se zasniva ovako prognoziranje je da će se potrošnja električne

energije kretati po već utvrđenoj putanji. Za ekstrapolaciju je potebna vremenska
serija ostvarenja potrošnje električne energije, jer je jedina nezavisna veličina
vrijeme.

Između stvarno postojećih podataka iz prošlosti povlači se “linija trenda”, koja treba
da na najbolji mogući način izrazi kretanje potrošnje električne energije u prošlosti.
Nakon toga se vrši ekstrapolacija (produženje) te krive za izvjestan period i dobiva se
slika buduće potrošnje električne energije.

Ekstrapolacija se može vršiti grafički, što najčešće daje zadovoljavajuće rezultate, ili
analitički određujući parametre “linije trenda” analitičkim putem koristeći statističke
podatke o potrošnji u prethodnom periodu.

Na tačnost prognoze značajno utiču dužina perioda na osnovu kojeg se ocjenjuje

trend i period prognoze za koji se vrši ekstrapolacija.

Industrijski i distributivni EES 25

Prognoza potrošnje električne energije
Po pravilu period na osnovu kojeg se ocjenjuje proces rasta trebalo bi da bude što
duži, najčešće su zadovoljavajući periodi od 10 godina. Ekstrapolacija trenda ne bi
trebalo da se koristi za period duži od 1/3 prethodnog perioda, što ukazuje na
relativno ograničene mogućnosti korištenja ovih tehnika u dugoročnom
prognoziranju.

Prognoza potrošnje električne energije linearnim trendom

Ako je godišnja stopa porasta potrošnje konstantna, onda se porast potrošnje može
aproksimirati linearnom funkcijom:

(
Wprog = a + b ⋅ t = a + b ⋅ tprog − tpoc + 1 )
Wprog – potrošnja električne energije u godini t;
t – broj godina između godine za koju se vrši prognoza tprog i početne godine prethodnog
(istorijskog) perioda tpoc;
tpoc – početna godina prethodnog (istorijskog) perioda;
tprog – godina za koju se prognozira potrošnja;
a (GWh), b(GWh/god) – koeficijenti koji se odnose na vrijednosti električne energije koje su
ostvarene u prethodnom (istorijskom) periodu dužine n godina.

Industrijski i distributivni EES 26

Prognoza potrošnje električne energije
Konstante a i b se analitički određuju metodom najmanjih kvadrata polazeći od
izraza: n
E= ∑ ( a + bt − Wt ) → min
2

t =1

Određivanjem prvog izvoda po a i b i izjednačavanjem sa nulom lako se mogu

odrediti konstante a i b. Relacije iz kojih se određuju a i b su:
n n n n n
∑ W=
t na + b ∑ t ∑=
tWt a ∑ t + b ∑ t 2
=t 1=t 1 =t 1 =t 1=t 1

Nakon sređivanja se dobiva:

n n n n n n n
∑ Wt ⋅ ∑ t − ∑ t ⋅ ∑ t ⋅ Wt
2
∑ t ⋅ ∑ Wt − n ⋅ ∑ t ⋅ Wt
=t 1=t 1 =t 1
a=
=t 1 =t 1 =t 1=t 1
2
b= 2
n  n   n  n
n⋅ ∑ t −  ∑ t ∑  − ⋅ ∑ t2
2
t n
=t 1=t 1  = t 1=  t 1

Linearna funkcija porasta potrošnje u praksi se rjeđe koristi. Međutim, za kraći period
razmatranja i prognoze (kratkoročna prognoza), linearna aproksimacija može dati
zadovoljavajuće rezultate. Naprimjer u Srbiji su dosadašnja iskustva u planiranju
distributivnih sistema pokazala da ovakva prognoza daje zadovoljavajuće rezultate.

Industrijski i distributivni EES 27

Prognoza potrošnje električne energije
Primjer:

Prognozirati potrošnju aktivne energije Wprog koja se može očekivati u 2009. godini
na temelju ostvarene potrošnje za protekli desetogodišnji period od 1995. do 2004.
godine. Podaci o ostvarenoj potrošnji dati su u tablici.

Godina Aktivna energija (GWh)

1995. 521
1996. 575
1997. 621
1998. 653
1999. 705
2000. 747
2001. 801
2002. 833
2003. 889
2004. 930

Na temelju datih podataka, dobiva se:

– godina za koju se prognozira potrošnja tprog = 2009.;
– početna godina prethodnog (desetogodišnjeg) perioda tpoc = 1995.;
– dužina prethodnog perioda n = 10 godina.
Industrijski i distributivni EES 28
Prognoza potrošnje električne energije
Za koeficijent b (GWh/god) se dobiva:
10 10 10
∑ t ⋅ ∑ Wt − 10 ⋅ ∑ t ⋅ Wt 55 ⋅ 7275 − 10 ⋅ 43725 −37125
=b =t 1=t 1 =t 1
= = = 45
 10  10 2
3025 − 10 ⋅ 385 −825
 ∑ t  − 10 ⋅ ∑ t
2

= t 1= t 1

Za koeficijent a (GWh) se dobiva:

10 10 10 10
∑ Wt ⋅ ∑ t − ∑ t ⋅ ∑ t ⋅ Wt
2
7275 ⋅ 385 − 55 ⋅ 43725 396000
=a =t 1 =t 1 =t 1=t 1
= = = 480
10  10 
2
10 ⋅ 385 − 3025 825
n⋅ ∑t − ∑t
2

=t 1= t 1 
Prognozirana potrošnja aktivne energije u 2020. godini je:

( )
Wprog = a + b ⋅ tprog − tpoc + 1 = 480 + 45 ⋅ ( 2009 − 1995 + 1) = 1155 GWh

Industrijski i distributivni EES 29

 Prognoza potrošnje električne energije
Prognoza potrošnje električne energije paraboličnim trendom

Potrošnja električne energije u funkciji vremena se aproksimira parabolom:

Wt – potrošnja električne energije u godini t;
Wt =a + bt + ct 2 t – vrijeme izraženo u cijelim brojevima godina u odnosu na početnu godinu;
a, b, c – parametri paraboličnog trenda.

Konstante a, b i c se analitički određuju metodom minimalnih kvadrata polazeći od

izraza:
( )
n 2
E= ∑ a + bt + ct 2 − Wt → min
t =1

Određivanjem prvog izvoda po a, b i c i njihovim izjednačavanjem sa nulom dobiva

se sistem jednadžbi čijim rješavanjem se mogu odrediti konstante a, b i c:
n n n
∑ Wt =na + b ∑ t + c ∑ t 2
=t 1 =t 1=t 1
n n n n
∑ tWt =a ∑ t + b ∑ t + c ∑ t 3
2
=t 1 =t 1=t 1 =t 1
n n n n
∑ t 2 Wt = a ∑ t 2 + b ∑ t 3 + c ∑ t 4
=t 1 =t 1=t 1=t 1

Industrijski i distributivni EES 30

Prognoza potrošnje električne energije
Prognoza potrošnje električne energije eksponencijalnim trendom

Eksponencijalna funkcija kojom se aproksimira potrošnja električne energije je:

Wt – potrošnja električne energije u godini t;
Wt = ab t t – vrijeme izraženo u cijelim brojevima godina u odnosu na početnu godinu;
a, b, c – parametri eksponencijalnog trenda.

Logaritmiranjem gornjeg izraza dobiva se:

log=
Wt loga + t logb
Analogno kao i ranije, metodom najmanjih kvadrata, parcijalnim izvodima po a i b,
dobiva se sistem jednadžbi iz kojeg se mogu odrediti parametri a i b u logaritamskom
obliku:
n n
∑ log
= Wt nloga + logb ∑ t
t 1=t 1
n n n
∑ t=
log Wt loga ∑ t + logb ∑ t 2
t 1 =t 1=t 1

Industrijski i distributivni EES 31

Prognoza potrošnje električne energije
Prognoza potrošnje električne energije logaritamskom parabolom

Potrošnja električne energije aproksimira se logaritamskom parabolom:

Wt – potrošnja električne energije u godini t;

log Wt =a + bt + ct 2 t – vrijeme izraženo u cijelim brojevima godina u odnosu na
početnu godinu;
a, b, c – parametri logaritamske parabole.

Parametri a, b i c mogu se odrediti koristeći metodu najmanjih kvadrata iz matrične

jednadžbe:
 n n
2  n 
 n ∑ t ∑ t   ∑ log W t 
=t 1=t 1
  a  =  t 1 
 n n n
3   n

 ∑ t ∑ t 2
∑ t b
 = = ∑
t 1 t log W t 
=t 1=t 1 =t 1
   c   
 t2n n
t3 ∑ t 4 
n
 t 2 log W 
n
∑ ∑
 t 1=t 1=t 1  =  t∑1 t
= 

Kriva logWt = a + bt + ct2 ima ekstrem u tački t = t0 = −b/2c. Za vrijednosti nezavisno

promjenljive t veće od t0 funkcija logWt opada, a za vrijednosti t manje od t0 funkcija
logWt raste. Iz ovoga je lako zaključiti za koji period uopšte ima smisla vršiti
prognozu po ovom trendu.
Industrijski i distributivni EES 32
Prognoza potrošnje električne energije
Prognoza potrošnje električne energije na temelju stope porasta potrošnje električne
energije

Jedna od ekstrapolacionih metoda prognoze potrošnje je metoda koja se temelji na

prosječnoj godišnjoj stopi porasta potrošnje električne energije. Utrošena električna
energija u godini za koju se radi prognoza je:
∆w  (
t prog − t n )

Wprog = Wn ⋅  1 + 
 100 
Wprog – potrošnja električne energije u godini za koju se radi prognoza;
Wn – potrošnja električne energije u posljednjoj (n-toj) godini prethodnog (istorijskog) perioda;
tprog – godina za koju se prognozira potrošnja;
tn – posljednja (n-ta) godina u prethodnom periodu;
∆w – prosječna godišnja stopa promjene potrošnje električne energije za prethodni period od n
godina koja se računa po izrazu:
 ln( W / W )  n 1

=∆w   e n  − 1 ⋅ 100
  
 

W1 – potrošnja električne energije u prvoj godini prethodnog (istorijskog) perioda;
Wn – potrošnja električne energije u posljednjoj (n-toj) godini prethodnog (istorijskog) perioda;
n – dužina prethodnog perioda

Industrijski i distributivni EES 33

Prognoza potrošnje električne energije
Model udvostručenja potrošnje električne energije

Model udvostručenja potrošnje električne energije definira se relacijom koja

pokazuje za koliko godina će se potrebe za električnom energijom udvostručiti.
Prognozirana potrošnja određena je izrazom:
Wt – prognozirana potrošnja električne energije u godini t;
t W0 – ostvarena potrošnja u posljednjoj godini prije prognoziranog perioda;
Wt = W0 2m t – vrijeme u godinama počev od prve prognozirane godine;
m – broj godina potrebnih za udvostručenje potrošnje električne energije.

Ako se želi odrediti potrošnja električne energije u bilo kojoj godini iz prognoziranog
perioda, onda se posljednji izraz logaritmiranjem svodi na oblik:
t
=
log Wt log W0 + log2
m
Ako se zna potrošnja u godini (t − 1), prethodni izraz se može napisati kao:
1
=
log Wt log Wt −1 + log2
m
Broj godina potrebnih za udvostručenje potrošnje električne energije može se
odrediti na osnovu srednjeg – prosječnog procenta porasta potrošnje električne
energije p:
Industrijski i distributivni EES 34
Prognoza potrošnje električne energije
log2
m=
log ( 1 + p )

Napomena:

Dužina perioda u prošlosti (istorijskog perioda), kao i izbor intervala iz prošlosti iz

kojeg se uzimaju podaci o ostvarenoj potrošnji električne energije trebaju se varirati
s ciljem izbora reprezentativnog perioda. Uobičajena dužina intervala prethodnog
perioda je n = 10 godina. Dužina prognoziranog perioda ne može biti veća od dužine
prethodnog perioda.

Zbog probabilističkog karaktera prognoze, preporučuje se rezultate prognoze

dobivene primjenom jedne metode uporediti s drugim metodološkim pristupom, koji
može biti ekstrapolacioni ili korelacioni.

Industrijski i distributivni EES 35

Prognoza potrošnje električne energije
Metode korelacije – zavisne metode

Zavisne metode daju korelacionu vezu između potrošnje električne energije i drugih
faktora, kao što su razvoj industrije ili nekih drugih privrednih grana, standard,
društveni razvoj, itd. Tehnika korelacije zasniva se na ideji da su protekle promjene u
varijabli (potrošnja električne energije koja treba da se prognozira), povezane sa
promjenama nekih drugih varijabli i pretpostavci da će se ta povezanost nastaviti i u
budućnosti.

Prognoza potrošnje električne energije korelacijom sa kretanjem bruto društvenog

proizvoda

Na osnovu podataka iz prošlosti formira se model koji daje zavisnost između

potrošnje električne energije po stanovniku i bruto društvenog proizvoda po
stanovniku.

Prema statističkim podacima o kretanju društvenog proizvoda i potrošnje električne

energije, kao i na osnovu iskustava i dobivenih rezultata, postoji linearna korelacija:
ω – potrošnja električne energije po stanovniku;
ω= a + bdp dp – bruto društveni proizvod po stanovniku;
a, b – parametri modela.

Industrijski i distributivni EES 36

Prognoza potrošnje električne energije
Postoji visok stepen korelacije između promjena bruto društvenog proizvoda i
promjena u potrošnji električne energije. Istraživanjima je utvrđena pozitivna
korelacija, tj. porast društvenog proizvoda dovodi do porasta potrošnje električne
energije sa vrlo visokim stepenom korelacije (između 0.95 i 0.99).
Ovu tezu potvrđuje i vrlo visok stepen elastičnosti između stope rasta bruto
društvenog proizvoda i stope rasta potrošnje električne energije. Koeficijent
elastičnosti kreće se od 0.85 do 0.95, što znači da promjena društvenog proizvoda od
1 % izaziva promjene u potrošnji električne energije od 0.85 % do 0.95 %.

Prognoza potrošnje električne energije prema specifičnoj potrošnji

Prognozira se specifična potrošnja (kWh/stanovniku) za određeni vremenski period
sa procentom rasta za pojedine vremenske intervale, a onda se, poznavajući broj
stanovnika, određuje ukupna potrošnja električne energije:
ω – potrošnja električne energije po stanovniku;
Wt = ωNt Nt – broj stanovnika u godini t.

Broj stanovnika neke zemlje najčešće se određuje prema izrazu:

k k, m, a – konstante koje se određuju na osnovu porasta broja
logNt =
1 + me − at stanovnika u prošlosti

Kod primjene ove metode prognoze treba voditi računa o kojoj se zemlji radi, jer
specifična potrošnja električne energije varira u širokom dijapazonu u svijetu.
Industrijski i distributivni EES 37
Prognoza potrošnje električne energije
Prognoza potrošnje električne energije prema porastu industrijske proizvodnje
Razvoj industrije jedne zemlje je usko vezan s nivoom potrošnje električne energije.
Ipak, potrebno je da razvoj elektroprivrede, kao privredne grane, ide ispred razvoja
industrije, što se postiže uzimanjem u obzir koeficijenta tempa preticanja
elektroprivrede nad ostalim privrednim granama. Vrijednost ovog koeficijenta treba
da bude od 1.1 do 1.2 i definira se kao:
indeks razvoja elektroprivrede
k=
indeks razvoja cjelokupne privrede
Praćenjem razvoja privrede u prošlosti kao i njen planirani razvoj u budućnosti te
uzimanjem u obzir koeficijenata tempa preticanja, mogu se predvidjeti i potrebe za
električnom energijom. Potrošnja električne energije u nekoj godini t, perioda za koji
se vrši prognoziranje, može se izraziti na nekoliko načina, a jedan od njih je:
W0 – ostvarena potrošnja u posljednjoj godini prije prognoziranog perioda.
= =
Wt Iet W0 kIit W0
Iit – indeks porasta industrijske proizvodnje u godini t;
Iet – indeks porasta potrošnje električne energije u godini t.

Industrijski i distributivni EES 38