Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Srednjobosanski kanton

PISANA PRIPREMA ZA ČAS

NASTAVNA JEDINICA

SAPUNI I DETERDŽENTI

Travnik, 2022. godina.

NAZIV I MJESTO ŠKOLE: Osnovna škola „Vitez“

DATUM:

RAZRED I ODJELJENJE: IX-1

NASTAVNIK: Irma Plivčić

NASTAVNI PREDMET: Hemija

NASTAVNA OBLAST: Organska hemija

NASTAVNA JEDINICA: Sapuni i deterdženti

TIP ČASA: Obrada novog gradiva

OBRAZOVNI ZADACI:

Usvajanje znanja,novih pojmova i termina. Naučiti

šta su sapuni, deterdženti, proces saponifikacije i
način djelovanja sapuna i deterdženata

ODGOJNI ZADACI:

Stvaranje prijatne radne atmosfere i razvijanje

CILJEVI ČASA: samostalnosti kod učenika.

FUNKCIONALNI ZADACI:

Podsticanje misaonih aktivnosti (pravilno

posmatranje, uočavanje, izvođenje zaključaka).
Potaknuti učenike za pomoć slabijim učenicima.
Povezivanje stečenih znanja sa novim
informacijama.

NASTAVNA SREDSTVA I Školska tabla , kreda, kreda u boji, laptop i

projektor.
POMAGALA:
 NASTAVNE METODE: Metoda usmenog izlaganja, razgovor, metoda
pisanja i crtanja, metoda demonstracije.

OBLIK RADA: Frontalni, individualni i rad.

Udžbenik hemije za 9. razred, Nataša Miličević i

LITERATURA: Mediha Musić.
https://www.youtube.com/watch?v=VmQV3Qs9Qzk

UVODNI DIO: 10 minuta

STRUKTURA NASTAVNE GLAVNI DIO: 30 minuta

JEDINICE:
ZAVRŠNI DIO: 5 minuta

TOK NASTAVNOG RADA – PLAN ČASA

UVODNI DIO (10 minuta):

Uvodni dio počinje pozdravljanjem učenika, aktiviranjem učenika razgovorom i

pitanjima (Kako održavamo higijenu i čistoću? Danas je život nezamisliv bez kojih
proizvoda za održavanje čistoće? Učenici daju primjere iz svakodnevnog života i
učestvuju u razgovoru). Razgovor o gradivu sa prethodnog časa (pitati učenike šta
su masti, šta je proces esterifikacije, šta je glicerol? Završiti uvodni dio najavom
lekcije i pisanjem naslova na tabli.

GLAVNI DIO (30 minuta):

Dobivanje sapuna spada među najstarije hemijske postupke. Nekada se sapun

dobivao iz životinjskog loja, kostiju i pepela drveta. Pepeo se mješao sa vodom,
zatim bi se nakon taloženja izdvajao gornji vodeni sloj u kojem se otopila baza
(bazni/lužnati sloj). To je proces izluživanja. U dobivenom baznom rastvoru se kuhao
životinjski loj ili kosti. Taj proces dobivanja sapuna je u osnovi isti kao i procesi u
modernoj proizvodnji sapuna.
Sapuni su smjese natrijevih ili kalijevih soli viših masnih kiselina. Nastaju reakcijom
saponifikacije, a to je proces otapanja masnih kiselina od glicerola, pri čemu nastaju
soli masnih kiselina - sapuni i glicerol. To je proces suprotan od esterifikacije.

Reakcija saponifikacije:
SAPONIFIKACIJA

Mast ili ulje + baza (NaOH ili KOH) glicerol + RCOONa

R – dugi ugljikovodični lanac viših masnih kiselina

CH2COOC17H35 NaOH CH2 — OH C17H35COONa

| |
CH COOC17H35 + NaOH CH — OH + C17H35COONa
| |
CH2COOC17H35 NaOH CH2 — OH C17H35COONa

MAST BAZA GLICEROL NATRIJ STEARAT (SAPUN)

Puštanje kratkog video klipa koji prikazuje proces saponifikacije (Saponification : The
process of Making Soap - MeitY Olabs), a obzirom da je video na engleskom jeziku
objašnjavati učenicima uporedo i naglašavati šta je bitno. Na kraju video klipa pitati
učenike da li im se svidio video, koliko im je sada jasnije sve, upitati ih ima li kakvih
dodatnih pitanja i nejasnoća.

Kada se glicerol i soli masnih kiselina otapaju u vodi, da bi ih razdvojili glicerol se

otopi u slanoj vodi, a soli mansih kiselina koje se ne otapaju u slanoj vodi odvajaju se
centrifugiranjem. Ako se umjesto NaOH saponifikavija vrši sa KaOH, dobiva se tzv.
mehki sapun kojem se onda dodaju boje i mirisne supstance, pa ga svakodnevno
koristimo za pranje i umivanje.

Natrijev sapun se zove tvrdi sapun i on se upotrebljava za pranje tkanina, ali ga sada
sve više potiskuju deterdženti koji imaju sličnu građu sapunima. Deterdženti su
sulfonati, odnosno soli sulfonskih kiselina (sulfonska grupa – SO 2OH vezana za
jedan atom ugljika).

Sapuni su smejsa natrijevih soli viših masnih kiselina, jer su masti iz kojih se dobivaju
smjesa. Zavisno od sastava polaynih sirovina i postupaka dobivanja, sapuni mogu
imati različia svojstva. Dodatkom alkohola sapun postaje proziran, uvođenjem zraka
dobiva se vrsta sapuna koji pliva. Sapunima se dodaju razni mirisi, boje i sredstva za
dezinfekciju. Sve ove razlike, u hemijskom pogledu, nemaju važnosti i svi sapuni
služe svojoj svrsi na isti način.

Mehanizam pranja se sastoji u tome da prisustvo sapuna ili deterdženta u vodi

omogućava da se masnoće iz prljavštine otope i da se vežu za molekule sapuna ili
deterdženta.

Molekula sapuna ima dugački ugljikovodonični lanac (rep) koji je nepolaran i polarni
dio sa karboksilnom grupom (gljiva) na koju je vezan natrij. Ugljikovodonični dio
molekule privlači vodu (hidrofobni dio). Karboksilna grupa privlači molekule vode i to
je hidrofilni dio molekule sapuna. To rezultira nastajanjem vrlo sitnih čestica masnoće
okruženih molekulama sapuna, tzv. Micela. Molekule sapuna, unutar micela, svojim
hidrofobnim dijelom su vezane na čestice masnoće, a hidrofilni dio je okružen
molekulama vode. Ove sitne čestice/micele se onda mogu oprati vodom.

Molekula sapuna i micela okružena vodom

ZAVRŠNI DIO: (5 minuta)

Sa učenicima analizirati postojeće gradivo, objasniti ako ima nejasnoća. Zadati im

zadaću. Odgovoriti na pitanja i naučiti:

1. Izračunati ukupnu masu natrij stearata, koji je nastao iz jedne molekule

masti (tristearata)?
2. Šta su sapuni?
3. Šta je saponifikacija?
4. Nabrojati osnovne sirovine za proizvodnju sapuna?
5. Kako djeluju sapuni?