Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

Odsjek za filozofiju i kulturologiju

Filip Dobranić

Filozofija Kulture

Seminarski rad

Popularna kultura

Nositelj:

Zagreb, 2021.

1
Uvod

Danas ne možemo zamisliti život bez kulture. Od arhitekture, mode, tehnologije do

industrije zabave pa čak i hrane koje jedemo sve se vrti oko kulture. Većinu stvari koje
radimo, radimo zbog kulture, odnosno u sklopu kulture unutar koje smo se namjerno ili
0slučajno našli.
Ovaj rad bavit će se popularnom kulturom, ali i kulturom općenito.
Pokušat ću istražiti što je kultura, kako do nje dolazi, što je popularna kultura i vidjet ćemo
zašto je kulturologija odnosno znanost o kulturi mnogo bitnija nego što se inače mislilo.

2
Što je kultura?
Postoje mnoge različite definicije kulture. Poznato je da Raymond Williams riječ kultura
smatra kao jednu od najkompliciranijih riječi za objasniti uz naravno prirodu. Riječ kultura
dolazi od latinske riječi colere, što znači uzgajati, štovati, štititi, znači povezna je sa radom
odnosno nekom aktivnošću. Williams nam daje tri dosta široke definicije kulture. Prva
definicija kulturu smatra općenitim procesom intelektualnog, estetičkog i duhovnog razvoja,
druga kulturu označava kao način života određene skupine ljudi u određenom trenutku, a
treća o kulturi govori kao o skupu umjetničkog i intelektualnog djelovanja, odnosno
označava djela koja imaju nekakvo značenje.
No, kako je uopće došlo do toga da se razvije kultura? Što nam je omogućilo da započnemo
takav jedan kompleksan proces? Ernst Cassirer smatra da je simbol put do shvaćanja
čovjekove prirode i kulture, te piše kako u ljudima osim receptornog i efektornog sustava
postoji i treći, simbolički sustav.1 „Stoga, umjesto da čovjeka definiramo kao animal
rationale, trebali bismo ga definirati kao animal symbolicum Tako onda možemo označiti
njegovu specifičnu odliku i možemo shvatiti nov put što se otvorio čovjeku - put u
civilizaciju.”(Cassirer, 1944., sr. 43.)
Ljudska sposobnost prepoznavanja i stvaranja simbola i uzoraka je jedna fenomenalna
sposobnost koja nam je omogućila da se kao vrsta izdignemo iz naših „prirodnih” okvira.
Cassirer kaže da je značajka ljudskog simbola mnogostranost. On govori kako nam načelo
simbolizma otvara vrata u svijet kulture, a najbolji primjer simbola i simboličkog sustava
jest jezik odnosno govor.
„Prostor i vrijeme predstavljaju okvir u kojem se javlja sva realnost. Ni jednu realnu stvar
ne možemo pojmiti osim u prostoru i vremenu „(Cassirer, 1944. str. 62.) No, simboli nam
daju mogućnost da apstraktno mislimo i da dođemo do ideje o apstraktnom prostoru piše
Cassirer. Taj prvi veliki korak koji nas vodi od nekog konkretnog to jest praktičkog
razmišljanja do viših razina shvaćanja prvi put je primijećen kod Babilonaca. Oni su otkrili
simboličku algebru, koja u usporedbi sa današnjom matematikom vrlo osnovna, ali je bila

1 Ernst Cassirer, Ogled o čovjeku, 1944. str. 42.

3
jedna odskočna daska u daljnjem razvoju misli pa se zato na babilonsku kulturu i gledalo
kao na kolijevku kulturnog života.2

E. B. Tylor u svojem djelu „Primitivna Kultura” pojam kulture opisuje kao skup vrijednosti,
običaja i vjerovanja od kojih se sastoji način života određene skupine ljudi, a sadrži i znanja,
vjerovanja, zakone i sve navike koje dobivamo to jest učimo kao članovi društva. Terry
Eagleton kaže da je kultura sve što nije genetski prenosivo3, dok Ernst Cassirer(1944.
Str.288.) na kraju svoga djela „Ogled o čovjeku” kulturu obješnjava kao „proces čovjekova
progresivnog samooslobađanja.”
Kako god opisali kulturu ona je kako u svome djelu „Not by genes alone” tvrde Robert
Boyd i Peter J. Richerson „krucijalna za shvaćanje ljudskog ponašanja.”(2004. Str. 3.)

Popularna kultura
John Storey popularnu kulturu smatra praznom konceptualnom kategorijom koja može biti
ispunjena na razne načine ovisno o kontekstu u kojem gledamo. U svojoj knjizi „Cultural
theory and popular culture” iznosi šest različitih definicija popularne kulture.
Počinje od toga da jednostavno kaže kako je popularna kultura ona koju voli mnogi broj
ljudi. Ta teorija nije baš precizna jer je nejasno koji bi to broj ljudi trebao voljeti određenu
kulturu da se ona počne smatrati popularnom, ali jasno je da definicija kulture mora
sadržavati kvantitativnu odrednicu. Drugi način definiranja kulture jest da kažemo kako je
ona ostatak od visoke kulture, u ovom slučaju popularna kultura je inferiornija od visoke te
već ovdje vidimo jedan veliki problem u kulturologiji, a to je sukob klasa. Treća definicija
popularnu kulturu smatra masovnom kulturom, što se vrlo često povezuje sa Zapadnom
kulturom. Nadalje kaže Storey da je popularna kultura ona kultura koja je stvorena od ljudi
za ljude, odnosno to je kultura radničke klase. Peta definicija temelji se na teoriji
hegemonije Antonija Gramscija, te ona na popularnu kulturu gleda kao na mjesto sukoba
između vladajućih i podređenih skupina ljudi. Prema ovoj definiciji djela i radovi popularne
kulture kreću se u kompromisnoj ravnoteži kako ju Gramsci naziva, ali u kojoj ipak većinom

2 E. Cassirer, 1944. str. 56-68

3 Terry Eagleton, The idea of culture, 2000., str. 37.

4
prevagnu interesi moćnijih skupina. Posljednja definicija popularne kulture se vrti oko
mišljenja o postmodernizmu odnosno ona ne uviđa razlike između popularne i visoke
kulture.
Jedna stvar koja je zajednička svim ovim definijijama jesto to da smatraju kako se
popularna kultura prvi put pojavila nakon industrijske revolucije i urbanizacije.4

Sukob klasa
Pojam klasa jedan je od središnjih pojmova u znanosti o kulturi.
„Jednostavno rečeno, popularna kultura je ključno mjesto za spoznaju i samospoznaju klasa.
Klase su svuda u popularnoj kulturi.”(Storey, 2018., str. 140.)
John Story tvrdi da bi bilo nemoguće shvatiti bilo koju televizijsku emisiju, a da ne
obraćamo pozornost na klase. Različite klase možemo prepoznati po tome što netko jede,
način na koji se oblači, gdje ide za praznike i slično te po tome mnogi ljudi određuju što je
dobro, a što loše.
Storey (2018.) objašnjava kako Williams (1963.) u svojoj knjizi „Culture and society” ističe
da su mnoge riječi tijekom industrijske revolucije došle u upotrebu pa tako i riječ klasa, ali
da je podjela među ljudima prirodna stvar samo što su se prije koristile riječi poput različitih
titula i slično. 5
„Drugim riječima, klasa je objektivna kategorija koja je rezultat odnosa prema
prevladavajućem načinu proizvodnje, ali i subjektivna kategorija s obzirom da prou+izvodi
svijest o tom odnosu.”( John Storey, 2018. str. 143.)
E.P. Thompson (1980.) govori da se klasa događa to jest javlja kada neki ljudi, kao rezultat
sličnih iskustava, osjećaju i artikuliraju identitet svojih interesa između sebe, ali i protiv
drugih ljudi čiji su interesi drugačiji od njihovih, prenosi nam Storey (2018.)
Terry Eagleton u svojem djelu „The idea of culture” spominje frazu „kulturološki ratovi” za
koju kaže kako pretpostavlja sukob između populista i elitista, odnosno sukob između
Kulture i kulture. On govori kako je kultura više iskonska nego politika, pa će tako ljudi

4 John Storey, Cultural Theory and Popular Culture, eight edition, 2018., str.1.-12.
5 John Storey, 2018., str.140.-141.

5
prije izaći na ulice zbog kulturoloških i materijalnih problema nego političkih jer oni
kulturološki zadiru u njihovu duhovni, materijalni i fizički identitet.6
Iz ovog sukoba klasa mogu isto tako nastati kulture kada se pojavi neka nova kultura kao
suprotnost nekoj postojećoj. Primjerice kultura šezdesetih godina prošloga stoljeća je nastala
kao opozicija vladajućem sloju.
Takve ”kontra- kulture” žele promijeniti način na koji društvo funkcionira. Neke ideje koje
koje su nastale i započele u šezdesetima danas su relevantnije nego ikad kao naprimjer anti-
ratna stajališta, borba za očuvanje okoliša ili pitanje jednakosti među ljudima.

Materijalnost popularne kulture

Velik dio kulture poprima materijalni oblik, govori Storey, što je vidljivo u svemu od
mobitela, odjeće, hrane, CD-a pa čak i do kuće ili zgrade u kojoj živimo. No, materijalni
objekti nisu ništa sve dok se ne stave u društvenu upotrebu. Popularna kultura nikada nije
sama materijalnost stvari već je ona odnos i prepletenost značenja, materijalnosti i društvene
uporabe.
„Kultura stoga nije nešto što imamo, nego nešto što radimo – socijalna produkcija i
reprodukcija značenja shvaćenih u materijalnosti i društvenoj praksi.” (Storey, 2018. str.
240.)
Storey(2018.) prenosi da prema Lutouru( 2007.) da bismo shvatili svakodnevni život i
popularnu kulturu moramo u potpunosti prepoznati ulogu materijalnih objekata. O
materijalnom i društvenom ne bismo trebali misliti kao o dvije različite kategorije, nego je
to spajanje materijalnog i društvenog ono što čini materijalnost vidljivom u popularnoj
kulturi. 7

6 Terry Eagleton, 2000., str. 61.

7 John Storey, 2018., str.237.- 243.

6
Politika popularne kulture
Politika popularne kulture se stalno vrti oko eksploatacije i opresije ljudi strane industrije.
Storey (2018.) piše kako Fiske(1993.) tvrdi da dobra cirkuliraju u dvije istovremene
ekonomije; financijskoj i kulturološkoj, dok je financijska ekonomija zaokupljena
prodajnom cijenom, kulturološka je usmjerena na značenja, užitke i društvene identitete.
Govori kako se moć u potrošača javlja kad industrija krivo predvidi što će se prodati.
Primjerice snime se mnogi filmovi i albumi koji ne uspiju vratiti ni uloženi novac, a kamoli
zaraditi.

Fiske popularnu kulturu smješta na kako to Pierre Bourdieu (1983.) naziva „kulturološko
polje”, na kojem se odvija bitka između popularne i dominantne kulture.
Tu se sukobljavaju dominantne i podređene klase, ali se događa sukob i među samim
klasama.

Poznato je već da kultura nije samo nešto što imamo već i nešto što radimo i da estetska
vrijednost materijalnog dolazi do vidjela tek kada se konzumira , pa tako mi kao potrošači
radimo jednu novu aktivnost koju Michel de Certeau(1884., 2009.) naziva „sekundarna
produkcija”. Mi uzimamo objekt poput primjerice filma ili pjesme i dajemo mu novo
značenje.
Tu se na kulturološkom polju odvija još jedna borba, a to je između običnih konzumenata i
fanova kulture, dok se na ekonomskom polju odvija bitka između proizvođača, da naprave
što bolji proizvod i između konzumenata i proizvođača koji pokušavaju nametnuti svoje
proizvode.8

Zaključak
U ovom radu vidjeli smo zašto se kultura smatra jednom od najkompliciranijih riječi za
objasniti ikad. Kratko smo prošli kroz taj dugotrajni i komplicirani proces koji se naziva
kulturom i koji oblikuje naš svakodnevni život.
Pričalo se o kulturi iz političke pozicije, sociološke i društvene, vidjeli smo da smo mi
naravno ljudi glavni akteri na bojištima na kojima se odvijaju razne bitke u vezi kulture i da
8 John Storey, 2018., str.258.-265.

7
ponekad i puki konzumenti mogu imati moć. Kultura je kao i priroda promjenjiva, ponekad
nesigurna, ali kakva god da bila neizbježna, ne moramo ju voljeti, ali možemo ju poštovati
kao jedan od najvećih procesa u kojem kao ljudi sudjelujemo.

Literatura

Ernst Cassirer, Ogled o čovjeku, 1944.

John Storey, Cultural Theory and Popular Culture: An Introduction, Eighth Edition, 2018.

Robert Boyd i Peter J. Richerson, Not by genes alone, 2005.

Terry Eagleton, The Idea of Culture, 2000.

https://www.youtube.com/watch?v=RV50AV7-Iwc&t=368s

8
Tablica sadržaja

1. Uvod..........................................................................................................2
2. Što je kultura?...........................................................................................3-4
3. Popularna kultura......................................................................................4-5
4. Sukob klasa...............................................................................................5-6
5. Materijalnost popularne kulture................................................................6
6. Politika popularne kulture........................................................................7
7. Zaključak.................................................................................................7-8
8. Literatura.................................................................................................8