sadržaj

1. Uvod
2. Teorijski okvir istraživanja
2.1. Rizična ponašanja
2.2. Podjela rizičnih ponašanja
2.3. Osobine ličnosti
2.4. Model Velikih pet
3. Metodološki okvir istraživanja
4. Zaključak
 uvod
Rizična ponašanja u užem smislu predstavljaju svako djelo koje nije društveno
prihvatljivo, gdje možemo uvrstiti agresivno ponašanje, bježanje sa nastave,
konzumiranje nedozvoljenih supstanci itd. Dosadašnja istraživanja su pokazala
da se rizična ponašanja često javljaju u periodu adolescencije, koje predstavlja
prekretnicu u životu svake osobe. U periodu adolescencije postoji mnogo
rizičnih i protektivnih faktora. Jedan od bitnih faktora jesu osobine ličnosti, koje
bitno utiču na naše ponašanje i rasuđivanje. Uloga socijalnog pedagoga jeste
da reducira rizične faktore koji utiču na nastanak rizičnih ponašanja, te da jača
protektivne faktore.
Teorijski okvir istraživanja
rizična ponašanja kod mladih

Termin „djeca i mladi u riziku“ (Bašić, 2014).

Adolescenti su u većem riziku od negativnih posljedica svog ponašanja zato što su skloni
eksperimentiranju, ne razmišljaju o budućnosti i posljedicama, izrazito su optimistični u vezi
svojih postupaka i teže spontanosti.

Istraživanja Stevenesa i Griffina (2001).

rizična ponašanja kod mladih prema spolu

Ciairano i sur. (2009) ukazuju u svom velikom europskom istraživanju, provedeno u

Nizozemskoj i Italiji, kako su djevojke rizičnije u području seksualnog ponašanja, dok su
dječaci u području delinkventnog ponašanja i konzumiranja psihoaktivnih tvari.
podjela rizičnih ponašanja
Bašić i Ferić (2004)

VRLO VISOKA RAZINA RIZIČNOSTI

VISOKA RAZINA RIZIČNOSTI

SREDNJA RAZINA RIZIČNOSTI

NISKA RAZINA RIZIČNOSTI

podjela rizičnih ponašanja
Meščić-Blažević (2007)

IZBJEGAVANJE NASTAVE I ZANEMARIVANJE ŠKOLSKIH

OBAVEZA

AGRESIVNO PONAŠANJE

KONZUMIRANJE PSIHOAKTIVNIH TVARI

RIZIČNA SEKSUALNA PONAŠANJA

osobine ličnosti
Osobine ličnosti predstavljaju stabilne internalne karakteristike,
koje uzrokuju ponašanje i posjeduju stabilnost u vremenu i
situacijama. Osobine ličnosti se posmatraju kao osnovne
motivišuće snage koje determinišu specifična ponašanje (Cattel,
1973).
 Otvorenost
ka iskustvu

savje

m
model velikih pet

ticiza

snost

neuro

e
goldberg, 1981.

ks

t
t

r

nos

erz
ov
t
ir ja

i
p

ja
otvorenost ka iskustvu
intelektualno radoznali,
usmjereni su na trenutno,
preferiraju ljepotu i umjetnost,
krativni i maštoviti,
prefiraju razičitosti,
otvoreni za doživljavanje novih
iskustava.
uobičajna intersovanja,
skeptični prema umjetnošću,
usmjereni su na trenutno,
Ignoriranje osjećaja,
preferiraju poznato,
konzervativni.

Trull i Scher (1994)

savjesnost
nepouzdani,
nedostatak ambicije,
organizirani i efikasni, nesposobnost usmjeravanja
sposobnost za kontroliranje na određene aktivnosti.
i usmjeravanje impusa,
pouzdani,
uporni.
ekstraverzija
zatvoreni i tihi,
rezervisani,
aserativni, pasivni,
energični i optimistični, rijetko traže društvo,
teže za uzbuđenjem formalni
društveni i aktivni,
entuzijastični

Volleath i Torgersen, 2002.

Prijatnost
slijede svoj glas,
zainteresirani izričito za
saosjećajni i ljubazni, svoju dobrobit,
teže ka kompromisu, nekooperativni su.
odani su i iskreni,
popustiljivi,
puni razumijevanja prema
drugima.
Neuroticizam
sigurni i samozadovoljni,
sposobnost kontrolisanja
zabrinuti, nervozni, emocija, lako se odupiru
nesigurni i emocionalni, stresu i iskušenjima,
emocionalno reaktivni, smireni i spokojni.
teško se suočavaju sa
stresom.
metadološki okvir istraživanja
problem istaživanja
Neke varijable ličnosti predodređuju individue da se ponašaju na način koji
može biti opasan za njihovo zdravlje. Identifikacija tih varijabli ličnosti i
analiziranje njihove povezanosti s različitim rizičnim ponašanjima može
nam dati informaciju o tome koji su pojedinci ranjivi i na čemu treba raditi
kako bi se unaprijedila njihova dobrobit (Markey, Ericksen i Tinsley, 2006).
Problem ovog rada bio je ispitati da li postoji povezanost između osobina
ličnosti i rizičnih ponašanja.
cilj istraživanja

Cilj ovog istraživanja prvenstveno jeste ispitati da li postoji poveaznost između

svake od dimenzija ličnosti iz modela Velikih pet i određenih oblika rizičnih
ponašanja, te ispitati da li postoje spolne razlike u ispitivanim varijablama.
Istraživačke hipoteze
H1 Pretpostavljamo da postoji značajna pozitivna povezanost između skora ostvarenog
na dimenziji Otvorenost ka iskustvu i samoprocjene ispitanika o prisutnosti rizičnih
ponašanja.

H2 Pretpostavljamo da ne postoji značajna povezanost između skora ostvarenog na

dimenziji Savjesnost i samoprocjene ispitanika o prisutnosti rizičnih ponašanja.

H3 Pretpostavljamo da postoji značajna povezanost između skora ostvarenog na

dimenziji Ekstraverzije i samoprocjene ispitanika o prisutnosti rizičnih ponašanja.

H4 Pretpostavljamo da ne postoji značajna povezanost između skora ostvarenog na

dimenziji Prijatnost i samoprocjene ispitanika o prisutnosti rizičnih ponašanja.

H5 Pretpostavljamo da postoji značajna povezanost između skora ostvarenog na

dimenziji Neuroticizma i samoprocjene ispitanika o prisutnosti rizičnih ponašanja.

H6 Pretpostavljamo da postoje spolne razlike u prisutnosti rizičnih ponašanja.

uzorak
U istraživanju je sudjelovalo 117 ispitanika od čega je 14 isključeno iz
obrade zbog nedostajućih podataka. Uzorak (N=103) je činilo 46
ispitanika muškog spola (44,7%) i 57 ispitanika ženskog spola (55,3%).
uzorak
Raspodjela ispitanika prema spolu

muški
44.7%
ženski
55.3%
 istraživački intrumenti

Inventar Velikih pet (The Big Five Inventory – BFI Skala socijalno neprihvatljivih ponašanja
(Golderberg, 1999) (Milosavljević, 2003)

Za ispitivanje osobina ličnosti korišten je upitnik BFI Za ispitivanje rizičnih ponašanja korištena je
50, sastoji se od ukupno 50 tvrdnji kojima se skala socijalno neprihvatljivih ponašanja kod
ispituje pet velikih dimenzija ličnosti prema adolescenata, sastoji se od ukupno 22 tvrdnje.
modelu Velikih pet, a svaka čestica oblikovana je Ispitanici su pored svake tvrdnje trebali na skali
kao kratka izjava. Zadatak ispitanika bio je da na Likertovog tipa pri čemu 1 znači „nikada“, a 5
skali Likertovog tipa odgovore koliko se slažu s
„stalno“, odgovoriti u kojoj se mjeri odnosi na njih
tvrdnjom pri čemu 1 znači „potpuno netačno“, a 5
lično, odnosno u kojoj se mjeri s njom slažu.
„potpuno tačno“. Skorovi za svaku dimenziju su
dobiveni sabiranjem vrijednostima itema koji se
odnose na određenu dimenziju.
prikupljanje podataka
Istraživanje je provedeno putem online platformi, anketa je bila dostupna na
poznatim društevnim mrežama koje koriste mlade osobe (Facebook i
Instagram). Svi ispitanici su dobili informaciju da se ankete koriste u svrhu
diplomskog rada, te da je isto u potpunosti anonimno.
rezultati istraživanja
Rezultati dobiveni istraživanjem pokazuju da postoji statistički značajna razlika
između određenih rizičnih ponašanja i dimenzije Prijatnost. Dobiveni rezultati
na drugim dimenzijama nisu statistički značajni.
rezultati istraživanja
Tabela 1. Povezanost između dimenzija osobina ličnosti i određenih rizičnih
ponašanja (N=103)
rezultati istraživanja
Tabela 2. Deskriptivne statistike za varijable istraživanja (N=103)
rezultati istraživanja
Tabela 3. Spolne razlike
rezultati istraživanja
Tabela 4. Značajnost spolnih razlika
diskusija
Rizična ponašanja kod djece i mladih su sve češća, stoga je
potrebno upoznati sve faktore koja utiču na njihovu manifestaciju i
daljnji razvoj. Pored uticaja vršnjaka, porodice, nepovoljne
ekonomske situacije, jedan od bitnijih faktora jesu i osobine
ličnosti.
diskusija
Prilikom istraživanja došli smo do rezultata da ne postoji statistički
značajna povezanost između skora ostvarenog na dimenziji ličnosti
Otvorenost ka iskustvu i samoprocjene ispitanika o prisutnosti rizičnih
ponašanja, što bi značilo da hipoteza H1 nije potvrđena.

Osobe koje imaju visok skor na dimenziji Savjesnost posjeduju određenu

kontrolu impulsa, promišljeno djeluju u svim situacija što je i dovelo do
rezultati da ne postoji značajna povezanost između skora ostvarenog na
dimenziji Savjesnost i samoprocjene ispitanika o prisutnosti rizičnih
ponašanja, što bi značilo da je hipoteza H2 potvrđena.
diskusija
U mnogim istraživanjima smo došli do podataka gdje su osobe koje
imaju visok skor na dimenziji Ekstraverzija, imaju i visok skor u
rezultatima rizičnih ponašanja, međutim, prilikom istraživanja došli smo
do rezultata da ne postoji statistički značajna poveznost između skora
ostvarenog na dimenziji Ekstraverzija i samoprovjere ispitanika o
prisutnosti rizičnih ponašanja, samim tim hipoteza H3 nije potvrđena.
Ovaj dobiveni rezultat povezujemo sa niskim skorom na samoprocjeni
ispitanika o prisutnosti rizičnih ponašanja.
diskusija
Četvrta dimenzija ličnosti jeste Prijatnost, koja se odnosi na prosocijalno
ponašanje, povjerljivost i skromnost. Rezultati iz istraživanja su pokazali
da postoji značajna povezanost između skora ostvarenog na dimenziji
Savjesnost i samoprocjene ispitanika o prisutnosti rizičnih ponašanja,
r=-212, odnosno da je Pearsonova korelacija statistički značajna na
nivou 0.05. Hipoteza 4 nije potvrđena. McCrae i Costa (1990) navode da
se dimenzija Prijatnost vezuje za osobe koje usvajaju važeće norme iz
izvora kao što su bračni partneri, prijatelji, šef i sl. kao i da je Prijatnost
važna dimenzija ličnosti za sticanje i održavanje popularnosti, što
možemo povezati sa rizičnim ponašanjima ukoliko slijede društvo,
posebno sa željom za popularnosti.
diskusija
Prilikom istraživanja došli smo do rezultata da ne postoji statistički
značajna povezanost između skora ostvarenog na dimenziji ličnosti
Neuroticizam i samoprocjene ispitanika o prisutnosti rizičnih ponašanja,
što bi značilo da je hipoteza 5 potvrđena.

Dalje, pretpostavili smo da će postojati spolne razlike kod prisutnosti

rizičnih ponašanja. Postoji statistička značajnost na nivou 0.05 na
dimenzijama Prijatnost i Neuroticizam, dok statistička značajnost postoji
na nivou 0.01 na dimenziji Savjesnost.
diskusija

Nedostaci istraživanja.

Preporuke za daljnja istraživanja.

Rizična ponašanja i uloga
socijalnog pedagoga
Doba adolescencije je doba prekretnice, doba traženja i eksperimentisanja, najčešće se tad i
javljaju rizična ponašanja. Ako se pravovremeno ne reagira, rizična ponašanja mogu prerasti
u vidljive poremećaje u ponašanju.

Smanjenje rizičnih ponašanja može se postići na slijedeća tri načina: nadzor, pružanje zaštite
i pomoći, te objezbjeđivanje općeg i stručnog osposobljavanja (Tomić i sur., 2008).

Roditelji i odgojno-obrazovne instituacije ne mogu spriječiti sva rizična ponašanja, kao i

njihov nastanak, međutim, uz pomoć socijalnog pedagoga, te kroz njegovu direktnu ulogu
zagovornika djece i mladih, moguće je ne samo reducirati rizike, već i jačati protektivne
faktore za djecu i mlade, kao i njihovu okolinu.
Rizična ponašanja i uloga
socijalnog pedagoga

Socijalni pedagog vrši procjenu potreba kod pojedinog djeteta, ali i cijele grupe, razvija,
provodi i vrednuje, s procjenom potreba usklađene i na dokazima učinkovitosti utemeljene,
individualne i grupne socijalnopedagoške intervencije, predlaže drugim sudionicima različite
oblike podrške, pruža savjetodavnu podršku učiteljima, djeci, roditeljima i svim drugim
važnim osobama u djetetovu životu, stvara uvjete za zdrav razvoj djece i promjenu
ponašanja u smjeru djelotvornog zadovoljavanja vlastitih potreba uz uvažavanje normi,
pravila i granica.
 zaključak

Socijalni pedagog uz svoje znanje i vještine

usmjerava i motiviše djecu i mlade ka
pozitivnim vrijednostima. Potiče na razvijanje
osobina poput aserativnosti, empatije,
samopoštovanja, fleksibilnosti, kreativnosti i sl.
Stoga je neophodno uključiti socijalne
pedagoge u direktni rad sa djecom i mladima,
kako bi zajedno uz roditelje i odgojno-
obrazovne institucije, pozitivno utjecali na
spriječavanje rizičnih ponašanja.