SVEUČILIŠTE J.J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
Učiteljski studij

SEMINARSKI RAD IZ KINEZIOLOGIJE

Retrospektivno istraživanje o učestalosti ozljeda studenata kineziološkog
fakulteta
Autori rada: Tatjana Trošt, Lana Ružić, Saša Janković

Magdalena Matković (B skupina)

2. godina Učiteljskog studija
2021./22.
Sadržaj

1.UVOD.................................................................................................................................................3

2.METODE............................................................................................................................................4

3. REZULTATI I RASPRAVA..............................................................................................................5

4. ODNOS OZLJEDA PREMA SPOLU................................................................................................6

5. ZAKLJUČAK....................................................................................................................................7
1.UVOD

Ovaj istraživački rad govori o učestalosti ozljeda studenata kineziološkog fakulteta, pod
kojim uvjetima se to najčešće događa, na kojim dijelovima tijela najčešće dolazi do ozljeda,
koji je njihov tip te u kojoj mjeri utječu na nastavak školovanja.

Istraživanje se provelo se na uzorku od 105 studenata Kineziološkog fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu od čega 57 studenata i 48 studentica te koji su na kraju osmoga semestra ispunili
anketni listić. Istraživanje je pokazalo kako se studenti prosječno ozljeđuju 1.01 puta za
vrijeme trajanja cijelog studija, a predmeti na kojima se najčešće ozljeđuju jesu sportska
gimnastika, judo i hrvanje. Zabilježen je i veliki broj ozljeda do kojih je došlo za vrijeme
jednog od treninga izvan fakultetskih obaveza, pogotovo kod vrhunskih sportaša. Studenti su
se češće ozljeđivali od studentica,, koje su uglavnom ozljeđivale potkoljenicu i stopalo dok su
studenti ozljeđivali rameni zglob. Svakako, najčešće je ozlijeđen bio tip mekog tj. vezivnog
tkiva, naročito ligamenata. Polovica studenata koji su bili ozlijeđeni nisu imali problem s
pripremom i polaganjem ispita, dok je 25.76% ozlijeđenih studenata moralo pauzirati jednu, a
4.55% studenata dvije godine studija zbog posljedica ozljede.

Odabrala sam analizirati ovaj rad jer smatram da ću se u svojoj budućoj profesiji susretati
s mnogim neželjenim incidentima, kako i na poslu, tako i u svakodnevnom životu. Važno je
znati koji spol češće ozljeđuje koji dio tijela, moguće dugotrajne posljedice te naravno kako i
pomoći takvim studentima da se što prije oporave i normalno nastave svoje školovanje.
2.METODE

Istraživanje je provedeno 2004. godine (Tatjana Trošt i sur., 2004, Zagreb) na 105
studenata, točnije na 48 studentica i 57 studenta Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu. Na kraju osmoga semestra studenti su ispunjavali posebnu anketu tj. listić u kojem
su bili upoznati sa svim događanjima ubuduće vezanim za samo istraživanje te o njihovim
ozljedama tijekom samog studiranja. Anketni listić, kojeg su studenti dobili, sadržavao je:
osnovne podatke o ispitanicima, informacije o mjestu, lokaciji i tipu nastanka ozljede, o
trajanju potpunog oporavka, posljedicama na daljnje studiranje i o mogućim rješenjima
sprječavanja ozlijede. S obzirom na to da je ovo istraživanje bilo retrospektivno i u potpunosti
je ovisilo o sjećanju onih koji su bili anketirani, a ne o medicinskoj dokumentaciji, u obzir su
na kraju uzimali samo ozlijede koje su nastale akutno. Ozljeda kronične naravi nije uzimana u
obzir jer je teško, gotovo i nemoguće, odrediti vrijeme nastanka takve vrste oštećenja.

Metode koje su se bile koristile su metode osnovne statistike; kao što su deskriptivna
statistika i frekvencije, a sami rezultati su bili obrađeni programskim paketom STATISTICA
FOR WINDOWS VER. 5.0. na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Dobiveni rezultati koji su
nastali na osnovu anketnog listića su uvršteni u pregledne tablice iz kojih su napravljeni
grafički prikazi programom Microsoft Excel.
3. REZULTATI I RASPRAVA

Nakon što je anketa provedena, rezultati su pokazali da je učestalost ozljeda kod

studenata koji su bili anketirani vrlo visoka te da se u četiri godine studiranja od sveukupno
105 studenata ozlijedilo čak 66 njih što je 62.9%. Vrlo je zanimljiva činjenica ta što je
istraživanje pokazalo da je od tih 62.9% studenata, veći broj onih koji su se uz fakultet bavili
nekom drugom aktivnosti nevezanom uz fakultet, i to najmanje tri puta tjedno, a takvih je bilo
čak 51.76%. Njih su u stopu pratile osobe koje su vrhunski sportaši, a oni su činili 29.41%
sveukupnog broja ozlijeđenih ispitanika (od njih 66), ali se 80% tih ozljeda dogodio na
treningu koji nije bio strogo vezan za fakultet i njegove obaveze. Na samome kraju je
najmanji broj onih koji su se ozlijedili (njih 18.82.%) i to su upravo oni koji se ne bave
nikakvim drugim aktivnostima osim onih koje imaju na fakultetu.

Bez obzira na to što se statistički, većina studenata za vrijeme studiranja samo jednom
ozlijedila (53.03%), vrlo se velik broj ozlijedio dva puta (37.87%), a njih samo 6.06% se
ozlijedilo tri puta. Od svih 105 studenata koji su bili anketirani, samo je jedna studentica bila
ozlijeđena 4 puta i to na 4 različita mjesta, dok je jedan student bio ozlijeđen 5 puta na 5
različitih mjesta te je cijelim anketiranjem zabilježeno 106 ozljeda, a njihov prosjek se kreće
od 1.01 ozlijede prema više po studentu tj. studentici za vrijeme studiranja.
4. ODNOS OZLJEDA PREMA SPOLU

Ovo je istraživanje jasno pokazalo kako su se studenti puno češće ozljeđivali od

studentica jer je od 48 anketiranih studentica bilo ozlijeđeno njih 28 tj. 58.33%, dok je od 57
studenata bilo ozlijeđeno njih 38 tj. 66.67%. Još jedan pokazatelj da su se studenti ozljeđivali
puno češće nego studentice je taj što su se studentice ozlijedile sveukupno 42 puta, a studenti
64 puta te su se i jedni i drugi najčešće ozlijedili na individualnom sportu.

Slika 1 Postotak ozlijeđenih studentica u različitim aktivnostima

Slika 2 Postotak ozlijeđenih studenata u različitim aktivnostima

Ono što je zanimljivo jest činjenica da se studenti puno češće ozljeđuju u ekipnim
sportovima nego što je to stvar kod studentica jer se samo 3.57% njih ozlijedilo u ekipnom
sportu (sve na rukometu), a 17.54% studenata se ozlijedilo za vrijeme neke igre: rukomet
8.77%, košarka 7.02% i odbojka 1.75%. Ono što je zasigurno dovelo do toga da se muškarci
češće ozlijede je to što imaju vrlo veliku „zanesenost“ samom igrom u odnosu na žene i to
zapravo dovodi do zanemarivanja pravilne sportske tehnike zbog čega može doći do ozlijede.
5. ZAKLJUČAK

Čitanjem i analiziranjem ovog znanstvenog rada saznala sam da se muškarci u

prosjeku puno češće ozljeđuju od žena. Žene uglavnom ozljeđuju potkoljenicu i stopalo, a
muškarci rameni zglob. Najčešće se ozljeđuje tip vezivnog tkiva, naročito ligamenata.
Također, iz istraživanja sam saznala da se studenti prosječno ozljeđuju 1.01 puta za vrijeme
trajanja cijelog studija, te neki od njih su zadobili trajne posljedice ili su morali pauzirati
godinu. I sama sam pretrpjela ozljedu ligamenta desne noge tijekom sata Tjelesne i
zdravstvene kulture i nisam mogla pohađati nastavu mjesec dana. Zato me ovo istraživanje
privuklo.

Ono što mi može biti vrlo korisno nakon čitanja ovog rada je upravo to što su
muškarci češće ozljeđuju u ekipnim sportovima. Većina muške djece vole igrati nogomet, i
osim toga što ga igraju na nastavi, u svoje slobodno vrijeme ga treniraju. Oni su i puno
zaneseniji i uživljeni u sportovima i samim time zadobivaju puno više ozljeda. Sutradan kao
učiteljica, sigurna sam da ću u razredu imati neke sportaše, te zato smatram da je moja zadaća
i odgovornost ukazati učeniku na to da nije važno da bude grub za vrijeme igre. On može biti
uživljen u nju, ali i mora biti oprezan i svjestan okoline kako ne bi došlo do ozljeda zbog kojih
bi morali ostaviti školske obaveze sa strane radi oporavka.
LITERATURA

Znanstveni članak: Retrospektivno istraživanje o učestalosti ozljeda studenata kineziološkog

fakulteta, Tatjana Trošt, Lana Ružić, Saša Janković, 2004., Zagreb. :
https://hrcak.srce.hr/file/67682 (pristupljeno i preuzeto 19.06.2022.)