Kava u POVIJESTI

Kavane u povijesti – značaj ispijanja kave

u političkoj i javnoj sferi

Jedna od riječi koju svakodnevno

upotrebljavamo nebrojeno puta, prava „svjetska“
riječ, koju možemo prepoznati gotovo u svim
jezicima, posebno europskim, sigurno je
kava – coffee, café ili tur. kaweh. U više od
pet stoljeća svog postojanja, kavane su bile
mjesta za druženje i razgovor, čitanje i zabavu
te uopće način provođenja slobodnog vremena,
ali i mjesta za političke rasprave, znanstvene
debate, gdje su se čitale novosti i različiti
pamfleti. Odavno je otkriveno kako je kava
u Europu došla preko Turaka koji su pak tu
tradiciju preuzeli od Arapa. Poznati arapski način pripremanja i konzumiranja kave

Porijeklom iz Etiopije, aromatična zrna biljke

kave od ranoga srednjeg vijeka utjecala su na
različite društvene prakse i navike. Prema legendi,
navodno je etiopijski stočar čuvajući svoje koze
primijetio da su pune energije i vrlo živahne nakon
što su pasle travu i biljke na baš određenim
pašnjacima. Vrlo brzo su neobična usitnjena zrna
biljke kave stanovnici afričkih sela počeli miješati
s mašću i uživati u njihovim dobrim učincima
u organizmu, postajući bistriji i dobroga
raspoloženja.
Poznati prizor na arapskim ulicama
 Arapi preuzimaju
tradiciju
Nakon što su tijekom srednjega
vijeka Arapi otkrili i počeli
izrađivati piće od prženih tamnih
zrna te biljke, taj je pučki napitak
postepeno osvojio Europu, a
nakon toga i svijet. Prve su se
kavane pojavile na Bliskom
istoku 1520-ih godina, o čemu
doznajemo iz povijesnih izvora.
Tako je 1530. g. prva kavana
otvorena u Damasku. Stari arapski
spisi govore nam o tome kako su
kavane, kao mjesta za ispijanje
Prva kavana u Damasku osnovana 1530. godine pića i politička druženja muslimana,

izazivale brigu imama koji su bili vrlo zabrinuti i nastojali su ih zabranjivati. Zapisi osmanskog
kroničara Ibrahima Pecevija iz sred. 17. stoljeća govore o prvim kavanama koje su se počele otvarati
oko sredine 16. stoljeća u Istanbulu, a nakon toga i diljem Osmanskog Carstva. Francuski putopisac
Jean Chardin opisuje osmanske kavane kao mjesta za razgovor, ali posebno ističe kako su se u
njima vodile političke rasprave, da su se kritizirali postupci sultana i sl. U tim su se kavanama igrale
i razne igre, poput šaha, a pripovjedači, derviši i pjesnici u kavanama su zabavljali goste pričajući im
priče u stihu ili prozi.

Kavana u Istanbulu iz 17. stoljeća Pripovjedač u kavani u Istanbulu

 Prve kavane u Europi
Zahvaljujući mletačkom trgovačkom posredištvu
između europskih država i Osmanlija, prva kavana
osnovana izvan granica Osmanskog Carstva otvorena
je u Veneciji navodno 1629., iako se u zapisima
prvi put spominje 1645. godina. Ubrzo nakon toga
otvorena je i prva kavana u Engleskoj. Židov Jacob
u Oxfordu je 1652. otvorio kavanu koja i danas radi
pod nazivom The Grand Cafe, a dvije godine kasnije
otvorena je i poznata Queen’s Lane Coffee House, koja
također i danas okuplja ljubitelje tog napitka. Nakon
toga kavane su postale iznimno popularne. U isto je
vrijeme prvu kavanu u Londonu otvorio Pasqua Rosée,
sluga trgovca turskim proizvodima u St. Michael’s Kavana u Londonu, sredinom 17. stoljeća
Alley u Cornhillu. Prema nekim izvorima Pasqua je bio
podrijetlom iz starog Dubrovnika, poznat kao trgovački
vrlo vješt putnik. Prema podatcima, do 1685. postojalo je više od tri tisuće kavana u Engleskoj i te su
kavane postepeno počele dobivati politički značaj zbog vrlo popularnih rasprava koje su se u njima
vodile. Tijekom 17. i 18. stoljeća kavane su u Engleskoj postale toliko popularne da ih je, primjerice,
kralj Charles II. pokušao i zabraniti – objavio je u svom proglasu da su to „mjesta gdje se okupljaju
nezdovoljnici koji šire skandalozne izvještaje i priče o kralju i njegovim ministrima“. Čak postoje
zapisi i o ženskoj peticiji protiv kavana, u koje žene nisu imale dozvoljen ulaz, a muškarci su u njima
provodili puno vremena, razgovarajući i sklapajući poslove te čitajući nove pamflete, vladine objave i
novinske članke.

Slobodna javna sfera – različiti politički stavovi i trgovački poslovi

Kao slobodna mjesta za druženje i razgovor, u engleske su kavane navraćali muškarci različitih
društvenih slojeva, a kao rezultat toga bile su percipirane kao mjesta koja su, na neki način,
simbolizirala republikanizam i jednakost, gdje su se začinjale prve slobodoumne rasprave. Kavane
su bile i mjesta gdje su se sklapali i unosni poslovi, a i sastavljali popisi robe za londonsku burzu te
uz njih otvarale i aukcijske kuće (Sotheby’s i Christie’s). Do 1739. u Londonu je bila 551 kavana, a
svaka od njih privlačila je određenu klijentelu, podijeljenu
prema poslu ili političkim stavovima – primjerice, torijevce
odnosno vigovce, bankare, trgovce, advokate, vlasnike prvih
manufaktura i sl. Poznati Lloyd u Londonu upravo je nastao u
kavani koju je vodio Edward Lloyd, gdje su se osiguravatelji za
brodske plovidbe sastajali kako bi sklapali poslove i privlačili
klijentelu. Prema zapisima jednog francuskog posjetitelja
Antoinea Françoisa Prévosta sredinom 18. stoljeća, kavane
su u Engleskoj bile „mjesta na kojima si mogao i imao pravo
čitati sve novine koje su bile za ili protiv vlade ... kavane su bile
Zrna kave danas u svijetu pokreću jednu sjedišta engleske slobode“. Uz političke i znanstvene rasprave,
od najrazvijenijih svjetskih industrija – posjetitelji kavana komentirali su i tadašnju modu, glasine i
proizvodnju i prodaju različitih vrsta i
tračeve, dok su čitali različite anonimne i autorske buletine,
okusa kave
pamflete i novine.
 No, i napredni prosvjetitelji i
poznati znanstvenici uživali su
u raspravama uz slasne napitke
kave. Naime, nakon što je Pasqua
Rosée otvorio i prvu kavanu
u Parizu 1672., njegov glavni
konkurent Procopio Cutò otvorio
je poznati The Cafe Procope 1686.
godine. Njegova kavana postoji i
danas, a u vrijeme prosvjetitelja
bila je iznimno značajno mjesto
sastajanja znanstvenika i filozofa.
Voltaire, Rousseau i Diderot jako
su je često posjećivali, a prema
dokumentima upravo se na tom
mjestu začela i ideja o prvoj
modernoj enciklopediji, slavnoj
Prizor iz jedne engleske kavane 18. stoljeća
Encyclopédie.

Uz osnivanje prve kavane u Habsburškoj

Monarhiji isprepliću se legenda i povijesni
dokumenti. Naime, prema dokumentima
prvu kavanu je 1685. godine osnovao
armenski (ili prema nekim izvorima, grčki)
trgovac Johannes Theodata (Johannes
Diodato). No, legenda kaže da je prva
kavana osnovana burne 1683. godine
nakon što su pronađene mistične vreće
zelenog graha koje su Turci ostavili
bježeći nakon neuspjelog pokušaja
osvajanja Beča. Navodno je tada Poljak
Jerzy Franciszek Kulczycki, uz pomoć
poljskog kralja Jana III. Sobieskog,
otvorio prvu bečku kavanu s tom zalihom
čarobnih zrna. Tijekom 19. i 20. stoljeća
kavane su postale vrlo popularna
i svakodnevna sastajališta raznih
društvenih skupina, a ostvarivanjem
ženskih prava od početka 20. stoljeća
i ženama je dozvoljeno uživanje u
razgovorima i različitim napitcima u
“Rasprava o ratu u Paris Café”, novine The Illustrated London News, poznatim i manje poznatim kavanama
17. rujna 1870. diljem svijeta.
Uživajte u aromatičnom crnom napitku koje su Europljani u srednjem vijeku nazivali vražjim pićem
ZADATCI

1 Pročitaj dva povijesna izvora i odgovori na pitanja.

Svetište zdravlja,
njegovanje umjerenosti,
užitak u skromnosti,
akademija uljudnosti
i besplatna škola genijalnosti.

Coffee-Houses Vindicated
(anoniman pamflet iz 17. st.)

Putnik u Londonu 1668. je zabilježio:

Kavane, kojih je puno u Londonu, veoma su zgodne i praktične. Tamo možete naći sve
vrste vijesti, možete se ugrijati kraj vatre i ostati koliko god želite. Možete popiti kavu, susresti
prijatelje i sklopiti poslove, i to sve za jedan penny, ako ne želite potrošiti više ...

a) Kako je anoniman autor pamfleta iz 17. stoljeća opisao kavane?

b) Što je putnik u Londonu zabilježio da ljudi rade u kavanama?

2 Proglas kralja Charlesa II. o zatvaranju kavana 1675. godine donosi različite informacije.

Proglas kralja Charlesa II. o zatvaranju kavana 1675. godine

Posve je razvidno da su brojne kavane koje su se pootvarale zadnjih godina u ovom Kraljevstvu
postale mjesto odmora besposlenih i nezadovoljnih ljudi te su na taj način postale mjesto zlih
namjera i opasnih posljedica. Posebice to važi za mnoge trgovce koji u njima provode najviše svog
vremena, koje bi inače mogli upotrijebiti za mnogo pametniji, pošteniji i legalni rad i poslove. ...
Uz to, u tim kućama, šire se razne netočne, prljave, skandalozne glasine i novice, posebice vezano
za klevetanje vlade Njegova Veličanstva, što pridonosi remećenju javnog reda i mira u cijelome
Kraljevstvu. Stoga je Njegovo Veličanstvo smatralo potrebnim proglasiti navedene kavane mjestima
koje treba zatvoriti i suzbiti ... Posebice se određuje da do desetog dana mjeseca siječnja ove
godine, svi vlasnici ili osobe koje su unajmile kavane, iste prodaju ili potpuno napuste te do tada
konzumiraju ili potroše svu kavu, čokoladu ili čaj. U suprotnome će odgovarati vlastima za svoje
postupke ... Sve prethodne dozvole će u istim slučajevima biti ukinute.
Dvadesetdevetoga dana mjeseca prosinca 1675.
Neka Bog čuva Kralja!

Pročitaj dokument i odgovori na pitanja.

a) Po čemu možemo zaključiti da su kavane postale popularne u Engleskoj toga doba?

b) Prema proglasu, koje razloge kralj navodi za zatvaranje kavana?

c) U
 sporedi funkciju kavana u prošlosti s praksom posjećivanja kafića u današnje vrijeme.
Što zaključuješ?
3  ročitaj odlomak iz putopisa Francuza Jeana Chardina iz sredine 17. stoljeća i odgovori na
P
pitanja.

Proglas kralja Charlesa II. o zatvaranju kavana 1675. godine

Posve je razvidno da su brojne kavane koje su se pootvarale zadnjih godina u ovom Kraljevstvu
postale mjesto odmora besposlenih i nezadovoljnih ljudi te su na taj način postale mjesto zlih
namjera i opasnih posljedica. Posebice to važi za mnoge trgovce koji u njima provode najviše svog
vremena, koje bi inače mogli upotrijebiti za mnogo pametniji, pošteniji i legalni rad i poslove. ...
Uz to, u tim kućama, šire se razne netočne, prljave, skandalozne glasine i novice, posebice vezano
za klevetanje vlade Njegova Veličanstva, što pridonosi remećenju javnog reda i mira u cijelome
Kraljevstvu. Stoga je Njegovo Veličanstvo smatralo potrebnim proglasiti navedene kavane mjestima
koje treba zatvoriti i suzbiti ... Posebice se određuje da do desetog dana mjeseca siječnja ove
godine, svi vlasnici ili osobe koje su unajmile kavane, iste prodaju ili potpuno napuste te do tada
konzumiraju ili potroše svu kavu, čokoladu ili čaj. U suprotnome će odgovarati vlastima za svoje
postupke ... Sve prethodne dozvole će u istim slučajevima biti ukinute.
Dvadesetdevetoga dana mjeseca prosinca 1675.
Neka Bog čuva Kralja!

a) Što Chardin izdvaja kao posebne karakteristike osmanskih kavana?

b) Što uspoređuje s kršćanskim običajima propovijedi?

c) Š
 to smatraš neobičnim vezano uz tadašnje običaje i ponašanje u kavanama?
Zašto?