Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno –

matematičkih i odgojnih znanosti

Studij: Promet i logistika

Smjer: Cestovni promet

ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

Seminarski rad

Mentor: mr.sc. Antonela Musa Student: Šaćira Batlak

Kolegij: Ekologija u prometu Broj indeksa: 224

Mostar, siječnja 2023.

SADRŽAJ
1. Uvod................................................................................................................................3
2. Obnovljivi izvori energije...............................................................................................4
3. Energija vjetra.................................................................................................................4
4. Energija morskih valova.................................................................................................5
4.1 Elektrane na valove na morskoj obali.......................................................................7
5. Energija Sunca (Solarna energija)...................................................................................7
6. Energija plime i oseke...................................................................................................10
7. Geotermalna energija....................................................................................................11
7.1 Uporaba geotermalne energije................................................................................11

ZAKLJUČAK....................................................................................................................13

Literatura.............................................................................................................................14

Popis slika...........................................................................................................................15

2
 1. Uvod
Na današnjem stupnju razvoja civilizacije, upotreba neobnovljivih izvora energije se ne može
prekinuti i nezamislivo je bez potrošnje ogromne količine različitih vidova energije. Emisija
štetnih gasova staklene bašte može se značajno smanjiti racionalnijim trošenjem, povećanjem
energetske efikasnosti i povećanim korištenjem alternativnih, posebno obnovljivih izvora
energije. U alternativne izvore energije ubrajamo: sunčevu energiju dobivenu izravnim
pretvaranjem, energija vjetra, morskih valova, plime i oseke, te geotermalna energija. Danas
se alternativnim izvorima energije zadovoljava samo oko 2% ukupnih potreba suvremene
industrijske civilizacije pa se time tek neznatno štede fosilna goriva. Razvitak i široko
uvođenje tehnologija alternativnih izvora energije sprječavaju gospodarski interesi i
nedostatak investicija u tehnološka istraživanja i njihovu primjenu. Značajniji su uspjesi
postignuti u izravnoj pretvorbi sunčane energije za dobivanje tople vode za gradske, kućanske
ili turističke svrhe, ili pak u električnu energiju preko solarnih ćelija. Energija vjetra
iskorištava se u suvremenim vjetrenjačama za proizvodnju električne energije u postrojenjima
snage nekoliko MW. Morske hidroelektrane u kojima se iskorištava energija plime i oseke
postoje u Francuskoj i Kanadi. Uzgojem šećerne trske te njezinim vrenjem u etilni alkohol
dobivaju se znatne količine energije u tropskim krajevima Južne Amerike.

3
 2. Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije, obnovljivi izvori dobara ili obnovljivi resursi su

izvori materijala ili energije koji se stalno ili određenim postupcima obnavljaju pa se tako
mogu iskorištavati bez iscrpljivanja. To su biomasa, posebno drvo, te biljne kulture, preradom
kojih se dobivaju prehrambene ili energetske sirovine. Obnovljivi su (neiscrpivi) izvori
energije i Sunce, vjetar, morske mijene, hidroenergija i hidrotermalna voda. Korištenjem
obnovljivih izvora čuva se okoliš, jer su to izvori čiste energije koja ga ne zagađuje. Veliki
broj država u okviru svojih energetskih politika potiče izgradnju postrojenja obnovljivih
izvora energije jer "primjenjuju različite poticajne mjere kako bi osigurale rast udjela
obnovljivih izvora energije u energetskom miksu".
Osnovni način dobijanja energije baziran je na upotrebi neobnovljivih izvora. Međutim,
uslijed njihove ograničene količine, kao i posljedica po Zemljin ekosistem, danas se teži
primjeni i nekih drugih, alternativnih vidova izvora energije. Često se pojmovi alternativni
izvori energije, miješaju, pa i izjednačavaju sa obnovljivim izvorima energije. Obnovljivi
izvori energije predstavljaju najzastupljeniji vid alternativnih izvora energije, ali nisu i jedini
vid. Na primer, drvna masa, kukuruzovina, slama, itd., koji se ciklično obnavljaju u prirodi,
predstavljaju direktan vid obnovljivih izvora energije, ali su goriva dobijena hemijskom
modifikacijom biljne mase, biodizel, bioalkoholi, biogas, i sl., alternativna goriva.

3. Energija vjetra

Energija vjetra se pretvara u korisni oblik energije, električnu energiju,

pomoću vjetroelektrana. U klasičnim vjetrenjačama energiju vjetra pretvaramo u mehaničku,
te je kao takvu direktno koristimo za mljevenje žitarica ili pumpanje vode. Krajem 2007.
instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu bila je 94,1 GW. Trenutno vjetroelektrane pokrivaju
tek 1% svjetskih potreba za električnom energijom, dok u Danskoj ta brojka iznosi
19%, Španjolskoj i Portugalu 9%, Njemačkoj i Irskoj 6% (podaci za 2007.). Električnom
energijom iz vjetra vjetroelektrane snabdijevaju elektro energetsku mrežu kao što i
pojedinačni vjetroagregati napajaju izolirana mjesta. Vjetar je bogat, obnovljiv, lako dostupan
i čist izvor energije. Nedostatak vjetra rijetko uzrokuje nesavladive probleme kada u malom

4
udjelu sudjeluje u opskrbi električnom energijom, ali pri većem oslanjanju na vjetar dovodi do
većih gubitaka.
Električna energija dobivena iz energije vjetra varira iz sata u sat, dnevno i sezonski. Postoje i
godišnje varijacije, ali nisu toliko značajne. S obzirom na to može se kratkoročno predvidjeti
količina eknergije koju možemo dobiti. Poput drugih izvora električne energije, energija
vjetra mora biti prema određenom rasporedu potrošnje. Zbog toga se koriste metode
prognoziranja snage vjetra, ali predviđanje iznosa dobivene energije iz vjetra nije uvijek
najpouzdanija metoda.
Kinetička energija vjetra se može konvertovati u mehaničku ili električnu energiju primjenom
vjetrogenerato. Vjetrogenerator je uređaj koji pretvara kinetičku energiju vjetra u mehaničku,
a u spoju sa električnim generatorom i u električnu energiju (tipično 220 V, 50 Hz). Mada
jednostavan po šemi, ovaj sistem je veoma komplikovan u smislu održavanja konstantnosti
napona i frekvencije naizmenične struje. To se postiže promjenom ugla elise pri određenim
brzinama vjetra i složenim elektronskim upravljačkim sistemom.

Vjetar jako varira i srednja vrijednost brzine za danu lokaciju nam ne može reći koju količinu
energije naš vjetroagregat može proizvesti. Ipak, kod predviđanja ponašanja vjetra na
određenom mjestu, držimo se podataka koje su nam dala mjerenja. Dovoljna je i manja
promjena lokacije da bi imali velike promjene u brzini vjetra. Brzinu vjetra mjerimo i
aproksimiramo Rayleigh raspodjelom, što je prikazano na slici 1.

Slika 1
Rayleigh raspodjela

Izvor: wikiwand

Brzina (crveno) i energija (plavo) vjetra mjerene i aproksimirane Rayleigh raspodjelom.

Kako se velika količina energije dobiva pri većim brzinama vjetra, dosta nam energije dolazi

5
u kraćim intervalima, odnosno na mahove, kao i vjetar. Posljedica toga je da vjetroelektrane
nemaju stalnu snagu na izlazu kao što to imaju npr. termoelektrane, te postrojenja koja
napajaju vjetroagregati moraju imati osiguranu proizvodnju električne energije i iz nekog
drugog izvora. Stalnost snage kod vjetroelektrana bi nam mogao osigurati napredak u
tehnologijama koje se bave spremanjem energije tako da možemo koristiti energiju koju smo
dobili za jačeg vjetra onda kada ga nema.

4. Energija morskih valova

Elektrane na valove su elektrane koje koriste energiju valova za proizvodnju električne

energije. Energija valova je obnovljivi izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim
dijelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Snaga valova se razlikuje od dnevnih mijena
plime/oseke i stalnih cirkularnih oceanskih struja. Za korištenje energije valova moramo
odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage.

Energija vala naglo opada s dubinom vala, te tako u dubini od 50 m iznosi svega 2 % od energije
neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10
kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju,  od 3 kW/m
na Mediteranu do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku. Energija valova je obnovljiv izvor. Ona tijekom
vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter. Danas su u
osnovi poznata tri načina korištenja energije valova ako su kategorizirana po metodi kojom
prihvaćaju valove. To su preko plutača, pomičnog klipa i njihalica ili lopatica.

4.1 Elektrane na valove na morskoj obali

Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su

sljedeće:

 lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi

 lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi
 lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova
 mogu služiti i kao lukobran

Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom
stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh
je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW koja je uspješno uključena u
elektrosustav Škotske.

6
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu:

 izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi

 slaba (eta) turbine zbog stohastične prirode valova, a samim tim i protoka,
 niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine, tj. 50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog
profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilima jer oni imaju potrebno
određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada ).

Prednosti gradnje elektrana na otvorenom moru:

 bolja iskorištenost valnog potencijala- veća raspoloživa površina za polja elektrana, a s

tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu zemljopisnu lokaciju
 mogućnost napajanja offshore objekata
 mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom

Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički

nepredvidive okoline.

5. Energija Sunca (Solarna energija)

Sunčeva energija ili solarna energija je energija Sunca, njegova svjetlost i toplina koju ljudi

koriste od davnina uz pomoć raznih tehnologija. Sunčeva svjetlost uz druge obnovljive izvore
kao što su vjetar, energija valova i biomasa, se računaju u najčešće dostupne obnovljive
izvore energije na Zemlji. Upotrebljava se samo mali dio sunčeve energije od one koja je na
raspolaganju.

Na suncu se odvija termonuklearna fuzija vodika, a kao rezultat te fuzije oslobađa se velika
količina energije i nastaje helij. Energija koja nastaje fuzijom unutar sunca prenosi se prema
površini a odatle zrači u svemir a jedan dio te energije dolazi i do Zemlje.

Sunce je najveći i najmoćniji izvor energije. Sunčeva svjetlost, ili solarna energija, može se
koristiti za grijanje, rasvjetu i hlađenje kućai drugih objekata, generiranje električne energije,

7
grijanje vode, i u raznim industrijskim procesima. Većina oblika obnovljivih izvora energije
dolaze izravno ili neizravno od Sunca.

Ukupna sunčeva energija koja se godišnje uputi prema Zemlji veća je od koju možemo dobiti
iz ukupnih zaliha ugljena i nafte. Veći dio te energije pretvara se posredno procesima
nastajanja energije (fotosinteza, isparavanje i strujanje), a manji dio služi kao izravan izvor
energije (sunčevo zračenje). Sunčeva energija može se direktno pretvoriti u toplinsku energiju
ili u električnu energiju, a to su zapravo korisni oblici energije. Električna energija je
najkorisniji oblik energije današnjem čovječanstvu jer se jednostavno može pretvoriti u
koristan rad.

U budućnosti Solarna energija biti će vrlo važna kao oblik čiste, obnovljive energije.
Nažalost, svijest ljudi još nije u potpunosti probuđena te se solarni i drugi obnovljivi izvori
energije još se ne upotrjebljavaju u mjeri kolikoj je potrebno kako bi se spriječilo ozbiljne
posljedice globalnog zatopljenja.

Slika 2
Različite pretvorbe i oblici energije sunčeva zračenja

Izvor: eko - sustav

8
 Prednosti solarne energije:

 Samoobnovljiva
 Ne zagađuje okoliš
 Autonomna (neovisana)
 Bez održavanja
 Velike pouzdanosti
 Direktna pretvorba sunčevog zračenja u električnu energiju, fotonaponskim efektom,
omogućava dobivanje obnovljivih, ekološki čistih i pouzdanih izvora energije
 Široko područje primjene, posebno za potrošače koji su izolirani od mreže i za
potrošače kojima je važna pouzdanost u radu.

10 činjenica o solarnoj energiji:

 U samo dva sata Sunce zrači toliko energije koliko cjelokupno stanovništvo Zemlje potroši u
jednoj godini.
 Solarna energija puno je čistija i prihvatljivija za okoliš od tradicionalnih fosilnih goriva
zadržavajući pritom jednake prednosti opskrbe energijom.
 Ako bi cijelu Saharu prekrili fotonaponskim ćelijama, mogli bismo pokriti cjelokupne
energetske potrebe Zemlje.
 Solarnu energiju možemo koristiti odmah, moguće ju je pohraniti u akumulatore ili, nakon što
se iz istosmjerne pretvori u izmjeničnu struju, isporučiti u elektrodistribucijsku mrežu.
 Solarna energija je „motor“ iza gotovo svih obnovljivih izvora energije.
 Nezavisna je od rasta cijene fosilnih goriva i električne energije.
 Investicijom u solarnu energiju očekuje vas pozitivni financijski povrat investicije.
 Prema predviđanjima stručnjaka, do 2040. godine 50% svjetske energije dolaziti će iz
obnovljivih izvora.
 Solarna energija postaje sve popularnija. Svjetska potražnja za solarnom energijom trenutno
je veća od ponude.
 Solarna energija predstavlja najstariji oblik energije. Velika je vjerojatnost da će biti najbolje
rješenje za ljudske probleme s opskrbom energijom.

9
 6. Energija plime i oseke

Plima i oseka su kao prvo prirodne pojave koje podrazumijevaju naizmjenično podizanje i
spuštanje razine mora, do čega dolazi zbog gravitacijske sile od strane Sunca i Mjeseca u
odnosu na Zemlju. Kao i sve ostalo u životu tako i ovaj prirodni dio ciklusa treba shvatiti
ozbiljno i poštovati njegov ponekad čudljiv karakter. Radi se o prirodnim procesima koji su
od velike važnosti za izvore energije.

Energija koju pružaju plima i oseka smatra se oblikom hidroenergije za pretvaranje u

električnu i druge oblike energije. Energija koju je moguće dobiti djelovanjem morskih sila
nije zanemariva i ona će vrlo brzo zauzeti važno mjesto u onim dijelovima svijeta gdje su
morske mijene najizraženije. Dobro je što su te mijene predvidljivije za razliku od solarne
energije i energije vjetra. Iako ovakva metoda ne može zadovoljiti sve svjetske potrebe, ona
može puno učiniti kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Iako se nedavno smatralo kako
nema velike budućnosti za rad elektrana koje bi se oslanjale na plime i oseke, novija
poboljšanja na području tehonologije pokazala su upravo drugačije. Snaga plima i oseke
postala je dostupnija, a troškovi su spušteni na prihvatljivu razinu.

Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i
koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit i ovaj oblik dobivene
energije.

Mane su to što su veliki početni troškovi, jer je reč o vrlo masivnim projektima koji zahvataju
velika područja. To može stvoriti velike ekološke probleme i uništiti mnoge ekosisteme.
Naravno kao mana je i ograničeno radno vrijeme elektrane tokom samo 10 sati dok su
povoljni uslovi plime i oseke.

10
 7. Geotermalna energija
Energija Zemlje ujedno se naziva i geotermalna energija. Ima isti sastav kao i Sunce, no
hlađenjem nastaje Zemljina kora (kruti dio debljine 50km).

Slika 3

Prikaz zemljine kore i njenih djelova

Izvor: wikipedia

Imamo dva načina prijelaza toplote:

 Kondukcija (litosfera): prijelaz topline bez pomicanja materije

 Konvekcija (omotač): prijenos topline gibanjem materije

7.1 Uporaba geotermalne energije

Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline

pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih
primjesa (plinovi, soli,minerali, itd.). Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u
geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se:

1. Izravno za zagrijavanje ili

2. Za pretvorbu u električnu energiju.

11
Mogućnost korištenja toplinske geotermalne energije izravno ili za pretvorbu u električnu
energiju u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida.

Najjednostavniji i najperspektivniji način iskorištavanja geotermalne energije u turizmu,

poljoprivredi, industriji, komunalnom grijanju. Može biti samostalna ili kombinirana sa
drugim (konvencionalnim) načinima proizvodnje električne ili toplinske energije iz
geotermalnog izvora.

12
ZAKLJUČAK

Upotreba alternativnih izvora energije vodi ka popularizaciji istih i proširenju njihove

upotrebe širom svijeta. Ovaj razvoj daje važan doprinos zaštiti klime i poboljšanju kvalitete
života u čitavom svijetu. Štoviše, obnovljivi izvori povećavaju samoodrživost
elektroenergetskog sustava u slučajevima eventualne energetske krize u proizvodnji električne
energije koja je danas ovisna o isporuci ugljena, plina i nafte. Trenutna tehnička dostupnost
obnovljive energije nije velika, ali još uvijek može pružiti šest puta više energije no što se
danas u svijetu troši.

Treba neprekidno raditi na stvaranju čistog,sigurnog i neiscrpnog načina proizvodnje

strujemosferu. Korištenjem obnovljivih izvora energije ne dolazi do ispuštanja ugljik
dioksida.

13
Literatura

[1] https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2014

[2] https://hr.wikipedia.org/wiki/Obnovljivi_izvori_energije

[3] https://www.ekologija.com.hr/energija-plime-i-oseke/

[4] https://eko.zagreb.hr/geotermalna-energija/97

14
Popis slika

Slika 1 Rayleigh raspodjela 3

Slika 2 Različite pretvorbe i oblici energije sunčeva zračenja 6

Slika 3 Prikaz zemljine kore i njenih djelova 9

[1] https://www.wikiwand.com/hr/Energija_vjetra

[2] https://eko-sustav.hr/strucni-clanci/sunceva-solarna-energija/

[3] https://hr.wikipedia.org/wiki/Zemljina_kora#/media/Datoteka:Earth-crust-cutaway-
croatian.png

15
16
17