Sustav katoličkih “Škola za Europu”

Katolički školski centar Sarajevo
Srednja medicinska škola
ŠKOLSKA !"#$%!"&$

'A()*AL+A *A,+-A ./ K.*)*0.-E

1O2*E,E 0*),+O0 KOŠA 3(4O*A56

Sarajevo7 siječanj !"&$ 'entorica dr$ 'arta ,ujmovi8

  Ajša Šahuri87 &$a

1
 

$ SA,*9A-

#$" )2O,$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$#
#$ 1O2*E,E 0*),+O0 KOŠA$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$&
#$$" /A(2O*E+E 1O2*E,E 0*),+O0 KOŠA$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$:
#$$ O(2O*E+E 1O2*E,E 0*),+O0 KOŠA$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$;
#$$# 1*ELO' *E<A*A= >*A?()*A ?OS(A*)'$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$@
#$$& +ES(A<.LA+ 0*),+. KOŠ$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$""
#$$: 1*ELO' S(E*+)'A$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"
#$$$ 4E'O(O*AKS 34AE'O(4O*A56$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"
#$$; 1+E)'O(O*AKS 31+E)'O(4O*A56$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"#
#$$@ ()'O*. (O*AKAL+E S(.-E+KE$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"
#$#$ /AKL-)BAK$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"C
&$ K*A(K. SA9E(AK$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$!
:$ L.(E*A()*A$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"

2
 

#$" )2O,

  Toraks (thorax) je superiorni dio trupa između vrata i abdomena. Koštano-hrskavični dio toraksa
čine sternum ii !rudna kost" 12 pari rebara sa rebarnim hrskavi#ama" te 12 torakanih kraje$aka i
intervertebranih diskova.
  % !ornjem dijeu
iznad vrha !rudne
kosti (sternuma)
 prisutan je rameni
obruč koje! čine
#avi#uae (kjučna
kost) i s#apuae
(opati#a).
  &Torakana šupjina
i zid imaju obik 
konusa" tj. 'aju$i su
superiorno" proširuju
se ineriorno" a
maksimum širine
  Slika 1. Izgled grudnog koša

 dose$e na spoju s abdominanim dijeom trupa. id torakane šupjine je reativno tanak" u prin#ipu
debeo koiko i nje!ov skeet. Torakani skeet ima obik kaveza za pti#e" stoka se i naziva
torakanim *kavezom*" kojemu horizontane rešetke čine rebra i rebrene hrskavi#e koje podupire
okomiti sternum (prsna kost) i torakani kraješ#i. +aje" dno prsne šupjine (ošit) je duboko utisnut
ineriorno or!anima abdominane šupjine. ,osjedično" !otovo poa torakano! zida okru$uje i štiti
abdominane" a ne torakane or!ane.1
  % toraks spadaju primarni or!ani respiratorno! i kardiovaskuatorno! sustava. e/inu torakane
šupjine čine pu/a koja omo!u/uju izmjenu kisika i u!jično! dioksida između zraka i krvi" dok 
ostatak torakane šupjine zauzimaju strukture koje provode zrak i krv iz i u pu/a.
 

1 0natomija čovjeka ,rsni koš" Toraks" 12.2.211. http33perpetuum-ab.#om.hr34iki3pab54iki353anatomija-

#ovjeka-en#ikopedija3prsni-kos6-toraks-r11 (17.1.218.)

9
 

#$ 1O2*E,E 0*),+O0 KOŠA

,ovrede !rudno! koša su sva patooška stanja" napuknu/a" na!nječenja" te preomi koji
u!ro$avaju nesmetane kardiorespiratorne unk#ije. ,ovrede toraksa dijeimo na otvorene i
zatvorene. %!avnom to bivaju rane.
&:tvorene povrede su zapravo rane (vunera) na stijen#i !rudno! koša. +ijeimo ih na površne i
duboke" a ove potonje opet na nepenetrantne i penetrantne.(...) atvorene povrede !rudno! koša
izazvane su najčeš/e tupom siom" padom ii udar#em. +ijeimo ih na a.) potres !rudno! koša-
commotio thoracis6 b.) na!nječenje- contusio thoracis6 #.) pritisak na !rudni koš- compresio
thoracis.2 'eki autori (;) pored ove tri vrste zatvorenih povreda" navode i sindrom udarno! vaa-
blast-sindrom.
  <ve povrede toraksa" bio nje!ovo! zida" bio pu/a" sr#a ii dru!ih or!ana i dijeova" uzrokuju
 poreme/aje disanja" dispnoične ii apnoične.
&:zjede !rudno! koša ozbijno u!ro$avaju kardiorespiratnornu unk#iju i uzrokuju oko 27=
smrtnosti kod prometnih i dru!ih nez!oda. To su najčeš/e tupe ii penetrantne ozjede. :ko >=
tupih ozjeda nastaje kod automobiskih nez!oda. ,enetrantne ozjede uzrokovane su ubodom no$a
ii vatrenim oru$jem. <mrtnost kod ozjeda sam toraksa iznosi 8->=" ako je još jedan dru!i or!an
ozijeđen" smrtnost je 1-17=" a kod ozjeda više or!ana oko 97=. ?esto su to brojne intratorakane
ozjede i popratne ozjede abdomena" !ave i koštano! sustava. 'ajve/i broj" oko @= ozjeda
toraksa" ne zahtijeva hitnu torakotomiju" ai su često hitno potrebni postup#i za spašavanje $ivota. 9
  % povrede !rudno! koša ubrajamo i patooška stanja kao što su pneumotorax" hAdrotorax"
haematotorax" pAotorax i ehAotorax.

2 +rino" Bsad. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene struke. <arajevo
D+, &%d$beni#i" priručni#i i didaktička sredstva" 1@@1. str. 198-197
9 <tr. 281.

8
 

#$$" /A(2O*E+E 1O2*E,E 0*),+O0 KOŠA

  &atvorene ii tupe ozjede toraksa nastaju djeovanjem mehaničke sie na prsni koš" bez ozjede
ko$e" ai s ozijeđenim unutrašnjim or!anima. 8  Kao što je ve/ navedeno" zatvorene povrede
!rudno! koša dijeimo na potres !rudno! koša" na!nječenje" pritisak na !rudni koš i sindrom
udarno! vaa.
 
,otres !rudno! koša ( commotio thoracis) posjedi#a je kratko! djeovanja neke sie na !rudni
koš" ai bez ošte/enja anatomske strukture. &<matra se da traumatski podra$aj neurove!etativno!
sustava uzrokuje kiničke simptome" iako je prema nekim istra$ivanjima ipak riječ i o
mikroskopskim ošte/enjima miokarda. 7 % sučaju potresa !rudno! koša" boesnik je u besvijesnom
stanju" ko$a je bijeda" hadna i znojna" usne modropave" krvni pritisak je sni$en i ubrzan do 17
otku#aja u minuti" pus se sabo puni" i disanje je ubrzano. % ovom stanju mo$e ubrzo da nastupi
smrt. 0ko boesnik pre$ivi ovo stanje" pus se brzo popravja" boesnik dođe svijesti" a disanje
 postaje dubje. Dz!ed i#a i usana postaje normaan. Eoesnik se samo $ai na bo i pritisak u
!rudnom košu" i posije nekoiko dana ozdravi. & LiječenjeD stro!o mirovanje" ana!eti#i" odr$avanje
uredno! disanja i #irkua#ije.F
 
Slika 2.

Unutrašnji prikaz potresa grudnog koša

 

8 <tr. 281
7 Dbid" str. 282
F Dbid" str. 282

7
 

  &'a!nječenje prsno! koša ( contusio thoracis) nastaje zbo! djeovanja sna$ne tupe sie" pri
čemu mo$e biti ozijeđena stijenka toraksa" ai bez ošte/enja ko$e" a mo!u/a je oz!jeda i
unutarnjih or!ana kontuzija pu/a" kontuzija i3ii raptura sr#a s tamponadom sr#a" ruptura aorte"
ošita" jednjaka i duktusa tora#ikusa. G Kod madih osoba" kod kojih su rebra eastična" i ako ne dođe
do preoma kostiju" unutrašnji or!ani !rudno! koša mo!u biti povrijeđeni. % pu/ima doazi do
 prskanja pu/no! tkiva i krvarenja. Kontuzija pu/a mo$e biti tako veika da pu/no krio prsne u
#ijeoj du$ini na jednom ii više mjesta" pa tada smrt nastupa brzo zbo! šoka i na!o! krvarenja u
!rudnoj šupjini. ,riikom jako!" na!o! pritiska na !rudni koš doazi do prskanja sr#a i veikih
krvnih sudova" pri čemu smrt nastupa odmah.

  Kompresija !rudno! koša (compressio thoracis, pritisak na

!rudni koš ii ,erthes Eraunov sindrom) &po učinku na !rudni
koš podsje/a na komo#iju" samo što je ovdje traumato!eni
aktor djeovao mno!o du$e" pa je u!ro$ena venska
#irkua#ija" što se očituje u napadnoj #ijanozi !ave i vrata
(zbo! kompresije !ornje šupje vene). Dnače" nekih ve/ih
or!anskih ezija nema na pu/ima i koštanim strukturama. > 
Kod ove vrste zatvorene povrede !rudno! koša" simptomi
su sjede/i #ijanoza !ave" vrata i !ornje poovi#e toraksa"
 potko$no i supkonjuktivno petehijsko krvarenje i edem vjeđa
Slika 3. asa!a srca i umjetno disanje

(i#e ima iz!ed ekhimotične maske). ene na i#u" vratu i !ornjem dijeu toraksa su nabreke" krvni
 pritisak pada" disanje je vro sabo" usta su puna suzi i boesnik ima osje/aj !ušenja. &Hiječenje a.)
:soboditi toraks i odstraniti sve čimbenike koji ote$avaju disanje" b.) po potrebi započeti umjetno
disanje i masa$u sr#a" #.) iječiti pu/ni edem" koji se često razvija i ote$ava uspostavu uredno!
disanja.@

  <indrom udarno! vaa (ii bast-sindrom) izaziva se ekspozijom i najčeš/e ošte/uje pu/a" a rjeđe
abdominane or!ane. % tom sučaju mo$e nastati pneumotoraks" hematotoraks i edem pu/a" a u
te$im sučajevima razvija se respiratorna insui#ijen#ija. &bo! ozjede pu/no! tkiva zrak mo$e u/i
u otvorene pu/ne vene i uzorkovati zračnu emboiju moz!a i noronarnih arterija. Hiječenje je

G <tr. 282
> +rino" Bsad. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene struke. <arajevo
D+, &%d$beni#i" priručni#i i didaktička sredstva" 1@@1. str. 197
@ <tr. 282

F
 

usmjereno na rješavanje kompika#ija (pneumotoraksa" hematotoraksa itd.) 1

 

#$$ O(2O*E+E 1O2*E,E 0*),+O0 KOŠA

  &:tvorene ii penetrantne ozjede jesu one koje proaze kroz torakanu stijenku i parijetanu
 peuru" a često zahva/aju i pojedine intratorakane or!ane. To su obično ubodne rane no$em ii
strijene ozjede. ,ri tome mo!u nastati ozjede pu/a" sr#a" veikih krvnih $ia" jednjaka i traheje.
Kod ubodnih rana u donjem dijeu ijeve strane toraksa uvijek je mo!u/a ozjeda ošita" sezene"
$eu#a ii koona. Dste ozjede na desnoj strani mo!u oštetiti ošit i jetru. 11
  Kod ozjeda toraksa" iječenje se sastoji od uspostavjanja uredne kardiopumonane unk#ije.
Kod te$ih ozjeda" najva$nije je uspostaviti prohodnost disajnih puteva i osi!urati disanje. :zjede
nekih boesnika mo!u zahtjevati uvođenje endotrahejno! tubusa" po!otovo ako je u pitanju
kranio#erebrana ozjeda. Eoesnika je potrebno stano kontroisati i anaizirati pinove u krvi.
,neumotoraks i hematotoraks zahtjevaju drena$u prsa" dok transuziju krvi dajemo u stanju šoka.
  &,ostupak u okviru prve pomo/i identičan je kao i kod dru!ih rana" s tim što se ovdje mora
izvršiti hermetiza#ija (zatvaranje) nastae komunika#ije peurane šupjine s vanjskom sredinom" jer 
 je to doveo do poreme/aja normanih iziooških odnosa u !rudnom košu" što neposredno u!ro$ava
disanje. % tom smisu" nakon što se na ranu stavi sterina suha !aza" treba na nju staviti najonsku
vre/i#u" a preko nje zavoj. Time /e biti onemo!u/en daji uazak vanjsko! zraka u peuranu
šupjinu" te ne/e do/i do pove/anja pritiska u njoj" što bi mo!o imati teške posjedi#e na
kardiorepiratorne or!ane. <amo na ovakav na/in zbrinuta penetrantna rana na stijen#i !rudno! koša
u okviru prve pomo/i" mo$e biti od koristi pa#ijentu" te uba$iti nje!ove te!obe. ,ovrede ovakve
naravi zahtjevaju neodo/an transport u hiruršku ustanovu" !dje /e se izvršiti deinitivna obrada
 postoje/e rane.12
  &Dndika#ije za hitnu torakotomiju jesu
− ozjede sr#a"
− tamponada perikarda"
− teške ozjede veikih krvnih $ia"
− na!o i stano krvarenje"
− ruptura dijara!me"
1 str. 282
11 Dbid" str. 282
12 +rino" Bsad. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene struke. <arajevo
D+, &%d$beni#i" priručni#i i didaktička sredstva" 1@@1. str. 197

G
 

− ruptura jednjaka" traheje ii veikih bronha"

− odstranjenje no$a koji se naazi u području sr#a i veikih krvnih $ia"
− stana aritmija zbo! strano! tijea u miokardu"
− opse$na ozjeda pu/a"
− opse$ne ozjede s !ubitkom mekih česti ii koštano! dijea toraksa"
− strijene ozjede sa zna#ima ošte/enja va$nih anatomskih struktura. 19

#$$# 1*ELO' *E<A*A= FRACTURA COSTARUM 

  &,reom rebara je prekid koštano!

kontinuiteta rebra-  "ractura costae i najčeš/e
 je redovni pratia# u sindromu zatvorenih
 povreda !rudno! koša.18 Kod tupih ozjeda
ve/inom su preomjena srednja i donja rebra
u srednjoj aksiarnoj iniji. Kod otvorenih
ozjeda" okaiza#ija rakture zavisi od mjesta
ozjede. Iraktura prvo! rebra do!ađa se rjeđe"
osim ako nije zahva/eno više !ornjih rebara.
  ,ostoje dvije vrste preoma rebara
"$  poprečni preomi" koji su uzrokovani
direktnim i sna$nim udarom mehaničko!
oru$ja u !rudni koš. Kod ovih preoma"
 preomjeni krajevi kostiju" ponekad bivaju
utisnuti u dubinu" pa mo!u izazvati ras#jep
  Slika #. $ebra %costae& i art.sternocostalis

 porebri#e i povrede unutrašnjih or!ana (pu/a" sr#e" krvni sudovi)6

2. kosi preomi" koji su obično izazvani posrednim djeovanjem sie" pri kompresiji !rudno!
koša" i najčeš/e su okaizovani na prednjoj ii zadnjoj krivini. Kod ovih preoma ra!menti
su oštri" a površina preoma je upravjena medijano (prema sredini) ii aterano (prema
spoja)" te ako je poomjeno više rebara nastaje znatna pokretjivost i deorma#ija zida

19 str. 282-289
18 +rino" Bsad. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene struke. <arajevo
D+, &%d$beni#i" priručni#i i didaktička sredstva" 1@@1. str. 197

>
 

!rudno! koša iznad mjesta povrede.

&Klinička slikaD
1. Javja se bo pri disanju" kašjanju i kihanju na ozjeđenoj strani. Kod rakture rebra kao
 jedine ozjede (tzv. Dzoirana raktura) bo je vode/i simptom.
2. ,ostoji jaka bona osjetjivost mjesta prijeoma na papa#iju i kod pritiska na sternum.
9. ent!enska snimka toraksa potvrđuje kiničku dija!nozu. Leđutim" na rent!enskoj snim#i
ne mora se uvijek vidjeti rakturna pukotina" iako je posrijedi preom rebra. ent!enska
snimka je potrebna također i zato da se otkrije eventuani hematotoraks ii pneumotoraks"
koji nisu kinički maniestni.17

  Mij iječenja preoma rebara jeste

ukoniti bo" a to se mo$e posti/i na
više načina. Ti načini su sjede/i
-davanjem narkotičkih ana!etika
(sai#iati ii kombina#ija kodeina i
sai#iata odnosno para#etamoa)"
-paravertebranom bokadom
interkostanih $iva#a okanim
anestetikom6 potrebna je initra#ija
$iv#a ozijeđenih rebara" te jedno!
rebra iznad i jedno! ispod rakture.
To je najčeš/i terapijski postupak.
  Slika '. (relom rebara

 'akon ovo!a" pa#ijent obavezno mora raditi oprezne vje$be za duboko disanje i iskašjavanje.
  Dako je stavjanje eukopasta odavno napušteno (zbo! ote$avanja respiratornih pokreta i
nastajanja ateektaze pu/a)" ipak /emo spomenuti postupak stavjanja &% okviru prve pomo/i
 povrijeđenom sa sumnjom na preom rebara treba dati sredstvo za suzbijanje boova" jer je postoje/i
 bo !avni razo! što povrijeđeni štedjivim i nesvrsishodnim disanjem stvara usove smanjeno!
dotoka kisika u pu/a (hipoventia#ija)" koja opet" najčeš/e vodi upai pu/a" kao no!o po!ibejnijoj
 pojavi ne!o i je sam preom rebra. % okviru prve pomo/i i tokom transporta povrijeđenom se mo$e
izvršiti privremena imobiiza#ija eukopastom- hemi#in!uum. ,ri nje!ovom pasmanu treba voditi
računa da se stavi direktno na obrijanu ko$u" te da mu krajevi za nekoiko #m preaze kičmu"

17 <tr. 289

@
 

odnosno sternum s dru!e strane. Ture eukopasta postavjaju se kao #rijepovi na krovu" odozdo na
!ore. ,a#ijent je pri tome u sjede/em ii stoje/em poo$aju" s maksimanom aduk#ijom i
anteeksijom ruku. ,a#ijenta treba poti#ati na duboko disanje" a kašaj ne suzbijati. 1F

Kod preoma rebara" mo!u/e su sjede/e kompika#ije

  & "$  'estabian prsni koš s pojavom paradoksano! respiratorno! pomi#anja ozijeđeno! dijea
stijenke prsno! koša.
2. ,neumotoraks je posjedi#a ozjede pu/a uomkom rakturirano! rebra" i to ve/inom kod
 prijeoma više rebara.
9. <upkutani emizem javja se ako zrak iz prsišta uazi u potko$no tkivo i širi se prema trupu"
vratu i i#u. Ha!anim pritiskom prstiju na ko$u tih predjea osje/a se ino škripanje
(krepita#ija). :pse$an supkutani emizem izaziva jaku otekinu na i#u i vratu" a !djekad se
zrak širi du$ trupa sve do skrotuma.
8. Cematotoraks nastaje najčeš/e zbo! ozjede interkostane aretije" rjeđe zbo! ozjede pu/a"
sr#a ii veikih krvnih $ia. ?esto je udru$en s pneumotoraksom ( haemopneumotora)).
7. uptura dijara!me mo$e nastati kod prijeoma donjih rebara. Kod rupture ošita na ijevoj
strani istodobno je mo!u/a ruptura sezene i posttraumatska dijara!mana hernija. 'a
desnoj strani vaja misiti na rupturu jetre" dok je posttraumatska dijara!mana hernija rjeđa
 jer jetra pokriva mjesto razderano! ošita. ,ri prijeomu posjednjih triju rebara uvijek treba
učiniti pre!ednu rent!ensku snimku abdomena" zbo! opasnosti od ozjede trbušnih or!ana.
0ko se na rent!enskoj snim#i pu/a vidi u prsištu zrak" vaja posumnjati na rupturu ošita i
transdijara!mani proaps $eu#a i #rijeva u prsište" ponajprije pri rakturi rebara na ijevoj
strani. ato se ne smije učiniti punk#ija i drena$a prsišta dok se rent!enskim pretra!ama ne
iskjuči transdijara!mani proaps $eu#a i #rijeva u prsište.
F. ,ri rakturi prvo! i dru!o! rebra mo!u se ozijediti traheja i veiki bronhi" te veike krvne
$ie u vršku hemitoraksa. 0rterio!raija je potrebna
- ako na ru#i ozijeđene strane nema pusa ii je pus osabjen"
- kod opse$no! ekstrapeurano! hematoma ii hematotoraksa"
- ako su izra$eni simptomi ozjede brahijano! peksusa.
G. 0teektaza i pneumonija mo!u se razviti kao posjedi#a osabjene pokretjivosti ozijeđene
strane prsno!a koša" posebno u boesnika koji otprije imaju boesti pu/a i dišnih putova. 1G
1F +rino" Bsad. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene struke. <arajevo
D+, &%d$beni#i" priručni#i i didaktička sredstva" 1@@1. str. 19F
1G <tr. 289-288

1
 

#$$& +ES(A<.LA+ 0*),+. KOŠ

  &'estabian prsni koš znači paradoksano respiratorno

 pomi#anje ozijeđeno! dijea torakane stijenke. Kod
inspirija se nestabini dio stijenke uvači prema unutra" a
u ekspiriju ide prema van. Taj dio" dake" ne sijedi
respiratorno pomi#anje prsno!a koša" jer nije sastavni dio
koštane torakane stijenke. 1>
  ,ostoje tri tipa nestabino! !rudno! koša" a to su
&postranični ii aterani tip (tri ii više susjednih rebara
somjenih na dva mjesta)" prednji ii anteriorni tip
(sternana raktura s kosthondranom ii
hondrosternanom separa#ijom)" i stra$ni ii posteriorni
tip (paravertabrani obostrani preom rebara).1@ 
 'ajčeš/e susre/emo aterani tip" dok su ovi ostao
veoma rijetki. ,u/no krio te strane" zbo! paradoksano!
 pomi#anja torakane stijenke" ne raste!ne se onoiko Slika *. +ijagram paradoksalnog disanja

koiko treba. 'eoksi!enirani zrak iz to! pu/no! kria uazi na dru!u stranu pu/a" a i popratno
 pomi#anje medijastinuma uzrokuje kardiovaskuarne smetnje. Javja se hipoksija sve do anoksije" i
simptomi šoka koji se brzo po!oršava. Kod nekih boesnika" nastaju i pneumotoraks i hematotoraks"
te hitna drena$a toraksa djeimično smanjuje respiratorne smetnje.
  &LiječenjeD
1. % okviru prve medi#inske pomo/i poo$i se preko nestabine torakane stijenke nekoiko
sojeva !aze i čvrsto zaijepi eukopastom.
2. ,riikom doaska u boni#u učine se hitna traheostomija" intuba#ija i mehanička ventia#ija
(tzv. unutarnja pneumatska stabiiza#ija). Tako se odmah prekida paradoksano pomi#anje
torakane stijenke. Lehanička ventia#ija je potrebna oko 1 do 2 dana. a to vrijeme
ibriozno srastu rebrani ra!menti. <amo se iznimno iksiraju preomjena rebra
Kirs#hnerovom $i#om.2

1> <tr. 288

1@ Dbid" str. 288
2 Dbid" str. 288

11
 

#$$: 1*ELO' S(E*+)'A

  <vaka jaka tupa trauma prednje! dijea toraksa (najčeš/e udara# prsima u voan) mo$e uzrokovati
 prijeom prsne kosti. Tako mo$e nastati izoirana trauma sternuma ii udru$ena sa prijeomom više
rebara. Javja se kod 7= do >= svih torokanih trauma. &Irakturna inija na sternumu je obično
 poprečna" i to često na korpusu sternuma ii na prijeazu u manubrij. Ljesto prijeoma je vro
 bono.21
  &,ijanoza se potvrđuje se potvrđuje
 postraničnom rent!enskom snimkom
sternuma i eventuano sojevnom
snimkom (tomo!raijom). 0ko je
 posrijedi izoirani prijeom sternuma"
 potrebno je iskjučiti ozjede torakanih
or!ana" posebno ozjede sr#a i pu/a.
Liječenje  je konzervativno" a kod
disoka#ije ra!menata potrebne su
opera#ijska repozi#ija i iksa#ija.22
  Slika . (relom sternuma

#$$ 4E'O(O*AKS 34AE'O(4O*A56

  &Cemotoraks znači nakupjanje krvi u peuranom prostoru" a mo$e nastati kod ovih stanja
− ozjede toraksa (traumatski hemotoraks)"
−  posije opera#ijskih zahvata u toraksu"
−  pu/ne emboije"
− tumora pu/a i peure.29

Traumatski hemotoraks nastaje kod zatvorenih i otvorenih povreda !rudno! koša" a često se u isto
vrijeme javja i pneumotoraks. Dako se hemotoraks u!avnom razvija za vrijeme i neposredno nakon
 povrede" krvarenje u prsište mo$e nastati i nekoiko dana kasnije. ,onekad se ekstrapeurani
hematom isprazni u peuranu šupjinu i očituje se kao od!ođeno intrapeurano krvarenje. Dzvor 
21 <tr. 288
22 Dbid" str. 287
29 Dbid" str. 287

12
 

krvarenja je ve/inom u rani na !rudnom košu i interkostanoj arteriji ii u povrijeđenom pu/nom
 parenhimu. ro rijetko se dešava da su povrijeđeni sr#e i veike krvne $ie.
<imptomi hemotoraksa su osabjeno disanje i promuki ton pri perkusiji povrijeđene strane toraksa.
eika koičina krvi u prsima stvara koaps pu/a" te je sto!a disanje ote$ano i javja se dispnoja.
na#i hipovoemično! šoka zavise od jačine krvarenja. 'a rent!enskom snimku vidi se homo!ena
sjena s atero-uzaznom !rani#om i eventuano pomi#anje kardiovaskuarne sjene na suprotnu
stranu.
  &LiječenjeD
1. Citna torakotomija potrebna je samo u oko 1= boesnika s opse$nim kontinuiranim
krvarenjem.
2. +rena$a toraksa kroz 8. do F. interkostani prostor u srednjoj aksiarnoj iniji i promatranje
op/e! stanja dovojni su u ve/ine boesnika i redovito se primjenjuju kod hemotoraksa
 posije pentrantnih ozjeda.
9. +aje se transuzija krvi" ovisno o simptomima šoka.
8. 0ko se hemotoraks ne uspije riješiti drena$om toraksa" mo$e se razviti empijem peure ii
ibrotoraks. bo! to!a je potrebna rana torakotomija da se iz prsišta odstrani hematom.
Kasnije se hematom ibrozno promijeni i čvrsto sraste uz peuru (ibrotoraks) pa vaja učiniti
opse$nu dekortika#iju kako bi se pu/no krio raste!nuo.28

#$$; 1+E)'O(O*AKS 31+E)'O(4O*A56

  ,neumotoraks je &patooško stanje kod koje!a se u peuranom prostoru na!omiava zrak.

,oznato je da u peuranom prostoru postoji ne!ativni tak ne samo pri udisaju (oko -1 #m vod.
<tuba) ne!o čak i pri izdisaju (-7 #m vod. <tuba)" te da je jedan od osnovnih uvjeta normano!
disanja eupneje.27
  ,ostoji dvije vrste pneumotoraksa" a to su
− &traumatski pneumotoraks" koji je posjedi#a ozjede prsno!a koša"
− spontani pneumotoraks" koji se mo$e razviti u zdrave osobe (tzv. primarni pneumotoraks)
ii kod boesti pu/a (tzv. sekundarni pneumotoraks)" a najčeš/i je uzrok ruptura
subpeurane emizimne bue" subpeurana nekrotiziraju/a pneumonija" pu/ni aps#es i

28 <tr. 287
27 +rino" Bsad. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene struke. <arajevo
D+, &%d$beni#i" priručni#i i didaktička sredstva" 1@@1. str. 19G

19
 

aktivni tuberkuozni pro#es. ,oznat je sekundarni pneumotoraks u vezi s menstrua#ijom

(tzv. #atamenia-pneumotoraks). bo! popratne boesti pu/a sekundarni je pneumotoraks
mno!o ozbijnije stanje ne!o primarni pneumotoraks.2F
 
Traumatski pneumotoraks mo$e nastati kod otvorenih i zatvorenih povreda !rudno! koša kao
rezutat povrede pu/a ii traheobronhijano! staba" zatim kod otvorene rane torakane stijenke" bez
ošte/enja pu/no! parenhima. To se također zove i otvoreni pneumotoraks. ,onekad kod perora#ije
 jednjaka zrak iz medijastinuma mo$e pro/i u prsište.
  % odnosu na postoje/i pritisak u peuranoj šupjini" pneumotoraks mo$e biti normotenzičan"
hipotenzičan i hipertenzičan. &:vaj potonji nastaje najčeš/e kao rezutat uspostavjanja ventino!
mehanizma" pri čemu zrak u mehanizmu disanja mo$e uaziti u peuranu šupjinu" a ne mo$e
izaziti u suprotnom smjeru. ezutat to!a jeste stano sve više na!omiavanje zraka i porast nje!ove
tenzije u peuranoj šupjini" pa se zato taj pneumotoraks i naziva hipertenzivni- kompresivni. bo!
 poreme/aja normanih unutarpeuranih odnosa" osobito hipertenzivni pneumotoraks dovodi do
u!ro$avanja disanja na taj način što 1. svojom tenzijom sme$urava pu/a istiskuju/i zrak iz nje!a-
koaps pu/a" 2. svojim pritiskom vrši pomak- disoka#iju sredo!ruđa (medijastinuma) prema
zdravom pu/u na suprotnoj strani i 9. diso#irani medijastinum ote$ava disanje zdrave strane pu/a
i u!ro$ava posebno venski optok desno! sr#a. 2G
  <imptomi pneumotoraksa su probadaju/i boovi u prsima koji se šire prema ramenima" kašaj i
dispnoja. Kod spontano! pneumotoraksa javja se bo" podra$ajni kašaj i dispnoja" ai kod mađih
osoba mo$e biti bez simptoma. Kod tenzijsko! pneumotoraksa javja se jaka dispnoja i #ijanoza" a
vratne vene su proširene. ,erkusijom se dobiva timpaničan zvuk" a priikom auskuta#ije se ne čuje
disanje" ii je na strani pneumotoraksa vro sabo. 0ko su ozijeđeni pu/no krio i parijetana peura"
zrak uazi u meka tkiva torakane stijenke" sto!a supkutani emizem mo$e bit izra$en. ent!enski
snimak pu/a je potreban jer kod mae nakupine zraka subjektivni simptomi i izički naaz nisu jako
izra$eni. 'a rent!enskom snimku vidi se nakupina zraka u peuranoj šupjini i koaps pu/a. Kod
tenzijsko! pneumotoraksa pu/no krio je potpuno koabirano" a sjene sr#a i medijastinuma
 pomaknute su na suprotnu stranu. 0bdomen je potrebno detajno pre!edati" jer kod traume donje!
dijea toraksa mo!u biti ozijeđeni dijara!ma i abdominani or!ani.
  &Liječenje pneumotoraksa ovisi o respiratornim poteško/ama" koičini zraka u peuranoj šupjini
i eventuano pristunom hematotoraksu
1. Lanji pneumotoraks s nepentrantnom ozjedom i bez znakova krvarenja u prsištu ne treba
2F <tr. 287
2G +rino" Bsad. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene struke. <arajevo
D+, &%d$beni#i" priručni#i i didaktička sredstva" 1@@1. str. 19G

18
 

drenirati" jer se zrak spontano apsorbira.

2. +rena$a toraksa je potrebna
- kod ve/e! pneumotoraksa (obično ako je više od 9 do 7= pu/a koabirano)"
- kod hematopneumotoraksa"
- kod pneumotoraksa koji je rezutat penetrantne ozjede.
Toraks se drenira u 2. ii 9. interkostanom prostoru u mamiarnoj iniji. To je najbr$i način iječenja.
ent!enskom snimkom kontroira se uspijeh drena$e toraksa. % ve/ine boesnika pu/no se krio
raste!ne za nekoiko sati ii za jedan do dva dana. 0ko se pu/no krio ne raste!ne i zrak stano
izazi na dren" vjerovatno je posrijedi ozjeda veikih bronha" i to je indika#ija za torakotomiju. ,rije
opera#ije mo$e se učiniti bronhoskopija" koja /e potvrditi sumnju na rupturu bronha. ,osebnim se
šavovima zatvara bronhijana stijenka na mjestu prekida.
9. ,ostupak kod otvoreno! pneumotoraksa s penetrantnom ranom torakane stijenke
- preko rane treba odmah staviti" na mjestu nesre/e" debeu nasa!u sterine vazeinske !aze" pa soj
suhe !aze i širokim trakama eastopasta zaijepiti za ko$u kako bi se spriječio uaz zraka u prsište6
- zatim učiniti dekompresiju kroz dru!i interkostani prostor u srednjoj kavikuskoj iniji debeom
sterinom i!om" na koju je pričvrš/en zarezani prst !umene rukavi#e6
- nakon doaska u boni#u učiniti najprije drena$u toraksa6 kod manjih rana dovojna je primarna
kirurška obrada" opse$nije otvorene traume zahtijevaju torakotomiju" pre!ed torakanih or!ana i
ošita da se o#ijeni opse! ozjede6 kirurški postupak ovisi o opera#ijskom naazu i eventuano o
ozijeđenim or!anima.
8. Kod tenzijsko! pneumotoraksa vaja odmah na mjestu nez!ode učiniti dekompresiju
uvođenjem debee sterine i!e u prsište" kroz dru!i interkostani prostor u srednjoj
kavikuskoj iniji. 'a i!u se pričvrsti prst !umene rukavi#e zarezan na vrhu da zrak mo$e
izaziti pri ekspiriju" ai ne mo$e uaziti unutra pri inspiriju. 'akon početne dekompresije
i!om" u boni#i se učini interkostana drena$a toraksa. +aji postupak ovisi o tome postoje i
zna#i ozjede pu/a i veikih bronha odnosno mo$e i se pu/no krio proširiti usijed drena$e
toraksa.
7. e#idivni spontani pneumotoraks zahtijeva u praviu torakotomiju da se prešije mjesto
 perorirane bue. <raštenje peura mo$e se posti/i abrazijom peurane površine.
,eurektomija (resek#ija dijea parijetane peure) nije potrebna. 'eki preporučuju kemijsku
 peurodezu" tj. :bitera#iju peurano! prostora pomo$u uštr#avanja tetra#ikina ii jodirano!
taka u prsište. To je" međutim" boan postupak i ne daje trajne rezutate kod re#idiviraju/e!
 pneumotoraksa.2>
2> <tr. 28G

17
 

  &%mjesto zraka u peurani prostor se mo$e na!omiavati i tečnost pa !ovorimo o hAdrothoraxu

ii iNuidothoraxu. 0ko je sadr$aj krv" onda je to haematothorax" !noj- pAothorax" ima-
ehAothorax. <ve ove tečne nakupine na isti način kao i zrak dovode do poreme/aja u mehanizmu
disanja" s posjedi#ama koje smo ve/ navei. D ovdje je potrebna čim ranija evakua#ija bio
 punk#ijom" drena$om po EOau" te operativni zahvat- torakotomija. 2@

#$$@ ()'O*. (O*AKAL+E S(.-E+KE

  Jedini simptomi tumora kosti i hrskavi#e torakane stijenke jesu bo i izrasina. Iibriozne
dispazije obično se javjaju stra!a" a hrskavični tumori sprijeda. Eona izrasina" po!otovo ako je
ve/a od 8 #m i sraštena s ko$om" mora biti uvijek sumnjiva na mai!ni pro#es. <koro svi tumori
sternuma su zo/udni. Jedna poovina su metastatski" a dru!a poovina najčeš/e su osteosarkomi i
hondrosarkomi.
  &+ieren#ijanodija!nostički treba misiti na
− sistemne boesti (Cod!kinova boest" ,a!etova boest" histio#itoza itd.)6
− na promjene koje nisu neopastične prirode (prirođene anomaije" hipertroija rebrane
hrskavi#e" inantina hiperostoza" aseptična nekroza" upaa" Tietzeov sindrom"
hiperparatireoidizam- osteitis ibrosa #Asti#a itd.)6
− na tumore peure.
+ija!nostički postupak
− rent!enska snimka toraksa (,-0" posterio-anteriorna" postranična (aterana) i kosa) biopsija
i patohistooška anaiza.9

,ostoje dvije vrste tumora" a tosu beni!ni i mai!ni. % beni!ne tumore spadaju ibrozna dispazija"
eozinoini !ranoum" hondrom (#hondroma)" osteohondrom (osteo#hondroma) i desmoidni tumor.
&Iibrozna dispazija je boest kostiju" nutrašnji spon!iozni dio kosti pretvara u ibrozno (vezivno)
tkivo. Kosti se deormiraju" boe" i sabije su otporne na rakture. Lo$e se raditi o jednom mjestu
(monostotska orma)" ii više $arišta (poiostotska orma)" ii mo$e biti kombinirana s endokrinim
(preuranjeni pubertet) i ko$nim (eke bijee kave) promjenama (L#Mune 0bri!htov sindrom).

2@ +rino" Bsad. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene struke. <arajevo
D+, &%d$beni#i" priručni#i i didaktička sredstva" 1@@1. str. 19>
9 <tr. 27

1F
 

%!avnom po!ađa kosti !ave" rebra" nadakti#e" zdjei#e" bedra i !ojeničnu kost" a manje kraješke.
<matra se da je boest !enska" ai ne i nasjedna" tj. radi se o somatskoj muta#iji jedno! !ena koji
sudjeuje u metaboičkim pro#esima kostiju" no etioo!ija nije riješena. % svakom sučaju"
 pojavjuje se u dječjoj dobi" obično postaje vidjivom oko dobi 9-17 !odina. 91 Kod !rudno! koša"
ibrozna dispazija najčeš/e po!ađa rebra. Dzrasina zahva/a stra$nji ii aterani dio rebra" a raste
 poa!ano i ne uzrokuje boove.
  &Bozinoini !ranuom se javja u raznim uzrastima sa nepoznatom učestaoš/u. Karakteristična
anatomska iezija je !ranuom sastavjen prete$no od eozinoinih /eija i najčeš/om okaiza#ijom u
du!im kostima. ,u/ne promjene se mo!u javiti i bez koštanih Dezija. Dntersti#ijani i perivaskuarni
initrati u pu/nom parenhimu predstavja patoošku osnovu eozinoino! !ranuoma pu/a. :bično
 postoji pridru$eni arterioitis i okano zahvatanje maih vazdušnih puteva. % dajem toku naaze se
 područja ibroze sa još aktivnim !ranuometoznim initratima. 'a kraju nastaju ibrozne pa$e sa
zahvatanjem bronhija i vaskuarrvih struktura a ponekad i #istične orma#ije (sa/asta pu/a). 92
Karakteristični zna#i su bona otekina rebra" temperatura i patooška raktura.
  Condrom je &beni!ni tumor ii izrasina sična tumoru koja nastaje od hrskavi#e. 'ajčeš/e nastaju
u adoes#en#iji ii ranoj odrasoj dobi" obično na maim kostima šaka i stopaa" bedrenoj kosti"
nadaktičnoj kosti ii rebru. Lo$e ostati unutar tkiva hrskavi#e ii kosti (enhondrom) ii na njihovoj
 površini (ekhondrom).99 Kinički" hondrom se mo$e razikovati od hondrosarkoma. Eoovi i brz
rast upu/uju na mai!nost.
  &:steohondrom (osteo#hondroma) poazi od kortikano! soja rebra" raste poa!ano i u praviu ne
uzrokuje boove. ,ojava boova i brz rast moraju pobuditi sumnju na mai!ne promjene. 98
  +esmoidni tumor potiče od interkostanih miši/a i često nastaje na mjestu prijašnje povrede ii
hirurško! zahvata. Kod $ena je češ/i ne!o kod muškara#a. <kon je re#idiviranju" pa je potrebna
široka ekstirpa#ija.
  % mai!ne tumore ubrajaju se ibrosarkom (ibrosar#oma)" hondrosarkom (#hondrosar#oma)"
osteo!eni sarkom" B4in!ov tumor" mijeom (mAeoma) i metastatski tumori. &Iibrosarkom
(ibrosar#oma) poazi od mekih tkiva ii od periosta koštano! dijea torakane stijenke. Tri puta je
češ/i u muškara#a ne!o u $ena" a javja se u madih osoba ii u srednjoj $ivotnoj dobi. Dzrasina se

91 Jovančevi/" Liivoj. Iibrozna dispazija. (21.2.2>.)

http33444.#Abermed.hr3orum3spe#ijaiza#ije5medi#ina3pedijatrija3ibrozna5dispazija (1@.1.218.)
92 aš doktor inormativno edukativni porta. Cistio#itoza P (Heterrer-<i4e-ova boest" Cand-<#hOer-ova boest"
Bozinoini !ranuom. http33444.vasdoktor.#om3medi#ina-od-a-do-z3pumoo!ija317G-histio#itoza-x-etterer-
si4e-ova-boest-hand-s#hueer-#hristian-ova-boest-eozinoini-!ranuom (1@.1.218.)
99 Mentar zdravja porta za zdravje i epotu. ečnik stručnih pojmova hondrom.
http33444.#entarzdravja.rs3re#nik31@2G3hondrom3 (1@.1.218.)
98 <tr. 271

1G
 

širi prema potko$nom tkivu i ko$i" a u terminanoj azi boesti mo!u u pu/ima nastati metastaze.97
  Condrosarkom raste poahko i initrira prema unutrašnjosti toraksa ii u meke česti torakane
stijenke. Još uvijek nije razjašnjeno je i hondrosarkom uvijek primarni mai!ni pro#es ii ponekad
nastaje mai!nom atera#ijom hondroma. To su najčeš/i mai!ni tumori kostura toraksa" obično
nastaju na rebrima i skoni su re#idivima posije resek#ije.
&:steosarkom (osteo!eni sarkom) je dru!i najčeš/i primarni mai!ni tumor kosti. ,remda se
najčeš/e javja u dobi od 1-2-te !odine $ivota mo$e se javiti u bio kojoj $ivotnoj dobi. <tariji
judi koji imaju ,a!etovu boest ponekad dobiju ovaj tip tumora. :tpriike se poovi#a ovih tumora
 javja u području kojena" ai se tumor mo$e pojaviti u bio kojoj kosti. ?esto se širi u pu/a. Tumor 
obično uzrokuje bo i otok. Eiopsija je potrebna za dija!nozu. :steosarkomi se obično iječe
kombina#ijom kemoterapije i opera#ije. :bično se kemoterapija provodi prva6 bo se često smanjuje
tokom ove aze iječenja. atim se tumor hirurški odstranjuje. :ko G7= judi koji imaju ovaj tip
tumora pre$ivi barem 7 !odina nakon postavjanja dija!noze" zahvajuju/i novim hirurškim
tehnikama. ahva/ena ruka ii no!a se često spašava od amputa#ije koja je u prošosti bia
neizbje$na.9F
  B4in!ov tumor očituje se kao topa bona izrasina" s povišenom tjeesnom temperaturom i
sedimenta#ijom. 'a rent!enskom snimku vide se karakteristične promjene na zahva/enoj kosti
iz!eda ukovi#e. To je najopasniji mai!ni tumor i pro!noza je oša.
  &Lijeom (mAeoma). Lutipi mijeom kosti javja se mno!o češ/e ne!o soitarni tumor" koji
mo$e nastati na rebrima ii u torakanoj kraješni#i. 'a rent!enskoj snim#i vide se osteoitična
$arišta. Qavni je simptom bo. Kod soitarno! mijeoma (pazma#itoma) na torakanom kosturu
serumski proteini obično su normani" a Een#e Jonesove bjeančevine ne naaze se u mokra/i.
Hiječenje :snovno je načeo iječenja radikana resek#ija tumora. ekonstruktivnim kirurškim
 postupkom pomo/u okanih ko$nih i miši/no-ko$nih re$njeva zatvara se deekt stijenke. (...)
Lijeom zahtijeva resek#iju kosti radi histooške anaize" a kemoterapija je !avna metoda iječenja
mutipo! mijeoma. račenje se primjenjuje kod soitarno! mijeoma.9G

97 <tr. 271
9F aš +oktor inormativno edukativni porta. 'eopazme kostiju. http33444.vasdoktor.#om3medi#ina-od-a-do-
z3ortopedija3189G-neopazme-kostiju (1@.1.218.)
9G <tr.271

1>
 

 #$# /AKL-)BAK 

  ,ovrede !rudno! koša pra/ene su poreme/ajem disanja koje se odvija uz veiki napor" respira#ije
su površne i pitke" disanje je ubrzano. ,rati ih hipoksija te se kod povrijeđeno! mo$e vidjeti
#ijanoza okrajina. ,ostoji mo!u/nost nastanka unutrašnje! krvarenja" a često se razvija i vro te$ak 
šok. Dziv krvi u torakanu šupjinu (haematothorax) maniestira se pritiskom na pu/a" pomjeranjem
sr#a na stranu suprotnu od mjesta krvarenja" smanjenjem respiratorne površine i ima daekose$ne
 posjedi#e na pro#es disanja" rada sr#a" sistemsku #irkua#iju te opskrbu or!anizma kisikom. Dste
teško/e javjaju se i kod prisustva zraka u !rudnom košu (pneumothorax) koji mo$e nastati kao
 posjedi#a povrede pu/a ii pojave otvorene rane na zidu !rudno! koša.
  % sučaju rane na zidu !rudno! koša" zadatak spasio#a je zatvaranje rane čime se sprečava daji
uazak zraka. 'a ranu se stavi nekoiko sojeva sterine !aze tako da prekrije rubove rane" preko
to!a se stavja voštano patno ii neki dru!i materija koji ne propušta zrak" ii nekoiko traka
jepjivo! astera koje se postave tako da svaka naredna traka prekrije poovinu prethodno
 postavjene. ,otom se sve skupa iksira turama zavoja oko !rudno! koša" a zatim se izvrši hitni
transport u medi#insku ustanovu.
  Tokom transporta pa#ijent je u poue$e/em poo$aju sa visokim uz!avjem" treba mu dati
ana!etike i kisik. 'e smije se provoditi vještačko disanje metodom po Co!er-'iesenu jer 
 preomjena rebra mo!u izazvati dodatno ošte/enje pu/a ii krvnih sudova. Eoesnik i pored veikih
 boova zbo! preomjenih rebara treba da diše normano što se djeimično mo$e posti/i davanjem
ana!etika i raz!ovorom sa pa#ijentom.

1@
 

&$ K*A(K. SA9E(AK 

:zjede !rudno! koša u!ro$avaju u!ro$avaju kardiorespiratornu unk#iju i uzrokuju oko 27=
smrtnosti kod prometnih i dru!ih nez!oda. Btiooški traumato!eni aktor najčeš/e jeste mehanička
sia. :bično to biva rana na stijen#i !rudno! koša" otvorena ii pak tupim tvrdim predmetom
izazvana zatvorena povreda !rudno! koša kod koje često mo$e do/i do povrede unutrašnjih or!ana
u toraksu. ,ovrede toraksa dijeimo na otvorene i zatvorene. % ozjede !rudno! koša ubrajamo
va$na patooška stanja pneumothorax (na!omiavanje zraka u peuranom prostoru)" hAdrothorax
(na!omiavanje tečnosti u peuranom prostoru)" haematothorax (ako je ta tečnost krv)" pAothorax
(!noj) i ehAothorax (ima). <ve ove tečne nakupine kao i zrak dovode do poreme/aja u mehanizmu
disanja" te je potrebna punk#ija" drena$a ii pak operativni zahvat- torakotomija. :ko @= ozjeda
!rudno! koša ne zahtijeva hitnu torakotomiju" ai su često hitno potrebni postup#i za spašavanje
$ivota. 'ajčeš/i postup#i su rješavanje opstruk#ije dišnih puteva" opse$no! hematotoraksa"
tamponade sr#a te rješavanje obino! izaska zraka kod traheobronhijane rupture.

2
 

:$ L.(E*A()*A

K+-.0ED
1. +rino" B. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene
struke. <arajevo D+, &%d$beni#i" priručni#i i didaktička sredstva" 1@@1.
2. ...

.+(E*+E(SKE S(*A+.?ED
1. 0natomija čovjeka ,rsni koš" Toraks. http33perpetuum-ab.#om.hr 
2. Mentar zdravja porta za zdravje i epotu. ečnik stručnih pojmova hondrom.
http33444.#entarzdravja.rs
9. Jovančevi/" L. Iibrozna dispazija. http33444.#Abermed.hr 
8. aš +oktor inormativno edukativni porta. 'eopazme kostiju. http33444.vasdoktor.#om

,O,A?. . SL.KED
1. <ika 1.  Izgled grudnog koša. (Dzvor http33444.s#ri!roup.#om3sanatate30'0T:LDB-<D-
IDD:H:QDB-0-:Q0'>828@.php)
2. <ika 2. Unutrašnji prikaz potresa grudnog koša. (Dzvor
http33narodniek.#om3219383173povrede-unutrasnjih-or!ana-!rudno!-kosa-simptomi-
 pomo#-e#enje3)
9. <ika 9.  asa!a srca i umjetno disanje. (Dzvor
http33444.poma!amprvi.si3:bnovi5znanje5prve5pomo#i3:zivjanje5odrasih3)
8. <ika 8.  $ebra %costae& i art.sternocostalis. (Dzvor
http33444.s#ribd.#om3do#3197287>F13Kosti-'etter-Todt-i-Thieme)
7. <ika 7. (relom rebara. (Dzvor http33hr.4ikipedia.or!34iki3,rijeom5rebara)
F. <ika F.  +ijagram paradoksalnog disanja. (Dzvor
http33hr.4ikipedia.or!34iki3'estabini5prsni5ko=M7=01)
G. <ika G.  (relom sternuma. (Dzvor http33444.medi#inabih.ino3211311323raktura-
sternuma3)

21