Napomene:

• UNAPRIJED PRIPREMITI SEMINARE

• PITANJA KROZ „ ONLINE CHAT”
• KONZULTACIJE
• ISPIT
Uvod u Imunologiju

Studij Medicine, 2020.

Pripremljeno prema Basic Immunology, 5th ed.
Abbas, Lichtman, Pillai. Elsevier, 2016.
 Imunologija
• Lat. immunitas – izuzeće od civilnih
dužnosti i pravnih progona za rimske
senatore

• Imunologija – eksperimentalna znanost

koja imunološke fenomene objašnjava
pokusima
Povijest imunologije
 Prvi zapisi
• Kina (10. st): prve bilješke o praksi
udisanja pulveriziranih krasta kravljih
boginjama radi zaštite od velikih boginja
• 16 st.: Girolamo Fracastoro predlaže
teoriju o zaraznim bolestima u knjizi „O
zarazama i zaraznim bolestima”

De Contagione et Contagiosis Morbis, 1546.

 Povijest cijepljenja (vakcinacije)
Kravlje boginje štite od v. boginja (Variola major)
(Lat. vaccinus = „nešto nastalo od krave” (vacca))
• Kina (15. st): zapisi o variolaciji - korištenje
infekcije kravljim boginjama u borbi protiv velikih
boginja
• Lady Mary Wortley Montagu 1711. opisala
postupak koji se koristio u Turskom carstvu
• EDWARD JENNER, 1796. – usavršio
postupak da bude manje opasan
• 1979. WHO iskorijenjene v. boginje
Jennerov eksperiment:
Sarah Nelmes,
mljekarica

James Phipps,
8 god.
vrtlarev sin

Zaražena
osoba

Kravlje boginje
→ imunost na
velike boginje
 Louis Pasteur
• 1885. - 1. cjepivo protiv
bjesnoće
• 1886. - 350 cijepljenih!

• cjepivo protiv
antraksa
• pasterizacija
Joseph Meister, (9)
 Još malo povijest….
• Joseph Lister, 1867. Uvodi korištenje
karbolne kiseline za dezinfekciju kirurških
instrumenata
• R. Koch, 1876. Dokaz da je zarazna bolest
uzrokovana mikrobima (antraks, TBC,
kolera)
• L. Paster, 1880. Cjepivo protiv bjesnoće i
kolere
• E. von Behring i S. Kitasato, 1890.
Protutijela, antitoksini iz krvi ljudi koji su
preboljeli difteriju.
 Uloge imunološkog sustava

• Obrana od infekcije
• Obrana od tumora
• Imunološki sustav može oštetiti stanice i
izazvati patološku upalu
• Imunološki sustav prepoznaje i odgovara
na presatke tkiva i strane proteine
 IMUNOST

• PRIROĐENA – STEČENA
(nespecifična – specifična)

• HUMORALNA – STANIČNA
(lat. humor = tekućina)

• AKTIVNA – PASIVNA

• PRIMARNA – SEKUNDARNA
PRIROĐENA – STEČENA
 Prirođena Stečena
Karakteristike:

Specifičnost Prema molekulama koje su Prema mikroorganizmima i

zajedničke mikroorganizmima i nemikrobnim antigenima
oštećenim stanicama

Raznolikost Ograničena; kodirana u genomu Izuzetno velika; receptori se

stvaraju rekombinacijom
dijelova gena
Memorija NE DA
Nereagiranje na DA DA
vlastito
Komponente:
Stanične i kemijske Koža, sluznice, antimikrobne tvari Limfociti u epitelu; protutijela
barijere izlučena na epitelnim
površinama
Komponente u krvi Komplement, druge tvari Protutijela
Stanice Fagociti (makrofagi, neutrofili), Limfociti
NK stanice, prirođene limfoidne
HUMORALNA
(lat. humor = tekućina)
-
STANIČNA
Aktivna - pasivna
PRIMARNA - SEKUNDARNA
FAZE IMUNOLOŠKE REAKCIJE:
ANTIGENSKI RECEPTORI
KLONALNA SELEKCIJA
Stvaranje šarolikosti receptora
HUMORALNA IMUNOST: Funkcije protutijela
Razredi protutijela
STANIČNA IMUNOST
 Prepoznavanje vlastitog

Pozitivna
selekcija

Negativna
selekcija
Imunološke stanice
Mijeloidna l. Limfoidna l.
 Različite stanice
imaju različite,
specifične funkcije
 eritociti

Neutrofilni granulocit
eozinofilni granulocit

monocit

limfocit

bazofilni
granulocit
Limfociti
Limfociti

~ 2%
MAKROFAG

Fagocitna funkcija
DENDRITIČNA STANICA
 IMUNOLOŠKI ORGANI

• Primarni (generativni, centralni)

– Timus
– Koštana srž

• Sekundarni (periferni)
– Limfni čvorovi
– slezena
IMUNOLOŠKI ORGANI
Koštana srž
Timus
Limfni čvor
Slezena
Probavni sustav
Limfni
sustav
MIGRIRANJE LIMFOCITA
Poremećaji imunološkog odgovora
• Prejako:
– PREOSJETLJIVOST (ALERGIJA)
• Preslabo:
– IMUNODEFICIJENCIJA
• Pogrešno usmjereno:
– AUTOIMUNOST